Vode u Hrvatskoj

-rijeni reimi: kini ili pluvijalni, snjeni ili nivalni, mjeoviti ili kombinirani

Prirodno-geografska obiljeja tekuica

-slijevovi Jadranski i Crnomorski

-razdjelnica/razvodnica je granica izmeu dva slijeva ili dva porjeja
-endoreiki prostori nema povrinskog otjecanja tekuica prema moru, 1/3 HR
-vrulje, vrelo (izvor u kru)

Jadranski slijev
-38% kopnenih voda HR
-vapnenaka podloga povrinska mrea voda slabo razvijena, poniranje u krko podzemlje
-fli povrinski tokovi
-prevladava pluvijalni reim
-rijeke nisu pogodne a plovidbu zbog kolebanja vodostaja
-najvanije rijeke: Cetina, Neretva
- Dragonja, Mirna, Raa, Boljunica, Rjeina
-Zrmanja, Krka, ikola, Jadro
- ponornice: Pazinica, Oteica, Jadova, Riica, Krbava, Ljuta - Lika, Gacka vrulje
(Podvelebitski kanal) opskrba pitkom vodom, turizam, rekreacija, hidroenergetsko
iskoritavanje

Crnomorski slijev
-62% povrine RH preko Dunava slijev Crnog mora
-dunavsko porjeje
-glavne rijeke (osim Drave) pluvijalno-nivalni reim
-Panonsko-peripanonska Hrvatska
-Dunav najvea luka Vukovar pritoci Drava, Vuka, Karaica izvor u alpama
-Sava plovna do Siska, za vee brodove (uzvodno) do Slavonskog Broda, najdua tekuica
u HR
-Kupa najvanija od vodotoka savskog porjeja
-Drava-hidroenergetsko iskoritavanje
-plovna nizvodno do Donjeg Miholjca, glavna luka Osijek

Ostale vode na kopnu u HR

Jezera
-prema postanku: 1) PRIRODNA- rijena (Plitvika jezera), tektonska, ledenjaka, vulkanska
2) UMJETNA najvee jezero: Dubrava na Dravi
Prirodna:
-najvee jezero: Vransko jezero kod Biograda kriptodepresija
-najvea akumulacija pitke vode: Vransko j. na Cresu
-kriptodepresija Bainska jezerra
-Crveno i Modro jezero kod Imotskog
-Prokljansko jezero na rijeci Krki, najvee rijeno jezero
-Veliko i Malo jezero na Mljetu

Umjetna:
-jezero Perua, Butoniga, Lokvarsko i Fuinsko, Dubravsko jezero

-blata i movare: Kopaki rit, Lonjsko polje

-15ak ribnjaka u P-p HR
 ZATIENA PODRUJA U HRVATSKOJ

Strogi rezervati

-podruja u kojima je priroda neizmijenjena ljudskog djelatnou i gdje je ljudska djelatnost

zabranjena
-u HR dva podruja:
1) Hajduki i Roanski kukovi
-1969.
-Lukina jama, Cerovake peine
2) Bijele i Samarske stijene
-1985.
-Velika Kapela

Nacionalni parkovi
-na podruju nacionalnih parkova mogu se odvijati samo one djelatnosti koje ni u kojem
obliku ne ugroavaju izvornost prirodnih zatienih pojava
-kontrolirani turizam i uslune djelatnosti

Primorska Hrvatska:
Brijuni
-1983., 14 otoka
-safari i etno-park
Krka
-1985.
-sedra
-rijeka Krka Prokljansko jezero ibenski zaljev
Kornati
-1980.
-89 otoka
Mljet
-1/3 otoka
-1960.

Gorska Hrvatska:
Sjeverni Velebit
-najmlai nacionalni park
-150 jama (Lukina jama)
Plitvika jezera
-8.4.1949 najstariji NP
-sedra
Paklenica
-1949
-Vaganski vrh, Sv. brdo
-alpinizam
Risnjak
-1953.

Parkovi prirode
Kopaki rit, Medvednica, Papuk, umberak (Samoborsko gorje), Velebit (najzaitenije
sve, u HR), Biokovo, Uka, Telaica, Vransko jezero kod Biograda, Lastovsko otoje
 STANOVNITVO RH
Razvoj naseljenosti u Hrvatskoj

1. tragovi naseljenosti - KAMENO DOBA

-PALEOLITIK nalazi prije 100 000 godina
-NEOLIT nalazi: Istra, Korula, Vis
-ostaci praovjeka: Hunjakovo brdo, Vindija, Veternica, Grapeva pilja, Vuedol
- bakreno i eljezno doba: Pakrac, Gradika, Otoac
- poetetak II. tisuljea - Iliri
- 4. st BC - Kelti
-nema tragova pisane povijesit
-2.st BC Grci Issa, Pharos, Korkyra
-poinje pisana povijest
-1stBC-4.stAC ilirskokeltsko + romansko stanovnitvo
-seoba (4-7.st) do kraja ranog srednjeg vijeka homogen etniki sastav
-11-15st. stabilizacija naseljenosti, rijetka naseljenost
-sredinom 15.st. osmanlijska osvajanja, zapoeo proces promjenjivog etnikog sastava st
-krajem 18.st. oko 1,5 milijuna st (procjena)
1857. prvi popis stanovnitva
1889. prvi moderan popis stanovnitva
-spori porast st.
-uzroci: Balkanski ratovi, WW1, krize, panjolska gripa, WW2, gospodarske emigracije,
domovinski rat

