Prapovijest

Kameno doba (7 mil. – 3.500 y. BCE)

 Afrika [Etiopija] – Kolijevka čovječanstva
 Najduže razdoblje – najmanje izvora
 Rani ljudi – nomadi; ovisnost o promjenama u prirodi
 7 mil. – 5. mil y. ago >
 Pongidi  čovjekoliki majmuni
 Hominidi  ljudski predci [hominini – izravni čovjekovi predci]

o Paleolitik1 (2.5 mil. – 10.000 y. BCE)

o Mezolitik2 (10 000 – 6.500 y. BCE)
o Neolitik3 (6 500 – 3.500 y. BCE)

Paleolitik
 30.11.1974. – Hadar, Ethiopia > Lucy (3.1 mil. years old)
 Australopitecin
 Dvonožnost (Bipedal)
 Donald Johanson
 Tom Gray
 1.8 mil. – 1.5 mil. > Homo habilis (lat. spretan čovjek) – veća lubanja
 Izrađivanje oruđa i oružja za lov - Prvi
 Olduvai, Tanzanija
 1.7 mil. – Gruzija (migracije)
 Homo ergaster / Homo erectus (lat. uspravan čovjek)
 400.000 – 200.000
 Homo sapiens (lat. razuman čovjek)
 Homo sapiens neanderthalensis [neandertalac]
 Homo sapiens sapiens [kromanjonac]
 Homo sapiens – Europa (200.000 – 30.000 y.)
 Neandertal (Dusseldorf)

 Paloeolitik – Hrvatska
 Kameni sjekač u špilji Šandalja, Istra (900.000 – 700.000 y.)
 Hušnjakovo brdo – Krapinski neandertalac [Dragutin Gorajnović-Kramberger]
 ~130.000 y.
 80 osoba, ostatci špiljskog medvjeda, pragoveda, mamuta, primjerci
oruđa, oružja, čekići, strugala, šiljci,…
 Vindija, Donje Voće
 Stariji sloj – neandertalci
 33.000 y.
 Mlađi sloj – kromanjonci

 Kromanjonac
1
Starije kameno doba (grč. paloes)
2
Srednje kameno doba (grč. mesos)
3
Mlađe kameno doba (grč. neos)
 Afrika – 200.000 y.
Europa – 35.000 y.
 Cro-Magnon, Francuska
 Kromanjonac – Australija i Amerika
 Manje rodbinske zajednice
 Obiteljske i plemenske zajednice

Neolitik

 Nastanak ranih civilizacija

 Sjedilaštvo – razvoj poljoprivrede
 Kulture – proizvodnja i ukrašavanje keramike
 Linearno-trakasta keramika [Europa]
 Velike obitelji
 Drvene kuće
 Belgija i Rajna – Visla i Rumunjska
 Drava i Tisa – Laba
 Hrvatska
 kulture – starčevačka, impresso, sopotska, danilska i hvarska kultura

Metalno doba

 Narodi iz Zavkazja, južnoruskih stepa  proizvođači metala, nomadski stočari

 Ruše neolitska naselja  uvode nove gospodarske i društvene promjene
 Novi društveni slojevi – najviši sloj su dobavljači željeza
 Eneolitik – usporedo se upotrebljava kameno i bakreno oruđe i oružje
 Hrvatska – 4.500.-2.200.
 Vučedol (Vukovar – Vučedolska kultura (Hrvatska, Bosna, Srbija, Mađarska,
Slovenija, Češka i Austrija)
 Mlađe željezno doba – nositelji Kelti
 La Ten, Švicarska – latenska kultura
 Srednja i zapadna Europa – 5.-1. st.
 4.st. – naseljavanje Kelta u nizine HR – Latobiki, Skordiski i Tauriski
 Nalazište Zvonimirovo, Virovitica
 Prva polovica 1.st. – konačne etničke skupine  Kelti + Histri, Panoni, Japodi, Kolapijani,
Liburni, Dalmati, Ardijejci i dr.
 Histri – Nezakcij, Pula
 Adijejci – Krka-Albanija
 Liburni – Raša-Krka
 Gospodarili Jadranom
 2.st. pokorili Rimljani
 Središta: Nin, Zadar i Bribir
 Dalmati – središte: Delminij
 Japodi – Lika, Banovina i Gorski kotar
 Metalurzi – bronca i željezo
 Središta: Jezero, Kompolje, Ribić i Prozor
  Narodi žive od stočarstva, dižu gradine, prisustvo kneževskog sloja (kneževski
grobovi)

Izumi prapovijesti
Paleolitik

 Homo habilis – cijepanje kamena, vatra (250.000 g.)

 Gona, Etijopija
 Neandertalci – kamen i drvene drške <> Kromanjonci – životinjske kosti i drvo

Mezolitik

 Nastanak prvih morskih plovila, košare za lov ribe + sanjke i skije za prijevoz
 Lovci – luk i strijela, zamke i psi
 Zemunice, šatori i kolibe

Mlađe kameno doba

 Jame za čuvanje zaliha – poljoprivredna kultura

 5 000 pr. N.E. - keramika
 Glina ! Načini ukrašavanja posuda – nastanak kultura
 Stambeno pitanje – prelazak iz nomadskog (koža, pruće, granje) u sjedilački (trajne
nastambe)

Sopotska kultura – Drava, Sava i Dunav; Srijem do Križevaca

Nalazište blizu Vinkovaca
Crna i siva keramika
Drvene kuće oblijepljene blatom

Impresso kultura – I. Jadranska obala

Smilčić, Zadar
Kružni tlocrt naselja
Kuće od pruća i zemlje, ili zemunice

Danilska kultura – I. Jadranska obala

Danilo, Šibenik
Ritoni = četveronožne ukrašene posude s drškom (str. 17)
Crne/Tamnosmeđe posude ukrašene toplim bojama

Hvarska kultura – Najstariji prikaz lađe

Metalno doba

 6 000. pr. Kr.– uporaba Bakra, J.Z. Azija

 Usporedo s uporabom kamena  Eneolitik (bakreno-kameno doba)
 Usporedba SVIJET - PROSTOR HRVATSKE (str. 18)
 4 000.-3 000. pr. Kr.– bakar se širi na prostore Egipta, Mezopotamije i Male Azije
 Bakar + Kositra = Bronca
 1 000.-3 000. – Brončano doba
 Eneolitik u HR. – 4 000.-2 200. g. pr. Kr.
 Vučedol
 Željezo – 3 000. pr. Kr.
o Mala Azija
o Meteoritsko podrijetlo
 Redovita uporaba krajem 2 000. pr. Kr.
 1 000. pr. Kr. – Europa
 900 pr. Kr. – Hrvatska
 Alat – ratarski alat, kameni ili opsidijanski umetci
 Poljoprivreda u M.D. – Goveda, koze, ovce, svinje, konji (I. Europa)
 Gradnja prvih naselja, početci sjedilačkog načina života
 Vučedol
 Raspored kuća – društveni rasloj po bogatstvu
 Kuće i namještaj od pruća, oblijepljeno ilovačom, jednostavni
tlocrt, u središtu ognjište
 Jame – špajze i kasnije smeće
 Odjeća – lan i vuna, ukrasi toplim bojama (biljno podrijetlo);
kožna obuća
 Kelti – obrađivanje metala, brz napredak, korištenje lončarskog kola

Gospodarske aktivnosti i načini proizvodnje u prapovijesti

 Australopicini (Lucy) – sakupljanje plodova

 Paleolitik – sakupljanje plodova i lov; neandertalci – mesožderi
 Mezolitik – klimatske promjene(topljenje ledaenjaka) – rast ribolova
 žitarice – ječam i pšenica
 ~10 000 g. – pripitomljene ovce, koze, govedo i svinje
 Najstariji gradovi: Jerihon (Izrael, 8 000-7 000 g.) i Čatal Hejuk
 Najstarije selo: Qualat Jermo (Irak)
 Početak sjedilačkog načina života: obiteljske grobnice

Metalno doba

 Nova gospodarska zanimanja: rudari, ljevači, trgovci

 Razvoj trgovačkih putova u potrazi za broncom i kositrom + trgovina solju i jantarom

Vučedol

 Žive od lova i stočarstva, ali proizvode bakreno oružje i oruđe

 Megaron – veća pravokutna kuća, koja sadrži peći za taljenje unutra i izvana
 Bakreni proizvodi Vučedolaca: plosnata sjekira, dječje igračke; keramička kola
 Naselje centrirano oko megarona – nadzemnje kuće od ilovače sa ognjištem i špajz-
jamom
 Kult – glineni žrtvenici, kultne figurice
  Halštatska kultura – Martijanec, Jalžabet (oboje pokraj Varaždina) i Kaptol (Požega)
 Kultura starijeg metalnog doba ( 900. – 500. g. pr. Kr)
 knezovi ratnici – viši sloj, Grčka oprema, pokapani u tumulama

 Mlađe željezno doba (~450. g. pr. Kr) – latenska kultura (La Tene, Švicarska)
 Kelti – (HR) brončani pojasi, narukvice, fibule,…
 Zvonimirovo (virovitica)

