II.

gimnazija Osijek
Ul. Kamila Firingera 5

ESEJ IZ POVIJESTI ŠKOLSKA GODINA

2018. /2019.

Koji je ruski vladar zaslužniji za

preobrazbu Rusije od zaostale feudalne do
moderne države :
Petar I. Veliki ili Katarina II.?

Tea Klešček, 3.a Osijek, 10. veljače

2019.
 Razdoblje 18. stoljeća obilježeno je prosvjetiteljskim
vladarima, revolucijama i napredcima u kvaliteti života i odnosima u
društvu. Za te napretke bili su potrebni vladari spremni za promjenu
koji nisu težili vlastitom bogatstvu i slavi, već ostavljanju
dugotrajnog nasljeđa i dobrobiti naroda.
Mnogi vladari pronašli su inspiraciju u idejama prosvjetiteljstva koje
se pojavilo u kasnom 17. i 18. stoljeću.
Na istoku Europe, na području Rusije, ti vladari bili su Katarina II.
Velika i Petar I. Veliki. Oboje su vladali nekoliko desetljeća i doveli
mnoge napretke svojoj državi, ali tko od njih je uistinu zaslužio
naslov „Velikog“ vladara?
Odgovor na to pitanje pronaći ćemo analiziranjem i uspoređivanjem
vladavine cara i carice preko nekoliko najbitnijih pitanja, tj. opisat
ćemo njihov utjecaj na društvo, teritorij Rusije za vrijeme njihove
vladavine, koje su ratove i s kojim ciljem vodili, kakva im je bila
vladavina i kakva im je ostavština.
Još od 17. stoljeća, Rusiju je mučio problem zaostalosti, kako
društvene tako i gospodarske. Prevlast su imali boljari1, nije bilo
izlaza na topla mora i državni aparat je bio loš. Dolaskom na vlast
1689., Petar I. rješenje je našao u brojnim reformama. Nakon
dolaska na vlast 1762. Katarina II. uvela je gubernije, mnoge gradove
i sela s ciljem naseljavanja i demografskog razvoja, jer su sve
razvijene države tog doba imale puno stanovnika2, a sa stanovnicima
je dolazio i porez koji je punio državnu blagajnu. Petar Veliki je to
iskoristio tako što je uveo merkantilističko gospodarstvo i oslonac
našao u kmetstvu, dok se Katarina oslanjala na plemstvo.
Izlaz na topla mora bio je potreban Rusiji jer su skoro sve razvijene
države tog doba ostvarivale veliko bogatstvo kroz naseljavanja u
prekomorske države i trgovinom3. Petar Veliki uspio je osigurati
izlazak na Baltičko more ratom protiv Šveđana i izlaz na Kapijsko
1 krupni plemići
2 populacija Rusije na početku Katarinine vladavine je bila oko 20 milijuna, dok je Francuska brojila
čak 44 milijuna do kraja 18. st.
3 npr. Velika Britanija
more, dok je Katarina II. u potpunosti osigurala Crno more4 i također
politički utjecaj tako što je Rusija stekla pravo zaštite pravoslavnih
kršćana u Osmanlijskom Carstvu. Petar je podredio Pravoslavnu
crkvu i stavio cara na čelo.
Teritorij Rusije bio je poprilično velik još od doba Petra I., ali za
vrijeme Katarine II., proširio se za čak 520,000 km2, ne samo
ratovima, nego i podjelama Poljske, koja se zadnji put dogodila
godinu prije Katarinine smrti u 1795. Petar Veliki također je proširio
Rusiju ratovima i osvojio mnoge prostore poput Kijeva, Litve i
Estonije.
Svaki rat koji je vođen u Rusiji tijekom tog doba vođen je sa svrhom
napretka i ostvarenjem određenog cilja. Ratovi protiv Osmanlija i
Šveđana osigurali su izlaz na more potreban za trgovinu i ribarstvo,
uključujući i dio teritorija. Unija s Poljskom5 protiv Osmanlija za
vrijeme vladavine Petra Velikog osigurala je Kijev i Zaporižiju.
Kasnije podjele Poljske za vrijeme Katarine osigurale su i taj teritorij
koji je proširio Rusiju čak do Austrije.
Uz sve te slične ideje nije čudo što je vladavina težila istoj plemićkoj
apsolutnoj monarhiji. Oba vladara mogu se nazivati
prosvjetiteljskim, ali je Katarina II. ipak imala više iskustva i bila
bolje upoznata s tim idejama. Kada je došla u Rusiju, dok je njezin
muž bio „lažan vojnik“6, ona se educirala kako vladati i čitala
Voltairea i Montesquieua. Petar Veliki bio je upoznat s
prosvjetiteljstvom, ali samo kroz nekolicinu ruskih mislioca.
Što se tiče njihove ostavštine, Petar Veliki dao je sagraditi Sankt
Peterburg koji je omogućio izgradnju mornarice, reorganizirao je
vlast da liči europskim vladarima, te je uveo Senat. Katarina II.
osnovala je prvi institut više edukacije za žene7 i osnovala je Ermitaž.
U njemu su se nalazile broje kolekcije najpoznatijih slikara poput
Rembrandta i Raphaela. Do kraja vladavine skupljeno je 38 000

4 1774. mir u Kučuk Kajnardžiju, 1783. aneksija Krima i 1791. mir u Jasiju
5 1686. tijekom Velikog turskog rata
6 Petar III. oblačio se u vojnika i igrao s igračkama vojnika, ali nikad zapravo nije bio veliki ratnik
7 Smolny institut, 1764.
knjiga, 10 000 dragih kamena, 10 000 crteža, 16 000 novčića i
medalja. Kolekcija je bila jedna od njezinih najvećih i najskupljih
ostavština, ali također i najvrjednijih.
Petar Veliki postavio je temelj razvoju Rusije i usmjerio ju u
pravom smjeru, a njegove ideje ostvarila je Katarina Velika i
pobrinula se da Rusija bude kulturno, društveno i gospodarski
obogaćena. Ona područja koja je Petar htio osvojiti, osvojila je
Katarina. Ipak, smatram da su oboje zaslužili titulu „Velikog“ vladara
jer da nisu modernizirali Rusiju i proveli reforme, tko zna kakva bi to
država bila danas? Možda i ne bi postojala, nego bi, poput Poljske,
bila podijeljena među razvijenijim državama.

❖ POPIS LITERATURE :
Bekavec i Skenderović, Povijest 3, Alfa, Zagreb, 2009.
Cyril Aydon, Povijest čovječanstva, Znanje, Zagreb, 2016.