1. U 4. tis. Pr. Kr. nastaju sumerski gradovi-države na jugu Mezopotamije.

Drustvo je bilo strogo

hijerarkijsko (lugal-slično kralju)
2. Sumerski izumi: kotač, kalendar od 12 mjeseci, 1 god. ima 12 mj., sat 60 min, krug ima 360
stupnjeva, 550 lijekova su poznavali.
3. Ep o Gilgamešu je nastao oko 2500 pr. Kr., a zapisan je oko 2200 pr. Kr. Priča govori o njegovoj
potrazi za besrtnošću nakon prijateljeve smrti. Besmrtnost pronalazi prek Utnapištima.
Najcjelovitija verzija je iz 7. st. pr. Kr. – asirska verzija na 11 glinenih pločica iz Asurbanipalove
knjižnice u Ninivi. Danas se čuva u Britanskom muzeju u Londonu.
4. Indoeuropski narodi: Perzijanci, Medijci, Arijci, Hetiti, Iliri, Kelti, Germani, Slaveni.
Semitski narodi: Akađani, Amorićani, Asirci, Arapi, Hebreji, Feničani
5. Prijestolnica Akadskog kraljevstva je Akad. Kraljevstvo je od Perzijskog zaljeva na jugu do
planinskog lanca Taurus na sjeveru, te od gorja Zagros na istoku do Sredozemnog mora na
zapadu.
6. Koristi se klinasto pismo, službeni jezik je akadski.
7. Zigurat kralja Urnammua kod Iraka se i danas očuvao iz novosumerske obnove.
8. Hamurabij vlada Babilonskim carstvom od 1792.-1750., Hamurabijev zakonik su prvi zapisani
zakoni nekog kraljevstva (klinasto pismo, akadski jezik). Pronađen je u Suzi, a danas se čuva u
Louvreu.
9. 1595. Muršili prvi je opljačkao Babilon, ali ga nije zauze. Na povratku kući je svrgnut i ubijen u
zavjeri, što označava dvostoljetnu hetitsku krizu. Babilon su u to vrijeme zauzeli Kasiti, sve do 12.
st. pr. Kr.
10. Od 16. do 12. st. pr. Kr. Mezopotamijom vladaju Kasiti.
11. Kralj Anita je bio prvi vladar koji je ujedinio hetitska plemena porazivši Hate u 18. st. pr Kr.
Njegov natpis koji je pronađen u 19. st. je prvi zapis na indoeuropskom jeziku.
12. Hatuša je bio glavni grad hetitske države danas kod grada Bogazkoy u Turskoj, poznat je po
kiklopskim zidinama i Lavljim vratima. Pronađena je u 19. stoljeću. Za vrijeme kralja Labarne je
postala hetitska prijestolnica.
13. Špilja Yazilkaya je bila glavno hetitsko svetište. Najznačajnija hetitska božanstva su bila
gromovnik Tešub, njegova žena Hepat i božica sunca Arina.
14. U 15. st. pr. Kr. država Mitani se prostirala na sjeveru Mezopotamije, jugoistoku Anatolije i dijelu
Iranske visoravni. Njezin glavni grad je bio Vašukani.
15. Gornji i Donji Egipat 3100 pr. Kr. ujedinjuje Menes (Narmer). To vidimo iz palete za šminkanje
kralja Narmera, gdje on toljagom ubija vladara Donjeg Egipta i preuzima njegovu crvenu krunu
(Donji Egipat), a već ima bijelu krunu (Gornji Egipat).
16. Egipćani su pisali hijeroglifima na papirusu. Pisali su hijeratskim i demotskim pismom.
17. *Egipćani su uvozili broncu i drvo iz Punta (Somalija). Proizvodili su viškove usvjeva (pšenice).
18. U vrijeme Starog Kraljevstva glavni grad Egipta je bio Memfis, a u vrijeme Novog i Srednjeg
Kraljevstva Teba.
19. U vrijeme Srednjeg Kraljevsta se štuje Amon-Ra, najznačajniji hram posvećen tom bogu se
nalazio u Karnaku.
20. Prvo međurazdoblje Eigpatske povijesti obilježavaju Žalopojka Ipu-ura, Razgovor očajnika sa
svojom dušom i Proročanstva Nefer-ohua. One opisuju tešku gospodarsku i političku situaciju u
tom razdoblju.
21. Oaza Fayum se uređuje u Srednjem Kraljevstu, njezina važnost je većinski doprinos proizvodnji
hrane, pošto je jako velike površine.
22. Hiksi su zapodnoazijski narodi s prostora Palestine i Sirije, a Egipćani su ih zvali kraljevi-stranic.