Vjerovanja i umjetnost u prapovijesti

Od paleolitika do neolitika

 Neandertalci – prvi pokapaju mrtve

 Najstarija rukotvorina – 75 000. g. pr. NE, Afrika [ljudske forme: Berekhat Rama, Golanska
visoravan; Draa, Maroko]
 Europa – 35 000. g. BCE – 10 000. g. BCE
 Kromanjonac – figure žena, životinja (odnos lovac – lovljeno)
 17 000. g. BCE – Lascaux (Lasko, Francuska) i Altamira (Španjolska)
 I. Europa – Madura (Bugarska) i Coliboaia (Rumunjska) – najstariji u Europi
 HR – Romauldova pećina (Limski kanal), Istra – stare oko 30 000 god.
 Illustrations of prey, trokut – prikaz žene
 Venere – kipovi ženske plodnosti
o Venera iz Willendorfa
 Vjera: nastariji hramovi u Čatal Hejuku i Gobekiltepu, Turskoj

Metalno doba

 Kasno brončano doba (1 300 g. pr. Kr) – spaljivanje pokojnika, kultura žarnih polja
 Vučedol – keramika, motivi geometrije na starim keramičkim posudama
 Vučedolski kalendar – Vučedolski Orion > oslikani astronomski motivi na
glinenoj posude (terini) >> najstariji kalendar u Europi
 Ilirci – mnogoboštvo; kult sunca i kult zmije
 Pokapanje mrtvih u tumulama

 Kelti – pokapali uz vojne motive, bogati nakit

 Zvonimirovo, Virovitica

Stari Istok
- Države prvih civilizacija
Države Mezopotamije

 Sumer – između Eufrata i Tigrisa, 3 tis. pr. Kr

 6 tis. pr. NE – neolitske kulture (uspon poljoprivrede), vjera i kultura metalnog doba
  4 tis. pr. NE – Mezopotamija i Egipat – teokratske države4; jačanje moći svećenstva
 Gradovi središta država – vladali kraljevi kao božji predstavnici
 Središte prvo hram boga zaštitnika, od početka 3. tis. pr. NE postaje palača svjetovnih vladara
o Utvrđeni gradovi-središta
o Sumerska središta: Ur, Uruk, Nipur, Lagaš, Kiš, Umma, Eridu, Larsa i Isin

(LOZ: zvtdH87a)

 Sr. 3. tis. pr. NE. – nomadi stočari prodiru sa Arapskog poluotoka

o Sargon I. (Kiš) – Akadska država
o Politički poredak: Vojna moć, svećenici i vladar
 Kraj 3. tis. pr. NE. – slom Akadske države
o Obnova samostalnost sumerskih gradova
o Lagaš & Ur rebellions
 Početak 2. tis. pr. NE – Isin, Larsi (Jug), Ašur i Mari (Sjever)
 Završetak gradova-država, suša koja oslabljuje gradove - Amorićani
 Amorićani – Babilon (Božja vrata)
o Hamurabi (1792. – 1750. g. pr. NE) – Babilon novo sjedište moći Mezopotamije
o Babilon završava Hamurabijevom smrću
 17. st. pr. NE – Jug slabi, Sjeverozapad jača
o Jug – Kasiti, preuzimaju običaje, vjeru i pismo
 1590. Heitii – indoeuropa, prodiru do Babilona i jačaju uz Mitani
 Početak 18. st. pr. NE – 16. st. pr. NE – Početci jačanja do ishodišta Asirske države (grad Ašur)
o Vladari „božanskog podrijetla“
 Asirsko carstvo (911. – 612. pr. NE) – vladavina boga Ašura, vjera u potrebu za ratnim
osvajanjima
 Tiglat Pilasar III. – 8. st. pr. NE – vojska
 7. st. pr. NE – nova prijestolnica: Niniva
 Politički poredak:
 Podjela na pokrajine
 Pokrajinama vladaju namjesnici, vlast nije nasljedna
 Plaćanje danka prema propisanim iznosima osvojene zemlje
 Robovska snaga
 Posljednji moćni asirski vladar: Asurbanipal II.
 Uspon Novobabilonskog carstva – 612. pr. NE. Osvojena Niniva
 Bitka kod Karkemiša 605. g. pr. NE – poraz asirske i egipatske vojske, kraj Asirskog carstva
 Kaldejci – Novobabilonsko carstvo > Od Perzijskog zaljeva do Sredozemnoga mora
o Najmoćniji vladar: Nabukodonosor II.
 Iranska visoravan – osvojenje Babilona 539. g. pr. NE – Perzijski vladar Kir II.
 Perzijsko Carstvo > od Inda do obale Sredozemnog mora
 Ep o Gilgamešu – najstarije djelo književnosti

4
Poredak se temelji na božanskoj vlasti.
 Nastanak i obilježja egipatske države (37 str.) (3000. – 332. g. pr. NE)

3 ere Egipta: - Staro kraljevstvo (2649. – 2152. g. pr NE) (I. – X. Dinastija)

- Srednje kraljevstvo (2040. – 1640. g. pr. NE) (XI. – XVII. Dinastija)

- Novo kraljevstvo (1550. – 1070. g. pr. NE) (XVIII. – XXX. Dinastija)

 Povijesni Egipat – tok Nila

 Gornji ili Južni Egipat – duž doline Nila
 Donji ili Sjeverni Egipat – delta Nila
 Najstarija naselja – 6600. g. pr. NE – mjesta dosega niske poplave
 Poljoprivreda – regulacija sezonskih poplava, bazensko
navodnjavanje
 Razdoblje preddinastičkih kultura – 6. tis. pr. NE – neolitička naselja i
nekropole
 Prijestolnica: Memfis
 Dinastije:
o I. – IV. – centralizacija vlasti, ratovi s Nubijom i Libijom
 Doser (III. Din.) – prva piramida, graditelj Imhotep
 Zoser – gradi prvu stepeničastu piramidu
 Snofru – kosa piramida kod Gizeha
o V. – X. – slabljenje države
 Razvoj moći počinje odvajanjem grobova s bogatim prilozima
 Kraj 4. tis. pr. NE – razvoj snažnih gradskih naselja, kanali za natapanje, najranija pisma
 Gradovi – kultna središta
 Razvoj noma5
 Mastabe – prethodnici piramida, višelevelna pravokutna grobnica
o 5500 - 3600. g. pr. NE – promjena klime natjerava masivnu selidbu bliže Nilu
 Postojanje 3 kraljevstva – razdoblje konflikta na rubu gladi
 2950. – Kralj Narmer sjedinjuje tri kraljevstva, prvi vladar; početci Egipatskog identiteta
 Vlada kralja-boga, svećenstvo visoki stalež, ali ne osobito bogato
 Piramida u Gizi – Keopsova piramida, po faraonu koji je naredio njezinu izgradnju
 2560. g. pr. NE – najstarija od 3 piramide
 Najslavnije piramide su sagrađene između 2575. i 2645. pr. NE
 Sfinga – kralj Kafra, 2494. g. pr. NE, teoriziran starijim
 Pisma: hijeroglifi, hijeratsko pismo i demotsko pismo (ugovori, pravni spisi)

Međudobno razdboblje (Stari i srednji Egipat)

 Niz suša i bitki između faraona oko 2250. godine pokreće međurazdoblje između Starog i
Srednjeg Egipatskog carstva
 Prijestolnica: Teba
 Novosti: strani faraoni (Nubija) i nova božanstva (Ammun vrhovni bog >
postaje Ammun-Ra)
 Osvajanja sa strane Egipta (Nubija) i osvajanja Egipta (Semiti i Hiksi
(pokoravaju cijeli Egipat ali prihvaćaju njihove vrijednosti; te nakon što
Egipćani preuzimaju njihovo oružje, (srednjie kraljevstvo) te opet ih
proganjaju iz Egipta (novo kraljevstvo)))

5
Teritorijalni okruzi
  Osvajanja Asiraca, Perzije, Makedonije i Rima (bitke, pokušaji)
 2040. g. pr. NE – povratak „faraonske“ vlasti
 Ujedinjenje – kralj Mentuhotep

Novo Egipatsko kraljevstvo

 1550. – faraon je opet Egipćan – Ahmozis I.

 Faraon = visoka kuća
 Hatšepsut – vladarica koja najviše proširiva Egipat (trgovinom)
 1570. – 1070. g. pr. NE – najmočnije egipatsko doba, velika osvajanja, novi uspjesi u
arhitekturi kako i diplomaciji
 Tutmos / Tutmozis III. – osvajanja, hram u Karnaku – „Zid anala“
 Najstarija zabilježena bitka – bitka kod Megida (1469. g. pr. NE);
najstarija zabilježena bitka
 Eknaton – pokušava promijeniti božanstva – vjera u boga sunca Atema (monoteizam)
 Nefertiti – 1345. g. pr. NE
o Kip pronađen 1912. g.
o Seti I. i Ramzes II. – faraoni ratnici = Hetiti i Libijci
 Tutankamon – sedmogodišnji faraon
 Najpoznatiji po svome grobu – 1922. g., britanski arheolog Howard Carter
 Mumifikacija, balzamiranje; vječna priprema za smrt kao polazak na fizičko mjesto (pokopani
sa brodovima i obitelji)
 Graditeljstvo: hramovi – Karnak, Luksor, Abu Simel (gradili Židovi), Dolina kraljeva (zakopani
Tutmozis I., Tutmozis II.)
 Pri kraju Egipatskog carstva – interakcija sa Rimljanima i Grcima – najpoznatija Kleopatra
 Kćer Ptolomeja XIII. – vladar koji se oslanja na
Rimljane za vojnu i političku pomoć
 Ptolomej XIV. – sin, premlad za vladavinu – stupa u
brak sa starijom sestrom Kleopatrom koja tada
počinje vladavinu
 Kasnije u životu – borbe za vladavinu
 Ljubavni život: Julije Cezar (upoznaje ga u
Aleksandriji), te Marko Antonije („Romeo i Julija“)
 Bitka kod Akcija, 31. g. pr. NE = završetak Egipatske države

