POJAM I OBJEKT ISTRAIVANJA HISTORIJSKA GEOGRAFIJE

to je geografija?

Ptolomej, II. st. n.e. Geografija je prikaz poznatih znanja i fenomena na Zemlji.

Geografija znanost koja opisuje i tumai geoprostorni kompleks s ciljem objanjavanja

zakonitosti u prostornim odnosima. Objanjava nastanak izgled i znaenje temeljnih
prostornih sustava ekolokog i prostornog.

Ekoloki prostorni sustav predstavlja poveznicu ovjeka i okolia.

Prostorni sustav predstavlja odnos neke regije s drugim regijama preko interakcije i
procesa koji se izmeu tih regija odvijaju.

5 kljunih pojmova (key terms) geografije:

o lokacija location gdje
o prostor place
o promjena ili proces komunikacija izmeu dvaju prostornih sustava npr.
migracije
o regija prostor kojeg karakteriziraju odreene karakteristike koje ga izdvajaju u
odnosu na okolno podruje
o odnos ovjeka i okolia ekoloki sustav

Geografija je mostna znanost izmeu drutvenih i prirodnih znanosti.

Najopenitija podjela geografije:

o fizika geografija
o drutvena geografija

Fizika geografija obuhvaa geografske znanstvene discipline poput:

o hidrogeografije
o klimatologije
o geomorfologije
o biogeografije
o zoogeografije
o .

Drutvena geografija obuhvaa geografske znanstvene discipline poput

o ekonomske geografije
o demogeografije
o geografije naselja
1

o politike geografije
o prometna geografija
o .

Sl. Geografske znanstvene discipline

POLOAJ

HISTORIJSKE

GEOGRAFIJE

ZNANSTVENOM

SUSTAVU

GEOGRAFIJE

Gdje je u sustavu geografije historijska geografija?

Historijska geografija je analitika znanstvena disciplina koja ukljuuje ekonomsku,

socijalnu i politiku komponentu u prolom vremenu te prouava njihove promjene u
prostoru tijekom vremena.

Historijska geografija ukljuuje i elemente fizike geografije i tada govorimo o

ekohistoriji ili environmental history.

Historijska geografija povezuje geografiju i povijest.

Historijska geografija geografska povijest povijest geografije

Historijska geografija stavlja naglasak na procese razvoja i promjene u prostoru tijekom

vremena.
2

Geografska povijest prouava utjecaj geografske sredine i geografskih uvjeta na tijek

povijesnih dogaaja te ima svoje utemeljenje u povijesti.

Povijest geografije prouava razvoj geografske misli, geografskih znanja i ideja.

OBJEKT ISTRAIVANJA

Objekt istraivanja historijske geografije su prostor i promjene u prostornim odnosima

tijekom vremena.

Rekonstrukcija prolih geografija prouava se pejza kakvim ga opisuju svjedoci

vremena ili kakvim ga zamiljaju znanstvenici.

Prouavanje geografskih promjena tijekom vremena, a posebice onih promjena koje su

nastale kao posljedica ljudskog djelovanja.

Koritenje zapisa, dnevnikau prouavanju promjena koje su se dogaale u politikim,

socijalnim, etnikim i kulturnim odnosima tijekom vremena.

RAZDOBLJA RAZVOJA HISTORIJSKE GEOGRAFIJE

Razvoju historijske geografije tijekom antike najvie su pridonijeli Herodot i Strabon.
o Herodot (485-425 g. pr.n.e.) smatra se ocem geografije i povijesti te kod njega
pronalazimo primarne elemente historijsko geografskog pristupa. Njegov
primarni cilj bio je skupiti i interpretirati sva postojea znanja o prostoru.
o Strabon (63-26 g.pr.n.e.) sabrao je sva dotadanja znanja i spoznaje te izdao djelo
Geographica u 17 tomova te ona predstavlja svojevrsnu enciklopediju geografskih
znanja toga vremena. Strabon u knjizi opisuje Iberiju, Galiju, Peloponez, Malu
Aziju, Italiju, Kavkaz i Afriku. U djelu je sadrana i karta Europe i perspektive
znanstvenika toga vremena. Djelo je sauvano u cijelosti uz manja oteenja.
Analitiari mu zamjeraju pretjerano koritenje Homera kao izvora te
zanemarivanje autora toga vremena. Usprkos brojnim mana djelo moe posluiti
kao izvor podataka.

Tijekom srednjeg vijeka historijskom geografijom bave se prvenstveno islamski pisci

o Al Biruni (973. 1048) prvi islamski znanstvenik koji se bavio prouavanjem
Indije te se smatra zaetnikom indologije. Takoer smatra se prvim antropologom
te jednim od zaetnika geodezije. Od ukupno objavljenih 146 djela, 9 ih je
tematski povezano s geografijom, te jo 35 o astronomiji, 10 o geodeziji i
kartografiji, 1 o meteorologiji te 2 o mineralogiji i dragom kamenju.
3

o Ibin Khaldum (1332-1406.) roen na prostoru dananjeg Tunisa, smatra se

pionirom ekonomije, demografije, sociologije, kulturne povijesti i filozofije
povijesti. Najznaajnije djelo Muqaddimah ili Prolegomenon pregled do tada
poznate svjetske povijesti. Opisuje odnose ovjeka i zemlje, razvoj populacije,
civilizacije i regija.

Tijekom ranog novog vijeka teite znanstvenog rada seli se u Europu.

o William Camden (1551-1623.) - 1586. godine na poticaj Abrahama Orteliusa pie
djelo Britannia u kojem identificira i kartira toponime iz povijesnih izvora.
o Philipp Clver ili latinski Cluverius (1580-1622) njemaki geograf i povjesniar.
Radi je kao knjiniar u sveuilinoj knjinici u Leidenu. Njegovo prvo djelo bavi
se naseljenou donjeg toka Rajne. Djelo Sicilia Antiqua cum minoribus insulis ei
adjacentibus item Sardinia et Corsica bavi se opisom Sicilije, Sardinije i Korzike s

detaljnim kartama. Drugo znaajno geografsko djelo je Introductio in universam

geographiam koje se smatra jednim od prvih udbenika geografije. Takoer bavio

se izradom atlasa.
o Bernanrd Varenius (1622-1650) pie Geographiu generalis ili opu geografiju u
kojoj opisuje pojedine drave. Smatra da je potreban razliit pristup u prouavanju
regija i opih pojava.

Tijekom 17 . i 18. stoljea dolazi do formiranja prvih historijsko geografskih kola.

Biblijska geografija razvija se tijekom 17. i 18. stoljea te se bavi geografijom biblijskih
zemalja. Prouava podruja iz Biblije pri emu svoja istraivanja temelji na izvornim
tekstovima te izvjetajima putopisaca. Izrauju reprodukcije starih karata te prepisuju
zbirke tekstova. No biblijska geografija je znatno starija te svoje korijene vue iz 4
stoljea. Sva dijela biblijske geografije sadravaju karte s detaljnom toponimijom.
o Euzebije smatra se prvi biblijskim geografom. U dijelu Onomastikom bavi se
biblijskom toponimijom.
o U srednjovjekovnoj Europi vodeu ulogu ima Crkva. Pri tome se geografija
prvenstveno bavi izradom karata te religijskom biblijskom geografijom. Sve
crkvene karte tog vremena u sredite stavljaju Jeruzalem. U skladu s biblijskim
"Ovako govori Jahve Gospodin: Ovo je Jeruzalem! Postavih ga u sredite naroda,
okruih ga zemljama!" (Ez, 5, 5).
o Na portulanima iz 13., 14. i 15. st. na vjetruljama je redovito istok oznaavan
znakom kria - u smjeru Kristovog groba i Nebeskog Jeruzalema.
4

o Edward Wells (18st.) objavljuje Historijsku geografiju Starog i Novog zavjeta u 4

toma. 1 tom bavi se Novim zavjetom, a 2, 3, i 4 tom Starim zavjetom. Knjige su
tiskane u Londonu 1828. godine. Danas dostupna na internetu
o George Adam Smith 1894. godine izdaje Geografiju Svete Zemlje u kojom
objanjava toponimiju biblijskih zemalja. U suradnji s Johnom Bartholomiom
izrauje Atlas historijske geografije svetih zemalja. Jedno od prvih dijela pisano
suvremenom metodologijom uz koritenje arheolokih nalazita i arapskih izvora.
Takoer izdaje Rjenik rimske i grke geografije.

Tijekom 18., 19. i poetkom 20. stoljea dolazi i do razvoja historijske geografije
klasinih civilizacija. Istrauju se teme iz Egipta, Gre, Rima. Prouavaju se ideali i
ideologija starih civilizacija.
o J.F.M. Partsch 1910. godine izdaje knjigu Granice starog svijeta.
o A. Philipson rekonstruira vegetacijske zone na Mediteranu i rezultate objavljuje
u djelu Studija o Mediteranu.
o H.F. Tozer prouava povijest geografije od Homera do Augusta te 1897. godine
objavljuje Povijest stare geografije. Prouava geografiju kao disciplinu te razvoj
geografske misli. Smatra da se geografija moe podijeliti na matematiku, fiziku,
politiku (deskriptivnu) i historijsku.

Tijekom 19. stoljea historijska geografija posebice vano mjesto zauzima u Francuskoj.
1821. godine u Parizu je uspostavljeno Geografsko drutvo u kojem se tiskaju stari
izvjetaji i putopisi, pretiskuju stare karte te geografski tekstovi.

Tijekom 19. stoljea uz historijsku geografiju javlja se i geografska povijest. Razlog toga
je pojava nacionalizma kada granice i pitanja teritorijalnog suvereniteta postaju izrazito
vana.

U historijskoj geografiji 19. stoljea takoer se obrauju pitanja granica, naseljavanja,

topografije i toponimije te povijesti geografskog miljenja.
o August Honore Lognon istrauje galsku toponimiju te smatra da bi se u
prouavanju historijske geografije trebalo polaziti od prouavanja geografskih
pojmova odreenog doba, opisa topografije i toponimije te elemenata politike
geografije
o Paul Vidal de la Blanche bavi se promjenama ruralnog pejzaa te promjenama u
odnosu ovjeka prema okolini. prouava na koji nain promjena ljudskih
aktivnosti dovodi do promjena u okoliu.
5

I dok se u Francuskoj naglasak stavlja na geografiju u Engleskoj je naglasak na povijesti i

geografija se doivljava samo kao geografska pozadina za odvijanje pojedinih dogaaja.

Poetkom suvremenog razdoblja razvoja historijske geografije smatra se osnivanje

geografske kole na Oxfordu te organizacija 1. zasjedanja Meunarodne Geografske unije
(IGU/IUG) 1920. godine na kojoj se izmeu ostalog raspravljalo i o ulozi historijske
geografije. Stav suvremenog razdoblja je da historijska geografija ima zadau pokazati na
koji nain se sadanji svijet reflektira iz prolih vremena i dogaaja te da je sadanjost
samo stadij kontinuiranog procesa.
o Haltford Mackinder (1861-1947) smatra se osnivaem geografske kole na
Oxfordu. Kao student povijesti i prirodnih znanosti shvatio je da su vrijeme,
ovjek i prirodna sredina povezani te inzistira na rekonstrukciji prolih geografija
tj. smatra da treba istraivati procese koji su doveli do dananjeg stanja.
o William Gordon East profesor na London School of Economics and Social
Sciences uvodi pojam geography behind history. Cilj historijske geografije je iz
postojeih podatak rekonstruirati sliku ljudske djelatnosti i prirodne sredine. 1935.
godine objavljuje djelo Historijska geografija Europe. 1944. godine u Hrvatskoj je
objavljen prijevod s dodatkom o naim prostorima.

U njemakoj je razvoj historijske geografije u suvremenom razdoblju znatno sporiji te se

primat daje povijesti.
o Schltter bavi se geografijom naselja i naseljenosti srednje Europe. U djelu
Naselja i naseljavanje Srednje Europe u ranom srednjem vijeku prouava
promjene u pejzau tijekom vremena te utjecaj ovjeka na te promjene. Uvodi
pojmove urlandschaft (primarni pejza) i kulturlandschaft (kulturni pejza).

Tijekom 19. stoljea zapoinje razvoj historijske geografije i u SAD-u. Od 1841. godine
geografija se poinje predavati na Harwardu te se osnivaju odsjeci za geografiju. Za
razliku od Europe oslonac se ne trai u povijesti ve u geologiji. Promatra se odnos
ovjeka i okoline (ljudska ekologija).
o Ellen C. Semple pod utjecajem Nijemca Friedricha Ratzela objavljuje knjigu
Amerika povijest i njeni geografski uvjeti.
o Harlan Barrows promatra utjecaj geografije a posebice geologije na tijek
povijesti SAD-a te prouava ljudsku ekologiju.
o Ralf Brown kombinira pristup ljudske ekologije i regionalni pristup te 1943.
objavljuje djelo Mirror for Americans, prvo suvremeno djelo amerike historijske
6

geografije. U djelu Historijska geografija SAD-a daje svoje vienje periodizacije i

razvoja historijske geografije.
o Carl O. Sauer (1839-1975) podrijetlom Nijemac te je pod snanim utjecajem F.
Ratzela. Bavi se Amerikom u doba Indijanaca te teite stavlja na prouavanje
pejzaa. Smatra da ovjek i drutvo ostavljaju trag na pejzau. Djelo Morphology
oft he landscape u kojem stavlja naglasak na genetikom pristupu razvoja pejzaa.

Tijekom kvantitativne revolucije u geografiji historijska geografija je pomaknuta na

margine geografije. No tijekom humanistike faze polako ponovno dobiva vaniju ulogu.
Ponovno dolazi do njene snanije pozicije u sklopu drutvene i kulturne geografije. No
mijenja se odnos povijesti i geografije. Historijska geografija se sve vie povezuje sa
srodnim geografskim disciplinama poput kulturne geografije

Posljednjih nekoliko desetljea razvoju teorije historijske geografije najvie su pridonijeli

znanstvenici iz Velike Britanije, vedske, SAD-a i Kanade

No posebno se mora izdvojiti nizozemska historijsko geografska kola. Istrauju obalne

promjene tijekom povijesti te ih kombiniraju s historijsko geografskim izvorima.
Smatraju da su povijest i geografija meusobno povezane.

ODNOS HISTORIJSKE GEOGRAFIJE I POVIJESTI

Historijska geografija geografska povijest

Geografska povijest oznaava utjecaj geografskih struktura na tijek povijesnih dogaaja.

Geografska povijest je pristup koji se javlja u 19. te s prijelaza iz 19. u 20. stoljee.

Inaica geografske povijesti je i geohistorija kojoj je naziv dao Fernand Braudel. Braudel
uvodi pojam dugog vremena (vremena civilizacija). Smatra da je bez geografskih znanja
nemogue shvatiti povijesna dogaanja.

Odnos geografije i povijest moe se pratiti tijekom itavog razvoja a posebice od 17.
stoljea. Pri tome se izdvajaju dvije osnovne grane:
o geografija je samo scena za historijska zbivanja
o promjene kroz povijest dovele su do stvaranja novih geografija

Geografska povijest se bavi temama kao to su historijska kartografija, administrativne,

srednjovjekovne i politike granice.

Geografska povijest ima temelje u povijesti dok se historijska geografija temelji na

spoznajama i metodologiji geografije

IZVORI, PODACI I METODOLOGIJA ISTRAIVANJA U HISTORIJSKOJ

GEOGRAFIJI

Historijska geografija stavlja naglasak na procese razvoja i promjene u prostoru tijekom

vremena.

Koji su to izvori iz kojih se crpe podaci za istraivanja?

Opseg potencijalnih izvora za historijsku geografiju je beskonaan

Karte razlikujem stare ili historijske karte i tematske karte. Njihova namjena je
omoguiti nam razumijevanje sadanjih i prolih pejzaa. Daju i uvid u tehniko
tehnoloke mogunosti premjera terena, otkrivaju percepciju prostora (jezik karte)
o Deifriranje ili dekodiranje karte vri se na dva naina:

Znanstveni ili znanstveno tehniki nain odreivanje naina tehnike

izrade i sadraja

Kulturoloki nain dekodiranje kulturnog konteksta nastanka karte i

percepcije prostora.

o U ranijim razdobljima karte su crtane na temelju predaje a ne na temelju terenskih

istraivanja.
o Prve karte potjeu iz starog Babilona
o U 14. stoljeu portulani,
o u 16. stoljeu karte novootkrivenih zemalja
o Od 17. stoljea prvi katastri
o Prva premjeravanja u Hrvatskoj vre se prilikom odreivanja granica nakon
Karlovakog mira 1699. godine. Voditelj izmjera je bio kartograf Johann
Christoph Mueller, a hrvatski predstavnik bio je Pavao Ritter Vitezovi.
o Prva prava topografska izmjera je Jozefinska izmjera koja se radi 1783-4. u mjerilu
1:28 800 u vrijeme Josipa II.
o Druga izmjer je franciskanski vojni premjer 1806-1869. u mejrilima 1: 14 000,
1:28800, 1:144000, 1:288000
o Trei premjer je francjozefinski premjer od 1869-1887. Gradovi su kartirani u
mjerilu 1:12500 a ostali prostori u mjerilu 1:125000

Katastar (catastrum popis) pisani i kartografski popis izraen na temelju dokumenata

i terenskog istraivanja koji daje podatke o rairenosti i kvalitativnim obiljejima nekog
prostora. Omoguava nam praenje promjena u prostoru tijekom vremena.

o Katastarska estica osnovna teritorijalna jedinica odreena poloajem, veliinom

i nainom koritenja zemljita.
o Osnovne komponente katastra su : katastarski plan i upisnik estica
o U upisniku estica sadrani su podaci o posjednicima, kulturama, bonitetu tla.
o Uz katastre vee se i gruntovnica koja pokazuje vlasnike odnose
o Najstariji katastra je Domesday book iz 1086. godine
o Najstariji katastar u Hrvatskoj je katastarski plan Malog Stona iz 1359. godine no
nije sauvan. Sauvan je katastarski plan za Stonski rat iz 1393.
o Jozefinski katastra nastao u 2/2 18. stoljea u okviru jozefinske izmjere
o Franciskanski katastar predstavlja prvu sustavnu izmjeru itave Hrvatske, a uz
reambulaciju podaci se koriste i danas (posebice u Istri).
o Reambulacija je postupak unoenja novih informacija i promjena

Analiza topografskih karata kroz razdoblja posebice kod ekohistorije pri emu su u
prvom planu istraivanja promjene u pejzau.

