EGIPAT

- vladanje dinastija (33)

NAJSTARIJA RAZDOBLJA EGIPTA (3100.g.pr.Kr. - 2700.g.pr.Kr.)

- Gornji Egipat (od Asuana do Kaira) i Donji Egipat (imeu Kaira i

delte Nila)

- Crna zemlja - kia je rijetkost, ivot ovisi o poplavama Nila i gradnji

kanala kojima se natapalo suho pustinjsko tlo

- Gradnja sustava kanala i obuzdavanje nabujale rijeke dovodi do

organizacije noma - teritorijalnih okruga, na elu su nomarsi

- Suparnitvo i borba Gornjeg i Donjeg Egipta

- Gornji Egipat - vladar nosi bijelu krunu, a njegov glavni bog i

zatitnik je sokol, glavni grad je Teba

- Donji Egipat - vladar nosi crvenu krunu, a njegov glavni bog i

zatitnik je pas, glavni grad je Memfis

- 3100.g.pr.Kr. vladar GE Menes (Narmer) ujedinio dva kraljevstva

dinastiko razdoblje

- Glavni povijesni izvori tog razdoblja - paleta za minkanje kralja

Narmera i glava toljage kralja korpiona

- Postavljeni temelji egipatske drave

- Drava je apsolutna monarhija (vrhovna vlast potpuno i

nerazdjeljivo pripada vladaru - faraonu obredno se kruni krunama G
i D Egipta
STARO KRALJEVSTVO (2700.g.pr.Kr. - 2200.g.pr.Kr.)

- Prvi veliki uspon drave

- Faraoni ire dravu na jug (podruje Nubije) i na istok (poluotok

Sinaj) gdje su otvoreni rudnici bakra i dragoga kamenja

- Uspostavljanje trgovake veze sa fenikim gradovima

- Prve trgovake ekspedicije - vrijedno drvo, tamjan, zaini,

skupocjeni predmeti

- faraoni grade grobnice - u poetku mastabe (skromne pravokutne

graevine iji su zidovi bili od drveta i opeke)

- Tijekom III. dinastije - iz mastaba u stepenaste piramide - prvi ih

sagradio faraon Zoser i njegov dvorski predstojnik, graditelj i
lijenik Imhotep

Snofru - sagradio 3 piramide Snofruovi nasljednici Keops, Kefren i

Mikerin sagradili sklop piramida na lokalitetu Giza kraj Kaira

- Hijeroglifskim pismom na zidove piramida ispisane molitve i

zagrobne upute pokojniku tekstovi piramida

Sagraena egipatska sfinga u obliku enske glave i lavljeg tijela

PRVO MEURAZDOBLJE ( 2200.g.pr.Kr. - 2040.g.pr.Kr.)

- Meurazdoblje - doba krize Egipta

- 3 meurazdoblja

- razlog: sve vee jaanje mjesnih monika, socijalni nemiri, upadi

beduinskih plemena (nomadski stanovnici pustinje) s podruja
Sinajskog gorja, raspad vjerskog sustava

- Tualjke - najstariji egipatski tekstovi koji opisuju duhovnu krizu,

crnilo i nesigurnost ivota meurazdoblja
SREDNJE KRALJEVSTVO (2040.g.pr.Kr. - 1786.g.pr.Kr.)

- Jaa i usredotouje se dravna vlas sa sreditem u Tebi

- Osniva srednjeg kraljevstva - faraon Mentuhotep I.

- Iznova postavljene trgovake veze s Fenikijom, Sirijom i

Palestinom, otvorene nove s Kretom i Ciprom

- Poduzeta trgovaka ekspedicija u Punt

- Vladari SK vodili mirljubivu politiku

- Najvaniji vladar XIII. dinastije je faraon Sesostris III. SK

dosegnulo vrhunac

- Sesostris ukinuo funkciju nomarha kako bi suzbio vlast lokalnih

monika, a umjesto njih na elo noma postavio je inovnike

- Sesostris u vanjskoj politici prekinuo je tradiciju miroljubive

politike i krenuo u osvajake ratove u Palestini i Nubiji

- U vrijeme Sesostrisovih nasljednika slabi mo SK i opet poinje

doba krize - Drugo meurazodblje

- Sinuhe Egipanin - najpoznatije knjievno djelo SK

- Umjetnost dobila novi polet sagraeni prvi obelisci (egipatski

kameni spomenik u obliku etverobridnog stupa koji se prema vrhu
suava), u gradnji se koriste biljni stupovi

- Reljefna umjetnost
DRUGO MEURAZOBLJE (1786.g.pr.Kr. - 1552.g.pr.Kr.)

- Iz sirijsko-palestinske pustinje prodiru Hiksi - narod pastirskih

kraljeva

- Hiksi zauzimaju deltu Nila, a uskoro i Memfis

- Hiksi ubrzo osnivaju dinastiju sa sreditem u gradu Avarisu

prevlast nad Egiptom

- Dinastije koje uspijevaju vladati podrujem GE osvajaima plaaju

danak

- Hiksi uspostavili politike i kulturne veze s azijskim narodima na

istoku

- Hiksi u Egipat donijeli bojna kola i strijele s iljcima za bronce

- Tijekom semitske seobe u Egipat s Hiskima dolaze i idovi

- Sredinom XVI. st.pr.Kr. Amozis I. osvaja Avaris i protjeruje Hikse

poinje razdoblje Novog kraljevstva

NOVO KRALJEVSTVO (1552.g.pr.Kr. - 1065.g.pr.Kr.)

