EGIPATSKA MITOLOGIJA

1. MIT

u bajci, pjesmi i sl. izraena tvorevina predznanstvenog i fantazijom proetog (obino magino-
religionznog) miljenja, kojom narod na primitivnom stupnju razvitka objanjava postanak prirodnih
bia i pojava

2. MITOLOGIJA

skup mitova i legendi o boanstvima, polubogovima i herojima odreene etnike skupine

znanost, koja sistemski sakuplja i prouava sadraj, oblik, znaenje i podrijetlo mitova
s obzirom na tematiku, mitologija obuhvaa legende o djelima bogova, polubogova i heroja, mitove o
vjenoj borbi izmeu svjetla i tmine

3. EGIPTOLOGIJA

nauka koja prouava jezik, kulturu i starine starog Egipta

poinje krajem XIX. st i u bliskoj su vezi sa deifriranjem hijeroglifa (uzgred budi reeno, prvi ih je
deifrirao Francuz J.F. Champolin)
poznati egiptolozi: A. Mariette, H. Brugsch, J. Dumischen, G. Maspero...
posebno zasluan za istraivanje prethistorije J. J. Morgan doba Egipta
posebno zasluan za prouavanje starog egipatskog A. Erman jezika

4. EGIPATSKA MITOLOGIJA

prema egipatskoj mitologiji, u sreditu stoji sunano bogatsvo (Ra), a postoji jo i niz drugih
boanstava (Ptah, Horus, Set, Oziris...)
vjerovanje u prekogrobni ivot balzamiranje mrtvaca; mumije
kult mrtvih dovodi do gradnje velikih faraonskih grobnica, pa se u vezi hramova i grobnica razvija i
likovna umjetnost (kipovi, reljefi)
grade se i monumentalne piramide, a mrtvace se pokapa sa zlatom i ostalim blagom uz velike rituale

najvanija stvar u egipatskoj mitlogiji je vjerovanje u ivot poslije smrti ak su se i za ivota

pripremali za to

Egipatska mitologija, sa svojim brojnim spominjanjima prirodnih pojava i prirodnih boanstava,

odraava jedinstven egipatski geografski i prostorni kontekst i posvemanju ovisnot zemlje o dvjema
ivotodavnim silama rijeci Nilu i toplini Sunca. Dolina Nila, u vrijeme nastajanja egipatske historije
izdvojena od provala naroda i vanjskih utjecaja, bila je kolijevkom jedinstvene civilizacije. Mitovi su se
javili u sredini u kojoj su vladale snane suprotnosti, to je Egipanima neprestano podsjealo na
naporednost ivota i smrti.

Tijekom vie od 3000 godina civilizacija Egipana njezina temeljna poimanja, politike ustanove,
vjerski i umjetniki oblici nije se bitno mijenjala. Najznaajnija razdoblja su: Stara, Srednja i Nova
Drava. Nakon slabljenja nove drave poinje postupno slabljenje Egipta.

Religija je bila duboko ukorijenjena u povijesnom razvoju zemlje. Egipat se sastojao od mnogo
odvojenih plemena, a svako je imalo svoje lokalno boanstvo., a 3100. g. pr. Kr. neko lokalna
boanstva Sjevera i Juga su se ujedinila u dravni Panteon.

Mitovi o postanku

Razvila su se tri znaajna vjerska sredita: Heliopolis, Memfis i Hermopolis, i bila su tri mita o

1
postanku svijeta.

Kult Sunca

U razdoblju Stare drave razvio se slubeni Kult Sunca. Sa slabljenjem kraljevske moi Kult Sunca je
oslabio, Raov je je utjecaj bio velik, kojeg je kasnije Oziris oslabio.
Kasnije je stvoren veliki dravni bog Amon-Ra.
Ali Kult Sunca je zbog udaljenosti obinom puku ostao kraljevskim i dravnim kultom.

Kraljevi i Sveenici

Hram se nije smatrao mjestom zajednikoh oboavanja, ve Kuom kip. Sveenicima je bio zadatak
da obavljaju odreene obrede za bogove i u pojedinim prilikama za preminule te za kraljeve
proglaene bogovima.