Osvojili su Egipat za vrijeme Drugog Međurazdoblja, bili su vrlo pristojni ovajači. Štovali su
egipatske bogove i gradili im hramove. Egipćanima su donijeli naprednu vojnu tehnologiju (bojna
kola koja su vukli konji). Njihova prijestolnica je bila u Avarisu.
23. *Egipat ima najveći opseg u 15. st. pr. Kr. kada Tutmozis III zauzima Palestinu i Siriju te egipatsko
carstvo obuhvaća prostor sve do Eufrata, cijela dolina rijeke Nil.
24. Vjerska reforma Amenofisa IV (Aknaton) se sastojala od štovanja samo jednog boga Atona-
Sunčev disk, s ciljem slabljenja moći svećenstva i ukidanja vjerovanja u Amona Ra.
25. U bitci kod Kadeša su se sukobili Ramzes II i Mutavili II 1285. pr. Kr. za sjevernu Siriju, no
pobjednika nije bilo.
26. 1. mirovni sporazum su potpisali Ramzes II i Hatušilij III 1270. pr. Kr.
27. Mojsije izvodi Židove iz Egipta 1235. pr. Kr., a nakon 40 godina ih Jošua dovodi u Kanaan.
28. Egipat u 7. st. pr. Kr. pokoravaju Asirci, u 6. st. Perzijanci, a u 4. st. pr. Kr. Aleksandar
Makedonski.
29. Jezgra Asirske države je bila u Ašuru. U 8. st. pr. Kr. Asirci su zauzeli ostatak Mezopotamije (dio je
u 12. st. pr. Kr. Tiglat-Pileser I), Palestinu i Siriju. Tiglat-Pileser III nosi titulu „kralj Babilona,
Sumera i Akada“. Uveo je profesionalnu stajaću vojsku (pješadiju koji su imali šljem, oklope,
štitove, mačeve, strijele i koplja, ubojitu konjicu, ovnovi, bojna kola, naprava za bacanje teškog
kamenja i vruće smole).
30. Sanherib podiže Ninivu, a Asurbanipal II u njoj gradi knjižnicu. Knjižnica je pronađena u 19.
stoljeću. Njezina važnost je 25 000 djela na glinenim pločicama iz raznih pokorenih zemalja.
612. pr. Kr. koalicija Kaldejaca (Novobabilonaca) i Medijaca je razorila Ninivu. Tada se Asirsko
carstvo prostiralo na okolici osvojenih Ašura i Ninive.
razorenim područjima Ninive, nakon čega je ubrzo prestalo postojati.
31. Bitka kod Kerkemiša se dogodila 605. pr. Kr. kada su se sukobili Kaledejci (Novobabilonci) s
Asircima i Egipćanima. Novobabilonci su pobijedili i zauzeli prostor Mezopotamije, a otvorio im
se put prema Palestini i Siriji.
32. Nabukodonosr vlada prostorom cijele Mezopotamije, Palestine i Sirije. 587. pr. Kr. iz Jeruzalema
odvodi Židove u Babilonsko ropstvo.
33. Medijska prijestolnica je Ekbatana (Hamadan u Iranu). Herodot opisuje da ima sedam
koncentričnih krugova zidina različitih boja.
34. Kir vlada od 559. do 530. pr. Kr. Osvojio je područje Medije, Elama, Lidije i Babilona
(Novobabilosnkog carstva). Prijestolnica i Kirova grobnica je bila u gradu Pasargadi.
35. Kambiz širi perzijsku vlast na prostor Egipta.
36. Darije I je započeo Grčko-perzijske ratove, a Kserkso ih nastavlja.
37. U vrijeme Darija I, prijestolnica je bila u Perzepolisu, a razara ju Aleksandar Makedonski.
38. Zaraustra je učio da je Ahur-mazda začeo svemir svojim umom i unutar tog svemira postoje sile
doobra i sile zla. Dobro je sve što teži prema vječnom zakonu (Ashi), a loše je sve što udaljava od
njega. Svaki čovjek sam bira kako će se ponašati i hoće li ići prema Ashi ili od njega.
39. Feničani su se smjestili između Libanona i Sredozemnog mora. Najvažniji gradovi-države su bili
Tir, Sidon, Biblos, Bejrut. Kartagu osniva Tir početkom 9. stoljeća pr. Kr. u Tuniskom zaljevu.
 40. Feničani truguju staklom, metalnim oružjem i oruđem, tkaninom (purpurna), vinom, maslinovim
uljem, nakitom, cedrovim drvom.
41. 926. pr. Kr. dolazi do podjele Židovske države na državu Izrael (glavni grad Samarija, 10 plemena)
i državu Juda (glavni grad Jeruzalem, 2 plemena).