Zapisi upa i analiza crkvenih statistika knjige roenih i umrlih pokazuju broj
roenih i umrlih te slue kao rijetki izvori o broju stanovnika odreenih podruja u
razdoblju prije prvih slubenih popisa. Crkvena statistika omoguuje korelaciju s
ekonomskim prilikama.
o 1334. Godine Ivan Arhiakon Goriki vri popis upa. Popis je koriten u kasnijim
istraivanjima. Za 1 upu treba 10 sela.

Tekstualni izvori obuhvaa nekoliko kategorija kao to su:

o Povelje primjerice kraljevske povelje kojima se daju povlastice npr. Zlatna bula
posredno ukazuju na razvijenost gospodarstva u odreenom prostoru
o Dnevnici primjerice zapisi o putovanjima s opisima pejzaa i stanovnika
posebice znaajni za kolonijalno razdoblje, ali isto tako i zapisi iz posjeta
hrvatskim zemljama, Svetoj zemlji itd.
o Novine i glasila prikazuju razvoj gospodarstva kroz razdoblje
o Privatni zapisi (pisma)
o Literatura romani, putopisi npr. Emil Zola Kod enskog raja prikazuje
razvoj trgovine i trgovakih kua u Parizu u 19. Stoljeu te promjenu u trgovini u
gradovima
o Danas se podaci obrauju kompjutorski te je mogua usporedba i kartografsko
prikazivanje.
10

Aerosnimke, satelitske snimke iz nje se vidi nain koritenja zemljita, ostaci starog
rijenog reljefa, promjene pejzaa

Registri tvrtki i privatnih organizacija

Terensko istraivanje jo uvijek relativno slabo prisutno. Najee se koristi kod

istraivanja reliktnih oblika pejzaa npr. Srednjovjekovnih gradova i gradina, ruralnih
pejzaa, ostataka terasa, sistema navodnjavanja.

Popisi stanovnitva
o u prethistorijskom razdoblju koriste se indirektni izvori podataka. Istrauje se
veliina kua, izraunava se prosjean broj kuanstava, prouavaju se ostaci te se
dobivaju podaci o dobno spolnoj strukturi (paleodemografija)
o razdoblje do I. popisa popise koji se izrauju namijenjeni su drugoj svrsi npr za
potrebe odreivanja popisa, vojaenja Nema jedinstvene metodologije te se
popisi stanovnika ne mogu usporeivati. Npr. U Hrvatskoj se vre popisi plemstva
i klera u svrhu odreivanja davanja, poreza i carina. Popisi su djelomino obraeni
i objavljeni u djelima Adamek: Agrarni odnosi u Hrvatskoj od 15. Do 17.
Stoljea; Adamek, Kampu: Popisi obrauna i poreza u 15. I 16. Stoljeu. Podaci
o davanjima (daama) su relevantni jer posredno ukazuju na gospodarsku situaciju.
o Prvi moderni popisi vreni su veinom krajem 18. I poetkom 19. Stoljea.

1703. Island; 1750. - Norveka, vedska, Finska; 1801. Engleska,

Francuska; 1851. Australija; 1861. Italija; 1871. Njemaka, Kanada

U Hrvatskoj prvi popis 1857. Godine no popis a je bilo i ranije npr.1712.

popis u Lici.

Vaan izvor su arhivi. Arhivi u Republici Hrvatskoj mogu biti privatni i dravni arhivi

Dravni arhivi u RH su:

o Dravni arhiv u Bjelovaru
o Dravni arhiv u Dubrovniku
o Dravni arhiv u Gospiu
o Dravni arhiv u Karlovcu
o Dravni arhiv u Osijeku
o Dravni arhiv u Pazinu
o Dravni arhiv u Rijeci
11

o Dravni arhiv u Slavonskom Brodu

o Dravni arhiv u Sisku
o Dravni arhiv u Splitu
o Dravni arhiv u ibeniku
o Dravni arhiv u Varadinu
o Dravni arhiv u Vukovaru
o Dravni arhiv u Zadru7Dravni arhiv u Zagrebu
o Dravni arhiv za Meimurje

Hrvatski dravni arhiv sadri:

o Kartografsku grau
o Planove i nacrte
o Fotografije

Arhiv Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti

Arhivski fondovi i zbirke u knjinicama

Arhivski fondovi i zbirke u muzejima npr. Fond fotografija Muzeja grada Zagreba

Arhivski fondovi i zbirke u vjerskim zajednicama

Arhivski fondovi u zavodima i institutima

Graa Nacionalne i sveuiline knjinice vrijedna zbirka karata

o Sadri zbirke karata i atlasa sadri pregledne karte, tematske karte, topografske
karte, stare geografske karte, rukopisne karte, astronomske karte, pomorske karte,
pomorske karte, planove, atlase. Sadri 3 000 listova karata, 50 zidnih karata, 127
starih atlasa
o Karte Hrvatske iz 16. stoljea prikazuju prostor Dalmacije, Slavonije i Hrvatske.
Karte Dalmacije izraene su u Veneciji. Karte Hrvatske i Slavonije izraene u
Austriji i Njemakoj. Znaajna broj karata nastao u Nizozemskoj.

Najznaajniji autori su: Pietro Coppo, Natal Bonifacij, Augustin Hirsvogel

i Abraham Ortelius.

12

Schlavoniae, Croatiae, Carniae, Istriae Bosniae finitimarumque regionum nova descriptio

autor: Augustino Hirsvogelio
o Karte prostora Hrvatske iz 17. Stoljea raste proizvodnja karata te kvaliteta i
tonost prikaza. Najznaajniji predstavnici su G. K. Mercator, G. Cantelli, M.
Stier, Sanson dAbbey i Janssonius.

Sclavonia, Croatia, Bosnia cum Dalmatiae parte / per Gerardum Mercatorem , 1627., bakrorez
13

Parte della Schiavonia, overo Slavonia, aggiuntavi la Contea di Cillea e Windisch Mark
abitate da popoli Slavini a Slavi / descritta da Giacomo Cantelli da Vignola, 1690., bakrorez
o Karte prostora Hrvatske iz 18. Stoljea Najznaajnija i najbrojnija skupina
karata. Prevladavaju karte s prostora kontinentalne Hrvatske. Osim karata postoje i
planovi gradova i utvrda. Izrauju se tematske karte, katastarske karte, vojne i
tematske karte. karte se jo uvijek tiskaju u bakrotisku. Sve vie je ukrasa i
umjetnikih detalja. Najznaajniji autori su: J. C. Mller, J. Gadea, I. D.
Florijani i P. Santini.

Nouvelle carte de la partie occidentale de Dalmatie... / par P. Santini ; ches M. Remondini,

1780., bakrorez
o Zbirka atlasa ukupno 127 atlasa. Neki izrazito vrijedni Orteliusov, Mercatorov,
pomorski atlas Jadrana C. F. Beautemps-Beauprea (1806),...

14

Temeljne komponente prostora koje istrauje historijska geografija su prostor i vrijeme.

Tijekom 20. Stoljea mijenja se shvaanje prostora, vremena i mjerila.

Prostor se vie ne gleda statiki kao pozornica ve dinamiki. Prostor je medij i konstantno se
mijenja. Prostor se vie ne gleda kao prostor areala distribucije neke pojave (znanstveno
objektivno) ve se gleda subjektivno kroz ljudske percepcije i mentalne karte.
o Mentalna karta konfiguracija i struktura prostora u mentalnim predodbama,
procjenom relativnih lokacija pojedinih mjesta, percepcijom putanja, udaljenosti i
pravaca tj.- psiholokim transformacijom informacije o meusobnim odnosima i
atributima fenomena u ovjekovom svakodnevnom prostornom okruenju. Prikaz
geografske sredine kako je mi doivljavamo. Podrazumijeva nae stavove,
preferencije, vrijednosti i vrednovanja pojedinaca i grupa. U psihologiji se
nazivaju i kognitivnim kartama.

Vrijeme druga vana komponenta. Izrauju se periodizacije odreenih promjena tijekom

vremena. Periodizacija je prosudba trajanja nekih isjeaka vremena koji su relevantni za
razvoj nekog prostora. Npr. Periodizacija Hrvatske:
o Antika (do V. stoljea
o Srednji vijek rani, razvijeni, kasni
o Osmansko razdoblje
o Razdoblje podunavsko sjevernojadranskog kombiniranog prometnog sustava
o eljezniko razdoblje
o Razdoblje stare Jugoslavije
o Razdoblje socijalistike Jugoslavije
o Razdoblje suvremene Hrvatske

Mogue je promatranje i prostornih difuzija promjena npr. Like, Dalmacije, Sredinje

Hrvatske. Prouavanje naina irenja difuzija.

Posljednja komponenta je mjerilo podrazumijeva prouavanje pojava u razliitim

mjerilima od globalnih preko kontinentalnih, regionalnih, lokalnih Svako od tih mjerila
zahtjeva odreenu razinu generalizacije.

15

POVIJESNA DEMOGRAFIJA

100. godine Rim je imao 450 000 stanovnika i bio je najmnogoljudniji grad na svijetu

1000. godine Cordoba je imala 450 000 stanovnika.

1500. godine Beijing 672 000 stanovnika

1800. godine Beijing ima 1 100 000 stanovnika

1900. godine London ima 6 480 000 stanovnika

1950. New York ima 12 453 000 stanovnika

2010. godine najvea aglomeracija je Tokyo Yokohama s 33 200 000 stanovnika

Povijesna demografija je kvantitativna studija koja prouava kretanje broja stanovnika i

njihovu strukturu te osnovne demografske pokazatelje.

U irem smislu obuhvaa ukupno kretanje broja stanovnika od pretpovijesti do danas.

Obuhvaa prouavanje triju temeljnih komponenti: rodnost, smrtnost i migracija

Uz analizu temeljnih pokazatelja povijesna demografija bavi se i utjecajem faktora kao to

su brak, socioekonomska situacija i obitelj na kretanje broja stanovnika.

Temeljni izvor za prouavanje stanovnitva su popisi stanovnitva.

Povijest modernih/suvremenih popisa stanovnitva datira od popisa provedenog u

vedskoj 1749. godine.

No, s obzirom na niz njegovih karakteristika, ispravnije je raunati povijest suvremenih

popisa stanovnitva od popisa 1790. godine u SAD-u i popisa 1801. godine u Francuskoj i
Engleskoj.

tek prilikom popisa u Belgiji 1846. razraena su znanstvena naela i metodologija

modernih popisa. Taj se popis smatra prvim modernim europskim popisom.

U drugoj polovici 19. st. popisi su obuhvatili zemlje istone i june Europe i Rusiju (1897.
g.).

Od kraja 19. st. i poetka 20. st. brzo su se proirili na ostale dijelove svijeta.

Kretanje naseljenosti nije nam posve poznato. to se vie ide u prolost naa spoznaja je
ogranienija i temelji se na procjeni.

U razdoblju prije prvog popisa stanovnitva broj stanovnika bio je stvar procjene.

No na temelju fragmentiranih nalaza postoje procjene broja stanovnika.

16

U razdoblju prethistorije podaci su se posredno dobivali iz arheolokih nalazita

paleodemografija.

Paleodemografija podrazumijeva prouavanje ljudskih ostataka te na temelju toga

procjene broja stanovnika.

U srednjem vijeku temelj za odreivanje broja stanovnika predstavljaju crkveni zapisi o

krtenju i sahranama.

Kretanje broja stanovnika tijekom stoljea moe se naelno prikazati u sljedeim crtama:
o 1 milijun godina prije Krista na svijetu je ivjelo oko 25 000 homo erectusa na
stepsko savanskom podruju SI Afrike i JZ Azije. Uslijed tekih uvjeta ivota i
nedostatka hrane broj stanovnika je stagnirao.
o 20 000 godina pr.Kr. bilo je oko 1 milijuna stanovnika (procjene idu i do 10
milijuna)
o 8000. g. pr. Kr. dolazi do prvog osjetnijeg porasta broja stanovnika to je
posljedica prve neolitske poljodjelske revolucije kada se dogaa prijelaz s
nomadske na sedentarnu poljoprivredu. Broj stanovnika procjenjuje se na oko 5
milijuna. Naseljeni prostor sve se vie iri.

Dominira potamska naseljenost (gri potamos rijeka) naseljenost oko

velikih rijeka. Ivan tih krajeva naseljenost je rijetka

o 1 000 god. pr.Kr. broj stanovnika se procjenjuje na oko 50 milijuna

o 1. god. n.e. broj stanovnika iznosio je oko 285 milijuna no postoje autori koji
smatraju da je bilo 300 milijuna pa i 600 milijiuna.
o 500 god. 198 milijuna. Pad je posljedica ratova
o 1000 godine 500 milijuna stanovnika. Od 1000. do 1500. godine dolazi do
stagnacije broja stanovnika uslijed nedovoljne i nestalne opskrbe ivenim
namirnicama, gladi, bolesti, ratova, pomora itarica
o Tijekom 14. stoljea broj stanovnika opada zbog kuge, 1500 god. bilo je 482
milijuna stanovnika.
o od 15. do 18. stoljea slabi porast broja stanovnika
o U razdoblju 1650. do 1750. poinje razdoblje merkantilizma i poetaka
industrijske revolucije te sve veeg rasta broja stanovnika od 0,4% godinje.

17

o Bri porast broja stanovnika zapoinje s industrijskom revolucijom prvenstveno

zbog produljenja prosjenog trajanja ivota te zbog smanjenja prosjene stope
smrtnosti dojenadi i djece do 5 godina starosti uslijed porasta kvalitete
medicinske njege. Npr 1730. stopa smrtnosti dojenadi iznosila je >70%, a 1830.
oko 30%.
o Nakon 1850. godine zapoinje znatniji porast broja stanovnika. U razdoblju od
1850. do 1900. broj stanovnika je godinje porastao za 7,8 milijuna ljudi.
o Nakon 1950. sve jai trend rasta broja stanovnika no posljednjih godina trend rasta
se smanjuje. Iako prosjeni godinji porast iznosi 1,3% to je na godinjoj osnovi
94,8 milijuna ljudi.

1804. godine broj stanovnika prvi puta dosee 1 milijardu.

1927. godine broj stanovnika premauje 2 milijarde

1959. godine broj stanovnika iznosio je 3 milijarde

1974. godine broj stanovnika bio je 4 milijarde

1987. godine broj stanovnika iznosio je 5 milijardi

1999. godine broj stanovnika iznosio je 6 milijardi

24. listopada 2010. godine na svijetu je bilo 6,879,830,168 stanovnika

Trenutno porast broja stanovnika iznosi oko 1,51% godinje

Sl. Kretanje broja stanovnika na zemlji

10000
8000
6000
4000
2000
0

Br.
stanov

Kretanje broja stanovnika ima oblik J krivulje

18

Tab. Prosjena godinja stopa promjene i prosjena promjena broja stanovnika

Prosjena god.
promjena (tis)

Stopa (%)

10000.-5000. pr.Kr.

1,4

0,016

5000.-1000. pr.Kr.

9,4

0,03

1000.pr.Kr.-1.

235

0,14

1.-500.

-174

-0,072

500.-1000.

603

0,173

1000.-1500.

-34

-0,007

1500.-1650.

167

0,034

1650.-1750.

2875

0,442

1750.-1850.

4700

0,456

1850.-1900.

7820

0,535

1900.-1930.

13800

0,741

1930.-1950.

20400

0,897

1950.-1960.

54200

1,972

1960.-1980.

71500

1,914

1980.-1990.

85000

1,748

1990.-2000.

86000

1,493

2000.-2025.

94800

1,3

Razdoblje

10000 pr.Kr.

Kretanje broja stanovnika danas karakteriziraju velike regionalne razlike. Poetkom 20.
stoljea najvei porast broja stanovnika biljee Latinska Amerika, Australija i Oceanija.

U drugoj polovini 20. stoljea Europa i Angloamerika biljee smanjenje porasta. Najvei
porast biljei Afrika, pa Latinska Amerika i Azija.

19

Slika prikazuje trend porasta broja stanovnika Afrike, Azije i Europe

6000
5000
4000
Br. stan. (mil) Afrika
3000

Br. stan. (mil) Azija

Br. stan. (mil) Europa

2000
1000
0
1500. 1600. 1700. 1800. 1900. 2000. 2150.

Slika prikazuje stope rasta broja stanovnika Afrike, Azije, Europe

3000
2500
2000
Stopa rasta Afrika
1500

Stopa rasta Azija

Stopa rasta Europa

1000
500
0
1500. 1600. 1700. 1800. 1900. 2000. 2150.

Kad bi ubudue prosjene stope rasta bile kao u razdoblju 1990-2000. stanovnitvo svijeta
bi se udvostruilo za 46 godina, Afrike za 24 godine, a Latinske Amerike za 38 godine.
Istovremeno stanovnitvo Europe bi se udvostruilo za 1155 godina.

20

Tab. Porast stanovnitva svijeta i pojedinih kontinenata od 1900-1950. i 1950-2000.

Promjena broja stanovnika (%)

Kontinent

1900.-1950.

1950.-2000.

Afrika

46,5

289,5

Angloamerika

104,9

76,5

Latinska Amerika

152,3

231,1

Azija

50,3

161,3

Europa

33,8

29,1

Australija i Oceanija

116,7

123,1

bivi SSSR

38,5

66,7

53

144

Svijet

Tab. Prosjene godinje stope (%) porasta broja stanovnika svijeta i kontinenata u razdoblju
1950-1980. 1980-1990 i 1990-2000. godine
Prosjena god. stopa (%)
Kontinent

1950.-

1980.-

1990.-

Udvostruenje

1980.

1990.

2000.

(god)

Afrika

2,42

3,11

2,85

24

Angloamerika

1,32

0,67

103

Latinska Amerika

2,53

2,13

1,85

38

1,57

1,57

44

Europa

0,77

0,16

0,06

1155

Australija i Oceanija

2,22

0,37

0,71

98

bivi SSSR

1,49

0,31

0,24

289

Svijet

1,85

1,7

1,51

46

Azija

Projekcije porasta broja stanovnika predviaju porast broja stanovnika u zemljama u

razvoju.