Prednja Azija

 Palestina:
o Važni trgovački partner Starog kraljevstva – 3. tisućljeće pr. NE
o Grad Biblos
o Potkraj 3. tis. – slom trgovine velike krize gradova
 Bitka kod Megida (1482. – 1479. pr. NE) – Palestina pokorena
 Sirija:
o 2. tis. pr. NE – žrtva ratnih pohoda radi trgovačkih interesa
o Sjever – jačanje Eble – nadzire trg. Putove između Sirije i Male Azije
o Konačni pad Eble – 1600. g. pr. NE
  2 tis. pr. NE – nomadska plemena
o Glavni gradovi: Alep, Megido, Ugarid
 1200. tis. pr. NE – „Narodi s mora“ pokoravaju I. Sredozemlje (Filestejci)
 Srušili Hetite u Maloj Aziji
 Razorili Biblos, Urarid i Sidon
 Feničani:
o Postaju velikom silom 1. st. pr. NE – obala Sredozemnog mora
o Značajni gradovi: Biblos, Tir, Sidon i Berit
o Uprava se sastoji od vladara i aristokracije
o Vladari Tira – božanstvo
o 2. tis. pr. NE – x – vlast se smjenjuje između Egipćana i Mezopotamije
o 1100. – 900. – Neovisnost > kralj Hiram
o 900. g. pr. NE – x – Asirski i Novobabilonski vladari
o 600. g. pr. NE – x – Perzijski carevi
 Aramejci – semitsko pleme koje dolazi na prostoj Sirije
o 7. st. pr. NE – Aramejski jezik se proširuje
o Apirue – mogući naziv za Židove u Egiptu – 13. st. pr. NE
o Mojsije – Ramzes II.
 Židovi:
o Saul > David (1002. – 962. pr. NE)> Salomon (961. – 922. pr. NE)
 David: ratovi protiv Filestejaca, Aramejaca i Amonaca – osvojen Jeruzalem
 Jeruzalem: političko i vjersko središte židovske države
 Salomon: gospodarski razvoj države – trgovina s Feničanima, rudarstvo,
arhitektura
o Vladavina – božjom voljom i prihvaćanjem naroda
o Nakon Salomonove smrti raskol:
 Roboam (sin) – kraljevstvo Juda
 Plemena – Izrael, središte u Samariji
o Osvajanje Izraela (Asirci) – 722. g. pr. NE
 587, g, pr. NE – uništenje Salomonova hrama u Jeruzalemu
 Bbilonsko ropstvo

Perzija

 6. st. pr. NE – Medijci (Veliki vladari) i Perzijanci

o 5. st. pr. NE (oko 550. g) – Kir II. Veliki – osvojio Medijsko carstvo
 Vlada tolerancijom nad svojim protivnicima
 Utemeljitelj dinastije Ahemenida
 539. g. pr. NE – oslobodio Židove od
Babilonaca
 Priča o kralju Krezu – osvajanje Anadolija
 Hijerarhija, uređenje velikog kralja i lokalne vlasti
(satrapije sa satrapima)
 Prva poštanska služba
 Valuta: Darik – plačanje poreza
o Prijestolnice: Pasargadi, Suzi i Perzepol
o Nakon Kira – sin Kambiz
  Osvajanje Egipta
 Manjak tolerancije svoga oca
o Atentat Kambiza – Darije I. stupa na vlast i gasi mnoge pobune nastale atentatom
o 498. – pobuna Jonsko-Grčkih gradova – odvajaju se od Perzije (politički razlozi)
 Atena
 Bitke Grčke i Perzije
o Zoroastrizam
o 5. st. pr. NE – slabljenje Carstva, borbe za prestolje
 Neuspjelo zaustavljanje invazija Aleksandra Velikog (336. – 323. g. pr.
NE) – postaje dio Makedonije

Države Dalekog Istoka

 Civilizacija doline rijeke Ind:

 Središta: Mohenjo Daro i Harappa > danas Pakistan
 3. tis. pr. NE – izgradnja sustava za natapanje
o Napredak gospodarstva – nastanak planiranih gradova s
mrežom ulica
 1700. g. pr. NE – gospodarska kriza, klimatski poremećaji i osvajanja
 2. tis. pr. NE – plemena Arja
o Sanskrt
o Moćniji od starosjedilaca Dravida – brončano oružje
 Kina – rijeka Hoangho (Žuta rijeka)
 Gradnja kanala
o Prva povijesno dokazana dinastija – dinastija Shang (1700. g. pr. NE)
 Vladar ima svjetovnu i vjersku vlast nad državom
o 1100. g. pr. NE – narod Zhou – nova dinastija S. Kine
o 5. – 3. st. pr. NE – doba zaraćenih država
 Proizlazi dinastija Qin
 Prva moćna državna uprava kine
o 202. g. pr. NE – 222. g. – Dinastija Han – osvajanja, Kinesko carstvo

Grčka ((3000. – 30. g. pr. NE))

Kretsko-mikensko razdoblje

 1700. g. pr. NE – Kreta > Palača u Knossosu

 Pacifisti, žive u miru
 Mornarica i vlastiti rukopis (nije dešifriran)
 Erupcija vulkana na Tari, 1600. g. pr. NE – slabljenje Kretske civilizacije
o Grčka osvaja > novi alfabet (najstariji dokaz Grčkog pisma)
 Grčka (Mikensko pleme) – ratoborni, utvrđeni gradovi
 Brončano oružje
 Nameću svoju kulturu, preuzimaju kulturu (Minotauri su org. Kretski)
 1450. – 1200. g. pr. NE – rast trgovine, osvajanje otvara nove morske puteve za trgovinu;
Egipt, Sicilija
 1190. – 1180. g. pr. NE – Homerova Ilijada – Trojanski rat (1200. g. pr. NE)
  1200. – 1100. g. pr. NE – propadanje Grčkih prostora, masovno ratovanje diljem cijelog
Mediterana, Trojanski rat (1200. g. pr. NE)


Mračno doba (1200. – 800. g. pr. NE)

 Pad pismenosti
 1200. – 1000. g. pr. NE - U Mikenu prodiru Dorijanci – još veći barbari
o Uništavaju sve osim brodova i lončarskog kola – no prva
umjetnička djela (npr. Amfore) počinju tek (800. – 600. g. pr.
NE)
o Mikeni bježe na Istok (Eolija, Jonija)
o 9./8. st. pr. NE – Feničansko pismo > Grčko pismo
 Početci Antičke Grčke
 Antička Grčka – brojni gradovi-države, Polisi – nema točnih utvrđenih granica
 Mikena, Atena, Teba, Sparta, Knossos, Samos,…
 Manjak prostora za razvoj poljoprivrede > Velika osvajanja (800. – 500. g. pr. NE)
 Milet – 90 kolonija
 Jug Italije, Sjeverna Afrika (Zapadno od Egipta i sam
Egipat), današnja Turska, Rumunjska,… > Od Rostova
na Donu do Marselja
 Amfore – spremnici za žitarice
 Početci novčanih sredstava – novčići (Sard, Medij)
o 750. – 500. g. pr. NE – jačanje Atene i Sparte
 Spartanci = Dorijanci
 743. – 668. g. pr. NE – masovna osvajanja
okolnih teritorija Messine
o Robovi – Heloti
 Atena
 594. – 510. g. pr. NE
o Jaz između aristokracije i normalnog
građana se smanjuje zbog gladi
o Kolijevka demokracije
 560. – 510. g. pr. NE – doba tiranina
o Harmodije i Aristogiton
(tiranoubojice)
 Atenska demokracija – isključuje žene,
robove i migrante (Metike)

Grčko-Perzijski ratovi (499. – 449. g. pr. NE)

o 550. g. pr. NE – uspon Jonskih gradova, jači od Atene i Sparte

 Pružaju se prema Istoku – preuzimaju matematiku, abecedu, znanost novca,
složenu trgovačku logistiku, pomorske flote i sl.
 499./498. g. pr. NE – pobune Mileta protiv Perzije radi neovisnosti, traže
pomoć najprije od Fenićana a zatim i Atene.
o 499. – 479. g. pr. NE – Grčko-Perzijski ratovi (Herodot – prvi povjesničar)
 Mali broj Grka – ipak pobjeđuju – priča o vjesniku koju trči do Atene i
umire
  Bitka kod Maratona (490. g.) – vojne inovacije
o Falanga (kao vojni poredak)
 Bitka kod Termopila (480. g.) – kralj Leonida vodi Spartu
o Trodnevni rat – 300 Spartanaca (Spartanski duh)
o Razvijena mornarica – 203 Trijere
 Bitka kod Mikale (480. – 479. g. pr. NE) – ključna u
slomu Perzijske invazije; pomorska bitka
 480. g. pr. NE – Bitka kod Himere = Sicilijski Grci vs.
Kartažani

