STARA GRKA

- Gustav Schwab najljepe prie klasine grke starine

- jug Balkanskog poluotoka, Egejsko more i Mala Azija
- gospodarska obiljeja odrednice Grke povijesti
- planinski reljef oteana komunikacija, usmjerenost na more, nedostatak plodnog tla;
kolonizacija (iseljavanje)
- gospodarski smisao- oteano stvaranje trita, okrenutost obrtu i pomorstvu; politiki
smisao nema drave gradovi-drave
- irenje morem

EGEJSKA KULTURA (2500. 1000. pr. Kr.)

- Egejska (kretsko-mikenska kultura)

- Kikladi, Kreta, Troja, Mikena
- bronano dobna kultura
- prvi koriste pismo
- Kikladi (Grcima Pelazgi) 2500. pr. Kr., poetak Egejske kulture
- brodogradnja, pomorstvo, gusarenje
- Tukidid mitski kralj Minos
- Kreta
- legenda : otokom vlada Minos u palai, labirint Dedal
- Arthur Evans kretska kultura = minojska kultura
- Tezej kod Minoja/ Tezej i minotaur
- starosjedioci freske
- pomorska flota
- talasokracija vladavina morem/ vladavina pomorskih zemalja nad morem
- bogati gradovi bez zidina, zatita morem, snana mornarica
- posrednika trgovina predmeti iz Egipta pronaeni
- gradovi-drave : Hagia Triada, Festos, Knosos, Malia nasljedne monarhija,
hijerarhijsko drutvo
- 1700- pr. Kr. Knosos glavni grad
- labris = sjekira; palaa labirint ili palaa sjekira
- vaze kamerskog stila (ime po Kamaresu) ivot, more, biljke u umjetnosti
- pitosi keramike posude
- 15. st. pr. Kr. slabljenje Krete(vulkanska erupcija) plimni val
- Ahejci osvajaju Kretu 12000. pr. Kr.
- piktografsko 2. tis. linearno A 18. st. linearno B 15. st.
- Ventris i Chadwick odgonetnuli pismo slino Homerovom dijalekti, Gr. bogovi,
1952. godine
- politeisti prirodne sile, enska boanstva (Dikta zmijska boica), tovanje bika
- kazalita
- grka most triju kontinenata (Europa, Azija i Afrika)
 - obale razvedene = trgovina
- mali gradovi polisi, prostor nikada ujedinjen
- Troja
- Troja ili Ilij
- tjesnac Helespont (most prema Grkoj), breuljak Hisarlik
- kositreni put (SE Troja - Azija) i iz Egejskog mora u Crno more
- Homer Ilijada i Odiseja
- otkrio Henrich Schliemann
- bogat grad posrednika trgovina povod Trojanskom ratu
- Odisej konj; Grci osvojili Troju; 10 god lutanja morem, otok Itaka
- Trojanski konj unutarnji neprijatelj
- Mikena
- Henrich Schliemann
-Argolida pokrajina
- Agamemnon vladar
- nekropola grobnica kamenog kruga
- kiklopske zidine veliko kamenje, vjeruju da su sagradili kiklopi
- Atrejeva riznica grobnica usjeena u brijeg
- Lavlja vrata ulaz, prvi reljef na tlu Europe
- zlatna maska kralja Agamemnona
- citadele utvreni breuljci
- ratnici, ratari i obrtnici
- doseljavaju se Dorani, 12. st. pr. Kr.
- Ahejska kultura utjecaj Krete, linearno B pismo, geometrijski oblici, scene rata i iz
lova, oruja i nakit
- megaron duga pravokutna dvorana (palae u Mikeni i Pilu)
- parteon hram prema megaronu
- europska kultura na osnovi kulture egejskog svijeta, ovjek u sreditu, svjetovna
kultura, nastaje grka kultura

DOSELJAVANJE I NASELJAVANJE GRKIH PLEMENA

- Herojsko doba (kraj 18. 12. st. pr. Kr.)