Porast broja stanovnika nedovoljno razvijenih zemalja posljedica je poboljanih opih

drutveno gospodarskih uvjeta a posebice bolje zdravstvene preventive
21

Postoji li maksimalan broj ljudi koji moe ivjeti na zemlji. Ekolozi taj maksimalan broj
nazivaju K broj a predstavlja kapacitet nosivosti. Taj broj kree se izmeu 10 i 20
milijardi a ovisi o produktivnosti, uvjetima ivota i odnosu prema okoliu i drugim
stanovnicima.

Procjene kretanja broja stanovnika kreu se na temelju procjena stopa rodnosti te

razlikujemo scenarije s visokom,. srednjom i niskom stopom rodnosti.

Tab. Projekcije kretanja broja stanovnika ovisno o stopama rodnosti (u milijunima)

Godina

Stopa rodnosti
(varijanta)

2025.

2050.

2100.

2150.

visoka

9444

12506

19156

28025

srednja

8504

10019

11186

11543

niska

7591

7813

6009

4299

22

KRETANJE BROJA STANOVNIKA HRVATSKE

Jozefinski popis - Prvi popis stanovnitva na temelju kojeg je utvren broj stanovnika na
najveem podruju Hrvatske bio je izvren za vrijeme cara Josipa II., 1785. godine.
o Cilj tog popisa bio je da se ustanovi stanovnitvo sposobno za vojsku.
o Njime je obuhvaeno stanovnitvo u tadanjim granicama civilne Hrvatske i
Slavonije.

Idui popis proveden je 1805. godine u tadanjim granicama civilne Hrvatske i Slavonije,
no iz njega su bili izuzeti plemstvo, sveenstvo i vojska.

Idui popis zapoeo je u ljeto 1850., a zavrio u ljeto 1851. godine.

o Nije mu dakle, bio utvren kritini trenutak ve je registrirano stanje u momentu
dolaska popisivaa.
o Rezultati nisu bili zadovoljavajui jer je dugo trajao.
o Svrha mu je bila da se doe do podloge za nadopunu vojske te do podataka za
potrebe opinske i unutarnje dravne uprave.
o Sve su to razlozi zbog kojih rezultati nikada nisu slubeno objavljeni.
o To je i posljednji popis s nizom manjkavosti.

Godine 1853. pri Ministarstvu unutarnjih poslova sastavljeno je povjerenstvo koje je

trebalo sastaviti detaljan plan za budui popis.

carski patent (naredba) br. 67 donesen 23. oujka 1857. kojim je nareen popis za cijelu
Habsburku Monarhiju.

23

Sl. 1. Faksimil carske naredbe ukljuene u Reichs-Gesetz-Blatt kojom je ureen zakon o

izvrenju popisa

Taj se popis bitno razlikuje od popisa provedenih do tada u tri bitne karakteristike:
o Vezan je uz odreeni dan.
o Stanovnitvo se popisivalo prema stanju 31. listopada 1857.
o Tog dana trebalo je komisijama predati ispunjene obrasce, a kontrola i revizija
trajale su, po svemu sudei dva mjeseca.
o Kritian trenutak bila je pono 31. 10. 1857.
o Provoenje popisa na odreeni dan od iznimne je vanosti za tonost podataka.
o To je prvi popis na tlu Hrvatske za koji je odreen kritini trenutak.
o Po prvi puta popis nije imao neku specijalnu svrhu (vojnu, financijsku) to takoer
pridonosi veoj vjerodostojnosti podataka.
o Taj je popis bio opi, tj. njime je bilo obuhvaeno svo domae stanovnitvoprisutno i privremeno odsutno.
o Osim domaeg puanstva, popisivali su se i stranci koji su se u daljnjoj obradi
svrstavali u posebne tabele.
o Stranci su se popisivali na posebne liste odreene za njih.
o Popis se provodio na kolektivnom upitniku, popisnim listinama u koje su se
upisivali svi stanovnici jednog stana.
o U popisni list su se osim imena i prezimena upisivala i sljedea obiljeja:

24

a) godina, mjesec i dan roenja za mukarce izmeu 14 i 20 godina, a za

druge samo godina
b) vjeroispovijest
c) zanimanje
d) brano stanje
e) mjesto pripadnosti
f) oznaka, da li je osoba prisutna ili odsutna
g) u opasku se biljeilo mjesto gdje se odsutna osoba nalazi
h) podaci o stoci (marvi)

o Narodnost se nije iskazivala, dok je 1851. bila predmet popisa. Smatralo se da su ti

podaci iz 1851. bili neupotrebljivi jer ispitanici nisu znali odgovor na to pitanje.
o Opi uvjeti za provoenje popisa bili su bolji nego 1851. jer su posao vodile
politike oblasti, kotarevi koji su obuhvaali manje podruje od bivih
podupanija.
o Ministarstvo unutarnjih poslova ak je 1858. zahtijevalo na temelju strunog
miljenja ureda administrativne statistike objanjenja za brojke koje se nisu inile
vjerojatnim i postupak protiv popisivaa pa i ponovni popis u tim mjestima.
o Nedostaci:

nepismeno stanovnitvo nije znalo popuniti obrasce

Zbrku i krive odgovore izazvale su i rubrike o zanimanju. Primjerice

kategorija zemljoposjednik jer su po obiajnom pravu svi lanovi
zadruga bili zemljoposjednici (imetak je zajedniki). Sezonski radnici na
imanjima, i stranci (oni koji nisu zaviajni u mjestu popisa) i domai
seljaci esto nisu bili popisani.

Tekoe je zadavala i kategorizacija prisutnog domaeg stanovnitva,

stranaca (od kojih su mnogi godinama boravili u odreenom mjestu, ali
nisu bili zaviajni) te odsutnih domaih stanovnika za koje se nije moglo
utvrditi gdje se nalaze.

Nakon 1857. godine zapoinje redovito provoenje popisa stanovnitva.

Popisi su provedeni 1869., 1880, 1890., 1910., 1921., 1931., 1948., 1953., 1961., 1971.,
1981., 1991., 2001. idui popis 2011.

Broj stanovnika Hrvatske udvostruio se u razdoblju 1857. do 2001. godine

o Godinja stopa promjene bila je 0,473%
25

Na spori rast utjecali su brojni imbenici:

o drutveni
o vojni
o politiki
o gospodarski

U razdoblju 1910.-1921. broj stanovnika prvi puta biljei pad uslijed rata i panjolske
gripe

Rat 1990. uzrokovao je ljudske gubitke i iseljavanje i ubrzao nepovoljne demografske

procese.

Tab. Kretanje broja stanovnika RH od 1857. do 2001. godine

Meupopisna promjena
Godina popisa

Br. stan.
ukupno

1857.
1869.
1880.
1890.
1900.
1910.
1921.
1931.
1948.
1953.
1961.
1971.
1981.
1991.
2001.

Indeks

2181499
2398292
2506228
2854558
3161456
3460584
3443375
3785455
3779858
3936022
4159696
4426221
4601469
4784265
4437460

216793
107936
348330
306898
299128
-17209
342080
-5597
156164
223674
266525
175248
182796
-346805

prosjeno
godinje
18066
9812
34833
30690
29913
-1564
34208
-329
31233
27959
26653
17525
18280
-34681

Lanani

109,9
104,5
113,9
110,8
109,5
99,5
109,9
99,9
104,1
105,7
106,4
104,0
104,0
92,8

1857=100
100
109,9
114,9
130,9
144,9
158,6
157,8
173,5
173,3
180,4
190,7
202,9
210,9
219,3
203,4

Godinja
stopa
promjene
()

7,89
4
13
10,2
9,06
-0,45
9,46
-0,09
8,1
6,91
6,21
3,88
3,9
-7,52

26

Sl. Kretanje broja stanovnika RH

6000000
5000000
4000000
3000000
Br. stan.
2000000
1000000

1857.
1869.
1880.
1890.
1900.
1910.
1921.
1931.
1948.
1953.
1961.
1971.
1981.
1991.
2001.

Tab. Kretanje broja stanovnika RH nakon 1948.

Indeks

Godina popisa

Br. stan.

1948.

3779858

1953.

3936022

104,1

104,1

1961.

4159696

105,7

110,0

1971.

4426221

106,4

117,1

1981.

4601469

104,0

121,7

1991.

4784265

104,0

126,6

2001.

4437460

92,8

117,4

Lanani

1948=100
100

27

ISKORITAVANJE IZVORA ENERGIJE KROZ POVIJEST

Energija je nezaobilazna za normalno odvijanje ivota.

S razvojem drutva (porastom broja stanovnika, urbanizacije, modernizacije) koliina

potroene i potrebne energije sve vie raste. Civilizacijski pomaci u velikoj su mjeri
postignuti pronalaskom efikasnijeg naina koritenja energije.

Laki i produktivniji rad vie dobara porast standarda porast stanovnitva (vei
broj +

vea kupovna mo) porast potranje porast potronje energije

Slika. Korelacija koritenja energije i GDP-a

Pojam energija prvi puta je koristio Aristotel i pojam dolazi od grke rijei energiae, no u
suvremenom smislu koristi Thomas Young od 1807. godine.

Kada kaemo izvori tada mislimo na energetske izvore ili prirodne izvore no izvori mogu
biti i drutveni

Drutveni izvori su stanovnitvo, kapital.

Prirodne izvore dijelimo na:

o neobnovljive - konani, oni ije koritenje moe voditi iscrpljivanju zaliha; jednom
iskoriteni ne nadomjeuju se. Mogu biti:

reciklirajui (Fe ruda, uran)

nereciklirajui (fosilna goriva)

o obnovljive s ljudskog stanovnitva su beskonani

28

o uvjetno obnovljive ukoliko se s njima racionalno koristi tada se mogu ponovno

iskoristiti.

Rezerve - poznati izvori koji se smatraju iskoristivim pri trenutnim tehnolokim i

ekonomskim uvjetima

Primarni izvor gotovo sve energije na Zemlji je Sunce. Sekundarni izvor je Zemlja
(geotermalna energije)

Razlikujemo etiri oblika energije u svemiru: nuklearnu, kemijsku, termalnu i mehaniku

ili kinetiku.

Energiju sunca ljudi su koristili samo izravno za osvjetljavanje i grijanje, zalazom sunca
nestao bi i izvor energije. Vatra je prvi izvor energije koji ljudi proizvode sami. ovjek se
od ostalih bia poinje razlikovati u trenutku kada je doao do spoznaje kako je mogue
pohraniti i koristiti sunevu energiju.

Prvi kontakt ovjeka s energijom bila je energija vatre. Johan Goudsblom smatra vatru
ishoditem civilizacije.

Razdoblja iskoritavanja energije najee se dijele na razdoblje prije i poslije industrijske

revolucije. Sve do 17. stoljea govorimo o marginalnom iskoritavanju energije.

Pojedini autori pak smatraju da se razdoblje iskoritavanja energije moe podijeliti na

razdoblje iskoritavanja energije sunca (10 000 g.pr.Kr. do 1800.) te na razdoblje fosilnih
goriva (od 1800. do danas.)
o Razdoblje fosilnih goriva obuhvaa razdoblje potronje ugljena, nafte i prirodnog
plina.

Takva podjela znatno je razliita od klasine podjele u kojoj razlikujemo:

o

razdoblje marginalnog koritenja energije do 17. stoljea

poljoprivredna revolucija

antika Grka

renesansno razdoblje

o razdoblje industrijske revolucije

o moderno razdoblje

29

Tab. Energetski reimi tijekom povijesti razdoblja koritenja energije

Razdoblje solarne energije

Do 1800. god.

Lovako sakupljako gospodarstvo;

2,5 mil 10 000 god.pr.Kr.

ovladavanje naftom
Rana poljoprivreda

10 000 god.pr.Kr. 5 000 g. pr.Kr.

Rano poljoprivredno razdoblje u vrijeme

5 000 g. pr.Kr. 1400 g.

regionalnih carstava i kraljevstva

Kasno poljoprivredno razdoblje u razdoblju

1400. 1800. god.

otkria i rane globalizacije

Doba fosilnih goriva

1800. god. - danas

Rana era fosilnih goriva; ugljen i para

Kasna era fosilnih goriva; nafta, prirodni plin

Osim te podjele mogua je i podjela na:

1. vodeno doba
2. parno doba
3. elektrino doba
4. nuklearno doba

Kad se govori o iskoritavanju energije prvi kljuni moment je poljoprivredna revolucija

5000 g.pr.Kr. u kojoj dolazi do promjene odnosa ovjeka i okolia.
o I tad samo uvjetno govorimo o iskoritavanju energije sunca.
o Pojava prvih vodenica i mlinova predstavlja rani oblik iskoritavanje
hidroenergije.
o Iskoritavanje vatre za potrebe krenja umskih prostora radi uspostavljanja
poljoprivrednih podruja, te za izradu orua i oruja.

Tek od kasnog poljoprivrednog razdoblja moemo govoriti o poveanoj potronji energije.

Dolazi do naglog porasta broja stanovnika a time i do poveanja potrebe za energijom.
o Potranja za drvetom kako za energetske potrebe tako i za industriju,
brodogradnju vie nije mogla biti zadovoljena i javlja se potreba za drugim
izvorima energije
o Razvoj rudarstva i metalurgije dovode do prvih deforestacija

Dolazi do prelaska s biomase drveta i treseta na fosilna goriva.

30

Doba fosilnih goriva traje od 1800. godine do danas.

o dijeli se na dva podrazdoblja: doba ugljena do 1914. i doba nafte i plina od 1800.
do danas.

Pojavom fosilnih goriva smanjuje se ovisnost o neobnovljivim izvorima energije barem

se tako mislilo

Pojavom ugljena smanjila se potreba za drvetom ali je i poveana uinkovitost i

proizvodnost rada. Poveanjem proizvodnosti oslobaa se viak radne snage iz
poljoprivrede koji se pretae u sekundarni sektor

Pojava ugljena i njegov znaaj eksponencijalno rastu pojavom parnog stroja.

Pojava parnog stroja omoguila je industrijsku revoluciju te utjecala kako na industriju

tako i prometa. Pojava parne lokomotive uvjetovala je pojavu prvog znaajnijeg
pojeftinjenja prijevoza a time i omoguila prijevoz vee koliine ugljena.

Poseban problem predstavljala je voda u rudnicima 1698.: Thomas Savery - patentirao

pumpu za ispumpavanje vode iz kopova - pogonjena prvim upotrebljivim parnim strojem
- ureaj za pretvaranje toplinske u mehaniku energiju.

Nakon poetnog koritenja u ugljenokopima parni strojevi poinju se nakon 1800. koristiti
i u tekstilnoj industriji. Najvea prednost bila je injenica da vie nije bila potrebna
tekuica za pokretanje predionice ili mlina.

Nakon prvotnog irenja po Europi, od prve polovine 19. stoljea parni stroj iri se i SADom te se sve vie tehnoloki usavruje

Pojava jeftinijeg prijevoza dovela je do povezivanja veih gradova i industrijskih

podruja.

Dolazi do naglog rasta troenja energije po stanovniku.

19. stoljee - Stoljee otkrivanja novih izvora energije kao i naina njezine primjene:

otkriven nain pretvaranja mehanike energije u elektrinu energiju

elektrogenerator 1830-ih godina (Faradey, UK; Henry, SAD)

motor s unutranjim izgaranjem te omoguen razvoj prvih vozila 1860-ih (Lenoar,

F)

Sljedei korak u potronji energije bilo je otkrie elektrine energije.

o Jo tijekom 19. stoljea dolo se do vanih spoznaja vezanih uz elektrinu
energiju.
o Michael Faraday
31

o Thomas A. Edison 1882. godine prvi puta proizvedena elektrina energija

o Nikola Tesla 1887. godine otkrio izmjeninu struja koja je omoguila znatno iru
primjenu te prijenos na vee udaljenosti
o Od 1900. godine koriste se dinamoi i parne turbine za potrebe elektrifikacije
industrijskih poduzea u SAD-u.

20. stoljee - Od 1900. godine potronja energije udvostruuje se svakih 20 godina.

Razlozi takvog rasta su:
o porast stanovnitva
o porast standarda
o izum novih troila energije
o proizvodnja proizvoda iji nastanak troi puno energije
o neenergetska potronja fosilnih goriva

Znaenje ugljena polako poinje opadati tijekom 20. stoljea a naglasak sve vie prelazi
na naftu.

2004. godine Francuska je zatvorila posljednji ugljenokop.

Od 1980. do 2006. godinji porast potronje fosilnih goriva iznosio je 2%

Prema podacima iz 2009. godine ugljena ima za proizvodnju 19,8 ZJ struje, nafte za 8,1
ZJ i plina za 8,1 ZJ.

2008. godine ukupna potronja energije iznosila je 474x1018 jula ili 15 terawata

Uslijed gospodarske krize 2009. godine zabiljeen je pad u potroni energije o -1,1%. No
pojedini dijelovi svijeta i dalje biljee porast potronje npr. Azija biljei porast od 4%.

Najvei potroa energije u svijetu je Kina koja ini oko 18% svjetske potronje.

32

Sl. Potronja primarne energije u svijetu

Danas fosilna goriva jo uvijek predstavljaju glavni izvor energije.

Struktura potronje energije 2003.

godine

7,5 3,2
33,4

Nafta
Ugljen

27,3

Plin
Nuklearna energija
28,6

HE i dr.

Od 1980. do 2006. godinji porast potronje fosilnih goriva iznosio je 2%. od 1950.
godine potronja fosilnih goriva se udvostruila.

Ope kretanje u poetku najslinije kretanju nafte, zatim plina. Posljednjih godina
ponovno raste udio ugljena zbog velike proizvodnje u Kini.

33

mil. t n.e.
10000

nafta

ugljen

HE

NE

plin*

8000
6000
4000
2000

2000

1995

1990

1985

1980

1975

1970

1965

Promjena strukture potronje energije 1965.2004.

Izvor: BP - statistical review

* samo prirodni plin, bez gradskog

Dananje statistike daju razliite procjene budue potronje no sve se slau da e udio
nafte stagnirati dok se oekuje daljnji rast udjela plina i obnovljivih izvora energije. To je
povezano i s procjenama postojeih rezervi fosilnih goriva. Procjene postojeih rezervi:
ugljen: 200 g. (kameni) 230 g. (smei) 400 g. (lignit)
nafta: 45-50 g.
plin: 120 g.

Svijet danas karakterizira nejednaka potronja:

o

preko polovice energije potroi se u samo 5 zemalja (SAD, Kina, Rusija, Japan,
Indija), a u 10 gotovo 2/3

ak 6 zemalja (5 + Njemaka) troe vie energije nego cijela Afrika (SAD 7,5
puta!)