Zlatno doba Atene (479. – 431. g. pr. NE) – razvoj klasične grčke kulture

 Atena postaje centar Grčke

 477. g. pr. NE – osnovana pomorska unija
 150 gradova godišnje plača za uzdržavanje zajedničke Grčke vojske
(novac se čuva na Delosu, Apolonovu otoku > 545. g. prenosi se na
Atenu)
 Partenon – centralna banka
o Periklo – šef financija
 Uspostavlja 30 godina mira s Spartom
 Obnavlja Akropolu
 Proširiva gradske zidine do gradske luke
 Luka poprima mrežastu strukturu – npr.
današnji NYC
 Umjetnost i znanost: Fidije – kiparstvo, Anaksagora –
„zemlja je goruča kugla velilčine Peloponeza“

Peloponezijski ratovi (431. – 404. g. pr. NE)

o Sparta vs. Atena

 Ljubomora na visoki status i političke različitosti (Atena – demokracija; Sparta
– brutalna kraljevina) Sparta i njezini saveznici (Teba, Delfi, Olimpija, Korint)
431. napokon napadaju Atenu nakon godina hladnog rata nakon Perzijskih
ratova
 Pohod: Atenska korupcija
 431. – 421. g. pr. NE – Arhidamov rat > Po imenu Spartanskog kralja
 Periklo umire – Početak demagogije (Vlada javnog govornika)
 415. – 413. g. pr. NE - Prijestolje preuzima Alkibijad, Periklov bratić
o Vojna taktika – ploviti za Siciliju
o Noć prije plovidbe – defamacija kipova Hermesa – Alkibijad
biježi u Spartu te postaje njihov vojni informant
 412. – 404. krajevi rata, Atenski saveznici padaju i ona se predaje
o Spartini uvjeti – rušenje obrambenog zida, Atena ne smije
imati više od 12 brodova, mora plačati harač Sparti
 Umjetnost: komedija i tragedija (Sofoklo, Euripid, Eshil, Aristofan)

Helenizam i Aleksandar Veliki (336. – 30. g. pr. NE)

o 404. – 338. g. pr. NE – propadanje Grčkih gradova, Peloponeški ratovi nemaju čistog
pobjednika
 o Aristotel – učitelj Aleksandra, sina Filipa II.
 338. g. pr. NE Filip II. – Bitka kod Heroneje: Filip II. poražava Grčku koaliciju,
te time i ujedinjuje Grčku za rat protiv Perzije
 336. Ubijen, njegov sin Aleksandar nastavlja i pokorava Perziju
 334. – 323. g. pr. NE – Aleksandrova osvajanja
 Egipat, prostor Perzije, većina Male Azije
 Početci Helenističke kulture (spajanje
Istočnih kultura sa Grčkim; npr. božanstva;
nepostojna demokracija)
 Egipat – Aleksandar postaje bogom
 Babilon, mjesto njegove smrti postaje prijestolnica,
iako se carstvo polako slama

Od Rima do Bizanta (220. g. pr. NE – 1453. g.)

o 220. – 146. g. pr. NE – rast Rima, slab Makedonije

 146. g. pr. NE – Rimljani osvajaju Grčku
 30. g. pr. NE – osvajaju Egipat, zadnje uporište helenizma
 330. – 14543. g. nakon NE – Bizantsko carstvo

Rim
Doba kraljeva (753. g. pr. NE – 509. g. pr. NE)

 Rim – naselje Latina na rijeci Tebi

o Graniči sa Etruščanima i Grčkim kolonijama – moćna trgovina
o 753. g. nastaje Rim, kao utočište migranata i kriminalaca
 Rimsko vjerovanje: Romul i Rem su praunuci junaka Eneje, svi Rimljani su potomstvo junaka
Trojanskog rata
 7 kraljeva Rima – naslijeđe kalendara, kapitolije, hram Jupitera, akvadukte, mostove,
gladijatorske igre (Etrušćani) itd.
o Naslijeđe uzeto od Etrušćana i Grka – zadnja 3 kralja bili su Etrušćani
 Naslijedili državnu i vojnu organizaciju – patrijarhat
 509. g. pr. NE – Skandal svrgne zadnjeg Rimskog cara sa vlasti, Tarkvina Ponosnog

Doba republike (509. g. pr. NE – 287. g. pr. NE)

 Sustav dva konzula koji svaki služe godinu dana < Kontrolira ih Senat (Patricii - očevi)
 Slojevi Patricija i Plebejaca – poput na dolini rijeke Ind – urođeni u obitelji Patr. Ili Pleb.
 Res publica – javna stvar
 200-godišnji rat za prava Plebejaca
o Plebejci su okosnica vojne moći
o Prijetnja migracijom > Patricij natjerani birati plebejskog predstavnika / tribuna
plebejaca koji ima pravo veta na bilo koju odluku patricija
o 287. g. pr. NE – prvi pisani zakon – Dura lex
 Plebejci napokon imaju jednaka prava
 Senatus populusque Romanus (Senat i Rimljani) – SPQR

Širenje Rima (390. – 146. g. pr. NE)

  390. g. pr. NE – Rim zauzimaju Gali
 Guske spašavaju Rim
o Posljedica: vojna reforma – Rimska vojska se rastavlja u manipule
 309. g. pr. NE – 280. g. pr. NE – veliki ratovi i osvajanja
o Rimljani sa pokorenim državama sklapaju ugovore o suradnji
 Tzv. saveznici Rimljane opskrbljuju sa novacima
 Imali su moć nalik Makedonske vojske (Falanga) – vodio ih je Pir,
Aleksandrov rođak
o Njega je unajmio grad Turentum, grčki grad koji se opirao
Rimskim osvajanjima
 Pada 272. g. pr. NE
 Za njime slabi i Sicilija
 Ime za Feničane iz Kartage – Pollux
 odakle Punski ratovi
o 149. Rimljani zauzimaju veći dio Punskog teritorija
 No Kartaga se brzo oporavlja
 Katon Stariji – „Kartaga mora biti uništena“
o 146. – Kartaga je uništena, stanovnici postaju robovi
 Iste godine – pada Korint > Grčka i Makedonija postaju Rimskim provincijama
 No, Grčka kultura ipak jako utječe na Rimljane > Grčki kao drugi
službeni jezik
 Borbe za državljanstvo – tek neki Rimljani imaju državljanstvo; nema ga niti sama vojska
o Prava državljanstva se polako šire na osvojena područja nakon pobuna; temelji
carstva

Civilni ratovi i pad Republike (133. – 30. g. pr. NE)

 133. Rim – Globalizacija

 Jeftini robovi bankrotiraju male poljoprivrednike
 Poljoprivrednici idu u gradove i postaju dijelom proletarijatu
(potomstvo, učenici)
 Patricij i bogati postaju sve bogatijima kupovanjem zemlje plebejaca
 Raskol Senata i Rimskog stanovništva
o Braća Gracchi – tribuni, pokuđavaju pomiriti strane uvođenjem jedinstva
o Ubijeni, zajedno sa svojim saveznicima – Senatori
 Građanski rat
o Gaj Marius – vojna obuka proletarijata, obećanje zemlje
 49. g. pr. NE – sukob Julije Cezara i Gneja Pompeja
 Gnej Pompej
 71. – 49. g. pr. NE – proširio Istok republike, uključujući Judeju
 Očistio Mediteran od gusara
 Ugušio pobunu robova Spartanaca
 Gaj Julije Cezar
 58. – 49. g. pr. NE – osvojio Galiju (genocid, ropstvo), Njemce i
Britance
 49. g. pr. NE - Odbija se podvrgnuti senatu (zakon o otpustu legija
prije ulaska u Rim), maršira preko rijeke Rubikon
  Sukob traje od 48. – 45. g. pr. NE – Cezar svgnuvši Pompeja ide u daljnje
osvajačke pohode
 Titula Imperator – pobjednički zapovjednik
 Prilikom svog vladanja (4 godine) – uzima sva politička mjesta,
postaje diktator
 Konspiracija u senatu – Cezar je ubijen; svo bogatstvo ostavlja unuku
Gaju Oktaviju, koji se odmah uključuje u borbu za vlast
 31. g. pr. NE – pobjeđuje svog zadnjeg protivnika – Marka Antonija i preuzima cjelovitu vlast
nad carstvom

Carstvo: Doba Augusta (27. g. pr. NE – 14. g.)

 Vlada 43 godine
 Ne ukida republiku, ali preuzima sve zadaće vlade
o Naziva se Princeps senatus – Prvi senator
 Pax romana – doba mira i stabilnosti (unatoč sukobima sa barbarima izvan granica) – traje
200 godina
o Gospodarski rast, gladijatorske bitke (mimika pomorskih bitaka), populacijski boom,
gradnja stambenih objekata
 Unatoč, prometne gužve, onečišćenje Tebe i visoke stanarine
o Početci kulta Rimskih careva – Augustov hram, Kolovoz,…

Prvi carevi (14. – 96. g. pr. NE)

 Nasljedna vlast
o Tiberije – teror, „Zakon o izdaji“ – mnogo stvari smatra uvredljivim
o Kaligula – želio je konja učiniti konzulom
o Klaudije – učenjak – reforme abecede, otrovan
o Nero – (nsgrne info.) zapalio Rim, ubio majku, optužio Kršćane za palež > Započeo
progone na Kršćane
 Tacit – povijesničar
 O stanju carstva više ne brine Senat, nego pretorijanska garda
(Osnovao August) – carska garda
o Ubili Tiberija i Kaligullu, ali slavili Klaudija
o 14. – 69. g. – Rast Carstva, osnivanje Londoniuma
 Također, uvedeni porezi za provincije, nerimsko plemstvo ulazi u senat
 69. – 79. – Vespazijan Flavije započinje novu dinastiju Rimskih careva
o Tit Flavije – guši pobunu u Judeji – genocid
 Zid plača
 Titula Milosrdnog ???
 Gradi Koloseum
 Erupcija Vezuva – Tit postaje „Bog“

Vrhunac Carstva (96. – 180. g.)