Civilizacija je viši tip ljudskog društva s organiziranim gradskim aparatom, uređenim gradskim životom i
kulturom kao produktom društva u određenom vremenskom razdoblju na nekom prostoru.

Zigurat je stepenasti hram posvećen bogu zaštitniku grada.

Ensi su bili Sumerski upravitelji država.

Lugal je bio sumerski kralj (božanski) koji je jedini imao pristup najvišim dijelovima zigurata.

Hamurabijev zakonin je prvi zapisani zakonik. Pisani je klinastim pismom i akadskim jezikom na bazaltnoj
steli, pronađen je u Suzi, a danas se čuva u Louvreu.

Semiti su plemena potekla od Noina sina Šamaša (prostor Sirijske pustinje i Arapskog poluotoka). To su
Amorićani, Asirci, Arapi, Akađani, Feničani, Hebreji.

Panku je bilo vijeće vojne aristokracije koje je bilo na vrhu hetitske vlasti.

Enuma Eliš je babilonski mit pisan klinastim pismom pronađen u Ninivi koji govori o stvaranju svijeta u
kojem posebnu ulogu ima bog vatre Marduk koji poražava vječno zlo-Tamat.

Kirupedija je je Kirov životopis u 8 knjiga kojeg je napisao Ksenofat.

Kirov cilindar je prvi pisani dokument u obliku glinenog valjka o ljudksim pravima koji je nastao povodom
oslobođenja Židova iz Babilonskog ropstva.

Darik je bio zlatni novac koji se kovao u vrijeme Darija Velikoga.

Apadana je bila jedna od dvije ogromnih ceremonalnih dvorana u Perzepolisu.

Proskineza je bio drevni običaj u kojemu su se ljudi morali pokloniti Dariju kada bi mu prišli.

Satrapije su bile perzijske pokrajine koje su omogućile uspješan rad i povezanost cijele države. Na čelu
satrapija su bili satrapi.

Behistunska stijena je Darijev natpis na stijeni u Perziji koja je bila vrlo važna za dešifriranje klinopisa.

Ahur Mazda je bio mudri bog koji je začeo svemir u svojoj mudorsti, oblikovao u svojoj savjesti te ga je
onda stovrio kroz svoju kreativnost (prema učenju zoroastrizma).

Asha je Vječni zakon koji određuje ide li čovjek putem dobra ili putem zla.

Avesta je sveta knjiga zoroastrizma.

Gathe su dijelovi Aveste, himne za koje se vjeruje da su riječi Zaraustre.

Faktoriji su bila fenička trgovačka uporišta.

Kolonija je prostor koji je politički i gospodarski ovisan o matičnoj zemlji (Feničani ih osnivali).

Patrijarski su bili vođe 12 plemena za vrijeme prvog židovskog boravka u Kanaanu.

Tora je temeljna židovska vjerska knjiga.

Rabin je židovski vjerski učitelj.

Menora je sedmerokraki svijećnjak i simbol vjere.

Šabat je židovski vjerski blagdan kojim se slavi Jahvin savez sa Židovima.

Pesah je židovski vjerski blagdan kojim se slavi židovski izlazak iz egipatskog ropstva.

Kamen iz Rosete je zapis na kamenu koji je pomogao u dešifriranju hijeroglifa. Pisan je hijeroglifima,
demotskim pismom i hijeroglifima.

Narmerova paleta je najstariji zapis o egipatskom ujedinjunju.