SAD imaju oko 4,6 % svj. stanovnitva, a troe vie od 23 % svj. potronje
energije!

zemlje G7 imaju 11 % svj. stanovnitva, a troe > 40 % energije (G8: 14% : 48%)

3/4 stanovnitva nerazvijenih zemalja troi manje od 30 % energije

-Posljedica takve nejednake potronje su veliko poveanje oneienja (2004. godine

proizvedeno je 24,5 mlrd. t. CO2 ili 3,3 t/stanovnik) te bitno smanjenje zaliha. I slabije
razvijene zemlje troe sve vie energije te iako potronja u razvijenim zemljama stagnira
troi se sve vie energije.

Najvei porast potronje biljee tzv. nove drave u koje ubrajamo nekadanju skupinu
34

nerazvijenih zemalja te Kinu i Indiju.

300

Q Btu
Razvijena
Tranzicijska

250

Nova

200
150
100
50
0
1970

1980

1990

2000

2010

2020

g.

Potronja energije u svjetskim gospodarstvima 1970-2002.,

.......(prognoza do 2025.); Izv: Energy Administration Information

Nejednaki raspored energetskih izvora u svijetu dovode do razvoja trgovine te je nafta

usprkos laganoj stagnaciji jo uvijek najzastupljenija pojedinana roba u svj. trgovini.
Pojedine slabije razvijene zemlje (Indija, Pakistan, Niger...) bile su prisiljene davati i
izmeu 1/4 i 1/3 vrijednosti izvezene robe za uvoz nafte, a nakon porasta cijena nafte taj
udio je jo vie porastao.

UGLJEN

Bio je osnova za industrijsku revoluciju u Velikoj Britaniji, zap. Europi i SAD-u. Usprkos
najduljoj eksploataciji (> 200 g.), ima najdugotrajnije rezerve meu fosilnim gorivima
(200-400 g.)

Prema starosti, kalorinoj vrijednosti i primjenjivosti izdvajamo tri skupine ugljena:

o kameni ugljen - 7-9 tis. kalorija - koristi se kemijskoj ind. i metalurgiji (koks),
gorivo u TE, rezerve se procjenjuju na 200 godina
o smei ugljen i lignit - 3-6 tis. kalorija koristi se kao gorivo. Rezerve smeeg
ugljena se procjenjuju na oko 230 godina, a lignita na oko 400 godina

Iako je ugljen bio poznat i prije 1800. nije se koristio kao izvor energije.

Smatralo se da ugljen smrdi, da stvara tamne oblake te da ima negativne posljedice za

zdravlje te je postojao veliki otpor prema njegovoj primjeni.
35

S koritenjem se zapoinje u Velikoj Britaniji koja je bila najjae pogoena nedostatkom

drveta kao izvora energije. Takoer Velika Britanija je bila bogata ugljenom a rudnici su
bili smjeteni uz najznaajnije plovne puteve kako bi se omoguio prijevoz.

Prijelaz s drveta na ugljen esto se usporeuje s prijelaz iz sakupljako lovake na

sedentarnu poljoprivredu.

Tab. Proizvodnja ugljena u svijetu 1993. i 2003. g. (mil. t)

zemlja
Kina
SAD
Indija
Australija
Rusija
JAR
Njemaka
Poljska
Indonezija
Kazakhstan
Svijet

1993.
1182,54
857,67
261,35
224,60
286,33
184,19
285,97
198,16
29,33
111,87
4398,92

2003. % svj.
1483,22 30,2
970,23 19,8
365,70 7,5
338,71 6,9
266,74 5,4
239,30 4,9
207,84 4,2
161,30 3,3
120,10 2,4
78,43 1,6
4904,48

k.n.
30,2
50,0
57,5
64,4
69,8
74,7
78,9
82,2
84,7
86,3

- polovica svj. proizvodnje u

samo dvije zemlje
- 6 zemalja - 3/4 proizvodnje
- ukupna proizv. blizu 5 mlrd. t
- bez obzira na vanost nafte u
apsolutnom smislu koliina
proizvednog ugljena raste.

Izvor: Energy Information Administration

36

Tab. Proizvodnja ugljena 2009. godine

Drava
Kina
SAD
Indonezija
Australija
Indonezija
Juna Afrika
Rusija
Kazahstan
Poljska
Kolumbija
International energy agency, 2010.

Koliina (milijun tona)

2971
919
526
335
263
247
229
96
78
73

2009. godine je na svijetu proizvedeno 5924 milijuna tona ugljena

5000

mil.t

mil. t

1500
1250

4500
1000
4000
svijet
Kina
3500
1980

1985

1990

1995

2000

750
500
2005 g.

Proizvodnja ugljena u svijetu 1980-2003. (mil. t)

Izvor: Energy Information Administration

- Od po. 1990-ih ukupna svj. proizvodnja uvelike se podudara s Kinom koja biljei vrlo
brz rast:

- Ukupne rezerve ugljena se procjenjuju na >1000 mlrd. t no nejednak raspored u svijetu:

oko 57 % svj. rezervi nalaze se u SAD-u (27%), Rusiji (17 %) i Kini (13 %)

37

ostalo
19%

SAD
27%

JAR
5%

3/4 zaliha u samo 5 zemalja one su i najvedi proizvoai

- pojedinano prednjae SAD

Australija
9%
Indija
10%

Rusija
17%
Kina
13%

Procjena svj. rezervi ugljena 2002. g.

Izvor: Energy Information Administration

Smanjenje vanosti ugljena od sredine 20. stoljea zbog:

o

nafte - jeftina i primjenjiva pad cijena ugljena

o pritisak ekologa uvoenje plina kao istijeg

o

politike odluke usmjerenost na NE

o ostali razlozi stagnacija metalurgije

- od sredine 18. st. do

danas - koliina CO2 u
atmosferi povedana 25
% Je li to jedini uzrok
zatopljenja?

Smanjenje znaenja ugljena kao energenta dovodi do kriza tradicionalnih rudarskih

podruja (UK, Njemaka, Belgija), zatvaranje rudnika te brojnih socijalnih i
ekonomskih posljedica, posebice u jae usmjerenim podrujima. Javlja se potreba za
otvaranjem novih radnih mjesta no problem je niskokvalificirane radne snage potreba za
dokolovanjem nekadanjih rudara.

pr.: UK
1947.
1994.
ugljenokopa
zaposlenih
ugljenokopa
zaposlenih
958
718400
19
10800

U prvoj fazi nekadanja rudarska podruja stagniraju i propadaju, no u novije vrijeme

dolazi do njihove revitalizacije te su u bazene smjeta novija, ista industrija.

38

NAFTA
- Prijelomna godina u eksploataciji nafte bila je 1840. Abraham Gesner (CAN) otkrio
dobivanje petroleja iz sirove nafte. Petrolej brzo postao glavni nain rasvjete. ira primjena
dovela je do breg rasta cijena sirove nafte.
- Potreba za pronalaskom novih izvora i tehnologija vaenja i prijevoza dovodi do poetka
naftne industrije:
1857. - crpljenje u Rumunjskoj
1859. - Pensilvanija - buotina, primjena parnog stroja
uskoro brojne nove u okolici pad cijena s 20$ na 10 c. za barel (=159 l)
vikovi - poetkom 1860-ih izvoz na atlantsku obalu SADa (gradovi)
1865. - prvi cjevovod - 8 km od buotine do elj. postaje
Zapoinju istraivanja i u drugim dravama - Texas, Kalifornija, Oklahoma - krajem 19. i
po. 20. st. te buotine i drugdje u svijetu: Europa, J. Amerika, Bliski istok prva buotina
1908., Irak 1927., Saud. Arabija 1938.)
Primjena (koritenje) nafte tijekom vremena:
do poetka 20. st. glavna namjena bila je dobivanje petroleja - benzin i ostale frakcije su
bacane, uvoenje el. struje za rasvjetu petrolej postaje nepotreban.
I. svj. rat - nagli porast potranje - gorivo za brodove i avione
razdoblje izmeu I. i II. sv. rata porast automobilizacije i mehanizacija u poljoprivredi
uvjetuju porast potrebe za benzinom.
II. svj. rat - gorivo + TNT (nafta kao sirovina!)
nakon II. svj. rata - vrlo brzi razvoj industrije i prometa, sve vie primjena dolazi do
diverzifikacije primjene nafte
- 1950. i 19650-ih godina nafta postaje glavni energent. Razvija se tehnologija vaenja,
otkrivaju nova nalazita te je cijena nafte niska i raste potronja. Porast potronje dovodi do
gospodarskog razvoja i porasta standarda to uvjetuje daljnji porast potronje. i potranje.
- U proizvodnji u tom razdoblju dominira nafta s Bliskog istoka (iako se sve do 1970-ih
buotine zapravo nalaze u stranom vlasnitvu). 1960-ih otkrivena nafta na Aljasci i u
podmorju Sjevernog mora
- Sve do 1973. svjetski potroai ponaali su se kao da nije rije o neobnovljivom, konanom
izvoru
39

1. naftni ok (1973.):
Uzrok: arapsko-izraelski rat (1967-73.) arapske zemlje smanjile ili prekinule isporuku nafte
SAD-u i njima bliskim (zapadnim) zemljama i Japanu
- OPEC - uetverostruio cijene - s < 3 $/barel 11 $/barel
- Posljedice: mnoge zemlje upuene na:

tednju
racionalno i efikasno koritenje energije
prelazak na druge energente

- Istovremeno zapoinju jaa istraivanja u Sjevernom moru, na Aljasci i u Rusiji

2. naftni ok (1979.-80.):
Uzrok: zaotravanje na Bliskom istoku, Iranska revolucija i svrgavanje (proamerikog) aha
Reze
Pahlavija dovela je do prestanak isporuke SAD-u.
Istovremeno OPEC - udvostruio cijene (s 13-14 $ na gotovo 30 $), postupan rast se nastavio
ukupan rast 1973.-1981.: s 2,8 na >34 $ poveanje >12 puta!!!, 1980. godine
zabiljeena najvia cijena nafte ikada od 101$
- Posljedice: tednja no razliito u razliitim kategorijama zemalja
pr.

Njemaka: - smanjila uvoz nafte, ali su se trokovi poveali 9 (1981. 75 mlrd.

DEM)
zemlje OECD-a - 1973.-85. - porast potronje energije 5 %, porast BNP-a 30 %
rezultat
efikasnijeg koritenja energije
siromane zemlje - najtee pogoene - nemaju "prostora" za tednju poetak
dizanja kredita i upadanja u dugove - danas jedan od najveih problema

40

$/bbl

40
35
30
25
20
15
10
5
0

1970

1975

1980

1985

1990

1995

2000

2005 g.

Cijena nafte na svj. tritu 1970-2004. ($/bbl)

Izvor: BP Statistical Review of World Energy, 2005

nakon 1981. - cijena zbog rastue ponude postupno pada 1986.: 13 $ (povr. i nie)
ponovni porast potronje, rekord iz 1979. dosegnut tek sredinom 1990-ih
mil. t
4000

%
svijet

OPEC

% OPEC

3500

60
50

3000

40

2500
30

2000

20

1500
1000

10

500

1965

1970

1975

1980

1985

1990

1995

2000

2005 g.

Proizvodnja nafte u svijetu 1965-2004., mil. t

Izvor: BP Statistical Review of World Energy, 2005

3. naftni ok (1990-1991.)
- Uzrok zaljevski rat.
- No zbog velikih zaliha i isporuke iz ostalih zemalja ok je umanjen te samo uvjetno
govorimo o naftnom oku

41

Zbog ega cijena nafte oscilira posljednjih 30-ak godina?

proizvodnja i trgovina (time i cijene) pod oitim su utjecajem politikih i vojnih zbivanja.
To potvruju sva tri naftna oka. Politike nestabilnosti uzrokovale su rast cijena nafte.
proizvodnja i trgovina pod utjecajem su ekonomskih kretanja. To potvruje pad potranje ,
a time i pad cijena uzrokovani azijskom ekonomskom krizom krajem 1990-ih godina.
Takoer poetkom 200. porast potranje koja uz ogranienu isporuku dovodi do porasta
cijena.
OPEC ranije proizvodio vie nego to mogu prodati, probijanje kvota oscilacije cijena,
danas proizvode manje kako bi odrali visoke cijene
- Nafta danas, osim to je glavni energent je i glavni svjetski posao s velikim gospodarskim i
politikim posljedicama. Meu vodeim multinacionalnim kompanijama su i one iz
petrokemijske industrije: Exxon, BP, Royal Dutch, ENI
Zato raste cijena nafte nakon 2000. godine?
Pad vrijednosti $
Pad kamatnih stopa u SAD-u prelijevanje sredstava u financijski sektor
Rast potranje u SAD. Kini i Indiji
o SAD dnevno uveze 12,2 mil barela
o Kina dnevno potroi 7,27 mil barela (1980-h 1,7 mil barela)
o Indija dnevno potroi 2,5 mil barela
Smanjenje proizvodnje OPEC-a kako bi se odrale cijene
Politika nestabilnost

42

Tab. Glavni svj. proizvoai nafte 2004. g. (mil. t)

zemlja
Saud. Arabija *
Rusija
SAD
Iran *
Meksiko
Kina
Venezuela *
Norveka **
Kanada
UAE *
Nigerija *
Kuvajt *
Irak *
UK **
Alir *
Svijet **

mil. t
% svj. k.n. %
505,9
13,08
13,08
458,7
11,86
24,94
329,8
8,53
33,46
202,6
5,24
38,70
190,7
4,93
43,63
174,5
4,51
48,14
153,5
3,97
52,11
149,9
3,87
55,99
147,6
3,82
59,80
125,8
3,25
63,05
122,2
3,16
66,21
119,8
3,10
69,31
99,7
2,58
71,89
95,4
2,47
74,36
83,0
2,15
76,50
3867,9

* zemlje OPEC-a
** vie od treine iz podmorja
Izvor: BP Statistical Review of World Energy, 2005
- Nafta je danas najznaajnija roba u svjetskoj trgovini. To je posljedica neravnomjernog
rasporeda proizvodnje. Bliski Istok - oko 2/3 svj. zaliha (sa sjev. Afrikom >70%), samo 2%
stanovnitva mogunost izvoza. Istovremeno zemlje OPEC-a imaju 78 % zaliha (iako u
dananjoj proizvodnji sudjeluju s 40 %). Istovremeno veina najrazvijenijih zemalja (uz
izuzetak UK i Norveke) nemaju dovoljno nafte za svoje potrebe

43

NUKLEARNA ENERGIJA

Tijekom 19. stoljea fiziari su otkrili postojanje nuklearne radijacije. Posebno potrebno
spomenut Marie Curie koja se bavila zraenjem urana.

1930. godina talijanski fiziar Enrico Fermi otkriva mogunost proizvodnje radijacije
umjetnim putem bombardiranjem atoma urana neutronskim zraenjem za to je 1938.
godine nagraen Nobelovom nagradom. Daljnjim istraivanjem utvrdio je da prilikom
bombardiranja uranija neuronima dolazi do ponavljajue lanane reakcije cijepanja atoma
pri emu se oslobaa velika koliina energije proces nuklearne fizije.

Projekt je 1942. godine odobren za istraivanje pod naslovom Manhattan project te je

preseljen u Chicago.

Nakon II: svjetskog rata zapoinje mirnodopska primjena nuklearne energije

U svojim poecima iskoritavanja u civilne svrhe nuklearna energija je viena kao

odgovor na svjetske energetske potrebe. Nuklearna energija je ist, siguran, trajan i jeftin
izvor energije. Nakon II. svj. rata i tijekom utrke u naoruanju, javlja se tendencija
podravanja mirnodopske primjene nuklearne energije.
- 1954. prva amerika nuklearna podmornica Nautilus
- 1956. prva NE u Engleskoj (Calder Hall), 1957. prva nuklearna elektrana u SAD-u
- 1957. - osnovan Euratom- europska agencija za nuklearnu energiju
- 2005. g. u svijetu radio 441 reaktor u 31 zemlji davali 16 % proizv. el. energije
(odnosno oko >7% ukupne energije)

- U razvoju nuklearnih elektrana razlikujemo 3 generacije reaktora ovisno o pogonskom

gorivu i kemijskim procesima u tim elektranama.

Prva generacija reaktora

- isti procesi kao u prvim atomskim bombama: cijepanjem jezgara atoma tekih elemenata
dolazi do oslobaanje goleme energije.
- kao gorivo U235 (isto kao bomba na Hiroimu)
kontrolirana lanana reakcije proizvodnja topline koja se koristi za proizvodnju pare
pogon turbine generatora (kao i kod klasinih TE na ugljen, mazut, plin)
potreba obogaivanja -RECIKLAA troi energiju, kao nusprodukt nastaje plutonij 239,
stroncij 90 i dr. radioaktivne izotope

44

druga generacija reaktora

- kao pogonsko gorivo koristi se plutonij daje vie energije
- proces fizije
trea generacija reaktora
- fuzija -( termonuklearna reakcija) jo u eksperimentalnoj fazi. Procesi kpji se odvijaju
prilikom fuzije jednaki su kao procesi na Suncu - spajanje atomskih jezgara (mogue ako se
atomi sudare jako velikom brzinom -da nadvladaju odbijanje pozitivnih naboja jezgara- to je
mogue pri

visokim temperaturama (>50 mil C) i tlaku, ili se koriste akceleratori).