 Doba „dobrih careva“

o Trajan – najbolji car (98. – 117. g.)
 Rim postaje milijunski grad, a Carstvo dosiže navjeću teritoriju
 Gradnja asfaltnih cesti
o Hadrijan – rad na obrambenom sustavu, zidine (117. – 138. g.)
  Zidine u Britaniji, te Rajni i Dunavu
 Pantenon u Rimu, prvi hram sa kupolom; posvećen svim bogovima i
ljubavniku
o Marko Aurelije – „zadnji dobri car“ (161. – 180. g.)
 Filozof
 Vojni pohodi i stoična filozofija

Kriza Carstva (180. – 305. g.)

 Sin Marka Aurelija – Komoda (180. – 192. g.)

o Kraj Pax Romana
o Obožavatelj gladijatorskih bitaka – zanemaruje službu
o Zadavljuje ga rob Narcis
 Sljedećih 100 godina – brzo izmjenjivanje careva; odabire ih vojska
 212. g- - Car Karakala – Sjevernoafrikanac i Sirijac
o Aje državljanstvo svim podanicima Carstva
 260. – 274. g. – Velika kriza; odvajanje provincija
o Najpoznatije odvajanje Gala
 Carstvo obnavlja Dioklecijan (284. – 305. g.)
o Dioklecijanova palača
o Vojničkog podrijetla – sin oslobođenog roba
o Reforma Carstva – 4 dijela pod apsolutnim monarhom, nad dijelovima vladaju
pojedini suvladari
 Prijestolnice: Rim, Sirmij (Srbija), NIkomedija (Turska), Mediolan (S. Italija) i
Augusta Treverorum (Francuska)
o Senat postaje gradskim viječem, zemljom vlada vojska dužnosnika pod carem
o Završetak doba slobodnog carstva i slobodnih građana
o Princeps senatus > Dominus, tj. gospodar
 Građanin > Podanik
 Ratnik > Vojnik
 Poljoprivrednik > Polukmet

Kraj carstva (305. – 476. g. pr. NE)

 305. – 324. g. – Suvladari se bore za vlast

o Konstantin, kasnije Konstantin Veliki (324.- 337. g.)
 Pobjednik
 Izjednačava religije, Kršćani slobodni (Milanski edikt? 313.?)
 326. – Prenosi križ iz Jeruzalema u Konstantinopol
o Teodozije I. (379. – 395. g.) – postavlja Kršćanstvo kao glavnu religiju, uništava
antičke hramove
 Zadnji car Ujedinjenog Rimskog Carstva
 395. g. – Raskol Carstva na Istok i Zapad
o Honorije (Z) i Arkadije (I.)
o Istok živi još tisuću godina – Bizantsko carstvo
o 395. – 476. g. – Istok pada zbog velike seobe naroda – Zadnji vladar Rima – Romul
August
 Srednji vijek (476. – 1492. g.)
 Podjela:
o Rani srednji vijek (5. – 11. st.)
o Razvijeni srednji vijek (12. – 13. st.)
o Kasni srednji vijek (14. – 15. st.)
 Pohod: Velika seoba naroda
o Velika hladnoća; Germani (Istjerali ih Huni), Slaveni, Arapi, Normani i Mađari
pronalaze novo mjesto za život na Zapadu
 Pad Zapadnog Rimskog Carstva:
o Slabljenje carstva
o Alarik, vođa Gota, okuplja Rimske robove, Gote, Hune i dr. narode te maršira u Rim
nakon što ga iscrpljuje
o Rim se ne može oporaviti, te sljedeći car je raseljen i carstvo pada

Politički i državni razvoj Franačke i širenje njezina utjecaja

 476. g. pr. NE – slom Zapadnog Rimskog carstva

 Franci – na početku pleme koje živi u zajedništvu sa Rimljanima – opisi njihove pomoći na
Bitci na Katalonskim poljima
 Kralj Klodvig – ujedinjuje Franačka plemena
o Pripadnik Merovinške dinastije
o Uspon i širenje Franačke > vlast prenosi u današnji Pariz, Franačka država obuhvaća
skoro sav teritorij današnje Francuske (Osim JI)
o Običajno pravo – Salijski zakoni
o Titula konzula – nagradio je car Anastazije I. R. Carstva
 Klodigova država (481. – 511. g.)
o Sukob s Vizigotima – Bitka kod Vujea (507. g.), Franačka preuzinma JZ današnje Franc.
o Sukob s Alamanima – prihvaća krščanstvo nakon što se obraća bogu za pobjedu
 Klodig postaje vladar po božjoj volji, ne više samoj
o Vojna aristokracija
o Spoj germanističkih i rimskih vjerovanja
 Germanistički vladari – Vladar posjeduje sve – zemlju, sudstvo, vladu, etc.
 Rimski – konzuli
o Spoj ovih vjerovanja – vladar je sveokupan, a zemlju raspodjeljuje svojim podanicima,
konzulima, zauzvrat dobivši vojnu snagu
 Konzuli imaju administrativne i porezne poslove
 Karlo Martel
o Majordom obitelji Merovinga
  Majordom – upravitelji dvora koji vladaju umjesto kraljeva nakon Klodiga
(„Kraljevi dangube“)
o 732. g. – Bitka kod Poitiersa – Zaustavlja osvajanja Arapa u Europu sa manje vojnika
o Formira konjicu
 Konzuli sada doivaju zemlju zauzvrat vojnom roku i određenom broju konja
 Pipin Mali (751. – 768. g.)
o Prvi kralj iz dinastije Karolinga
 Priča o odlasku papi 750. g. – Pipin šalje izaslanike kralju radi prikupljanja
njihovog mišljenja o statusu kralja u Franačkoj – „Neka kraljem bude onaj koji
ima vlast“
 Papa se zaziva na Konstantinovu darovnicu – papa može dati dugome status
kralja
o 756. g. – osnovana Papinska država
 Papa – i svjetovni i vjerski poglavar
o Uvedena obaveza plaćanja crkvene desetine
 Karlo Veliki (768. – 814. g.)
o Preuzima politiku svoga oca – teritorijalno širenje i oslanjanje na crkvu
o Ratovi sa Sasima, Avarima, Arapima, Langobardima i Ćesima
 774. g. . nakon poraza Langobarda – titula kralja Franaka i Langobarda
 Tu osnuje kraljevinu Italiju – pripaja je Franačkoj
 Krvavi ratovi sa Sasima – „prvi križarski ratovi prije križarskih ratova“ –
pokatoličenje Sasa
 Avari – bogatstvo
 Arapi – utvrđuje granicu na rijeci Elbi
 Pjesan o Rolandu
o Podjela na 200 grofovija
 Grofovi imaju i civilnu i vojnu vlast
 Pogranični krajevi – marke; njima upravlja izdavanjem kapitulara
o Papa Lav III. – ukrunjuje Karla za cara (800. g.)
 Posljedica: Rat Franačke i Bizanta
 Pohod: Strah Bizanta od Franačke namjere da ujedini dvije sile
 812. Mir u Aachenu – kraj rata; podjela teritorija na Jadranu (Bizant –
Venecija i Dalm. Gradove; Franačka – Istra i Dalm. zagora)
o Crkva Sv. Donata – 9. st. – u uzoru na Paladinsku kapelu
 Ludovik Pobožni (814. – 840. g.)
o Papa izuzet iz carske jurisdikcije – Karlo je vjerovao da je car iznad pape
o Nakon smrti: Ugovor u Verdunu (843. g.)
 Podijela na:
 Zapadna Franačka (Karlo Čelavi)
 Istočna Franačka (Ludovik Njemački)
 Lotarova Država (Lotar)

Širenje i rast Bizantskog carstva

 Justinijan I. (527. – 565. g.)

