UVOD U POVIJEST

POVIJEST prolost ovjeanstva, pripovijedanje o prolosti,

istraivanje prolosti, drutvena znanosti, nastavni predmet
Povijest kao znanost opirna, istrauje novo
Povijest kao nastavni predmet saeta, pouava
Povijest znanost, historija znanstveno istraivanje
Historiografija istraivanje prolosti
Cilj povijesti povijesna istina, predmet ovjek u odreenom prostoru
ili vremenu
Periodizacija : pretpovijest i povijest
Era (povijesno vrijeme od kojeg zapoinje brojenje godina i raunanje
vremena) idovska (3716. g postanak svijeta), grka (776. g prve
olimpijske igre), rimska (753. g osnutak Rima), kranska (0. g
roenje Isusa), muslimanska (622. g Muhamedov dolazak u Medinu)

POVIJEST KAO NASTAVNI PREDMET

Povijest kao znanost : povijesni izvori (ostatci ili dokazi prolih

vremena), vie vrsta izvora (materijalni, usmena predaja, pisani,
zvukovni, slikovni ), brojne ustanove muzeji, knjinice, arhivi
pomone povijesne znanost istinitost i vjerodostojnost izvora
arheologija prouava materijalnu i duhovnu kulturu ljudi u prolosti
Herodot Otac povijest
Tukidid Uzroci- posljedice
Einhardt Vita Karoli Magni
Ferdo ii Prvi pisao o drutvu i kulturi Hrvata
Franjo Raki Isprave hrvatske povijesti
Tacit Pisao nekritiki
Grgur iz Toursa Povijest Franaka
Plutarh Paralelne biografije
Toma arhakon Povijest splitsko-solinske crkve
Tit Livije Domoljublje kod Rimljana
Ivan Lui Lucius Otac hrvatske historiografije
Tadija Smiiklas Prva kritiki pisana povijest Hrvata
Izidor iz Seville Srednjovijekovna Enciklopedija
Ivan Kukuljevi Sakcinski Drutvo za povjetnicu jugoslavensku
Juraj Ratkay Povijest kraljeva i banova Dalmacije, Hrvatske i Slavonije
 HISTORIOGRAFIJA

1. Poetci u antikoj Grkoj

logografi piu djela bez kritikog osvrta
opisuju se bogovi, junaci, vladari, gradovi i narodi
uvode pojam historia (istraivanje) za pouavanje prolosti Herodot
utemeljuju povijesnu kritiku Tukidid
2. Antiki Rim
piu se anali (ljetopisi, godinjaci) i ivotopisi careva
ciljevi pouiti (Ciceron, Tit Livije) o slavnoj rimskoj prolosti, razvijati
domoljublje i rimske vrline, te pisati kritiki Tacit
3. Srednjevijekovna historiografija
u sredite zanimanja dolazi vjera, djela su pisana na latinskom jeziku
piu se ivotopisi careva, svetaca i vladara, povijest crkvenih institucija i
pojedinih naroda
nekritiko iznoenje podataka
4. Humanizam
u sreditu pozornosti ovjek i antika sakupljaju se antiki rukopisi i
objavljuju zbirke povijesnih izvora
razvija se kritika misao
5. Historiografija novoga vijeka
razvija se kroz prosvjetiteljstvo (Enciklopedija 1751.)
u 19. st. povijest se osamostalila kao znanost (znanstveno istraivanje,
objavljivanje povijesne grae, osnivanje ustanova za uvanje izvora,
pouavanje drutva, gospodarske i ulturne povijesti i sl.)
6. Hrvatska historiografija
djela na latinskom (od 13. st. Toma arhiakon splitski Historia
salonitana) i hrvatskom jeziku (od 19. st.)
17. st. Ivan Lui Lucius, otac hrvatske historiografije
od 19. javlja se vei interes za sakupljanje grae i pisanje povijesnih djela
hrvatski jezik proglaava se slubenim, razvija se nacionalna svijest i
povijesna djela postaju sredtvo za ouvanje Hrvatske samostalnosti

STARIJE KAMENO DOBA (o. 4. mil. g. pr. Kr. o. 10 000 g. pr.