Razmjetaj stanovnitva u HR

- 4 290 612. st
-75,8km/st kv
-neravnomjerna naseljenost
-3 stat. regije HR:
1) SZ HR
2) Panonska / Sredinja i istona HR
3) Jadranska HR

-najnaseljenija upanije je Meimurska (156, 7 st/km kv)

-unutar regija najvee razlike izmeu:

-gradova i sela
-nizina i brdsko planinskih reljefa do 200 m = 85 % st
-200-500=13% st - >500m = 3% st
-najvie naselje Begovo Razdolje (1060m), najvii grad Delnice (600m)
-obale i unutranjosti litoralizacija

Prirodno kretanje st. HR

- trend izumiranja prirodni pad

- pronatalitetna populacijska politika
- smrtnost dojenadi 5%o
Bioloki sastav st. u HR

- spolni sastav 2001. :M=52:48

- koeficijent feminiteta= broj ena na 1000 mukaraca
- koeficijent maskuliniteta= broj mukaraca na 1000 ena
-proces senilizacije
- 2001. Brodsko-posavska upanija 27% mladog stanovnitva
- Liko-senjska upanija 25% 6% mladog st.
- prosjena starost u HR = 39 godina
 Gospodarski sastav st. u HR
-obuhvaa:
a) sastav prema aktivnosti
b) sastav po djelatnosti (sektorima)

a) PREMA AKTIVNOSTI:
1) Djelatno (aktivno) st.
-radno sposobno = zaposleni + nezaposleni
2) NEAKTIVNO
I) uzdravano
II) umirovljenici + oni koji ive od rente
-starenje populacije i poremeaj bioproduktivnosti

III (31%) II (26%) IV (18%) I (11%)

Kulturni i vjerski sastav

Narodnosni sastav 2001.:

-97 % izjanjeno
-nacionalno-homogena drava 89% Hrvati, 4.5% Srbi, 0.47% Bonjaci, Talijani, Maari
- jezik hrvatski 96,7 %, srpski 1%

Vjerski sastav: katolici 87%, pravoslavci 4.4 %

Kulturni sastav: - nepismenost 1.77% ( 70 000)

-pismenost se gleda od 10 god, obrazovanje od 15

Migracije stanovnitva u HR
-6 etapa

I. ETAPA 15-18.st.
-Osmanlijska osvajanja i oslobodilaki ratovi
selidbe u Austriju, SZ Hrvatsku, Ugarsku (openito Hrvatsi u inozemstvu: Burgenland,
Moravska, Peuh, Bratislava, Karaevo, Molise, Pittsburg)
-etniki mozaik
-iselilo 300 000 Hrvata
II. ETAPA 19.st. 1914.
-gospodarski i politiki uzroci
-iselilo 350 000 Hrvata, najvie iz Primorske, Gorske i Panonske Hrvatske u S/J Ameriku,
Australiju
-poremeaj bioprodukcije, usporeni rasd
III. ETAPA MEURATNO RAZDOBLJE
-gosp i pol. razlozi
-iselilo 100 000 Hrvata
otoci, Istra, Australija, J.Amerika ..
IV. ETAPA 1939-1860.
-pol i gosp uzroci
-iselilo 250 000 Hrvata
-promjena etnikog sastava stanovnitva
-iseljavaju Hrvati, Nijemci, Talijani, esi, Maari, Poljaciodreene skupine protjerane
V. ETAPA 1960-1990
-gospodarski razlozi
u Njemaku, Austriju, vicarsku
-iselilo 500 000 Hrvata
VI. ETAPA Nakon '90ih
-pol i ekonomski razlozi, seli se u razvijenije zemlje EU i svijet
-odljev mozgova, iselilo 300 000 Hrvata
Ope ili ukupno kretanje stanovnitva HR
= prirodno + prostorno kretanje
-tipovi: 1. imigracijski tip
2. emigracijski tip
-depopulacija
-prirodni pad
-senilizacija
-Emigracijski tip
-negativna migracijska bilanca
-neravnomjerna naseljenost
pronatalitetna i redistributivna populacijska polutika

Ruralna podruja i mjesta RH

Tipovi ruralnih podruja:

a) Strukturno jaa periurbana ( PR) svi gravitiraju prema matinom gradu
b) O cirkulaciji ovisna ruralna ili PR podruja
c) Trino orijentirana poljoprivredna RP
d) Turistiki orijentirana RP
e) Ruralna naselja extenzivna poljoprivreda, Dalmatinska Zagora itd
f) Ruralna periferija - slabe socio-ekonomske transformacije