Na bogove se gledalo kao na bia sa ljudskim potrebama: trebala im je hrana, pie, odjea, odmor... a
sve im je to pruano u hramovima tijekom dnevnih obreda. Prizori obreda mogu se vidjeti i danas jer
ukraavaju zidove hramova.

Teoretski, samo se kralj mogao pribliiti bogu, a vjerovalo se da je svaki kralj sin svoje majke, Velike
kraljevske supruge, po volji vrhovnoh dravnog boga. No, svaki je sveenik obavljao dnevne obrede.

Kako se dnevno obavljanje obreda za bogove temeljilo na pojmu razmjene, to se vjerovalo da ono
osigurava kraljevu pobjedu nad neprijateljima.

Otok postanka

Vjeruje se da se tu bog prvi put pojavio na Zemlji i sagraen mu je zaklon od trstike. Kasnije se
nadogradio.

Prvotno svetite bila je koliba koja je predstavljala priprost zaklon za kultnu statuu.

Mitovi i svetkovine

Izuzev mitologije koja opsiuje porijeklo hramova, razvile su se razliite pripovijesti u vezi sa
svetkovinama prireenim u ast bogova.

Roenje i sudbina

Mitovi o osobnim boanstvima nisu tako slikoviti. Bilo je boanstava koja su se natjecala u sudbinu
pojedinaca (Shai, Mekent, Renenet...)

Pobjeda smrti

Iako su roenje i s njime povezane opasnosti predstavljali polje brojne magijske i relogiozne
djelatnosti, egipatsku svijest je najvie zaokupljala smrt.

Na smrt se gledalo kao na prekid ivota, prepreku preko koje ovjek mora prijei da bi dosegao
vjenost.

S razvojem izuzetno profinjenog i sloenog drutva, poglavari ranih zajednica pokapani su u

razraenije groboe od narednih opeka koji su bogato opremani.

Razvilo se vjerovanje da tijelo pojedicna treba sauvati nakon smrti. Kada bi Kralj umro on bi iao do

2
svog oca Ra-a, boga Sunca, a njegova piramida se smatralo uzletitem ili nekom vrstom kraljeva
pristupa na Nebo.

Pokuaji sveenika da usklade i osmisle razliita poimanja zgrobnog ivota nikad nisu poluili
posvemanjim uspjehom, niti su bili nairoko prihvaeni.
Sudnji dan

Nakon to bi pogrebni odredi bili uspjeno dovreni, pokojnik bi se pojavio pred sudom ispred 42 boja
prisjednika, pred mnogim drugim bogovima i Ozirisom, velikim Suncem podzemlja. Potvrdio bi istou
svoje due i ispovijedio se.

Ako je potrebno, on e pokuati i prevariti bogove samo da postigne taj cilj. Nakon toga uslijedio je
drugi dio suenja, gdje bi se srce pokojnika stavljalo na jedan dio vage, a pero, simbol boice istine i
pravednosti, na drugi dio vage. Ako bi bilo izjednaeno, pokojnik se proglaavao istim od grijeha.

Ubojstvo Ozirisa

Oziris je bio oenjen Izidom, bio je ovjean kralj, dobar i mudar vladar, koji je Egipanima dobio
znanja iz poljodjelstva i unaprijedio umjestnost i zanate.

Set je bio ljubomoran na Ozirisa, pozvao ga na sveani ruak, a za nagradu svi gosti su lijegali u
krinju. No, kada je Oziris doao na red, i stao u nju, Setovi suuesnici zatvore krinju, te ga bacie u
rijeku.. Putujui mnogo milja, krinja je na poslijetku doplovila u Biblos, na fenikoj obali.

Izida je krenula na put o potragu za muem, pronala ga u Biblosu, te vratila ga natrag u Egipat.
Posthumno je zaela sina sa njim, meutim i dalje jos je prijetila opasnost od Set-a. Uz pomo Neftis,
sestre Ozirisa, uskrsunla je Ozirisa.

Kasnije se rodio Horus, koji se kasnije osveuje Setu i ubija ga.

Na koncu Ozirisu je oproteno svako zlo i vraen je u ivot, ali ne kao ivui kralj, ve u novoj ulozi
kralja i suca martvima u podzemnom svijetu.