- proces fuzije mogu je samo u posebnom obliku tvari plazmi - plinovita mjeavina koja je
napravljena od slobodnih elektrona i neutrona
- kao gorivo koristi se mjeavina (plazma) deuterij-tricij (teki izotopi vodika)
- proces fuzije je sigurniji proces, manje radioaktivnog otpada, vie energije
1 kg D-T mjeavine 3 kg U235 20000 ugljena
- 1979. prva nesrea Otok Tri Milje, Harrisburg SAD
- 1986. ernobil, Ukrajina parna i kemijska eksplozija (H2 i CO)
- U apsolutnom broju prednjae SAD sa 104 reaktora.
- Najambiciozniji nuklearni program imala je Francuska. Veina smjetena na atlantskoj obali
i du rijeka Rhne, Loare, Garrone
Razlozi razvoja tako opsenog programa::

nedostatak fosilnih goriva

uvoz nafte iz nestabilnih podruja Sjev. Afrike i Bliskog Istoka

1980. 37 % el. energije iz NE. 1986. >50 reaktora >50% el. energije iz
NE

- Japan zbog nedostatak fosilnih goriva takoer ulae velika sredstva u razvoj nuklearne
energije iako je u povijesti osjetio sve njene negativne posljedice.
- Kina je relativno kasno zapoela s primjenom nuklearne energije. 1. reaktor puten u rad
1990. godine, danas ve ima 10 reaktora te velike planove, pogotovu u obalnom podruju
- Nekadanji SSSR ulagao velika sredstva u razvoj i primjenu nuklearne energije, prvenstveno
kako bi parirao SAD-u. Takav ekspanzivni razvoj rezultirao je niskim stupnjem sigurnosti.
Rezultat slabog odravanja bio je i ernobil 1986. (eksplozija rektora pri emu je u atmosferu
45

otilo 50 t radioaktivnih estica). Raspadom SSSR-a nove drave smanjuju ulaganja zbog
nedostatka sredstava, a velike probleme predstavlja i problem odravanja postojeih
nuklearnih elektrana.
- Njemaka je rano zapoela s razvojem nuklearne energije. Prva elektrana 1968, brz razvoj
novih. 1978. godine imala 8 NE, 1984. startale ak 4 nove. No posljednja nuklearna elektrana
otvorena 1989. Danas radi 17 reaktora, 19 ugaenih (u ex DDR-u ne radi ni jedan). Razlog
smanjenja broja elektrana je pritisak zelenih te prelazak na obnovljive izvore energije te
dotrajalost elektrana na podruju nekadanjeg DDR-a.

3000

TWh
ostali
vedska

2500

UK
Ukrajina

2000

Kanada
1500

R. Koreja
Rusija

1000
500

2000

1995

1990

1985

1980

1975

1970

1965

0
g.

Proizvodnja el. struje u NE 1970-2004.

Izvor: International Atomic Energy Agency

- u apsolutnom smislu
prednjae SAD
30 %, prve tri 57 %
- nagli porast u prvoj
polovici 1980-ih
- u posljednjih 20 g.

Njemaka
Japan

proizvedeno 5 x vie

Francuska

struje nego u prvih

SAD

20 ( isto posljednje
3 g.)
- do 1985 bivi SSSR
ukljuen u "ostalo"

Kakva je budunost nuklearne energije?

- Budunost velikim dijelom ovisi o politikoj odluci (neke zemlje zakonom zabranjuju
gradnju - Austrija)
- Postoje dva osnovna scenarija koja su dijametralno suprotna:
a) restrikcije i uskraivanje poticaja
jo nije dostignuta sigurnost u proizvodnji, tj. potpuna kontrola procesa (brojne manje
nezgode)
opasnost od proizvodnje nuklearnog oruja (iako gorivo za NE ne moe posluiti za izradu
46

bombe)
strah od terorizma (dobre mete)
problem odlaganja otpada - radijacija
vrijeme poluraspada: - vrijeme potrebno da se jaina zraenja prepolovi
Jod 131: 8 dana za 50 dana nestane 90 % radijacije
Plutonij 239: 24000 god. za 50000 g. (10 ljudska civilizacija) nestane 3/4
radijacije, ali ostatak je jo smrtonosan
potrebno 100-200 tisua g. sigurnog odlaganja
visoka cijena nuklearnih elektrana - ukljuuje i cijenu razvoja, gradnje, zbrinjavanja otpada i
uklanjanja ostataka elektrane nakon 30-40 g. rada
termalno oneienje
ne moe zamijeniti fosilna goriva, pogotovo naftu (mali dio nafte se koristi za dobivanje
el.struje)
za sada se koristi samo za proizvodnju el. struje

b) poticanje izgradnje (odgovori)

niti pojedine industrije nisu sigurne: (zapravo nita nije sigurno)
Bhopal 1984. (kem. industrija) - iscurio otrovni plin - smrtno stradalo >2000 ljudi,
otrovano > 200000, ipak se nastavlja razvoj kemijske industrije
pucanje brane u Italiji 1963., >2000 poginulih
u prometu godinje gine viestruko vie ljudi nego u svim dosadanjim nuklearnim
nesreama zajedno
tko eli napraviti bombu, nai e nain nabave plutonija, uglavnom iz vojnih izvora
militarizam - veina nuklearnih sila imalo je nukl. oruje prije primjene nukl. energije
veina otpada kojeg treba zbrinuti ne potjee iz nuklearnih elektrana nego iz vojnih izvora i
istraivanja
problem odlaganja tehnoloki rijeen: pretvaranje u krutinu (staklo) i pohranjivanje u
geoloki stabilno podruje
ljudi su vie izloeni radijaciji za vrijeme meukontinentalnog leta, gledanja TV ili ako ive
u zgradi od granita nego ako ive blizu NE
rizik od NE je manji od mnogih drugih rizika u ivotu
zalihe nafte su puno kratkotrajnije od zaliha nuklearnih goriva - zamijeniti gdje se moe
(ako se zamijeni 10 % potronje nafte, trajanje zaliha se toliko produava)
47

 manje oneienje nego ugljen (kisele kie, efekt staklenika, smog)

manje optereuje okoli: 1 reaktor godinje potroi 30-50 t goriva, a termoelektrana 300020000 t ugljena

HIDROENERGIJA

U poetku koristile su se iskljuivo tekuice koje su koritene za pokretanje mlinova,

pilana Tijekom srednjeg vijeka te ranog novog vijeka tehnologija postaje sve sloenija.
Broj vodenih mlinova je s vremenom sve vie rastao.

Daleko najznaajniji obnovljivi izvor energije znaenje svih ostalih je tako malo da se
nazivaju alternativnim (2001.: HE daje 98 % el. energije od svih obnovljivih izvora
energije, od preostala 2 % 1,5 % geotermalna)

- Na svjetskoj razini HE daje 20 % el. energije (u SAD-u oko 10 %), a to joj je i

osnovna namjena

- Hidroenergija je na prvi pogled vrlo prihvatljivi izvor energije: ist, jeftin te mogunost
trajnog dobivanja energije. Hidroenergiju karakterizira efikasnost u pretvorbi u el.
energiju: iskoristivost i > 90 % ( termoelektrane max. 50% iskoristivosti)

- No u stvarnoj primjeni postoje brojna ogranienja:

- primjena je u izravnoj ovisnosti o prirodnim uvjetima

- Danas se iskoritavanje hidroenergije vee uz umjetna jezera:

velika poetna ulaganja
esto veliki poremeaji u okoliu (biljke, ivotinje)
potapanje plodnih povrina ili kulturno-povijesnih spomenika (Asuan)
preseljavanje velikog broja ljudi
zatrpavanje jezera skraivanje vijeka + trokovi
opasnost od pucanja brane...

2005. godine iz kapacitet hidroelektrana iznosio je 816 GW. Najvei proizvoa

hidroenergije je Kina

48

ENERGIJA VJETRA

Ljudi su tijekom povijesti na razliite naine koristili energiju vjetra

o prije 3000 godina koritena je za navodnjavanje
o za plovidbu npr. egipatski jedrenjaci 3000 god. pr. Kr.
o

za pogon mlinova u Perziji 500-900 godine.

o Od 13. stoljea sve ira upotreba u Europi. Prva iz 1270. s horizontalnom

osovinom i 4 lopatice
o Za isuivanja u Nizozemskoj tijekom 17. i 18. stoljea
o U 19. stoljeu za pumpanje vode u SAD-u.

1888. godine izraena je prva vjetroturbina koja je sluila za proizvodnju elektrine

energije. Proizvoa Charles Brush iz Ohia. No proizvodi istosmjernu struju.

1950. Juul prvi proizvodi turbinu koja proizvodi izmjeninu struju.

Nakon toga kriza zbog sve ireg koritenja fosilnih goriva.

Nakon 1970. godine ponovni boom zbog naftne krize. Moderni sustav vie ne pretvara
energiju vjetra u mehaniku energiju ve izravno u elektrinu energiju.

- Mogunosti iskoritavanja su velike, ali na ogranienim podrujima. Potrebna su

podruja sa stalnim i jakim vjetrovima te povoljnim reljefnim karakteristikama (izloenost
vjetru)

- Pogodnosti iskoritavanja energije vjetra:

o jeftino u usporedbi s ostalim nainima dobivanja el. struje
o nema emisije tetnih tvari

- Najvei problemi:
o

velika buka, nagren okoli (u netaknutom obliku esto privlaan okoli), wildlife
(ekoloke udruge)

o problemi "skladitenja" energije za razdoblja zatija

o pogodno za podruja udaljena od naselja i drugih potroaa no problem trokova
prijenosa

- u apsolutnom smislu prednjae SAD (Kalifornija) ali zanemariv udio u potrebama (<
1%) - relativno znaajan udio u Danskoj

49

UTJECAJ RAZVOJA PROMETNIH I GOSPODARSKIH SUSTAVA U PROLOSTI

NA SUVREMENI RAZVOJ HRVATSKE
Razvoj prometa u Hrvatskoj ima dugu tradiciju to je posljedica geografskog poloaja. No
posebice promet jaa od 18. stoljea (nakon mira s Osmanskim carstvom) kada dolazi do
stabilizacije.
Faza razvoja pomorskog prometa. U pomorskom prometu postojala je tradicija
jedrenjakog prometa (prvo obalnog, a kasnije i prekooceanskog) te usporedo s tim dolazi do
razvoja pomorskih centara (Malog Loinja, Bakra, Korule). Takoer prisutna i tradicija
brodogradnje. Nakon propasti jedrenjake plovidbe zapoinje i stagnacija tih centra te dolazi
do razvoja novih centara i jaanja brodogradnje.
Faza razvoja kolskog prometa. Kolski ili stari cestovni promet zapoinje se rano razvijati. U
razdoblju kolskog i rijenog prometa glavni pravac iao od Osijeka i Vukovara Dunavom do
Zemuna, zatim Savom do Siska, Kupom do Karlovca a zatim Jozefinom, Karolinom i
Lujzijanom prema primorju. Monopol na plovidbu do Siska imalo je Dunavsko parobrodarsko
drutvo
=> Karolinska c. - 1726.-1728: Karlovac - Bakar - kroz Gorski Kotar
- Karlovac je spona (vorite) jer tu zavrava rijena plovidba (postojao ceh laara)
=> Jozefinska c. - Karlovac - Josipdol - Senj - 1770.-1779.
- modernija, razvoj potanskog prometa
=> Lujzijanska c. - 1803.-1809. - Karlovac-Rijeka preko Delnica i Gornjeg Jelenja
- na Lujzijani je posebice bio razvijen sustav prijevoza robe kolima tzv.
kirijaenje te dolazi do razvoja centara za odmor i noenje na pravilnim razmacima (veinom
udaljenosti jednog dana putovanja). kirijaenje - prijevoz robe na kolima razvoj pojedinih
centara (odmor, noenje...)
Faza razvoja eljeznikog prometa. U poetku prometni pravci su graeni u smjeru sjeverjug iako je tadanjoj Hrvatskoj bila potrebnija veza istok-zapad. U kasnijoj fazi graena je
veza u smjeru istok-zapad ime je zanemareno povezivanje sa Dalmacijom. 1858. Drutvo
june eljeznice dobilo koncesiju gradnje u Hrvatskoj njihov je cilj gradnja prikljuaka na
austrijsku prugu. Istovremeno planiranja alfeldske eljeznice Nagy Varad Szeged
Subotica Osijek Rijeka.
1860. godine izgraena pruga Kotoriba- akovec - Pragersko koja se nalazila na trasi
prikljuka pruge za Budimpetu Junom eljeznicom tj. prugom Be-Trst. Ova pruga bila je
50

prva eljeznika pruga na prostoru dananje Hrvatske no to je bio prostor koji je u to vrijeme
bio u sklopu Ugarske.
1862. godine izgraena je pruga Zidani Most - Zagreb - Sisak koja je bila odvojak June
eljeznice ime je to bila prva eljeznica na prostoru tadanje Hrvatske.
1862. godine odrana je Banska konferencija za eljezniko pitanje ideje o gradnji pruga :
o dolinom Drave (veza na austrijsku mreu);
o dolinom Save,
o od Zemuna Ruma Vinkovci akovo Poega Zagreb Karlovac
Rijeka s prikljucima za Osijek, Slavonski Brod i Senj
o => odlueno je da e se graditi pruga Zemun Poega Pakrac Sisak
Karlovac Ogulin s prikljucima za Rijeku i Senj te Osijek i Slavonski Brod
1865. otvorena pruga Zagreb - Karlovac
1867. plan o gradnji novih pruga Zakany Zagreb Karlovac Rijeka; i Osijek Sisak (tzv.
Podravska pruga)
1869. Subotica Edut Dalj i Osijek Villany
1870. otvorena pruga Zakany - Zagreb
23. 10.1873. otvorena je pruga Karlovac Rijeka. Iste godine Rijeka je spojena s prugom
Be-Trst
Veina eljeznikih pruga na podruju dananje Hrvatske izgraena je u razdoblju Austro
Ugarske. Nakon 1918. godine gradnja pruga prema Beogradu.
U fazi razvoja eljeznikog prometa dolazi i do razvoja potanskog i telegrafskog prometa
koji je neznatno kasnio za svjetskim razvojem. Razvoj potanskog prometa zapoinje od
1851. godine, a 1880. u Hrvatskoj je bilo 263 potanskih ureda. Prva telegrafska postaja
otvorena 1850. povezivala Zagreb s Beom
Faza razvoja cestovnog prometa. Cestovni promet u Hrvatskoj biljei neto zakanjeli
razvoj budui je naglasak bio na eljeznikom prometu. Hrvatska je u prvoj fazi imala nizak
stupanj automobilizacije to je bila karakteristika svih socijalistikih zemalja.
Modernizacija cestovne mree zapoela je tek 1960-ih godina kada se grade tzv. magistralne
ceste. Prva autocesta tek 1972. (Zagreb - Karlovac)

51

Za hrvatski prometni sustav posebice je vaan kontinuitet (sukcesija) razvoja tj. injenica da u
tom razvoju nije bilo veih prekida. Od 18. stoljea do danas moemo izdvojiti tri
karakteristina razdoblja:
=> do polovice 19. st.- razdoblje kolskog (starog cestovnog) prometa, rijene i
jedrenjake plovidbe
=> 1850.-1960. - razdoblje eljeznikog prometa, parobroda i prvih telekomunikacija
(telegraf i telefon).
=> nakon 1960.-ih - novi prometni sustav: cestovni promet, zrani promet, moderne
telekomunikacije

STRUKTURA PROMETNOG SISTEMA

PUTNIKI PROMET
Pokazatelji razvoja putnikog prometa su broj prevezenih putnika i prijevozni uinak (pkm)
mil.

Prevezeni putnici 1975.-2002.

250

eljezniki
cestovni
pomorski
zrani
ukupno

200
150
100
50
0
1975

mil.

1980

1985

1990

1995

2000

g.

Ostvareni putniki km 1975.-2002.

eljezniki
cestovni
pomorski
zrani
ukupno

12000
10000
8000
6000
4000
2000
0
1975

1980

1985

1990

1995

2000

g.

osnovna obiljeja:
- pad kopnenih oblika prometa
- ukupan broj prevezenih putnika
PREPOLOVLJEN (250113 mil.)
- od 1985. pad konstantan
utjecaj rata (od 1990.)
takoer i raspad YU promjene
promjene unutar pojed. grana
- dominantan cestovni promet
- porast eljeznikog od 1993.zbog
injenice da statistika ukljuuje
gradski promet
- pomorski promet raste s 5,59
mil. zbog turizam
- zranipromet je povean 9 puta nor
azlog je niska vrijednost poetne
godine.
====
prijevozni uinak:
- takoer ukupni pad: od 1985. vie
nego prepolovljen
- u cestovnom smanjen javni, ali
povean osobni prijevoz
- eljezniki - nema rasta kao kod
broja putnika - kratke relacije
- zrani: brz porast
- pomorski - uinak raste bre od
br. putnika vee relacije

52

Izvor: Statistiki ljetopis RH 2003, DSZ

Prijevoz putnika po vrstama prijevoza 1985. i 2000. g.

vrsta
prevezenih putnika (mil.)
pkm (mil.)
prometa
1985.
2000.
1985.
2000.
eljezniki 49,39
34,94
4063
1189
cestovni
178,39
66,56
8408
3331
pomorski
7,62
8,01
189
328
zrani

1,07

763
ukupno
235,40
110,58
12660,00 5611,00

eljezniki: 1992:
<18 mil. putnika i
<1 mlrd. pkm
(minimalne vrijednosti)

Izvor: Statistiki ljetopis RH 2003, DSZ

Broj prevezenih putnika ('000)

Sl. prijevoz putnika po vrstama prometa 2000. do 2005 godine

80000
70000
60000
50000
40000
30000
20000
10000
0
2000.

2001.
eljezniki

2002.
cestovni

2003.

2004.

pomorski

2005.
zrani

Prijevozni uinak (mil p/km)

Sl. Prijevozni uinak u putnikom prometu od 2000. do 2005. godine

4000
3500
3000
2500
2000
1500
1000
500
0
2000.

2001.
eljezniki

2002.
cestovni

2003.

2004.

pomorski

2005.
zrani

53

Udio vrsta prometa u broju prevezenih

putnika i ostvarenim pkm 2002. g.
vrsta
prometa
eljezniki
cestovni
pomorski
zrani

2002. godine ukupno je:

% prev.
putnika
32,1
58,1
8,6
1,2

% pkm
19,4
57,7
6,3
16,7

prevezeno 112,86 mil. putnika

ostvareno 6168 mil. pkm

Izvor: Statistiki ljetopis RH 2003

2002. godine ukupno je: prevezeno 112,86 mil. putnika I ostvareno 6168 mil. pkm

Tab. Udio vrsta prometa u broju prevezenih putnika i ostvarenim pkm 2005. g.
vrsta prometa

% br.
putnika

% pkm

eljezniki

33,7

17,8

cestovni

54,9

48

pomorski

9,7

6,1

zrani

1,7

28,1

Izvor: Statistiki ljetopis RH 2007.

2005. godine: ukupno je prevezeno 118,24 mil. putnika i ostvareno 7089 mil. pkm

TERETNI PROMET
Glavni statistiki pokazatelji razvoja teretnog prometa su koliina prevezene robe i prijevozni
uinak (tkm).
Osnovno obiljeje je pad ukupnog prijevoza. Uslijed rata veliki robni tokovi su nas zaobili, a
novi se jo nisu formirali.
I u teretnom prometu glavnu ulogu ima cestovni promet, slino i u ostalim tranzicijskim
zemljama (u razvijenim zemljama udio cestovnog neto je manji).
Ukupan prijevozni uinak 2005. god. 140316 mil tkm. Prijevozni uinak se ne promatra za
pomorski promet i za zrani promet. Pomorski promet bi zauzeo >90% prometnog uinka, a
zrani < 0,002%.
54

Tonski kilometri po vrstama prometa

2002.g.