o Pokušava obnoviti Rimsko carstvo – Rekonkvista
 Vraćanje Istočnih teritorija – Ravenna > crkva sv. Vitale
o Proizvodnja svile
  Nakon bitki sa Perzijom – pronalazi kako uzgajati svilu u Bizantu
o Zakonik građanskoga prava – Corpus iruris civilis
 Očuvanje malog seoskog posjeda > ukidanje veleposjeda
o 532. g. – Pobuna Nika
 Korištenje sportskih događaja radi političkih interesa
 Stradala crkva sv. Mudrosti > Sagrađena Aja Sofija (do 1453. g.Kršćanska
crkva)
o Vjerska politika prema ekumenskim koncilima [ima li u kristu jedno ili više volja]
(Teodora – zaštitnica monofizita [jedna volja, božja volja])
o 529. g. – ukinuta Akademija, zadnja poganska škola
o Sirmijska opeka – 582. g. – prodori Avara i Langobarda na ove prostore
 Heraklije I. (610. g. – 641. g.)
o Reforme državne uprave i vojske
 Teme – dijelovi države
 Stratezi – upravljaju Temama
 Stratioti – zemljoradnici, vojnici
o Helenizacija (bazilej Romeja)
 Grčki jezik postaje službeni, naziv Bizant
o Gubi teritorije u Španjolskoj, S. Africi i Italiji
o Ratovi s Perzijom, Avarima, Slavenima i Arapima
 Razdoblje ikonoklazma (730. – 843. g.)
o Car Lav III. Isaurijac – zabranjuje štovanje ikona
 Ikone kao lažno božanstvo – pojedine crkve sakupljaju novac i darove koje im
građanstvo daje zbog vjere u ikone
o Sukob ikonoklasta i ikonodula
 Ikonoklasti – protivnici štovanju ikona
 Ikonoduli – zagovornici štovanju ikona
o 843. – ukidanje zabrane štovanja ikona
 Makedonska dinastija (867. – 1057. g.) – ponovni uspon Bizantskog Carstva
o Utjecaji / Prijetnje:
 Slaveni
 Formiranje vlastitih država
 Širenje utjecaja uplitanjem u gospodarstvo, pokrštavanje i borbe za
prijestolje
 Franačka i Arapi
 Slabljenje utjecaja, slabljenje zemalja
 Normani
 Nova prijetnja
o Ratovi s Bugarskim carem Simeonom (10. st.)
 Pojava kralja Tomislava
o Makedonski ustanak pod vodstvom Samuila – Bitka na Belasici (1014.) – poraz
 Početak i kralj postojanja Samuilove države
o Gospodarska kriza; kaos među slojevima
o Prodor Normana i Turaka Seidžuka
 Bitka kod Manzikerta – 1071. – Turci zarobili cara i naselili se u Malu Aziju
 Normani – Apeninski poluotok
 Uspon Carstva – dinastija Komnena
 o Aleksije I. (1081. – 1118.)
o Sustav pronija (Bizantski feudalizam)
 Franačka podjela zemlje
o Poraz Normana – upomoć dolazi Venecija (trgovačke povlastice)
o Neuspješni ratovi s Turcima

Hrvatske kneževine (819. – 900. g.)

 Teorije o podrijetlu Hrvata:

o Hrvati naselili područje u Velikoj Seobi Naroda s J. Slavenima
o Hrvati su potomci Gota
o Hrvati su Iranojezičnog podrijetla
 7. stoljeće – Hrvati dolaze u današnju HR
o Pobjeda nad Avarima
o Heraklije I. im daje da se nasele u Dalmaciju – štitnici Bizanta
o Nakon 50 g. – ponovni napad Avara
 8. st. – napad Avara na Franke
o Hrvati + Franci pobjeđuju Avarski kagnat
o Osnuju sklavinije > Slaveni
 Prve sklavinije:
o Moravska sklavinija
o Zadunavska sklavinija (Između Balatona i Sigetvara)
o Donjopanonska sklavinija (Drava i Sava do ulijeva u Dunav)
o Liburnijska sklavinija (najveća)
 Hrvati vladaju Donjopanonskom i Liburnijskom sklavinijom
 Pretvaraju se u kneževine nakon pada Avara:
o Panonija
 Središte u Sisku
 Vazalna franačka kneževina
 Vladao domaći knez
 Najpoznatiji: Ljuevit Posavski
 Panonska ili Posavska kneževina
o Hrvatska
o Pomorska kneževina
 Razvila se iz Liburnijske sklavinije
 Plemićka obitelj Goušćani – iz Zadarskog zaleđa
 Domaći kneževi
 Najpoznatiji: Borna
 Razvija se uz Bizant
 Vazalna franačka kneževina
o Bosna
o Paganija
o Zahumlje
o Travunija
o Paganija / Neretvanska kneževina
  Između Cetine i Travunja
o Zahumlje i Travunja
 J. od Paganije
o Bosanska država
 Područje rijeke Bosne
 Nakon smrti Karla Velikog – Feudalna anarhija
o Borba vladara kneževina za neovisnost
o Ljudevit Posavski – odmiće se od Franačke vlasti
 Započinje borbu s Pomorskom kneževinom
o Franci se vračaju s jačom vojskom
 Ljudevit bježi iz zemlje
o 830. g. – Bugari zauzimaju Srijem i Slavoniju
 Prethodnici Trpimirovića:
o Borna > Vladislav
 Postavlja ga Ludovik Pobožni
o Pomorska kneževina postaje Hrvatska kneževina
o Širenje Venecije
 Zaustavlja ih Mislav, Vladislavov nasljednik
 Mir s Venecijom – 839. g.
o Plaćanje danka Hrvatskoj za plovdbu
 Knez Tripmir I.
o Početci Trpimirovića
o Utvrda na Klisu
 Gottschalk
o 852. g. – Milost Božja knet Hrvata
o Uspješno ratuje protiv Bizanta i Bugara
o Priznaje Franačku vlast, ali knežuje sam
 Knez Domagoj
o Trpimir > Domagoj
o Najgori knez Hrvata
o Začetnik dinastije Domagojević
o Pomaže Franačkoj, uništava Mletačke brodove te je svrgnut sa vlasti od potplačenih
urotnika (Bizant)
 Car Bazilije I. – zauzimanje Hrv. Obale
 Knezovi Zdeslav i Branimir
o Zdeslav (Trpimirović)
 Nezadovoljan Bizantskom politikom – buna
 Njegovim smaknućem ukinuta ovisnost o Bizantu
o Branimir
 Saveznik pape
 Širi Ninsku biskupiju s Teodozijem
 Doba latinske pismenosti
 Medotovi učenici > slavenski jezik i glagoljica
 Knez Muncimir (892. – 910. g.)
o Trpimirović
o Dvor u Bijačima (Trogir)
o Prvo viječe župana
  Muncimir sluša župane
o Snažan utjecaj Franaka
o Dolazi do borbi hrvatskih biskupija
o Zadnji hrvatski knez

Hrvatsko kraljevstvo

 Tomislav – nepostojani kralj? (910. – 928. g.)

o Donjopanonska kneževina – porazio Bugare
 Bizant mu daje vladavinu nad Dalmatinskim gradovima > titula konzula
Dalmacije
o Papa Ivan X. – proziva Tomislava kraljem
o Krunidba na Duvanjskom polju – 925. g.
o Crkveni sabori u Splitu (925. – 928. g.)
 Crkveno jedinstvo Hrvatske i Dalmacije
 Kandidati:
 Grgur Ninski
 Zadarski biskup Formin
 Splitski biskup Ivan
 Zaključak:
 Salonsko-splitska crkva postaje glavna crkva svih regija
 Ukidanje Slavenskog jezika u crkvama
o Drugi crkveni sabor – 928.
 Odluke:
 Ukidanje Ninske biskupije
 Trpimir II. (928. – 935. g.)
 Krešimir (935. – 945. g.)
o Nakon njegove smrti uslijeđuje borba za vlast
 Miroslav (945. – 949. g.)
o Sin Krešimira
o Ubio ga ban Pribina
 Uslijedile veće borbe
 Smanjena moć vojske i mornarice, te cijele hrvatske
 Kondura – hrvatski brod
 Mihael (Mihajlo) Krešimir II. (949. – 969. g.)
o Otac kralja Stjepana – Natpis nadgrobne ploče kraljice Jelene
o Mirno doba Hrvatske
 Stjepan Držislav (969. – 997. g.)
o Ratovi protiv Samuila
o Prvi službeno okrunjeni hrvatski kralj
 Bazilije II. – šalje mu znakove kraljevske časti
 Nove borbe za prijestolje:
o Sinovi Stjepana:
 Svetoslav Suronja (svrgnut sa vlasti od njegove braće)
 Krešimir III.
 Gojslav
o Dužd Petar II. Orseolo – 1000. g. > osvaja dijelove Hrvatske obale
 Petar Krešimir IV. (1058. – 1074. g.)
 o Sin kralja Stjepana I.
o Uspon hrvatske
 Potiče razvoj Dalmatinskih gradova
 Nina, Bigrada i Šibenika
o Integrirao hrvatski teritorij
o Uspostavio Banove:
 Zvonimir - Slavonija
 Gojić – Lika, Gacka i Krbava
o „Naše dalmatinsko more“ - darovnica
 Dmitar Zvonimir (1075. – 1089. g.)
o Ban Slavonije
o Normani dotadašnjeg zarobili hrv. Kralja
o Knin – Zvonimirov grad
o Legenda o smrti Dmitra Zvonimira
 Prokletstvo: Da bog da više nikad ne imali kralja svoje krvi
 Arpadovići - Mađari
o Ladislav Arpadović
 Osvajanje Slavonije
 Biskupija u Zagrebu – 1094. g.
 Poslijednji narodni vladari
o Stjepan II.
 Slab i bolestan
 Kolomanov pohod
o Petar Starčić
 Bitka na Gvozdu - 1097. g.
 Koloman pobjeđuje
 Personalna unija s Ugarskom – 1102. Pacta conventa
o Koloman okrunjen u Biogradu

