Prapovijest, Minojska I Mikenska civilizacija Mediteranska, blaga klima - unutranjost: kontinentalna = kljuno za smjetaj naselja i poziciju kolonija - koncentracija

stanovnitva uz obalu i na otocima - uzgoj maslina, vinove loze, voa, nekih itarica (danas 18% plodno) - ribolov - Unutranjost stoarstvo, drvo, lov (prije vie uma) Egejsko more: - ljeti povoljni vjetrovi za plovidbu (opasnost: koraljni grebeni, zimi oluje) - plime slabe, jake struje rijetke - brojni otoci (sa svakog se vidi drugi ili kopno) - strateki smjetaj - Jonsko more: -slina situacija ali prijelaz k Italiji i Africi opasan (vjetrovi, nedostatak otoka) =od poetka razvoj pomorstva i trgovine (pojedini dijelovi dominantni ovisno o trenutnoj povijesnoj situaciji) - Kopneni putovi zaobilaze Grku (preko Makedonije) - slaba unutarnja povezanost (planine, krevito tlo) - nikada jedinstvena politika cjelina Stara povijest Ancient history Alte Geschichte tradicionalna definicija poetka povijesti poetak pismenosti cca. prije 5 400 god. to je prije povijesti: pretpovijest prapovijest prapovijest od poetaka ljudskog roda protohistorija pojam starog vijeka od poetaka pismenosti do: pada Zapadnog rimskog carstva 476. g. Justinijanove smrti 565. g. Heraklijevog dolaska na vlast 610. g. uspona Islama Karla Velikog Dioklecijana podjele Rimskog carstva 395. g. Neolitik u Grkoj Tesalija: pretkeramika faza: 7000. 6000. g. pr. Kr. rani neolitik : 6000. 5000. srednji neolitik: 5000. 4000. Sesklo kasni neolitik: 4000. 3000./2800. Tsangli-Arapi, Otzaki-Dimini -

1/7

Prapovijest, Minojska I Mikenska civilizacija Kreta: rani neolitik : 5700. 3700. g. pr. Kr. srednji neolitik: 3700. 3600. kasni neolitik: 3600. 2800. Kikladi: Salagios kultura: 4300. 3700. g. pr. Kr. Kefala kultura: 3300. 3200.

Tesalija: pretkeramika faza: 7000. 6000. g. pr. Kr. naselja zemljanih koliba (pojaane ibama i trskom), uz stoarstvo i ratarstvo prisutni i lov i ribolov, kotana i kamena orua rani neolitik : 6000. 5000 protosesklo i predsesklo pojava keramike (posue) i opsidijana za izradu alatki srednji neolitik: 5000. 4000. Sesklo kultura Sesklo pojava kamenih fortifikacija i kamenih objekata: s pravokutnom ili megaronskom osnovom Novi doljaci iz Male Azije ili Sirije kasni neolitik: 4000. 3000./2800. Tsangli-Arapi, Otzaki-Dimini najznaajniji lokalitet je Dimini brojne krune zidine s megaronom unutar njih ispred megarona veliki kruni trg Eneolitik Grke kulture Larisa i Rahmani 3300. 2700. g. pr. Kr. eneolitik i prijelaz na bronano doba Larisa tanka crna keramika sa ljebiima i urezima popunjenim bijelom bojom Rahmani inkrustrirana keramika s motivima spirala obojenih svijetlom bojom na tamnoj podlozi utjecaj balkanskog prostora inkrustriranje (Vuedol) Rahmani lokaliteti: Rahmani, Sesklo, Pefkakija, Pirasos ranoheladsko razdoblje: 2800. 2100. g. pr. Kr. poetak bronanog doba u Grkoj Bronano doba poetak bronanog doba na Bliskom istoku i Mezopotamiji oko 3300. g. pr. Kr. u isto vrijeme poeci velikih civilizacija: Egipat, Sumer Cu 85 90 % (bakar) + Sn 10 15 % (kositar) = bronca: legura dobrih svojstava vra i trajniji od istog bakra mnogo pogodnija za izradu orua i oruja lijevanje najvanija tehnika bronanodobne metalurgije bronano doba poinje u Europi oko 3000. 2700. g. pr. Kr. povezano s novim prodorima moda indoeuropskih populacija (iz Male Azije) mijeanje sa starosjediocima nove civilizacijske steevine prodiru u Europu s istoka pod utjecajem visokih civilizacija Bliskog istoka preko Levanta i Male Azije