Kr.)
 razdoblje koritenja grubo izraenog kamena
evolucija postepeni razvoj ivota na Zemlji
hominizacija (poovjeenje) razvoj ljudskih osobina kod ovjeka :
hominidi uspravno dranje, dvonono bie, nog edulje i ravnije, ruke
krae, razvija se mozak, koristi predmete, govor
Afrika kolijevka ovjeanstva
STARIJI PALEOLITIK
1. Australopithecus afarensis mala glava i eljust, veliki prektutnjaci i
kutanjaci
2. Australopithecus africanus smanjeni zubi, vea lubanja, lokomotorni
sustav
3. Homo habilis spretan ovjek, zaobljena lubanja, vilica manje isturena,
meso
4. Homo erectus runi klin, vatra

SREDNJI PALEOLITIK

5. Homo sapiens neandertalac, pokapanje mrtvih, uspravan, miiava

graa

MLAI PALEOLITIK

6. Kromanjonac ivao odjeu, koplje, poetak umetnosti

IVOT LJUDI U PALEOLITIKU

lovci, sakupljai biljaka, nomadi

spilje pruaju sigurnost i zatitu od vremena i ivotinja
MATRIJAHAT razdoblje u kojem ene imaju glavnu
ulogu/dominiraju, birnu o ognjitu, djeci i sakupljaju plodove
srednje kameno doba ili mezolitik prijelazno doba (o. 10 000 6 000
g. pr. Kr.)
posljedice klimatskih promjena na orue i oruje mikrolitizacija, luk i
strijela, osti i udica, plovila
zeminuce nastambe na kopnu
sojenice nastambe na vodi ili uz vodu
rasne skupine : europidi bijela rasa, negridi crna rasa

NEOLITIK

neolitika revolucija
 globalno zatopljenje
razvoj privrede ratarstvo, sadnja biljaka, stoarstvo sjedilaki nain
ivota
razvoj drutva nastaju vee zajednice rodovi, bratstva i plemena,
starjeina; drutvena podjela rada ovisi o sposobnostima i prirodnim
uvjetima
obrtnici izrauju predmete za svakodnevnu uporabu
demografski razvoj porast broja stanovnika
plodni polumjesec
glaani kamen, sjekira
PATRIJAHAT mukarac poprima veu ulogu u drutvu
keramika, lonarstvo izum lonarskog kola (bra i kvalitetnija
proizvodnja), geometrijski motivi i prirodne sile
tkalaki stan
kota
Jerihon u Palestini
prvi oblici vjerovanja

VJEROVANJA KAMENOG DOBA

nizak stupanj ovjekove razvijenosti

dualizam (dvojstvo) vjerovanje u dobro/zlo tj. suprotnosti u svemu
animizam (lat. animus - dua) vjerovanje da postoju duh svega npr.
gromova
animalizam sveta ivotinja, zatitnik
totemizam iskazivanje tovanja, vjerovanje u toteme kao zatitnike
zajednice
vraevi ili magi
kultovi plodnosti cilj je iskazivanje tovanja npr. Suncu (muka i
enska naela)
megalitika kultura Stonehenge (mehiri i dolmeni I)
paleolitik u Hrvatskoj 1.2 mil. 10 000 g. pr. Kr
andalja I. kraj Pule sjekuti star 1.2 mil. godina, kosti lovnih ivotinja,
kamena orua, drveni ugljen, pougljene kosti ivotinja
Punikve u Hrvatskom zagorju
 Hunjakovo brdo kraj Krapine Dragutin Gorjanovi Kramberger,
1899., neandertalac
Veternica na Zagrebakoj gori mlai neandertalac, kult peinskog
medvjeda
Vindija kraj Varadina kameno i kotano oruje, kosti neandertalca
andalja II.
poznavanje vatre ostatci pepela

MLAE KAMENO DOBA (NEOLITIK) o. 6 000. 2 200. g.

pr. Kr.

sjeverna zona :
sopotska kultura- nadzemne kolibe zatiene vodenim kanalima,
keramika bikoninog oblika, cik-cak ornamentika i kruna udubljenja,
kultne posude s vie nogu
korenovska kultura linearnovrpasta keramika
jadranska zona :
impresso-kultura keramiko posue loptasta oblika i poluloptasta,
stijenke hrapave i debele, impresso-cardium (ukraavanje keramike
utiskovanjem nokta ili koljke srebrenice), keramika crvenosmea
danilska kultura glaana povrina, spirale i meandri, ritoni kultne
posude s etrima nogama i visokom prstenastom drkom
hvarska kultura fine, glaane i oslikane povrine, geometrijski ukrasi