Islam i arapski svijet u Sredozemlju

 Arapi
o Semitski narod s Arapskog poluotoka
o Brojna plemena; razjedinjena po politici i vjeri
 Meka
o Trgovina i sajmovi
o Hodočašća, Ćaba
 Šeici . vladarski sloj, puno stoke i robova
 Trgovačka aristokracija
 Beduini – nomadi stočari
o Pljačke na trgovačke karavane
 Naposlijetku, ujedinjuje ih Muhamed, pod Islamom
 622. – hidžra > Muhamed prognan iz Meke u Medinu
 Arapska ekspanzija (VII. – XI. St.)
o 622. – Islamska era
o Osnovana jedinstvena država
 Islamska vjera, Arapski jezik
  Ipak, Islam je u manjini -> Arapi prihvaćaju vjerovanja pokorenih
naroda
 Kalifat – na području današnje sirije
 Kalif – podanik Muhameda, vjerski poglavar
o Kalifat Omejida
 Muhamedovi nasljednici
 Sjedište Damask
 Protjerani 730. g.
o Kordopski kalifat
 Od 756. g. – Kalifat
 Od 10. st. – Emirat
 Dinastija Omejida > 750. g. bježi u Kordobu
 11. st. – emirati
o Bagdadski Kalifat – od 762. g.
 Dinastija Abasida
o Oba kalifata strogo teokratska
o Šiljiti <> Suniti
 Šiljiti – Muhamedovi nasljednici
 Sukob o vlasti; trebaju li na vlast ići Šiljiti ili Suniti (odabrani od naroda)
 Zlatno doba Islama (Sredina VIII. do sredine XII. st.)
o Bagdadski i Kordopski kalifat
o Islam je otvoren za razne utjecaje:
 Pokoreni narodi (Velika carstva: Perzija, Egipat,…)
 Narodi s kojima su trgovali (Indija, Kina, Bizant)
 Rimsko-grčki utjecaji (Antički filozofi, znanost)
 Posljedica utjecaja -> razvoj znanosti, kulture, graditeljstva i
umjetnost
o Razvijena trgovina
 Roba stiže karavanima / preko Crvenoga mora u Bagdad, Aleksandriju,
Damask,… te dalje za Pireneje
 Trgovali među sobom, Indijom i Kinom
 Kordopski Kalifat
o Središte maurske kulture i znanosti
o Mauri – berberska plemena s SZ Afrike i Pirenejskog poluotoka (Morisci)
o Bogata arhitektura: palače, popločane ulice, voda, fontane i javna kupališta
o Razvijena trgovina (razni proizvodi od drugih Arapskih zemalja)
 Barut, papir, kompas, geo. karte
o Poznata medicina
o Prevoditeljska središta (Prevodi se Aristotel i dr. antički filozofi)
o Pjesan o Cidu – srednjovjekovni viteški ep
o XI. st. – raspad kalifata u manje emirate
 Emirat – arapske državice
 Kršćani – rekonkviste
 Osvajanje Pirenejskog poluotoka – 1492. g. završetak – nastaje
kraljevina Španjolska
 Medicina
o Vrlo razvijena medicina
  Operacije očne mrene, anatomija, farmakologija, pisali medicinske knjige
o Medicinska središta: Bagdad, Kordoba
o Al Raz – poznati liječnik iz Bagdada (X. i XI: st.) – pisac farmaceutskih i kemijskih
knjiga
o Al Zahrav – liječnik iz XI. st – napisao prvu enciklopediju kirurgije
o Avicena, XI: st – autor Kanona medicine
 Znanost
o Matematika – iz Indije donijeli decimale; u Europu stižu u 11. st
o Astronomija
 Velika zvjezdarnica u Bagdadu
 Brojne zvijezde imaju Arapska imena
o Alkemija (u Europu stigla u 12. st.)
o Astrolab – za mjerenje geografske širine
 Filozofija i književnost
o Filozofija
 Rasprave o vjeri; proučavaju i prevode Aristotela
o Knjižnice
 Kuća Mudrosti u Bagdadu – al Ma'muna (Trgovina s Bizantom - knjige)
 Najveća knjižnica za vrijeme kalifa Kordobe > Al-Hakama II. (X. st.)
o Prevoditeljski centri: Toledo, Kordoba
 Prijevodi antičkih pisaca
 Sačuvali vrijedne rukopise iz antičkoga vremena
o Pjesništvo – ljubavna lirika > Europski trubaduri
o Putopisi – Ibn Batuta
o Geografija
 Tisuću i jedna noć
 Graditeljstvo
o Raskošan stil gradnje – svjetovne i vjerske građevine
o Ukrasi – arabeske, zašiljeni luk
o Perzijski i Bizantski utjecaji
 Sicilija – Veliki utjecaj arapske umjetnosti u dekoracijama i graditeljstvu
o Normani protjerali Arape (Saracene) u 11. st. – stvorili kraljevstvo
 Trgovina s Židovima i Arapima
 Razvoj poljoprivrede
o Gnojenje, navodnjavanje, uzgoj voća i povrća
o Palma, riža i banane > Španjolska
o Riža i šečerna trska > Sicilija
 Prenijeli mnoge Istočnjačke izume:
o Šah – Perzija
o Papir – Indija
 Kineski izum
 Proizvodnja u Bagdadu
o Barut, kompas – 13. st. – iz Kine
o Šećerna trska, banana, riža,…

Kršćanstvo u Srednjem vijeku

 Redovnici:
 o Benediktinci – čuvanje znanja
 Prvi samostan: Monte Casino – Sv. Benedikt
 U HR – Rižinice
 Danas poznati ženski benediktinski samsotan u Zadru – 1066. g.
o „Moli i radi“
 Politički značaj
 Papinska država
o Langobardska osvajanja na Apeninskom poluotoku
o Ravenski egzarhat > darovnicom Pipina Maloga 754. g. ide u jurisdikciju Pape i osnuta
je Papinska država
o Slabi Bizanski utjecaj
 Crkveni raskol
o Sukob pape Lava IX. I patrijarha Mihajla Cerularija
 Raskol 1054. g.
o Zapadna (Katolička) i Istočna (Pravoslavna) Crkva
 Crkva na Zapadu
o Politička uloga papa
o Laička investitura – uvođenje crkvenih osoba u službu od strane svjetovnih vladara
o Otonove povlastice -> Izbor pape uvjetovan je odabirom Njemačkoga cara
 Posljedica: ovisnost pape o svjetovnim vladarima
 Samostan Cluny – reforme
o Pokret za moralnu preobrazbu crkve
o Problemi simonije i laičke investiture
o Opat Hildebrand – predvodnik pokreta; kasnije papa Grgur VII.
 Kasnije osporio pravo njemačkih careva na investituru
 Sukob s Henrikom IV.
o Wormski konkordat – 1122. g.
 Načelo dvostruke investiture
 O crkvenim službama odlučuju i Crkva i vladar

Kršćanstvo u HR

 Prije pokrštenja:
o Grobovi (paljevinski grobovi, grobni prilozi)
o Srednjovijekovni izvori
 Upoznavanje s kršćanstvo kroz kontakte s starosjediocima
 Misije papirnih poslanika:
o Opat Martin
 Otkupio posmrtne ostatke mučenika
o Ivan Ravenjanin
 Obnova crkvenog života
 Pokrštavanje Hrvata – 9. st.
o Franački interesi
o Misionari – politički utjecaj
o Višeslavova krstionica . Nin, 9. st.
 Crkvena organizacija
o Trpimir – Ninska biskupija
o Prvi poznati biskup – Teodozije
 o Biskupija ukinuta 928.
o Čikin časoslov i Vekenegin evanđelistar – hrvatske skriptorske i minijaturističke
radionice u 11. st
 Glagoljica
o Metodovi učenici – Čiril i Metoda
o Bogoslužje na narodnom jeziku
 Metodova doktrina – prijevodom svete knjige na slavenske jezike moglo bi se promijeniti
značenje i doći do krivovjerja
 Crkveni sabor u Splitu 1060. g. – Zabrana produžena, celibat,...
 Hodočašća – izraz pobožnosti i vjere
o Najstarija hodočašća – Italija, Čedad
o Čedadsko evanđelistar – spomen knezova Trpimira i Branimira

Judaizam i Arapi u Srednjevjekovnoj Europi

 Židovi
o U I. Rimskom Carstvu – smanjena prava Židova
o Bolji položaj pod Arapskom vlašću Španjolske (11. st.)
o 1215. IV. Luteranski koncil – obveza nošenja oznake na odjeći
o 1516. g – Prvi geto u Veneciji
o Križarski ratovi – smanjenje Židovskih prava na Zapadu
o Spaljivanje Židova za vrijeme crne kuge
o 1492. – Nakon ove godine intenzivni progoni Židova
 Aškenazi – SI
 Antijudaizam, Antisemitizam
 Križarski ratovi
o Prodor Turaka – „Pogana“
 „Poubijati će mnoge Kršćane“
 Poziv na rat – svi koji ratuju dobivaju oprost grijeha
o I. Križarski rat (1096. – 1099.) > Palestina
 Započeo Papa Urban II.
 Prvi križari – vođa Petar Pustinjak
 Neuspješni, viteška vojska uspješna (poslani radi vladarevih interesa,
formiranja novih zemalja)
o Formira se kneževina Antiohija, grofovije Edesa i Tripoli i
Jeruzalemsko kraljevstvo (1099.)
 Europskim kopnom
o II. Križarski rat (1147. – 1148.)
 Predvode Konrad III. I Luj VII:
 Preotimanje Lisabona
 Neuspješan
o III. Križarski rat (1189. – 1192.)
 Pohod: Muslimani predvođeni Saladinom zauzimaju Jeruzalem
 Predvode Rikard Lavljega Srca, Fridrik I. Barbarossa, Filip II. August
  Primirje: dopušteno posjećivanje svetih mjesta, kršćani preotimaju Jaffu i
Akru
o IV. Križarski rat (1202. – 1204.)
 Potaknuo papa Inocent III.
 Umjesto Jeruzalema i Egipta – križari zauzimaju Zadar i Konstantinopol
 Formiranje Latinskoga Carstva
o V. Križarski rat (1217. – 1221.)
 1212. g. – Dječija bojna – „križarima donosi pobjedu“
 Andrija II, Leopold Austrijski
 Neuspješan pohod u Egipat
o VI. Križarski rat (1228. – 1229.)
 Fridrik II.
 Nagodbom privremeno vraćena sveta mjesta
o VII. Križarski rat (1248. – 1254.)
 Luj IX.
 Neuspješni pohodi na Egipat i Tunis
o 1291. g. – Križari gube jedino uporište padom Akre
 Završeni Križarski ratovi
 Duhovno-viteški redovi
o Templari – ime po Solomonovom hramu
 Nakon rata bankari; sve do ukidanja reda
o Hospitalci / Ivanovci
 Otišli na Maltu – Malteški vitezovi
o Teutonci – njemački vitezovi
 Vlastita država
Srednjovjekovne europske monarhije