- bronca
- Eolci, Ahejci, Dorani, Jonjani
- doseljavanje Indoeuropljana, mijeanje s Pelazgima nastaju Heleni (zemlja Helada)
- barbari stranci
- drutveni ustroj = plemensko-patrijarhalni (genos ili rod, bratstvo ili fratrija, pleme ili
fila); na elu fila starjeina (prije vojskovoa ili sudac)odluivanje ravnopravno;
kralj ili bazilej vladar; agora skuptina; bule vijee starjeina; deme seoske
opine; demos obian puk
- gospodarski razvoj mijenja odluivanje bazilej odluuje, agora potvruje
 - raslojavanje demos i eupatridi
- eupatridi aristokracija; povlaten sloj, visoko plemstvo, ive na akropoli
- robovi - robovlasniko drutvo
- polisi AUTONOMIJA (pravo graana na odluivanje), AUTARKIJA (gospodarska
samostalnost), ELEUTERIJA (vanjskopolitika neovisnost, svaki samostalni grad -
drava)
- sredite polisa agora
- Homersko ili mrano doba (12. 8. st. pr. Kr.)
- malo izvora
- politiki ustroj Homersko doba aristokratska monarhija (vladanje jednog ovjeka,
nasljedno) aristokratska republika (vie ljudi vlada na rok, izabrani od sloja demosa
ili aristokrata)
- Ilijada i Odiseja grki polisi
- robovi u grkom drutvu
- drutvenopolitiki ustroj slojevi (kralj, aristokracija, robovi, savjetnici)
- politeizam
- zanimanja gospodarstvo
- Homersko pitanje
- aedi pjevai
- Arhajsko doba (800. 500. pr. Kr.)
- Sparta
- prostor : poluotok Peloponez, pokrajina Lakonija
- kralj Lakedemon
- Pelazgi Ahejci Dorani
- planina Tajget
- aristokratska monarhija
- dravni ustroj Likurg (8. st. pr. Kr.) dva kralja, geruzija, apela, pet efora
- geront starac, u geruziji 28 staraca i 2 kralja
- apela najmanja vlast
- efori 5 nadzornika
- kraljevi iz 2 obitelji
- vlast samo po podrijetlu
- mukarci ratuju i bave se politikom, ENA nasljeuje posjed, bira mua, ima vea
prava nego u drugim polisima
- robovlasniko drutvo
- Spartijati Perijeci Heloti; stanovnici Spartanci Dorani
- Spartijati vojnici, imovinska jednakost, sistije (zajedniki objed)
- Perijeci osobno slobodni, politiki bez prava, obrtnici, AHEJCI, plaaju porez
- Heloti dravni robovi, najbrojniji, godinje bievanje, kriptije (pokolji helota),
Ahejci i potomci robova
- spartanski odgoj, lakonski odgovor
 - hopliti teko naoruani pjeaci
- pri odlasku u rat neka dou sa titom na sebi ili uza sebe (ivi ili mrtvi)
- Peloponeski savez 6. st. pr. Kr. Sparta zatitnik i branitelj starog poretka u
Grkoj, polisi pristupaju zbog straha od Sparte
- Atena
- Klistenove reforme : slobodni mogu birati i biti birani, eklezije (zakonodavna vlast),
bule (500 lanova), Atena podijeljena na 10 fila, svi slobodni imaju jednake dunosti,
slobodni jednaki pred zakonom
- timokracija AREOPAG (zakonodavna vlast, vrhovno dravno tijelo), BULE ili
VIJEE 400 (predstavnici prva tri razreda, pripremaju zakonske prijedloge i iznose iz
pred ekleziju), EKLEZIJA (predstavnici svih 4 razreda, prihvaaju ili odbacuju
prijedloge, biraju inovnike), HELILEJA (vrhovno sudsko tijelo)

ZNANOST I UMJETNOST STARIH GRKA

- politeizam, antropomorfizam, heroji Tezej, Ahilej, Heraklo, proroita Delfi
(Apolon), proroica Pitija
- igre u svetitu Olimpije, u ast Zeusu, svake 4 godine po 5 dana, 776. pr. Kr. prve
igre, Pitijske (Apolonu) i Istamske igre (Poseidonu), bacanje diska, hrvanje, bacanje
koplja, skakanje, utrke
- pentathon (petoboj) skup svih disciplina
- kalokagatija sklad umnih i tjelesnih sposobnosti
- umjetnost :
- geometrijski stil (9. 7. st. pr. Kr.)
- arhajski stil (7. sredina 5. st. pr. Kr)
- klasini stil (sredina 5. sredina 4. st. pr. Kr.)
- helenistiko razdoblje (sredina 4. st. pr. Kr.)
- Kuros i Kora

GRKO PERZIJSKI RATOVI

PERIKLOVO DOBA (444. 429. PR. KR.)

- Periklo demokratizacija atenskog drutva i drave, plae za obavljanje dravnih poslova,
doba politike i vrhovne ovlasti
- eklezija zakonodavna vlast
- bule izvrna vlast
- helileja sudstvo
- Atenska demokracija robovlasnika i nepotpuna
- areopag vjerska pitanja
- mornarica i trgovina
- ergasteriji radionice (metal, koa, keramika)
- hram Partenon (dorski stil) Iktin i Kalikrat
- Mneziklo Erehtejon (jonski stil)
- hram Nike
- Poliklet Dorifos (baca koplja)
- kipovi Miron (Diskobol) i Fidija (Atena Promaos, Atena Partenos, Zeusov kip u Olimpiji)
- tragedije (Eshil, Sofoklo Kralj Edip, Antigona, Edip na Kolonu- Euripid Alkestida,
Medeja, Ifigenija na Tauridi)
- komedije (Aristofan oblaci, ose i abe)
- Hipokrat razvoj medicine, dijagnoza pa terapija
- Empedeoklo utemeljio atomizam, sve se sastoji od elemenata
- Anaksagora sastav svega su homeomerije ili estice
- Leukip i Demokrit odredili atom
- Demokrit osnova svega je materija
- sofisti putujui uitelji
- hlena, peplos, hiton - ogrta, haljina, haljina bez rukava

PELOPONESKI RAT
- Tukidid
- Arhimadov rat (431. 421. pr. Kr.) povod intervencija Atene u sukobu Korkire i
Korinta; napad Sparte na Atenu 431. pr. Kr.
- Sparta (Brasida) i Atena (Kleon) sukob na Halkidiku i Trakiji
- Nikija mir 421. pr. Kr.
- Sicilska ekspedicija (415. 413. pr. Kr.) demagozi (politiki kameleon), Alkibijad
prilagodljiv politiar
- uoi polaska moranarice herme unitene optuen Alkibijad
- napad na Siciliju, prevodi Nikija poraz Atene
- uzroci rata dominacija Atene
- Deklejski rat (411. 404. pr. Kr.) heterije (tajne organizacije), oligarsi (411. pr. Kr.; vlast
u Ateni, nekolicina bogataa)
- Lisandar poraz Atene kod Egospotama (404. pr. Kr.)
- sumrak polisa (dominacija Sparte, pa Tebe bitka kod Mantineje 362. pr. Kr.)
- uspon MAKEDONIJE
HELENISTIKO DOBA
- makedonska falanga 16 redova pjeaka, visoka koplja
- pelasti lako naoruani pjeaci (siromasi)
- plaenika vojska
- panhelenski sve grki