2/7

Prapovijest, Minojska I Mikenska civilizacija velika nalazita bakra Kavkaske planine, Mala Azija, Cipar vana sredita bronane metalurgije

velike promjene u drutvenom i gospodarskom ivotu u Europi razvoj poljoprivrede naprednije ratarstvo i stoarstvo na Mediteranu se iri uzgoj masline i vinove loze jaaju kontakti, veze i trgovina izmeu razliitih krajeva i populacija, nositelja regionalnih kulturnih pojava razvoj brodarstva na Mediteranu jaanje kontakata izmeu Bliskog istoka i egejskog prostora stratifikacija drutva pojava vladajuih elita bogato opremljeni grobovi tzv. kneevski ukopi razvoj naoruanja i vojske bronca omoguuje izradu kvalitetnijeg oruja (sjekire, bodei, maevi, koplja) i zatitne oprema vojnika izgradnja utvrenih lokaliteta na povienim poloajima naselja gradinskog tipa nesigurnost i turbulentnost razdoblja Bronano doba na egejskom prostoru Kreta poetak razvoja zasebne visoke civilizacije minojsko razdoblje: 3600/3500. 1100. g. pr. Kr. poetak bronanog doba: 3000. 2800. g. pr. Kr. ispod palae u Knosu otkriveni ostaci ovog razdoblja obiljeja visoke kulture kvalitetna oslikana keramika, kamena plastika, peati (od bjelokosti, steatita i poludragog kamenja) peati kao potvrda vlasnitva utjecaj Bliskog istoka od 2800. g. pr. Kr. razvijeno brodarstvo brodovi ravnih paluba s pogonom na vesla i s pomonim jedrom (prikazi s keramikih posuda i peata) zajedniki ukopi u velike krune grobne humke oko 2000. god. pr. Kr. poetak koritenja pisma (piktografsko) od 1700. god. pr. Kr. - linear A (utjecaj Bliskog istoka, Sirije, Ugarita) nije deifrirano - nije grki jezik (predgrki starosjedioci) izgradnja neutvrenih palaa od 2000. g. pr. Kr. razdoblje palaa traje do oko 1450. g. pr. Kr. Knosu, Fest, Malija i Hagija Triada stradanje palaa oko 1700. g. pr. Kr. potres ili moda ratno razaranje (u to vrijeme Hiksi u Egiptu) obnova palaa (vee su) i osnivanje novih naselja poinje kasnominojsko razdoblje minojska talasokracija jamac sigurnosti otoka nepostojanje utvrenja oko palaa - trgovina glavni izvor bogatstva (strateki poloaj otoka, kontrola glavnih pomorskih putova) palae upravni, kulturni, religijski i gospodarski centri oko njih se odvija ukupan ivot gospodarstvo obrti (keramika, nakit, metalurgija) i trgovina religija kult boice (Majka bogova ili Gospodarica zvijeri) uz boga djeaka (sin ili ljubavnik kasnije maloazij. paralele ?) - kult bika (muki aspekt) - moda kult umrlih vladara (Hramska grobnica

3/7

Prapovijest, Minojska I Mikenska civilizacija u Knosu) - planinska i piljska svetita, i unutar kua 16. i 15. st. vrhunac Kretske civilizacije utjecaji na grko kopno i mikensku civilizaciju (freske u Mikeni, Tiru i Tebi), Kikladske otoke i maloazijsku obalu veze s Egiptom na grobnim freskama 18. din. poslanici iz zemlje Keftiu (Krete)