Prevezena roba po vrstama prometa

2002.g.
eljezniki

zrani

10,8%

eljezniki

pomorski
31,2%

19,6%

1,4%

cjevovodni
13,8%

unut. plov.
0,8%
cestovni
46,8%

cjevovodni
9,0%

cestovni
65,8%

unut. plov.
0,8%

Izvor: Statistiki ljetopis RH 2003

Prevezena roba po vrstama prijevoza 2005.

u. plovidba ; 0,4

pomorski; 25,6

cestovni; 52,1

cjevovodni; 8,3
eljezniki; 12,7

cestovni

eljezniki

cjevovodni

pomorski

u. plovidba

Izvor: Statistiki ljetopis 2007.

tkm po vrstama kopnenog prometa 2005.

12,4

2,2

19,9
65,5

cestovni

eljezniki

cjevovodni

u. plovidba

Izvor: Statistiki ljetopis 2007.

55

Kljuni problemi prometa u Hrvatskoj:

I. Ojaati putnike i robne tokove
=> potreban je ravnomjerniji regionalni razvoj
=> potrebno je poticati pojedinim gospodarskim granama
=> podizanje ivotnog standarda
=> privui meunarodne tokove i to kroz:
razvoj turizma
jaanje robnog tranzita (prekomorske zemlje - europsko zalee)
posredovanje u europskim kretanjima (Z I Europe, SZ JI Europe)
valorizacija jadranske obale (ne samo turizam, nego i trgovina,
kvalitetna industrija)
II. Uskladiti razvoj prometnog sistema
=> potrebno je uskladiti razvoj pojedinih prometnih grana - neke su u
ekspanziji, neke nazaduju.
U ekspanziji su cestovni promet i telekomunikacijski promet. U stagnaciji je eljezniki
pomet dok su pomorski promet (teretni) i rijeni promet u nazadovanju.

Cestovni promet
Duina i gustoa:
razmjerno razvijena mrea 2005. ukupno 28436 km cesta = 50,2 km / 100 km2
Kategorizacija:
do 1998. podjela prema funkciji:
magistralne regionalne lokalne
prema svojstvima kolnika:
asfaltne tucanike zemljane
1998. 2005. podjela prema nadlenost:
dravne upanijske opinske (lokalne)
od 2005. :
autoceste dravne upanijske lokalne

56

Tab. Duljina prometnica u RH 2006. godine

kategorija

km

autoceste

792

2,8

dravne

6725

23,6

upanijske

10544

37,1

lokalne

10375

36,5

Izvor: DZS, 2007.

Hrvatsku karakterizira brzi razvoj automobilizacije.

Cestovna vozila 1975.-2001. (tis.)

os. auto

1975.

1985.

1995.

2000.

2002.

2005.

368,8

652,7

710,9

1124,8

1244,3

1384, 6

38,4

67,3

113,1

129,0

152,7

kamioni 30,5

2006.

Izvor: Transport i komunikacije u brojkama, DZS, Zagreb, 2002.

Statistiki ljetopis RH 2003
Broj osobnih automobila porastao je 3,7 puta, a kamiona ak 5 puta. Istovremeno broj
autobusa poveao se za manje od 15% to ukazuje na slabu razvijenost javnog cestovnog
prometa.

Telekomunikacijski promet
Kod telekomunikacijskog prometa promatramo podatke o fiksnoj telefonskoj mrei, mobilnoj
mrei te raunalnoj mrei. Telekomunikacijski promet je vrsta prometa koji u Hrvatskoj
biljei najbri rast.
Od 1975. do 2005. godine broj telefonskih pretplatnika poveao se za >11 puta. Brzi porast
biljei mobilna telefonija gdje se u 6 godina broj pretplatnika poveao za 10 puta.
U Internet mrei broj korisnika povean je u 10 godina za 116 puta.
Tab. Broj telefonskih pretplatnika u tisuama

gl. tel. linije

1975.

1985.

1995.

2002.

2005.

155

432

1077

1433

1675

2006.

Izvor: Statistike informacije, DZS, razliita godita

57

Tab. Internet i GSM korisnici u Hrvatskoj od 1996 do 2006. godine u tisuama

1996.

1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005

GSM
Internet

7,5

19,4

39

361

1112

1731

2340

2551

2842

3650

75,1

148,2 238,8

370

479,4 806,3 874,7

eljezniki promet
2001: 2726 km 4,82 km/100 km2
2478 km jednokolosjenih

(89,9%)

248 km dvokolosjenih

(10,2%)

- elektrificirane pruge: 983 km

(36,1%)

2005. godine bila je gotovo ista situacija to dovodi do zakljuka da je eljezniki promet u
Hrvatskoj u stagnaciji.

Sl. eljeznika mrea Republike Hrvatske

58

Razlozi stagnacije su brojni od kojih su najznaajniji:

=> mala putna brzina u prosjeku vlakovi u Hrvatskoj prometuju brzinom od 62-65
km/h te ne mogu konkurirati znatno brem cestovnom prometu
=> niska razina usluge
=> eljeznica je u Hrvatskoj jo uvijek u privatnom vlasnitvu te nema konkurencije
ve se subvencionira od strane drave
Sve to rezultira gubitkom putnika. Jedina vrsta eljeznikog prijevoza koja doivljava razvoj
je prigradski promet, najvie u Zagrebu. No taj promet ima mali prijevozni uinak.

Pomorski promet
Broj putnikih brodova (ukljuujui i trajekte) u blagom porastu. 1996. godine bilo je 84
trajekta, a 2005. godine 86.
No broj teretnih brodova u opadanju. 1993. godine 152 broda; 1996. godine 170 brodova;
2005. godine 69 brodova.
Broj putnika raste to je posljedica jaanja turizma. 1996. godine prevezeno 5 979 000
putnika; 2005. godine 11 440 000 putnika.
No znaajan pad biljei koliina prevezenog tereta. 1996. godine prevezeno je 38 644 000 t od
ega 36 905 000 t u meunarodnom prometu; 2005. godine prevezeno je 29 975 000 t od
ega 28 699 000 t u meunarodnom prometu. Iz ovoga vidimo da je 2005. godine ak 95,7%
tereta prevezeno u meunarodnom prometu to ukazuje na minorno znaenje pomorskog
teretnog prometa u unutranjem prometu koji zbog sporosti ne moe konkurirati cestovnom
prometu.
Najvea hrvatska luka je luka Rijeka.
Rijeka se kao luka prvi puta spominje u 13. st. no pravi razvoj luke zapoinje izgradnjom
umjetne luke u 19. stoljeu. Pred I. sv. rata meu 10. najveih europskih luka. Od 1951.
glavna jugoslavenska luka i tranzitna luka za komunistike zemlje. Kriza nakon 1990.
Danas je Rijeka feeder luka povezana s hub lukama Gioia Tauro i Damietta
Ranije su se u luci izdvajali glavni terminali: Rijeki bazen, Suaki bazen. Brajdica, Bakar i
Raa Brica, no danas je relevantnija podjela prema terminalima te izdvajamo:
=> Terminal silos terminal za itarice u Rijekom bazenu
=> Terminal za kondicionirane terete Rijeki bazen Orlandov gat. Specijaliziran za
uvoz bana i agruma te mesa

59

=> Terminal za generalni teret Rijeki i Suaki bazen. Specijaliziran za strojeve,

sol, cement, specijalne sipke terete.
=> Terminal za drvo Brajdica i skladitenje u skladitu krljevo
=> Terminal za kontejnere Suak Jadranska vrata
=> Terminal za rasute terete Bakar eljezna ruda, ugljen
=> Terminal na Rai talije (generalni teret - drvo) i Brica (stoka)
Najvei problem Rijeke luke je struktura proizvoda 58% sipki teret, 22% generalni, 7%
kontejneri.
Promet luke Rijeka:
2002.: 2,7 mil. t (bez terminala Omialj)
2006.: 10,88 mil. t (Omialj 5,88 mil. t)
Rijeni promet
Rijeni promet je oblik prometa koji je u opadanju. Smanjuje se broj brodova i nosivost.
1993. godine nosivost je bila 105 000 tona, 1006. godine smanjena je na 89 301 tona te 57231
tona.
1996. godine bilo je 25 tegljaa i potiskivaa te 107 motornih tankera i teretnjaka i brodova
bez motora.
2005. godine bilo je 24 tegljaa i potiskivaa te 73 motorna tankera i teretnjaka i brodova bez
motora
PROMETNA MREA HRVATSKE
Prometna mrea Hrvatske temelji se na velikim prometnim pravcima koji imaju veliku ulogu
u meunarodnom i unutranjem povezivanju. S obzirom na poloaj prometni pravci dijele se
na: poprene (transverzalne) i uzdune (longitudinalne).
1. Popreni ili transverzalni prometni pravci
I. Rijeki pravac
Rijeki pravac prua se od maarske granice (Koprivnica/akovec-Varadin) Zagreb
Karlovac Rijeka (Trst/Pula).

60

Vaan za meunarodno povezivanje te predstavlja vezu Panonije (srednjeg Podunavlja) i

Jadrana. Obuhvaa veliko zalee zemalja koje su bez izlaza na more (Austrija, Maarska,
eka, Slovaka).
No veliku ulogu ima i u unutranjem povezivanju jer spaja glavni grad u najveu luku.
Zbog toga je Rijeki pravac prometna osovina broj 1 u Hrvatskoj.
Rijeki pravac formiran je j u razdoblju kolskog prometa. 1873. godine njima je prola
eljeznika pruga (elektrificirana 1960-ih).
Danas obuhvaa:
-

staru cestovnu prometnicu (moderniziranu Lujizijanu),

polu-autocestu (potencijalnu autocestu),

zastarjelu eljezniku prugu elektrificiranu 1960-ih),

naftovod

telekomunikacijske veze

Zbog toga ovaj pravac moemo smatrati prometnim koridorom.

Sl. Nizinska pruga Karlovac Josipdol Rijeka

Nedostaci ovog pravca su stara eljeznika pruga s velikim nagibima i malom putnom
brzinom te polu-autocesta.
No postoje pravci za izgradnju nizinske pruge koja bi imala veu brzinu i koja bi omoguila
efikasniji prijevoz iz zalea prema luci Rijeka.

II. Splitski pravac

Prometni pravac koji povezuje sjevernu i sredinju Hrvatsku sa srednjim i junim Jadranom te
povezuje glavni grad i drugi po Split, drugi po veliini grad u zemlji.
61

Splitski pravac obuhvaa:

- eljezniku prugu graenu u nekoliko navrata do 1925. godine tzv. liku prugu
(preko Kapele i junog Velebita).
- Osim ove eljeznike pruge obuhvaa i Unsku prugu (Bosanski Novi Biha
Knin) ija je gradnja trajala od prije I. svjetskog rata pa sve do 1948. godine, no ona
djelomino prolazi kroz srpski entitet BIH-a te je danas namijenjena gotovo iskljuivo za
teretni promet.
- Obuhvaa i autocestu A1 na trasi Zagreb-Split-estanovac.
- Dravna cesta br. 1 (D1) => Zagreb-Karlovac-Slunj-Plitvice-Udbina-Graac-KninSinj-Split

Od ostalih transverzalnih pravaca izdvajaju se dva pravca koji dijelom trase prelaze preko
Bosne i Hercegovine:
=> bosansko-neretvanski pravac - Osijek (amac-Doboj-Sarajevo-Mostar-Ploe) koji
predstavlja najkrau vezu istone i june Hrvatske, prirodno vrlo povoljan.
=> vrbaski pravac - N. Gradika-Banja Luka-Bugojno/Kupres-Split/Mostar-Metkovi
2. Uzduni ili longitudinalni pravci
I. Posavski pravac
Prua se od slovenske granice Zagreb - - Kutina - Sl. Brod. - upanja Srbija.
Povezuje sredinju i istonu Hrvatsku, tj ZG s centrima ist. Hrvatske (Sl. Brod, upanja,
Vinkovci). No vanu ulogu ima i u meunarodnom promet povezujui sredinju i zapadnu
Europu sa jugoistonom Europom.
Do 1990. godine bio je najvaniji prometni pravac u nekadanjoj Jugoslaviji jer je spajao dva
najvea grada u dravi.
Posavski pravac je prometno najbolje ureen pravac u Hrvatskoj koji obuhvaa:
-

autocestu Zagreb upanja.

magistralnu eljezniku prugu - od Novske na istok dvokolosjena, elektrificirana te

omoguava brzine do 160 km/h

staru krajiku cestu: Dugo Selo - Ivani - Kutina - Novska - N. Gradika ...

plovna Savu (skromne nosivosti)

naftovod

TK veze
62

Uslijed velikog broja pravaca razliite vrste prometa posavski pravac je prometna osovina
broj 2. (2. po vanosti pravac u Hrvatskoj i razvojna osovina RH).

II. Jadranski pravac

Jadranski pravac prua se od slovenske granice do granice sa Crnom Gorom te povezuje
sjeverno i juno hrvatsko primorje. No pravac ima i meunarodno znaenje i to posebice u
turistikim tokovima.
Dio je potencijalnog Jadransko-jonskog pravca koji bi se pruao od Italije (trsta) do Grke.
Jadranski pravac obuhvaa:
jadransku magistralu kao najvaniju prometnicu. Dovrena 1964. godine te je imala
kljunu ulogu u razvoju jadranske obale, turizmu, ali i drugih ekonomskih djelatnosti
duobalne brodske (trajektne) veze - nekad bile glavni nain prijevoza tereta i
putnika, no danas imaju malo znaenje.
Veliki nedostatak pravca je nepostojanje duobalne pruge (kao npr. u Italiji)

III. Podravski pravac

Prua se na trasi Maribor Varadin akovec Virovitica Osijek Subotica Novi Sad.
Obuhvaa:
-

staru cestu tzv. podravsku magistralu

podravsku prugu koja jo uvijek nije elektrificirana.

Podravski pravac danas ima izuzetno periferno znaenje.

HRVATSKI PROMETNI SUSTAV U EUROPSKOM PROMETNOM SUSTAVU

U strategiji irenja na Istok Europe EU je inicirala definiranje glavnih prometnih pravaca
paneuropskih koridora.
Koridor je prostor koncentracije prometnih pravaca razliitih vrsta prometa pri emu se
pojedine vrste meusobno nadopunjuju s ciljem postizanja najefikasnijeg prometa
(viemodalno rjeenje). Pri planiranu koridora primjenjuje se koridorski pristup tj. zajedniko
planiranje infrastrukture.
Ciljevi stvaranja paneuropskih koridora su dostizanje prometnih standarda kakvi postoje u
Zapadnoj Europi (uz bri razvoj prometne infrastrukture te ukljuivanje buduih lanica EU u
jedinstveni europski prometni sustav.
Paneuropske prometne konferencije:
63

1. Prag, 29-31. X 1991.

2. Kreta, 14.-16. III 1994.
3. Helsinki, 23-25. VI. 1997. - po prvi puta u pregovore ukljuena Hrvatska.
Definirano 10 paneuropskih multimodalnih koridora te su uvrteni neki koridori i ogranci od
interesa za Hrvatsku

Koridor br. V.: Venezia - Trieste - Ljubljana - Maribor - Budapest - Lvov -(Kiev)
- zaobilazi Hrvatsku, ali ima ogranke:
Vb: Rijeka - Zagreb - Budapest
Vc: Ploe - Mostar - Sarajevo - Osijek - Budapest
poklapaju se s dva vana hrvatska transverzalna pravca rijekim i bosanskoneretvanskim pravcem
Sl. Ogranci V. paneuropskog prometnog koridora

koridor br. VII .: dunavski plovni put - s ograncima povezuje 11 zemalja - za sada slabo
valoriziran (rat, srueni mostovi)
koridor br. X.: Salzburg - Ljubljana - Zagreb - Beograd - Ni - Skopje Solun.
Glavni hrvatski longitudinalni pravac
64

 Xa: Graz - Maribor - Zagreb (nekadanji Pyhrnski pravac)

Pojaava vorinu ulogu Zagreba, poboljava veze sa srednjom Europom
Alternativu ili nadopunu X. koridora mogao bi predstavljati jadransko-jonski pravac.

Sl. Ogranci X. paneuropski prometni koridor

GLAVNA PROMETNA VORITA U HRVATSKOJ

Iz rasporeda glavnih pravaca proizlaze najvanija vorita koja moemo podijeliti u tri ranga.
I. vorita najvieg ranga
Obuhvaa jedino Zagreb.
Zagreb je multimodalno vorite u kojemu se sijeku eljeznike mree, cestovne mree te
zrani promet.
Zagreb je glavni prometni centar RH: najdostupniji, najvee privlane snage i koncentracija
prometnih pravaca. Takoer Zagreb ima nacionalno i europsko prometno znaenje te ima
funkciju "vrata Hrvatske"
Zagreb ima prirodno povoljan (predodreen) kontaktni poloaj: na dodiru velikih cjelina:
=> rub Panonske nizine - veze prema Podunavlju
=> blizina alpskog prostora
=> blizina Mediterana (ZG je 150 km od mora)
=> dinarski prostor (JI Europa)
65

Razvoj zagrebakog vorita zapoeo je od 2. polovice 19. st.

SL. Zagreb kao eljezniko vorite

1862. - pruga Zidani Most Budimpeta

Zagreb - Sisak

Zid. Most

1886.

1860.

1870.

1868. - odvojak do Karlovca

vorite

1868.
1873.

1892.

1897.
1862.

KA

1870.- ZG - Dugo Selo Koprivnica - Gyknyes

SK

RI

1873. - dovrena pruga

Budimpeta - Rijeka
1886. - Zapreid - Zabok - V - K

Sl. Zagreb kao autocestovno vorite

KR

1892. - izgraen Glavni kolodvor

1950. - autoput "Bratstvo i jedinstvo"
1897. - Dugo Selo - Novska
1972. - autocesta Zagreb - Karlovac
(nastavak prema ist. 1888.)
1980. - zagrebaka obilaznica

1950. 1950.
2003.

(niej gotova)
- modernizacija "autoputa"

1972.