Hijeroglifi („sveti urezi“) su bili egipatski natpisi koji prvenstveno služili za ukrašavanje piramida.

Hiksi su narod s prostora Palestine i Sirije (zapadne Azije). U Egiptu su u 2. međurazdoblju srednjeg
kraljevstva. Egipćanima su donijeli naprednu vojnu tehnologiju. S Hiksima su u Egipat došli i Židovi.

Dolina kraljeva je prostor u Deir el Bahri gdje su se pokapali neki veliki egipatski faraoni. Tu je kraljica
Hatšepsut izgradila veliki i raskošni hram tamo (hram= trijem božanske Hatšepsut i trijem njezinih
eskpedicija u Punt)

Skarabej je ukrasni kamen kojim putanja kukca pretstavlja putanju vječnog i neiscrpnog sunca.

Nomi su bile staroegipatske organizirane zajednice koje su se povezivale s ciljem uspješnijeg

poljodjelstva. Na čelu noma je bio Nomarh.

Maat je božica istine čije se pero stavlja na vagu pri određivanju kvalitete duše pokojnika.

Mastabe su bile prvobitne egipatske grobnice.

Obelisk je bio stup u hramu kojim se željela pokazati Božja moć.

BEDRICH HROZNY je bio arheolog koji je dešifrirao hetitsko pismo (hijeroglifi i klinopis)

FRANCOIS CHAMPOLLION je bio arheolog koji je dešifrirao hijeroglife (pomoću kamena iz Rosette)

Sargon je bio akadski vladar i zapovijednik Kiša koji je 2370. Pr. Kr. pokorio Sumerane.

Hamurabi je bio babilonski vladar (1792. pr. Kr.-1750. pr. Kr.), Hamurabijev zakonik

Anite je bio hetitski kralj koji je prvi ujedinio hetitska plemena u 18. st. pr. Kr.

Muršili I u 16. st. opljačkao Babilon, Hetiti na vrhuncu moći.

Šupilulijum- u 14. st. pr. Kr. Hetiti ponovno jačaju

Tušrata je bio najpoznatiji Huritski kralj (=mitanski).

Narmer/Menes prvi egipatski kralj, prvi koji je ujedinio Gornji i Donji Egipat 3100 pr. Kr.

Keops – vladar iz IV dinastije, jedna od piramida u Gizi je njemu u čast (=njegova grobnica)

Tutmozis III je vojno najuspješniji, osvojio Siriju I Palestinu.

Hatšepsut - 15. st. pr. Kr. u dolini kraljeva je izgradila veliki hram, trgovačke ekspedicije u Punt.

Aknaton (Amenofis IV) – slava bogu Atonu, glavni grad u Akentatonu, žena Nefertiti (Nefernefruaton)

Tutankamon – naslijedio Akntaona, 1992. grobnica, Howard Carter

Ramzes II – bitka kod Kadeša 1285. pr. Kr., 1. mirovni ugovor

Tiglet-Pilesar III – 8.st. pr. Kr. prof. stajaća vojska, osvojio dio Mezopotamije, cijelu Siriju i Palestinu.

Sargon II – prijestolnica u Dur-Šarukinu, preselio 25000 Židova na istok Asirije nakon pobune, uveo
glasničku službu

Asurbanipal II (669.-627.pr.Kr.) – najmoćnije Asirsko carstvo, knjižnica s 25 000 glinenih pločica, osvojio
Egipat do Tebe

Nabukodonosor – Novobabilonsko carstvo, uzeo Palestinu i Siriju, Etamenanki, Semiramidini viseći

vrtovi, 587. Pr. Kr. Novobabilonsko ropstvo

Kijaksar – 612. i 614. pr. Kr. porazio Asirce i oslobodio Medijce

Astijag – Kirov djed, proširo vlast po Maloj Aziji do Lidije

Kir – od 559. do 530. pr. Kr., porazio Mediju, Lidiju (546.pr. Kr.), Babilon (539. pr. Kr.), blag, podrijetlo
Ahemenida, prijestolnica Pasargadi

Kserkso – nastavlja Grč. Per. rat, 448. pr. Kr. gubi

Darije Velik – grobnica Naqsh-Rustam, 521.- 485. Pr. Kr., Libija Trakija Makedonija Kavkaz

Zaratustra propovijeda o Ahur Mazdi