oko 1500. g. pr. Kr. erupcija vulkana na Teri (Santorini) samo trenutni utjecaj Oko 1450. g. pr. Kr. poinje mikenska dominacija nad Kretom - prvo samo Knos (do 1400. g.pr.Kr. =KM II) linear B (grki jezik), keramika i vojna oprema (ratniki grobovi) - ostatak Krete nema mikenski utjecaj (keramiku) i koristi linear A Oko 1400.g.pr.Kr. palaa u Knosu razorena (minojska pobuna ili mikensko osvajanje ili gusarski pohod) - postpalatijalno kasnominojsko razdoblje znaaj kretske civilizacije opada mikenska civilizacija preuzima primat do kraja 11. st. pr. Kr. minojska civilizacija nestaje u potpunosti Arthur Evans najpoznatiji istraiva Knosa 1900. g. osmislio pojam minojska civilizacija prema mitskom kralju Krete Minosu ocu Minotaura iz mita o Tezeju prije njega neuspjeni pokuaj istraivanja H. Schliemanna Kikladska kultura (civilizacija) otoci Naks, Par, Sir i Sam od 3000. g. pr. Kr. 2000. g. pr. Kr. Kikladski otoci na putu izmeu Male Azije i Grke kontakti i s Kretom Kikladi kao mjesto susreta razliitih kultura prisutna etnika raznolikost: vidljivo iz razliitih pogrebnih obiaja originalna civilizacija bronanog doba obiljeja: gravirana keramika i mramorni idoli poluapstraktnog prikaza krajem 3. tis. pr. Kr. Kikladi ive samostalno uz jak utjecaj s Krete mikensko irenje: konana integracija Kiklada u grki svijet na obali Male Azije snaan centar bronanog doba: Troja lokalitet Hisarlik od 3000. g. pr. Kr. do oko 950. pr. Kr. faze: Troja I. VIIb3. faza VIIa (1300. 1190. g. pr. Kr.) najee se povezuje s trojanskim ratom tragovi razaranja istraivanja Heinricha Schliemanna: 1868. 1871. i 1879. god. najstarije slojeve drao za one iz Homerovih epova poetak bronanog doba na grkom kopnu ranoheladsko razdoblje (RH): 2800. 2100. g. pr. Kr. velike slinosti s ranim bronanim dobom u Maloj Aziji materijalna kultura: bronani predmeti i proizvodnja oslikane keramike ili keramike s politurom koja imitira metalni sjaj gusto zbijena naselja na vrhovima uzvisina

4/7

Prapovijest, Minojska I Mikenska civilizacija Pelazgi mogui negrki nositelji kulture RH razdoblja mogua povezanost njihovih pokreta s narodima s mora i Filistejcima srednjoheladsko razdoblje: 2100. 1600/1550. g. pr. Kr. tragovi razaranja na gotovo svim lokalitetima na poetku razdoblja prodor novog stanovnitva sa sjevera (moda i istoka) novi indoeuropski val mijeanje s starosjedilakim stanovnitvom (vj. Pelazgi) vj. poeci formiranja Jonjana i Eoljana tj. formiranja budueg grkog supstrata pojava novog ratnikog sloja bojna kola s dva kotaa nova naselja preteno seoskog karaktera duge kue s apsidalnim zavretkom i kue-megaroni sahranjivanje u kamenim sanducima i pod tumulima (iz unutr. Balkana) lonarsko kolo nova siva minijska (i u Troji VI) i prijanja mutno oslikana keramika prvi jai kontakti s Kretom i poetak trgovakih veza (pgt. Troja i Kikladi) jaanje utvrenih palaa (Mikena, Tirint, Pil i dr.) oko 1600/1550. g. pr. Kr. poetak novog civilizacijskog razdoblja kasnoheladsko razdoblje: 1550. 1060. g. pr. Kr. snaan uspon gospodarstva jaanje vladajueg sloja novi nain ukopavanja: grobovi u obliku rova i grobovi s lanom kamenom kupolom (tholosi) vojna oprema u grobovima: dugi ma, bode, tit, borna kola dobro opremljeni ratnici novost: bogati zlatni prilozi (pehari, zlatne maske) porijeklo zlata moda plaa mikenskih plaenika za protjerivanje Hiksa iz Egipta oko 1570. god. razvoj keramike proizvodnje i zlatarstva utjecaji s Krete Mikena, Tirint, Pil i Arg utvrene palae centri moi iskopavanja u Mikeni 1876. 1877. Heinrich Schliemann upotreba pisma linear B (od cca. 1500. g. pr. Kr.) slogovno pismo grki jezik deifrirali ga John Chadwick (lingvist) i Michael Ventris (arhitekt) 50-ih godina 20. st. otkriveni arhivi glinenih ploica s linearom B Mikena, Pil, Knos podaci o drutvenoj strukturi, vojsci i gospodarstvu vladar vanaks: upravna i vjerska funkcija lavos ratniki stale: plemii-ratnici lavagetas: njihov zapovjednik prvi do vanaksa) damos inovnici, zemljoradnici, obrtnici kamaeves najnii sloj fiziki radnici temenos vladareva ili plemika zemlja slino feudu basileus slubenik na elu lokalnih zajednica manje vana funkcija Homerova slika mikenskog drutva djelomino tona dio potjee elemenata iz njegovog vremena 8. st. pr. Kr. kod Homera: basileus je kralj jednak po statusu s plemstvom (basileidai) otkriveni trgovaki popisi robe i popisi vlasnitva iz tablica vidljiva razvijena poljoprivreda: ito i razne mediteranske kulture, uzgoj stoke, uzgoj konja i lovakih pasa