1950.

KA

1960-ih - "zagorska magistrala"

1990-ih - poela gradnja autoceste prema
Krapini dovrenje 2007/8.
2002. - modernizacija prema Ljubljani
autocesta A3 Zagreb-Bregana

II. vorita drugog ranga

Obuhvaaju tri grada Rijeku, Split i Osijek.

2003. dovrena autocesta A4 do maarske

granice

Rijeka i Split se nalaze na dodiru dviju prometnih domena (kopnenog i pomorskog prometa)
- planirana autocesta A11 prema Sisku

te su refrakcijski vorovi i samim time i multimodalni vorovi.

Nedostatak oba vora predstavljaju relativno loe veze sa zaleem.
66

Osijek se danas nalazi na rubnom prostoru koji je jo vie potaknut injenicom da se ne nalazi
na posavskom pravcu. No znaenje Osijeka moglo bi se poveati nakon ureenja pravca
Budimpeta Osijek Sarajevo Ploe te valorizacijom podravskog pravca.
III. vorita treeg ranga
Obuhvaa pet gradova, te uvjetno jo nekoliko gradova. vorita ovog ranga su razliitih
karakteristika.
Karlovac - distribucijska toka za vie pravaca te vano cestovno vorite u kojem zbog
suavanja dravnog teritorija dolazi do koncentracije prometnih pravaca. Ujedno je i
eljezniko vorite. Ima drugu prometnu tradiciju, u prolosti je bilo vana rijena luka te
mjesto pretovara robe na kolski promet.
Varadin - "sjeverna vrata" Hrvatske
Zadar - ima zranu luku, trasa autoceste
Slavonski Brod - krianje posavskog pravca s transverzalnim pravcem
Sisak predstavlja posljednju toku rijene plovidbe, te vanu postaju JANAF-a
Uvjetno u ovaj rang moemo jo ubrojiti Pulu, Dubrovnik, Vinkovce, Koprivnicu, no
moemo ih svrstati u niu kategoriju (IV.)

67

POTRONJA KROZ POVIJEST

Pojam potronja je raznovrstan
o U tehnikim znanostima najee podrazumijeva utroenu energiju ili vodu na
odreenom prostoru tijekom odreenog vremenskog razdoblja.
o U historijskoj geografiji najee obuhvaa kompleksnu analizu utroenih
energenata, hrane, vode i slino na osobnoj tako i na razini drutvene zajednice.
Pri tome se promatra i posljedica na pejza i promjene u istom pod utjecajem
potronje.
o Statistika prati razinu osobne potronje koja podrazumijeva novanu i naturalnu
potronju proizvoda i usluga koje slue za podmirivanje ivotnih potreba.
Obuhvaa kategorije: hrana i bezalkoholna pia, alkoholna pia i duhan, odjea i
obua, stanovanje, pokustvo, oprema za kuu i redovito odravanje, zdravstvo,
prijevoz, komunikacije, rekreacija i kultura, obrazovanje, hoteli i restorani, ostala
dobra i usluge.
Promatrano regionalno danas 20% najsiromanijih obuhvaa svega 1,5% svjetske
potronje, 60% srednje razvijenih 21,9%, a 20% najbogatijih obuhvaa 76,6% svjetske
potronje. Podaci su to prema indikatorima Svjetske banke za obnovu i razvoj iz 2008.
godine.
Sve vee razlike izmeu najbogatijih i najsiromanijih.
o 5 najbogatijih godinje potroi 58% energije, najsiromanijih 5 svega 4%
o 5 najbogatijih posjeduje 87% svih automobila, najsiromanijih 5 manje od 1%

Potronja je kompleksan skup socijalnih odnosa temeljenih na prodaji, kupovini i

koritenju usluga i roba (Mansvelt, 2005.).
Prema J. Mansvelt potronja je danas glavni pokretaki faktor drutva, a usmjerenost na
potronju dovela je do razvoja konzumerizma to oznaava postavljanje ciljeva u ivotu
u odnosu prema proizvodima.
Socijalni kritiar Thorstein Veblen definirao je potronju kao beskoristan proces u kojemu
bogati, pretjerano troe izvore, poevi od novca pa do slobodnog vremena, kako bi
demonstrirali svoj drutveni status pred drutvenom zajednicom.
68

J. Mansvelt izdvaja tri faze suvremene potronje:

o Prva faza oznaava pojavu suvremene potronje.

O suvremenoj potronji moemo govoriti od 18. stoljea kada dolazi do

potroake revolucije.

Kao posljedica industrijske revolucije dolazi do sniavanja cijena i

poveavanja dostupnosti proizvoda.

Od tada ovjek poinje troiti vie od onoga to je potrebno za

zadovoljenje osnovnih potreba.

o Drugu fazu ini konsolidacija i pojava masovne potronje.

Od sredine 19. stoljea te u 20. stoljeu potronja postaje sve vidljivija kroz
razvoj potroake prakse, pojavu potroake robe i potroakih usluga.

Na porast obujma potronje utjee pojava masovne potronje, odvajanje

mjesta rada o mjesta stanovanja, porast koliine slobodnog vremena itd.

o Treu fazu ini postomoderna potronja.

Sredinom 1970-ih godina polako nestaje masovno trite i potronja se sve

vie profilira s obzirom na pojedine potroake skupine.

Dolazi do diversifikacije potronje te pojave individualnih oblika potronje.

1940-ih godina javljaju se prvi vodii za potroae sa savjetima kako kupovati te se

javljaju organizacije za zatitu potroaa i istraivanje trita poput Consumers' Research,
Consumers' League, Consumers Union, The League of Women Shoppers i Committee on
Standardization of Consumer's Goods.
Tijekom razvoja suvremene potronje mijenjalo se i mjesto potronje.
Tri najznaajnija mjesta potronje od 18. stoljea na dalje su arkade, robne kue i
trgovaki centri.
Od sredine 19. stoljea pojavom robnih kua potronja postaje nain provoenja
slobodnog vremena te mjesto samodokazivanja i pokazivanja i za ene. Robne kue
oblikovale su potroaku kulturu povezavi kupovinu s uitkom i provoenjem slobodnog
vremena.
etiri osnovna mjesta potronje su :
o ulica,
o trgovina,
o trgovaki centar
69

o kua.
Izdvajaju se etiri sistema potronje ili etiri potroake aktivnosti:
o kupovina,
o prehrana,
o zabava
o obrazovanje i kultura.
Radovi koji se bave analizom potronje u ranijim razdobljima najee se bave analizom
potronje pitke vode. Tako postoje zapisi o potronji vode u doba minojske civilizacije na
Kreti 500. god. pr. Kr.
o Danas se koliina vode u osobnoj potronji jako razlikuje od drave do drave.
o esto se koliina potroene vode dovodi u vezu s visinom BDP-a po stanovniku.
Npr.

Zemlje s 200$p.c. troe oko 10 m3 vode po osobi godinje npr. Nepal

Zemlje s 1000 $p.c. troe 40 m3 vode po osobi godinje npr. Sirija

Zemlje s vie od 30 000 $ p.c. troe oko 200 m3 vode po osobi godinje
npr. SAD

no ti podaci su samo okvirni. Pojedine drave troe znatno manje. npr.

Nizozemska s 25 000 $ p.c. troi oko 28 m3 po stanovniku

Kolika e biti potronja ovisi o prihodu, klimi, tehnologijama, navikama

potronje vode, npr. Kupanje u kadi troi 100-150 l vode, ispiranje
zahodske koljke od 6 do 30 l vode

Danas osim pitke vode prati se i utroak virtualne vode. Virtualna voda je ona voda koja
se utroi kako bismo proizveli odreeni proizvod ili koliko vode sadri odreena biljka ili
ivotinja.
Tab. Koliina virtualne vode u odreenim proizvodima (po jedinici proizvoda)
Proizvod
1 list A4 papira
1 rajica (70g)
1 krumpir (100 g)
1 alica aja (250 ml)
1 nita kruga (30 g)
1 narana (100 g)
1 jabuka (100 g)
1 aa piva (250 ml)

Sadraj virtualne vode (l)

10
13
25
35
40
50
70
75
70

1 aa vina (125 ml)

1 vreica ipsa (200 g)
1 hamburger (150g)

120
185
2400

Znaajan potroa vode je i industrija. No iznenauje podatak da se u industrijskoj

proizvodnji godinje potroi svega 10-20% globalno potroene vode. Prosjeno se potroi
80 l vode po 1 $ vrijednosti industrijske potronje.
o U SAD ta vrijednost iznosi 100 litara / 1 $
o Njemaka 50 litara /1 $
o Japan 10 15 litara / 1 $
o Kina 20 litara / 1 $
Osim pojma virtualna voda esto koriteni pojmovi su:
o blue water povrinska ili podzemna voda
o green water - kinica
o grey water zagaena, iskoritena voda
o water footpring potronja vode po stanovniku. Najviu potronju vode ima SAD
s 2480 m3 po stanovniku godinje.
Kakva je potronja u Republici Hrvatskoj?
Prosjena potronja vode po jednoj osobi za jedan dan
Individualna stambena izgradnja
Kolektivno stanovanje
Hotelski gost , jedna osoba

75 - 150 l
50 - 120 l
250 - 400 l

kola za jednog uenika

12 - 15 l

Administrativne zgrade po slubeniku

12 - 15 l

Vojarna po jednom vojniku

Bolnice po jednom bolesniku
Vrtci po djetetu
Kina i kazalita po posjetiocu
Prosjeno 1 stanovnik u manjim mjestima

50 - 60 l
250 - 400 l
75 l
2-4l
60 - 100 l

Prosjeno 1 stanovnik u gradovima

100 - 150 l

Prosjeno 1 stanovnik u velikim gradovima

150 - 300 l

Pojedinana potronja
Ispiranje WC kotlia
Pisoar
Jedno tuiranje
Jedno kupanje u kadi
Za pie i kuhanje
Za pie, kuhanje, pranje posua i umivanje

5 - 15 l ( 10 l)
25 - 80 l
25 l
300 - 350 l
3-5l
25 - 30 l

71

HISTORIJSKA GEOGRAFIJA OKOLIA

Pojmovi:

okoli

okolina

okolica

regija

Okoli - "prirodno okruenje organizama i njihovih zajednica ukljuivo ovjeka, koje

omoguuje njihovo postojanje i njihov daljnji razvoj: zrak, vode, tlo, zemljina kamena kora,
energija te materijalna dobra i kulturna batina kao dio okruenja kojeg je stvorio ovjek; svi
u svojoj raznolikosti i ukupnosti materijalnog djelovanja." Zakon o zatiti okolia (NN
110/07)
Okoli vidljivi dio zemljine povrine koji obuhvaa fiziko geografske elemente kao to
su tlo, reljef, vode.. iva bia i ivotinje te ovjeka i rezultate njegovog rada (graevine,
naselja, ceste) u odreenom prostoru.
Okoli ocrtava promjene koje se dogaaju u odreenom prostoru tijekom vremena.
Pojam se prvi puta javlja u Velikoj Britaniji u 5 stoljeu a oznaava podruja koja je
obraivao i iskoritavao ovjek te na dijelove zemljine povrine koji se po svojim prirodnim
karakteristikama izdvajaju u odnosu na susjedna podruja. U 16. stoljeu pojam se poinje
koristiti u nizozemskoj umjetnosti za slike koje su prikazivale prirodne ili ruralne motive.
Pejza landscape ili environment ukupnost fizikih, biolokih, kulturnih i estetskih
komponenata ili znaajki odreenog prostora.
Snanije prouavanje pejzaa zapoinje Carl O. Sauer u SAD-u 1930-ih godina. Prati genezu
pejzaa iz prirodnog u kulturni pejza.
Prirodni okoli podruje zemljine povrine koje nije ili je u manjoj mjeri izloeno ljudskim
utjecajima.
Kulturni pejza podruje zemljine povrine transformirano djelovanje prirodnih elemenata i
ovjeka. Prema UNESCO-u postoje tri razine kulturnog pejzaa:

pejza osmiljen i stvoren od strane ovjeka - pejza pod izravnim i namjernim

utjecajem ovjeka

organski stvroen pejza - pejza transformiran snanim djelovanjem ovjeka i

prirode. Pri tome razlikujemo fosilizirani pejza ili pejza koji se kontinuirano
mijenja.

72

asocijativan kulturni pejza - pejza u kojem djelovanje ovjeka nije izravno

vidljivo. Vrijedan zobg svoje asocijativne umjetnike, kulturne ili vjerske
vrijednosti prirodnih elemenata.

Pojam kulturni pejza prvi je upotrijebio Otto Schluter 1908. godine. Definira geografija kuo
znanost o pejzau ili Landschaftskunde. Razlikuje Urlandschaft ili izvorni pejza u kojem nije
dolo do utjecaja ovjeka i Kulturlandschaft pejza stvoren dijelovanjem ovjeka.
Prema C.O: Saueru kulturni pejza je prirodni pejza transformiran utjecajem ovjeka pri
emu je kultura ili utjecaj ovjeka agens, prostor medij a kulturni pejza rezultat.
Regija izdvojena cjelina zemljine povrine koja se po svojim znaajkama razlikuje od
susjednih podruja.
Fiziko geografske regije podruja zemljine povrine koje se morfoloki ili fizionomski
izdvajaju u odnosu na susjedno podruje.
Kulturne regije podruja zemljine povrine koje se svojim kulturnim obiljejima izdvajaju u
odnosu na susjedno podruje.
Upravno teritorijalne regije podruja izdvojena na temelju zakona.
Povijesne regije podruja koja se izdvajaju na temelju zajednikih obiljeja tijekom
prolosti.
Nodalne ili funkcionalne regije podruja grada i njegove okolice koja s njim ini
jedinstvenu funkcionalnu cjelinu a koja se ogleda u cirkulaciji dobara i ljudi.

73

TRANSFORMACIJA URBANIH PEJZAA

Grad je sloeni drutveni fenomen koji se prostorno i vremenski manifestira u razlikitim
oblicima i srazliitim funkcijama.
Grad je kompaktno izgraeno vee nasleje u lijim sekundarnim i tercijarnim djelatnostima
radi vei dio aktivnog stanovnizva i to ne samo radi zaovoljenja vlastitih potreba ve i
potreba ireg prostora.
Formalni grad prostor u kojem prevladavaju obiljeja grada i gradskog naina ivota.
Administrativni grad grad unutar svojih administrativnih granica.
Razvoj gradova obuhvaa nekoiko razdoblja:

prethistorijsko razdoblje

antiko razdoblje

srednjevjekovno razdoblje

period renesanse i baroka

industrijski period

postindustrijski period

Prethistorijsko razdoblje

na prostorima prvih civilizacija formiraju se i prvi gradovi. Mezopotamija 3500 g.

pr.n.e., Nil 3200 g.pr.n.e., dolina Inda 2400 god pr.n.e. dolina Huang Ho 1600 god.
pr.n.e.

Gradovi Sumerana i Akaana - Uruk, Ur, Larsa, Nipur

Asirija i Babilon Asur, Kalah, Niniva, Babilon

Egipat Teba, Memfis, Tel-el-Amarna

Dolina Inda Mohenjo Daro, Harapa

Gradovi veinom nastaju planski s pravilnom mreom ulica. Dominantnu ulogu imaju
upravne i administrativne funkcije i graevine.

Antiko razdoblje

Gradovi nastaju na obalama te postaju nosioci kulture i trgovine

polisi samostalni gradovi drave

u prostornoj strukturi istiu se tri funkcionalne zone zona svetita, zona za javne
kulturne i drutvene potrebe, zona stambenih povrina.

u rimskom razdoblju posebno se istie vojna uloga gradova. Du limesa podiu se

utvreni vojni logori castrumi.

Sredni vijek
74

u razdoblju ranog srednjeg vijeka mrano doba razvoja gradova. Gradovi porueni
krajem antikog razdoblja sporo se obnavljaju.

naniji razvoj zapoinje jaanjem vjerske uloge gradova te openito jaanjem crkve.

Snaniji razvoj zapoinje u 11. stoljeu jaanjem uloge trnice. Gradovi postaju centri
razmjene i trgovine

Gradovi se razvijaju pod utjecajme dvaju procesa feudalizma i kranstva. Feudalci

najee zapoinju razvoj grada ili naselja izgradom utvrde u ijem podnoju nastaje
naselje. Crkvena organizacija gradi svoju mreu naselja oko crkava i samostana.

Slobodni kraljevski gradovi gradovi komune gradovi republike

gradovi se razvijaju spontano, neplanski, ulice su uske, postoji funkcionalni zoning.

Razdoblje renesanse i baroka

traje od 1500. do 1800. i biljei brzi rast gradova

na razvoj gradova utjeu: razvoj kapitalizma, pojava centralistikih drava te razvoj

fizikih znanosti.

Gradovi se ire u svoju okolicu, jaa prometna povezanost.

Gradovi postaju administartivni centri drava.

Planski se podiu gradovi za pojedine skupine stanovnika npr. vjerske izbjeglice

Na prostornu strukturu gradova utjee razvoj fortifikacijskog sistema te novi sadraji

ka to su iroki trgovi, ulice, vojarne.

Planske mjere izgradnje grada koje poivajuna humanistikim idejama. Pve ideje o
idealnim gradovima javljaju se u Italiji u 15. st.

Gradovi su geometrijskog oblika, mrea ulica je oravokutna ili radijalno koncentrina,

Industrijska faza

intenzivan rast gradova pod utjecajem industrijske revolucije.

dolazi do promjene u prostornom razmjetaju djelatnosti i socijalnoj strukturi

stanovnitva.

75

HISTORIJSKA GEOGRAFFIJA I KULTURNA BATINA

Kulturna batina naslijee materijslnih ostataka i nematerijalnih znaajki neke drutvene
skupine koja ini prolih generacija, te se brino uva u sadanjosti kako bi bilo ostavljeno u
naslijee za dobrobit buduim generacijama.
Prema Zakkonu o zatiti i ouvanju kuturnih dobara (NN 60/99) kulturna dobra ili kulturna
batina obuhvaaju:
-

pokretne i nepokretne stvari od umjetnikoga, povijesnoga, paleontolokoga,

arheolokoga, antropolokog i znanstvenog znaenja,

arheoloka nalazita i arheoloke zone, krajolici i njihovi dijelovi koji svjedoe o

ovjekovoj prisutnosti u prostoru, a imaju umjetniku, povijesnu i antropoloku
vrijednost,

nematerijalni oblici i pojave ovjekova duhovnog stvaralatva u prolosti kao i

dokumentacija i bibliografska batina i

zgrade, odnosno prostori u kojima se trajno uvaju ili izlau kulturna dobra i
dokumentacija o njima.