 15. st. – kasni Srednji vijek – apsolutizam

 Primogenitura – država se nakon smrti vladara ne raspada – vlast ide na najstarijeg sina
 Engleska
o 1066. g. – Bitka kod Hastings – normanski vladar Vilim Osvajač zauzima Englesku
 Postaje kralj
 Spoj Normanskih i Anglosaksonske kulture
 Uvođenje društvenih poredaka ostatka Europe > feudalizam, smanjenje
udjela Anglosaksonskog plemstva
o Henrik I. (1100. – 1135.) – nasljednik
 Proces izgradnje sudskih i administrativnih centara
o Henrik II. Plantagenet (1154. – 1189.)
 Dinastija Anjou-Plantagenet
 Jača centralnu vlast
 Širi posjede na zapadu Francuske na Englesku, Irsu, Škotsu i Akvitaniju
 Ograničena prava baruna
 Ograničena sudbena moć crkve – Kraljevski putujući sud
 Ubojstvo Thomasa Becketta
o Rikard Lavljeg Srca (1189. – 1199.)
 Križar
 Umro u opsadi dvorca u Francuskoj
 o Ivan bez Zemlje (1199. – 1216.)
 Sukob s papom Inocentom III.
 1214. bitka kod Bouvinesa – gubi većinu posjeda u FR
 Velika povelja slobode (1215.) – zbog pobune plemstva
 Visoka porezna opterećenja, neuspješna politika
o Ograničava kraljevu vlast
 Obrati: sud 25 baruna, nepostojanje štitarine (porez namjesto vojne
službe), suverenitet gradova, zabrana progonstva / diskriminacije /
ropstva
o Henrik III. (1216. – 1272.)
 1258. – Oxfordski statuti – parlament (Vijeće dvadesetpetorice) bira najviše
državne dužnosnike, saziva parlament triput godišnje
 Nadopuna Velike povelje slobode
 1265. ustanak Simona Montforta – parlament -> velikaši, crkveni
velikodostojnici, predstavnici vitezova i gradova
 Zbog nepoštovanja povelje
 Kralj poražen, dodavanje novih sudionika
 14. st – x – dvodomni parlament (gornji i donjni domi)
 Francuska
o Luj VI. Debeli (1108. – 1137.)
 Dinastija Kape – nakon Karolinga
 Početak jačanja središnje vlasti – pomoć crkve
o Filip II. August (1180. – 1223.)
 Širenje teritorija, razvoj gradova
o Luj IX. Sveti (1228. – 1270.)
 Zauzeo grofoviju Toulouse
 Jedinstveni novčani sustav
 Reforma sudstva – Kraljev sud
o Filip IV. Lijepi (1285. – 1314.)
 Povećanje kraljevskog utjecaja
 Državni aparat (Veliko vijeće, vrhovni sud)
 1302. – saziva državne staleže (savjetodavno tijelo)
 Progoni židova
 Avinjonsko sužanjstvo pape (1309. – 1377.)
 Sukob s papom Bonfiacijem VIII.
 Papa stoluje u Franc. Avinjonu – papinska palača
 Stogodišnje rat (1337. – 1453.)
o Uzroci: Borba za teritorij, kontrola Flandrije (bogata poikrajina)
o Povod: borba za Franc. Prijestolje Edvarda III. (ENG) i Filipa VI. Valoisa (FRA)
o Financiran porezima, stanke zbog nestašice novca
o Epidemija kuge (sredina 14. st.)
o Pobuna Žakerije . Franc. – 1358. (seljaci)
o Prvi dio rata: Dominacija Eng
 Ivana Orleanska (Joan of Arc) – uzdizanje Franc morala 1429. g. Orleans
 Francuska pobjeda
 Rat Crvene i Bijele ruže (1455. – 1485.) ENG
o Din. Loze Yorka i Lancastera – oko prijestolja
 o Nakon rata vlada državna anarhija
 Nova dinastija: Tudor
 Francuska:
o Karlo VII. (1429. – 1461.)
 Reformiranje države
 Poreze ubiru državni činovnici umjesto plemića
 Uvođenje stajaća vojska i topovništvo
 Početci apsolutizma

Sveto Rimsko carstvo Njemačke narodnosti

 955. – Oton I. zaustavlja prodor Mađara na Leškom polju

o 965. – Papa ga okrunjuje kraljem
 Sveto Rimsko Carstvo Njemačke Narodnosti
 Savez gotovo samostalnih država povezanih slabom centralnom moći
o Oton I.
 Otonove povlastice
 Svaki izabrani papa mora dobiti njegovu potvrdu prije stupanja na
papinstvo
o Hanza – slabi savez njemačkih gradova
o J. Njem – dominacija Fuggera
 Bankarska obitelj koja financira Habsburgovce i Papu
o Dugi dio 13. st – borbe za vlast
 1273. g. – Rudolf I. Habsburgški

Italija

 Gradske republike (Genova, Firenca, Venecija,..)

o Firenca – bankari
 14. i 15. st. – Obitelj Medici
o Plemići se udružuju u gradska vijeća – signorie
o Venecija
 Sa Genovom jaka trgovačka sila – pomorska
 Kraj 12. st. – Mletačka republija, Republika sv. Marka
 Aristokratsko-oligarhijska republika

Bizant

 Kraj 12. st. – din. Komnen > din. Angeli

o 1204. g. – Križari svrgnuli Alekseja Angelija s prijestolja
 Raskol na Latinsko i Nicejsko carstvo
 1261. - Nicejsko carstvo obnavlja Bizant osvajanjem Latinskog
(Mihajlo Paleolog)
o 1431. – Osmanlije osvajaju Carigrad, pad Bizanta

Slavenske države

 Poljska
o Izvoz jeftine soli
o Vrhunac – Kazimir Veliki (1333. – 1370.)
 Brak kraljice Hedvige i Jagela – nastanak Poljsko-litavske unije
 o Feudalci – Panovi
o Sabor plemića – Sejm
 Češka
o Karlo IV. Luksemburški (1316. – 1378.)
 Normanski vladar
 1348. – prvo sveučilište u Češkoj
 Jan Hus (1369. – 1419.)
o Zalaganje da se Crkva vrati na stare ideale: siromaštvo
o Bogoslužje na narodnim jezicima
o 1415. – na Crkvenom sudu osuđen na smrt – husitski ratovi
(Česi vs. Njemci)
 Rusija
o Prva država: Kijevska država (utemeljili Normani)
 Prodor naroda -> Rusi se povlače na Sjever
 Novgordska kneževina
o Aleksandar Nevski – zaustavlja ulaz Njem. Križara
o 13. st. – Mongoli i Tatari – „Zlatna Horda“
o Dimitriju Donski (1350. – 1389.)
 Porez na Tatare
 Pobuna na Tatare – poražen
o Ivan III. (1462. – 1505.)
 Oslobađa se njihove vlasti
 Car cijele Rusije
 Bugarska
o Jača krajem 12. st
o 1201. – Bizant priznaje neovisnost
 Kalojan se proglašuje carem
 Duklja
o Početak 11. st. – Bizantska vlast
 1035. – ustanak kneza Vojislava – osamostaljenje
o 12. st. – opet pod Bizantom
 Srbija (Raška)
o Vladaju potomci Stefana Nemanje
 Sv. Sava
o Prava na iskorištavanje rudnika prodaju dubrovačkim i saskim poduzetnicima
o Dušan - najmoćniji vladar
o Sredina 14. st. – carska titula

Hrvatska u sklopu Ugarsko-Hrvatskog kraljevstva

 Zvonimirova udovica Jelena – zove brata Ladislava Arpadovića – mađarskog kralja

 Hrvatsko plemstvo bira Stepana II. i Petra Snačića
o Obje umrli
 Ladislav prelazi Dravu – osvaja Slavoniju te tamo ostavlja nećaka Almoša kao hercega
Slavonije
 Slavonija
o Ladislav osniva županije
o „Kraljevsko leno“ -> daruje zemlju svojim vazalima (ratnicima u utvrdama)
 o 1094. – osnovana Zagrebačka biskupija – prvi biskup Duh iz Češke
 Kraj Hrv. Kraljevstva (925. – 1102.)
o Bitka kod Gvozda – 1097. – Petrova gora
 Umire Petar
 Hrvati gube od Mađara – novi vladar Koloman Arpadović
o Hrv. Ulazi u personalnu uniju s Mađarskom (vladar je poveznica 2 države)
o Dinastičke borbe, prodor Huna – Koloman se mora vratiti u Ugarsku -> no vraća se u
danje pohode