Professional Documents
Culture Documents
Hrvatske
prostorno kretanje sa stalnom promjenom
mjesta stanovanja
razlike u uzrocima, smjerovima,
intenzitetu, posljedicama
1. etapa
od 15. do kraja 18.st.
uzroci: osmanlijska osvajanja i rat za
oslobođenje
iseljavanje Hrvata u dijelove Habsburške
Monarhije (300 000)
doseljavanje Vlaha i naroda iz HM
nacionalni mozaik u Hrvatskoj
Hrvati – nacionalne manjine u Austriji,
Mađarskoj, Češkoj, Slovačkoj, Italiji,
Rumunjskoj, Srbiji
2. etapa
početak 19. st. – 1914. g.
uzroci: gospodarski i politički
iseljavanje 350 000 Hrvata u Sjev. i Južnu
Ameriku te Australiju
usporen porast broja stanovnika,
poremećena bioreprodukcija i gospodarska
vitalnost
3. etapa
međuratno razdoblje
uzroci: gospodarski i politički
iseljavanje 100 000 Hrvata u Sjev. i Južnu
Ameriku te Australiju
posljedice: demografske i gospodarske
4. etapa
1939. – 1960. godine
uzroci: politički
iselilo 250 000 Hrvata, Nijemaca, Talijana,
Čeha, Mađara i Poljaka u europske i
izvaneuropske zemlje
promjena etničkog sastava
5. etapa
uzroci: ekonomski i politički
500 000 Hrvata iz Hrvatske i BiH iselilo u
Njemačku, Austriju, Švicarsku i ostale
razvijene europske zemlje
posljedice: zaustavljen demografski razvoj,
poremećaj svih demografskih sastavnica
6. etapa
uzroci: politički i ekonomski
300 000 Hrvata iz bivše Jugoslavije iselilo
u razvijene zemlje Europe i svijeta
“odljev mozgova”
Posljedice migracija stanovništva
Hrvatske
46,6% Hrvata živi izvan domovine
poremećen demografski razvoj i sve
demografske sastavnice
Posljedice depopulacije sela
u Hrvatskoj
opće kretanje stanovništva – određuje se
popisom stanovništva
odrednice: prirodno kretanje i prostorna
kretanja
tipovi općeg kretanja:
emigracijski (E1 – E4)
imigracijski (I1 – I4)
depopulacija – tip općeg kretanja
stanovništva kojim se označava smanjenje
broja stanovnika
uzroci depopulacije:
vanjski (ratovi, epidemije, prirodne katastrofe)
demografski (smanjenje nataliteta i prirodnog
priraštaja)
ekonomsko – politički (stupanj
razvijenosti)
ostali
Širenje depopulacije
19. st. – pojava depopulacije u Hrvatskoj;
¼ površine Gorske RH = depopulacijska
jezgra
do 1910. – depopulacija je zahvatila ¼
Hrvatske (Gorska RH i dio Sjev. primorja)
do 1921. – polovica teritorija i naselja RH
2. svj. rat – 2/3 teritorija RH
danas – 4/5 teritorija
najznačajnija depopulacijska područja u
RH:
Gorska RH
Kordun, Banovina, Podravina, Zapadna
Slavonija, Dalmatinska Zagora
Posljedice depopulacije
prenaglašena demografska i gospodarska
koncentracija u makroregionalnim i
regionalnim centrima
senilizacija i izumiranje u ruralnim
područjima
Senilizacija
proces starenja stanovništva
pokazatelji:
lagani porast stopa mortaliteta
promjena dobno – spolne piramide: iz
ekspanzivnog u stacionarno regresivni tip
feminizacija – porast udjela ženskog
stanovništva
posljedice senilizacije:
povećanje udjela umirovljenog stanovništva
(1961. = 5%, 2001. = 26%)
gospodarski problemi (na jednog radnika
gotovo jedan umirovljenik)