Batina u najirem smislu nasljee proteklog vremena.

o Formalna batina ili batina prema oznaci heritage by designation graevine
kojima je zakonski dodjeljen status batine
o Neformalna batina ili batina prema namjeni heritage by appropriation
graevine koje upotrebom postaju dijelom batine.
Svha zatite kulturne batine:
-

zatita i ouvanje kulturnih dobara u neokrnjenom i izvornom stanju, te prenoenje

kulturnih dobara buduim naratajima,

stvaranje povoljnijih uvjeta za opstanak kulturnih dobara i poduzimanje mjera

potrebnih za njihovo redovito odravanje,

sprjeavanje svake radnje kojom bi se izravno ili neizravno mogla promijeniti

svojstva, oblik, znaenje i izgled kulturnog dobra i time ugroziti njegova vrijednost,

sprjeavanje protupravnog postupanja i protupravnog prometa kulturnim dobrima, te

nadzor nad iznoenjem i uvozom kulturnih dobara,

uspostavljanje uvjeta da kulturna dobra prema svojoj namjeni i znaenju slue

potrebama pojedinca i opem interesu.

76

Najea podjela kulturne batine:

nepokretna kulturna batina

pokretna kulturna batina

nematerijalna kulturna batina

Nepokretno kulturno dobro moe biti:

-

grad, selo, naselje ili njegov dio,

graevina ili njezini dijelovi, te graevina s okoliem,

elementi povijesne opreme naselja,

podruje, mjesto, spomenik i obiljeje u svezi s povijesnim dogaajima i osobama,

arheoloko nalazite i arheoloka zona, ukljuujui i podvodna nalazita i zone,

podruje i mjesto s etnolokim i toponimskim sadrajima,

krajolik ili njegov dio koji sadri povijesno karakteristine strukture, koje svjedoe o
ovjekovoj nazonosti u prostoru,

vrtovi, perivoji i parkovi,

tehniki objekt s ureajima i drugi slini objekti.

U batinu ubrajamo i prirodnu batinu koja obuhvaa prirodnii okoli s pripadajuom florom i
faunom.
Pokretno kulturno dobro moe biti:
-

zbirka predmeta u muzejima, galerijama, knjinicama i drugim ustanovama, kao i u

drugim pravnim osobama te dravnim i upravnim tijelima ukljuujui i kod fizikih
osoba,

crkveni inventar i predmeti,

arhivska graa, zapisi, dokumenti, pisma i rukopisi,

filmovi,

arheoloki nalazi,

antologijska djela likovnih i primijenjenih umjetnosti i dizajna,

etnografski predmeti,

stare i rijetke knjige, novac, vrijednosni papiri, potanske marke i druge tiskovine,

dokumentacija o kulturnim dobrima,

kazalini rekviziti, skice, kostimi i sl.,

77

uporabni predmeti (namjetaj, odjea, oruje i sl.), prometna i prijevozna sredstva i

ureaji, predmeti koji su znaajna svjedoanstva razvitka znanosti i tehnologije.

Nematerijalno kulturno dobro mogu biti razni oblici i pojave duhovnog stvaralatva to se
prenose predajom ili na drugi nain, a osobito:
-

jezik, dijalekti, govori i toponimika, te usmena knjievnost svih vrsta,

folklorno stvaralatvo u podruju glazbe, plesa, predaje, igara, obreda, obiaja, kao i
druge tradicionalne puke vrednote,

tradicijska umijea i obrti.

Ouvanje nematerijalnih kulturnih dobara provodi se izradbom i uvanjem zapisa o njima,

kao i poticanjem njihova prenoenja i njegovanja u izvornim i drugim sredinama.

Kulturna dobra upisuju se u Registar. Registar je javna knjiga koju vodi Ministarstvo kulture.
Ministar kulture propisuje oblik, sadraj i nain voenja Registra
Registar se sastoji od tri liste i to:
-

Liste zatienih kulturnih dobara,

Liste kulturnih dobara nacionalnog znaenja i

Liste preventivno zatienih dobara.

Nepokretna kulturna batina

Pojedinana kulturna dobra
-

obuhvaaju stare gradove i utvrde; dvoce i kurije; tradicijsko graditeljstvo

Stari gradovi (burgovi), utvrde, kateli....- Poinju se graditi u 12. stoljeu za vrijeme
provale Tatara i uz odreene promjene grade se i koriste sve do 18. st. kada prestaje
opasnost od Turaka.
o Nastali su na stratekim poloajima, kao to su planinski prijevoji, ali i poloaji
uz vodotoke i vanije prometnice.
o U najveem broju graeni su od kamena.
-

Dvorci i kurije javljaju se od 16. stoljea a najvei broj izgraen je u 18. i 19.
stoljeu. Najvea koncentracija dvoraca i kurija smjeten je na prostoru Hrvatskog
zagorja.

78

o Dvorac oznaava ladanjsko prebivalite bogatije arhitektonske koncepcije

u kojem su imuni posjednici povremeno boravili zbog odmora, nadzora
imanja i prikupljanja prihoda. Uz dvorac kao sredite posjeda obino su
vezane gospodarske zgrade, vrtovi i parkovi.
o Kurije su arhitektonski skromnije graevine koje su sluile kao trajno
obitavalite nieg plemstva, esto graene kamenom, opekom ili drvom.
-

Tradicijsko graditeljstvo pojedinani zatieni objekti znaajni zbog svoje

arhitektonske vrijednosti.

79

TRANSFORMCIJA INDUSTRIJSKIH PEJZAA

Krajem centralno planskog razdoblja, a posebice poetkom razdoblja tranzicije dolazi

do zatvaranja brojnih radno aktivnih industrija te prelijevanja radne snage u tercijarni
sektor.

Zatvaranjem industrijskih poduzea dolo je do pranjenja vrijednih lokacija u

razliitim dijelovima grada.

Te lokacije predstavljaju moguu lokaciju za nove sadraje i funkcije poput:

o trgovine
o stanovanja
o poslovnih prostora

Istovremeno te lokacije esto predstavljaju zatienu industrijsku i kulturnu batinu koja

pridonosi kulturnom identitetu grada.

Na koji nain ouvati industrijsku batinu i dati joj nove funkcije?

Prenamjena objekata predstavlja fiziku obnovu i ekonomsku revitalizaciju.

Tijekom vremena industrija se razvijala u razliitim dijelovima grada

o u eljeznikom razdoblju industrija je locirana uz eljeznike pruge i kolodvore
kao mjesta najvee dostupnosti kako radnika tako i sirovina.
o u cestovnom razdoblju dolazi do suburbanizacije industrije

Zatvaranje industrijskih pogona

o Razlozi zatvaranja industrije u najirem smislu su:

procesi privatizacije

smanjenje proizvodnje

preseljenje proizvodnje na rubove grada, u druge dijelove grada ili u druge

gradove i naselja

restrukturiranje industrijske proizvodnje.

Industrijska batina ostaci industrijske kulture poput postrojenja, strojeva, dimnjaka,

skladita, prometne infrastrukture, kua za radnike koji ostaju na razliitim lokacijama
u gradu nakon prestanka proizvodnje.

Zbog povijesnih, arhitektonskih, znanstvenih, socijalnih i kulturnih vrijednosti ponekad je

potrebno te objekte sauvati, a nekada i zatititi.

80

Urbani prostor je roba slobodan prostor u sreditu grada je vrijedna roba - > upranjene
industrijske lokacije predstavljaju vrijedan slobodan prostor na izrazito vrijednim
lokacijama.

Stari industrijski pogoni esto su neatraktivni ali uz odgovarajuu obnovu mogue je

podii vrijednost objekata.
o Kako bi se podigla vrijednost u objekte se useljavaju nove trgovake i uslune
funkcije ime ovi objekti postaju ekonomski resursi te poveavaju image grada i
privlae turiste.
o Time dolazi do komercijalizacije sredita grada.

Revitalizacija skup promjena koje ukljuuju poboljanje fizikog stanja lokalne

zajednice, promjenu u funkcijama ze promjenu socijalnog statusa stanovnika.
o Revitalizacija obuhvaa tri postupka:

Obnovu (restoration) proces obnove spomenika i zgrada. Najee se

obnavljaju povijesno vane graevine .

Renovaciju (renovation) proces prilikom kojeg se stara graevina

zamjenjuje novom.

Adaptaciju (rehabilitation) proces kojim se adaptiraju i drutvo i

graevine bez namjere ponovnog stvaranja (rekreacije) nekadanjih (starih)
vremena. Najee se provodi na razini itavih stambenih etvrti ili
blokova.

o Mogui nain obnove je kombinacija svih triju procesa pri emu se obnova odnosi
na obnovu fasada, dok se renovacijom i adaptacijom unose novi trgovaki i
kulturni sadraji koji poveavaju atraktivnost etvrti te podiu kvalitetu ivota.

Ovakav proces naziva se rusifikacija James Rouse, arhitekt trgovakog

centra Quincy Market u Bostonu koji je prvi uveo praksu ouvanja vanjske
fasade dok je unutranjost preureena.

Naini prenamjene industrijskih objekata:

o kulturna prenamjena provodi se otvaranjem kulturnih objekata poput muzeja,
galerija, koncertnih dvorana
o komercijalna prenamjena provodi se otvaranjem trgovakih objekata, trgovakih
centara, restorana, kafia
81

o stambena prenamjena provodi se ureenjem stambenih prostora.

Flagship projekt financijski visoko vrijedan projekt ijom realizacijom dolazi do

regeneracije i revitalizacije itave gradske etvrti.

Koraci zatite i prenamjene industrijske batine:

o I. korak autopsija industrijski pogona ime se dobiva uvid u stanje postrojenja i
lokacije.
o II. korak analiza potencijala gradske etvrti. Ovaj korak ukljuuje demografsku i
socio-ekonomsku analizu, procjenu fizionomije gradske etvrti, broj i prostornu
distribuciju stambenih objekata, parkova, slobodnih prostora, analizu stanja fasada,
utvrivanje turistikih potencijala.
o III. korak evaluacija potencijala budueg razvoja. Ukljuuje evaluaciju programa
revitalizacije ukljuujui i urbanistiki plan.
o IV. korak definicija ciljeva revitalizacije te odreivanje flagship projekata. Ovaj
projekt ukljuuje i analizu efekata flagship projekta na gradsku etvrt.
o V. korak opracionalizacija projekta koja ukljuuje promociju, marketing i
komunikaciju s lokalnom zajednicom.

Primjeri transformacije nekadanjih industrijskih podruja

Europska ruta industrijske batine (European Route of industrial heritage = ERIH)

o osnovana kao dio Interreg II C projekta
o Ukupno e obuhvaati oko 850 lokacija i objekza u 32 drave, od ega 66 tzv.
kljunih toaka
o danas obuhvaa 60-ak objekata
o objekti su podijeljeni u 10 tematskih ruta: Tekstilna, Rudarstvo, eljezo i elik,
Industrijska proizvodnja, Energija, Promet i komunikacije, Voda, Graevinarstvo i
arhitektura, Usluge i zabava, Industrijski krajolici .
o Osim tematskih ruta postoje i regionalne rute koje povezuju lokacije i krajolike
odreene regije koje su vane za europsku industrijsku povijest.
o primjer adaptacije

Put industrijske batine (Path of industrial heritage)

o Dio Europske rute industrijske batine
o prostor Ruhra u Njemakoj
82

o obuhvaa nekoliko starih industrijskih postrojenja i rudnika

o najznaajniji je rudnik Zollverin rudnik ugljena i industrijski kompleks smjeten
u Essenu. Prvi rudnik otovren 1847. godine,a potpuno zatvoren 1993. godine.
Najznaajniji kop je kop 12 koji je ureen u Bauhaus stilu i otvoren 1932. godine
te je smatran najljepim rudnikom na svijetu.
o 1986. godine savezna drava Nordrhein Westfalen kupila je zemljite i kompleks
of tvrtke RAG AG (Ruhrkohle AG) a kop 12 proglasila spomenikom kulture.
o 2001. godine proglaen spomenikom kulturne batine UNESCO-a.
o primjer adaptacije

Westergasfabriek Culture Park

o nekadanji industrijski kompleks za preradu i proizvodnju plina u neposrednoj
blizini Amsterdama
o Industrijski kompleks je osnovan 1883. godine, a 1960-ih godina nakon otkria
prirodnog plina u Slochtenu na sjeveru Nizozemske pogon se zatvara. Dio pogona
je sruen, a dio pretvoren u skladita.
o 1989. godine zgrade u kojima su bila skladita su zatiene kao industrijski
spomenik.
o U poetku u halama se odvijaju razliiti kulturni i zabavni dogaaji, a 1996.
godine zapoinje planska renovacija.
o 2003. godine otvoren polifunkcionalni park s poslovnim, rekreacijskim i zabavnim
funkcijama park, poslovni prostori, restorani, kafii, restorani, kina i kazalita)
o Primjer renovacije i adaptacije

Llanwern eliana
o u blizini Newporta u Junom Wlesu
o Glan Llyn stambeni kompleks
o na mjestu nekadanje eliane ureen je stambeno rekreacijski kompleks s 4000
stambenih jedinica i tri umjetna jezera

Rafinerija Port Tolbot

o u blizini istoimenog naselja
o Goeg Darcy nazvan aprema Williamu Knox Darcyu osnivau tvrtke (1901.) iz
koje je formiran British Petroleum
o na mjestu nekadanje rafinerije ureen je stmbeno rekreacijski kompleks s park
umom i 4 000 stambenih jedinica.
83

Museumsquartier u Beu
o primjer projekta revitalizacije gradske etvrti
o kompleks obuhvaa razliite kulturne objekte poput izlobenih prostora, muzeja
suvremene austrijske umjetnosti, muzej austrijskog modernizma, kazalini muzej,
plesni centar, restorane i kafie.
o projekt vrijedan 37 mil

Otvoreni dani industrijske batine u Rijeci (Open days of industrial heritage in

Rijeka)
o plan revitalizacije i iskoritavanja nekadanje industrijske batine
o voditelj projekta je udruga Pro torpedo.
o projekt je pokrenut 2004. godine.

Hartera festival
o festival koji se organizira na podruju nekadanje tvornice papira (popularno
zvana Hartera) u Rijeci
o tvornica je smjetena u kanjonu Rijeine u centru grada
o naputena tvornica cilj festivala oivljavanje prostora nekadanje industrijske
namjene.

Burza i veletrnica ribe u Rijeci

o u tvornici Torped 2007. godine ureena je veletrnica ribe
o stara graevina je rusificirana i u nju je unesen novi sadraj

U postsocijalistikim gradovima proces prenamjene industrijskih objekata je tek zapoeo.

o Razlozi slabih uspjeha revitalizacije su:

nedostatak financijskih sredstava

nesreena pravna legislativa

organizacijski problemi

nedostatak partnerstva i suradnje izmeu javnosti i gradskih vlasti

nedostatak javno privatne inicijative

nepostojanje jasno definiranih projekata koji bi mogli privui strana

sredstva i financiranje od strane Europske unije

U Zagrebu i RH industrijski objekti u sreditu grada su najee uniteni dok oni na

rubovima grada propadaju.

84

Gradski ured za zatitu prirodne i kulturne batine uvrstio je samo dva objekta na listu
zatiene industrijske batine Tvornica duhana i Paromlin

Usprkos velikim potencijalima urbanistiki plan samo naglaava vanost zatite i obnove
povijesne i prirodne batine te ouvanje lokaliteta koji pridonose ouvanju identiteta
grada.
o Urbanistikim planom ne definira se status industrijske batine.
o Nije jasno smatra li se industrijska batina dijelom povijesne batine.
o Urbanistikim planom odreeno je da se industrijske zone smjetene u suburbanim
zonama i na rubovima grada mogu prenamijeniti u zone kombinirane trgovake,
rekreacijske, zabavne i stambene namjene.
o od 23 industrijske lokacije na podruju grada samo 5 se spominje u urbanistikom
planu, a samo za dva su dani planovi revitalizacije.

Badel nekadanja tvornica pia koja bi se nakon obnove trebala

prenamijeniti u objekt mjeovite poslovno trgovako kulturne namjene.

Ciglana nakon obnove trebala bi se prenamijeniti u objekt mjeovite

stambeno poslovne namjene.

Paromlin

Tvornica eljeznikih vagona Janko Gredelj

TKZ tekstilni kombinat Zagreb na povrini od 4,5 ha srueni nekadanji

industrijski objekti. Novi stambeno poslovni blok ukljuivat e poslovni
neboder (23 kata), stambeni blok sa 625 stanova i podzemnu garau.

Do sada su na mjestu nekadanjih tvornikih kompleksa izgraena dva trgovaka centra.

o Centar Kaptol tvornica cipela Astra
o Branimir centar tvornica okolada i slatkia Josip Kra

Trenutno postoji nekoliko aktivnih planova revitalizacije.

o Zagrebaka pivovara projekt otvaranja muzeja u sklopu pivovare
o Tvornica eljeznikih vagona Janko Gredelj projekt otvaranja muzeja
eljeznice
o Projekt Tvornice duhana Zagreb

Projekt tvornice duhana Zagreb

o Tvornica otvorena 1817. godine, a na dananju lokaciju preseljena 1882. godine
o 1998. godine tvornicu je kupila Tvornica duhana Rovinj (Adris grupa)
85

o 2006. godine proizvodnja je preseljena Kanfanar

o nakon vietjednog trajka radnika tvornica je zatvore 2007. godine.
o Iako je zatiena kao objekt industrijske batine tvornica se ne spominje u
urbanistikom planu.
o U sijenju 2007. Adris grupa je objvila natjeaj za prenamijenu i obnovu lokacije
o U srpnju 2007. godine Ministarstvo kulture kupilo je zgradu za 9,8 mil
o Trenutno Grad pregovara sa vladom i Ministarstvom kulture o otkupu zgrade.
o Projekt

revitalizacije

ukljuuje

obnovu

originalne

fasade

te

adaptaciju

unutranjosti.
o Cilj je urediti kompleks mjeovite poslovno kulturne namjene.
o Juni dio kompleksa trebao bi se urediti kao poslovni prostor, dok bi sjeverni dio
kompleksa trebao biti ureen u Povijesni muzej.

86