METALNO DOBA (o. 3500. g. pr. Kr.)

metal se poinje upotrebljavati u jugozapadnoj Aziji, 6. tisuljee pr. Kr.

u 4. tisuljeu pr. Kr. u sustavnoj upotrebi u Anatoliji
prvi metal bakar
BAKRENO DOBA (ENEOLITIK)
mekan savitljiv, crvenkastosvjetlucaj metarijal
koristi se za izradu nakita
poetak bakrenog doba eneolitik ili prijelazno doba
BRONANO DOBA (3. i 2. tisuljee pr. Kr.)
BRONCA legura bakra i kositra
kolijevka bronanodobnih kultua Plodni polumjesec (JZ Azija, preko
Bliskoj istoka i istonog Sredozemlja u Europu)
 izrada oruja, orua, nakita
kamen potpuno izbaen iz uporabe
ELJEZNO DOBA
bronca nije savitljiva, puca
ovjek otkriva zlato, srebro i olovo
otkrie eljeza
o. 1200. g. pr. Kr.
NALAZITA I KULTURE METALNOG DOBA
nekropole grobovi
tumuli kameni humci pod zemljom u koje su se pokapali ljudi
kasnije se pokojnici spaljuju, a ostaci pohranjuju u urne ili are
BAKRENO DOBA :
- badenska kultura: Baden-Konigshole u Austriji nalazite, rairena po
Panonskoj nizini
- lasinjska kultura
BRONANO DOBA :
- egejska kultura : najstarija europska bronanodobna kultura, arite
otok Kreta
- kultura Nuraghi
- kultura arnih polja
ELJEZNO DOBA :
- haltatska kultura : obiljeje sahranjivanje pokojnika u tumule, eljezni
ma
- latensko doba (mlae eljezno doba) : La Tene, vicarska ; Kelti, dugi
maevi izraeni kaljenjem, usavrili i proizvodnju keramike; ornament
krivulje i apstrakcija ljudskih i ivotinjskih oblika
DRUTVENI I GOSPODARSKI RAZVOJ U METALNOME
DOBU
Posljedice uporabe metalnih oruja i orua
GOSPODARSKE :
- unapreivanje proizvodnje (bra i laka), vikovi, podjela rada (obrtnici
i trgovci, vojnici narodi koji su bre usvojili obradu metala)
- naturalno gospodarstvo roba za robu
- novano gospodartvo novac za robu
- porast proizvodnje i bolja prehrana porast broja stanovnika potreba
za plodnom zemljom ljudi naseljavaju doline plodnih rijeka i grade
irigacijske sustave (navodnjavanje, regulirano
 natapanje polja)
DRUTVENE :
- raspad rodova na manje rodbinski povezane zajednice patrijahalne
obitelji (kvalitetnije orue i oruje) u seoske opine u prve drave u
dolinama velikih rijeka (zakoni, obrana, inovnici, porezi, pismo)
drutvena nejednakost i raslojavanje (zbog sposobnosti ljudi i ratova)
slobodni priviligirani i nepriviligirani, neslobodni
VJERSKE :
- antropomorfizam ljudsko tijelo i ivotinjska glava
- politeizam - mnogobotvo
- nejednakost meu bogovima odraz drutvene nejednakosti
METALNO DOBA NA TLU DANANJE HRVATSKE :
- Bakreno (o. 2200. 1800. pr. Kr.)
-vuedolska kultura (ivot na obalama rijeka, utvrena naselja,
pravokutne kue, keramika crne povrine sa bijelim inkrustacijama,
vuedolska golubica)
-lasinjska kultura
- Bronano doba (o. 1800. pr. Kr.)
- vinkovaka kultura (nastavak vuedolske kulture)
-cetinska kultura (Iliri, brojni humci bogati bronanim orujem, kultura
arnih polja, fibula - kopa)
- eljezno doba (1 tis. pr. Kr.)
- Istra Histri (spretno kamenoresci), Liburni (brze lae, gusari), Japodi
(trgovina i rudarstvo, staklo, jantar), Panoni (poljodjelstvo), Delmati,
gradine utvrena naselja
- etnogeneza proces nastajanja novih naroda
- Kelti 4. stoljenje pr. Kr., visoki napredak, obrada eljeza, lonarsko
kolo, fibule ianih knostrukcija, kovani novac
- Ilirko-keltska plemena : Skordisci i Taurisci