- vrhunac politike, kulturne i gospodarske mou Egipta

- vladari XVIII. i XIX. dinastije centraliziraju vlast u dravi

- obnovljene veze s Nubijom, Palestinom i Fenikijom

- faraoni postaju boanstva

- glavni grad postaje Teba njegovi nasljednici podigli gosp. mo

drave, egipatski faraoni prvi put zaposjeli znatna podruja u Aziji
sve do Eufrata u Siriji

- kraljica Hatepsut - u njeno vrijeme upuena je egipatska

ekspedicija u Punt
- obnovom gosp. veza s tim podrujem Egipat osigurao: zaine, zlato i
slonovau

- za Hatepsutina kraljevanja sagraen hram u Deir el Bahriju

- Hatepsutin nasljednik Tutmozis III. osvojio Siriju i Palestinu, te

podruja u Nubiji do 4. katarakta (prag u rijenom koritu preko
kojeg rijena voda pada u slapovima)

- sagraena jaka mornarica

- u Amonovu hramu u Karnaku Tutmozis III. podigao sveanu dvoranu

- u vrijeme Tutmozisovih nasljednika Egipat slabi

- jedan od razloga slabljenja vjerske reforme Amenofisa IV.

- Amenofis IV. vjeru u vie bogova zamijenio vjerovanjem u jednoga

boga Atona - Sunev kolut

- Amenofis IV. zabranjuje oboavanje drugih bogova, promijenio ime

u Ehnaton

- Amenofis IV. prijestolnicu iz Tebe preselio u Amarnu

- Amenofisove reforme doivjele otpor u narodu, ponajprije kod

sveenstva boga Amon-Raa da smanji njihov utjecaj oduzimao je
posjede, unitavani su kipovi i hramovi drugih bogova

- nakon njegove smrti Tutankamon - naputeno vjerovanje u Atona

stari bogovi ponovno zauzeli vano mjesto

- 1922. godine Howard Crater otkrio Tutankamonovu grobnicu

pronaeni najljepi primjerci predmeta iz svakodnevnog ivota, kipii
egipatskih bogova, a ljepotom se posebno istie dobro ouvan
sarkofag (kameni lijes, brzo izjeda meso pokojnika) s pogrebnom
maskom od istog zlata

- kraljevske grobnice XVIII. dinastije u stijenama Doline kraljeva

(ouvanje od pljakaa)
- nakon Tutankamona dolazi XIX. dinastija

- krajem XIV.st.pr.Kr. razdoblje Ramzesida Ramzes II. - zaratio

s Hetitima zbog prevlasti (bitka kod Kadea)

- najpozantije graevine Ramzesa II. hramovi u Luksoru

Ramzesej u Tebi

Abu Simbel u blizini Asuana

- za XX. dinastije upadaju Narodi s mora Egipani ih zaustavljaju

KASNA RAZDOBLJA EGIPATSKE POVIJESTI (1605.g.pr.Kr. -

30.g.pr.Kr.)

- unutranji rasap, gospodarsko propadanje i pasivna vanjska politika

- krajem VII.st.pr.Kr. Egipat gubi Siriju i Palestinu koje je prisvojio

novobabilonski vladar Nabukadnezar II.

- 525.g.pr.Kr. perzijski vladar Kambiz osvojio Egipat slom Egipta

- perzijska vlast traje do 322.g.pr.Kr. do osvajanja Aleksandra

Velikog proglaen bogom helenistiko razdoblje

- Egipat jaa pod vlau Ptolomeja I. Sotera i njegovih nasljednika

Ptolomejevia

- nakon smrti Kleopatre VII. posljednje egipatske kraljice, 30.g.pr.Kr.

Egipat pada pod rimsku vlast
EGIPATSKO DRUTVO

- podijeljeno na stalee: FARAON izjednaen sa bogom

VII SLOJ inovnici, sveenici (obavljali

slubu u hramovima i na vladarevu dvoru) i vojnici

NII SLOJ obrtnici i seljaci

NAJNII SLOJ robovi (ratni zarobljenici)

RELIGIJA

- mnogobotvo i tovanje pokojnika

- vjerovanje da ovjekova dua nastavlja ivjeti na drugom svijetu -

svijetu mrtvih

- balzamiranje i mumifikacija (spreavanje raspadanja pokojnikova

tijela, zatita od truljenja) Herodot

- kanope - posude u koje su Egipani spremali unutarnje organe

pokojnika tijekom mumifikacije

- tijelo premazali uljima, smolama i solju 70 dana suenja i

zamatanje u paltnene trake mumije

- knjige mrtvih - upute koje su se pisale kako bi olakali pokojniku

prelazaku svijet mrtvih

- pokojnike pokapali u mastabe, piramide, grobnice usjeene u stijeni

- mit o Ozirisu i Izidi

- bogovi: Ra- bog sunca, vrhovni bog i faraonov otac

Oziris - bog bilja

Izida - Ozirisova ena; arobnica, vjerna ena

Horus - Ozirisov i Izidin sin; bog sokol

Set - Ozirisov brat i njegov ubojica; bog sue, krokodil

ZNANOST I PISMO

- meu prvima koji su se sluili pismom oko 3000.g.pr.Kr

- hijeroglifsko pismo - slikovno pismo

- ispisivanje slika i zankova na papirusu i kamenu

- kasnije pojednostavljeno, hijeratsko - sveeniko pismo

- demotsko pismo - u svakodnevnoj uporabi

- 1822.g. hijeroglife odgonetnuo Jean-Francois Champollion

- kartua - ovalna ploa na staroegipatskim spomenicima s imenima

faraona

- bogatiji slojevi drutva - obrazovanje u hramskim kolama

pisanje, itanje, slikanje i raunanje

- razvila se algebra i geometrija graditeljstvo

- astronomija prouavanje zvijezda

- kalendar 365 dana