5/7

Prapovijest, Minojska I Mikenska civilizacija religija popisi bogova na linear B ploicama imena slina klasinim grkim prisutan i stariji mediteranski kult plodnosti utjecaji s Krete: kult bika, rtvenici s dva roga vjerovanje u zagrobni ivot bogata grobna oprema vrhunac mikenske civilizacije oko 1400. g. pr. Kr. prodor na Kretu relativno miran nain nakon prirodne kataklizme pitanje karaktera vlasti grki jezik i pismo (linear B) na Kreti utjecaji Mikene na Cipru mogue veze s Filistejcima na Palestinskoj obali slina materijalna kultura veze s Malom Azijom na hetitskim natpisima spominje se narod Ahijawa Ahejci? Mikenjani na zapadu Italija: Tarentski zaljev, Sicilija, Lipari, tirenska obala, moda i do panjolske, manji tragovi mikenske civilizacije i na Jadranu prodor na zapad vezan uz pilsko kraljevstvo na vrhuncu moi: 1400. g. 12. st. pr. Kr. glinene ploice u Pilu toponimi Pisa i Metapa (Metapont) kraj mikenske civilizacije u sklopu kaotinih zbivanja na Mediteranu vrijeme prodora naroda s mora unutranji sukobi i iscrpljivanje mikenskih centara oko 1200. g. pr. Kr. prodor Dorana sa sjevera (zadnji grki val) ne toliko presudan ali ipak bitan Teba izgorjela i propala poetkom 14. st. pr. Kr. rat s Trojom oko 1280. g. pr. Kr. poznat iz homerovih epova vee se za propast Troje VIIa kraj 13. i po. 12. st. pr. Kr. razoreni i naputeni Mikena, Pil i Tirint zapeene glinene ploice s natpisima u Pilu (mobilizacija) Atena jedina preivjela jonska seoba u Malu Aziju uzrokovana ovim dogaajima pad broja stanovnika u Grkoj i ukupne civilizacijske razine mikenska kultura se sauvala u zabaenijim krajevima: Arkadija, dijelovi Tesalije, Cipar, otoci Del i Kej (jug Atike) 11. st. poetak mranog doba grki srednji vijek eljezno doba

STANJE NA ISTONOM MEDITERANU OKO 1200.god.pr.n.e. : - nestanak Mikenske civilizacije - nestanak Hetitskog carstva - razaranja na Cipru i Levantu (Ugarit, Alalah, Hazor) - pojava tzv. Naroda s mora na granicama Egipta ZNAKOVI NEMIRA NA MIKENSKOM PODRUJU U 13.st.pr.n.e. : 1. val razaranja ( KH IIIB1, 1300.-1225.g.p.n.e.): - razaranja: - zgrade izvan zidina Mikene - zgrade u Ziguriju - palaa i zidine Gla u Beotiji - palaa u Tebi - jaanje fortifikacija: - oko Akropole u Ateni

6/7

Prapovijest, Minojska I Mikenska civilizacija - Mikena - Tirint - gradnja obrambenog bedema na Istmu 2. val razaranja (KH IIIB2/IIIC, 1225.-1190.g.p.n.e.): - Argolida i Korintija: - razoreni Mikena, Tirint, Mideja i Irija - naputeni Berbati, Prosimna, NemeaTsungiza i Zigurij - Beotija: - Euritreja naputena - Teba ponovo razorena - Fokeja: - Krisa razorena - Lakonija: - Menelaion razoren - Ayos Stephanos naputen - Mesenija: - Pil i Nikorija razoreni - masovna depopulacija (vie nego drugdje) - Aheja i Jonski otoci: - priliv novog stanovnitva - Atika: - razaranja na Akropoli u Ateni ali preivjela (poslije priliv novog stanovnitva) - Cipar: - najmanje 2 vala Mikenskih izbjeglica UZROCI RAZARANJA : - tradicija : Dorska invazija i povratak Heraklida TEORIJE O RASPADU MIKENSKE CIVILIZACIJE : 1. 2. 3. 4. 5. ekonomski faktori klimatske promjene unutarnji drutveni nemiri invazija izvana promjena u nainu ratovanja

7/7