Ruralna naselja
-nastala od 11-13. st. te planska kolonizacija nakon 1699.
ruralno propadanje najintenzivniji proces na prostoru RH
-fosilizirani pejsa -= deagrarizacija i deruralizacija
-uzroci: infrastruktura nedostupna, manjak gradova srednje veliine
-morfologija ruralnih naselja:
-disperzna, grupirana (Slavonija, Meimurje), osamljeno gospodarstvo

Urbana podruja RH
ANTIKA
-grka kolonizacija
-Issa, Korkyra, Pharos
-rimska kolonizacija
-gusta mrea urbanih naselja razliitog stupnja centraliteta
-infrastruktura (ceste, vodovodi, kanalizacija, javna kupalita
-MUNICIPIJI naselja vieg stupnja centraliteta
-CIVITAS nii stupanj centraliteta
SREDNJI VIJEK
-Primorska Hrvatska
- naselja iz Antike veim dijelom zadravaju kontinuitet naseljenosti
-prva Slavenska/hrv naselja izmeu 8-11.st.
-Panonska Hrv
-stabilizacija naseljenosti s uvoenjem feudalnog sustava
-irenje crkvene organizacije
-razvoj burgova/podgraa oko feudalnih utvrdi te crkvenih predgraa
-pojava slobodnih kraljevskih gradova na breuljkastim podrujima
NOVI VIJEK
-osnivanje gradova za vojne potrebe s planskom strukturom (Karlovac, Bjelovar)
-18.st. kolonizacija krajeva osloboenih od osmanske vlasti
-gradska naselja u HR imaju manje od 1000 st.

Vanost gradova u prostoru

-gradovi utjeu na svoju okolicu: radna mjesta, uslune i upravne funkcije, prometno znaenje
-Hrvatska ima nepovoljnu mreu nodalno-funkcionalnih centara
-centralitet naselja razlikujemo prema: demografskoj koncentraciji, centralno-mjesnim
funkcijama (uprava, obrazovanje, zdravstvo, komunalije..), lokalni centri, podruni,
subregionalni, regionalni centri i makro-regionalna sredita

MAKROREGIJE HRVATSKE
-127 gradova
1. Makroregionalna sredita: Zagreb, Split, Rijeka i Osijek
2. Regionalna sredita: Zadar, Dubrovnik, Karlovac, Pula.
3. Subregionalna sredita..

ZAGREBAKA MAKROREGIJA
-35% HR, 41% st. HR
Regionalna sredita: Zagreb, Karlovac, Varadin, akovec, Sisak, Bjelovar, Koprivnica,
Virovitica, Velika Gorica
Subregionalna. Zabok, Ivani Grad, Samobor, Krapina, Kutina, Sesvete, Zaprei
Zagreb kao demografsko, gospodarsko, politiko, kulturno, obrazovno i znanstveno sredite.

Razvoj Zagreba
1. ETAPA Srednji vijek
-1094. Zagrebaka biskupija
-1242. Gradec slobodni grad, Bela IV i Zlatna bula
-Kaptol i Gradec, do 15. st.8-10 000 st.
2. ETAPA 18.stoljee
-manufakturno razdoblje
-grad se iri izvan gradskih zidina
-podgrae-najnaseljenije gradsko podruje
-Gornji grad- zidane kue i palae
3. ETAPA 1. pol 19.st.
-Banski dvori
-raste broj stanovnika podgraa
4. ETAPA 2. pol 19.st do Prvog svj rata, razdoblje eljeznice
-1857. 16 700 stanovnika
-1862.- eljeznika pruga, industrijalizacija
-razvoj Donjeg grada
-1892. Glavni kolodvor, kanalizacija
-1910.- 75 000 stanovnika
5. ETAPA Meuratno razdoblje
-brz porast stanovnika, irenje prema istoku, zapadu, ,juno od pruge
-razvoj rezidencijalnih etvrti
-gospodarsko jaanje
-1931.- 300 000 stanovnika
6. ETAPA Poslijeratno razdoblje
-socijalni urbanizam

SPLITSKA MAKROREGIJA
-Split 183 000 stanovnika
Regionalna sredita: Zadar, Dubrovnik, ibenik
Subregionalna sredita: Sinj, Metkovi, Knin, Omi, Makarska, Trogir, Imotski, Ploe
-4 upanije
-26% teritorija HR

RIJEKA MAKROREGIJA
-500 000 stanovnika
-85 st/km 2
-Rijeka 135 000 st
Regionalni centar: Pula, 60 000 st
Subregionalna sredita: Pore, Pazin, Opatija, Umag, Labin, Crikvenica, Rovinj, Delnice,
Senj, Otoac, Gospi
OSJEKA MAKROREGIJA
-Osijek
Regionalna sredita: Slavonski brod, Vinkovci, Poega, Vukowar
Subreg: akovo, Nova Gradika, Naice, upanja, Slatina, Beli Manastir, Donji Miholjac,
Valpovo, Ilok