Željezno doba 1

Željezno doba
Prapovijest
Kameno doba Paleolitik
Mezolitik
Neolitik
Metalno doba Bakreno doba
Brončano doba
Željezno doba

Željezno doba se nastavlja na brončano, a početak i trajanje je različito na

različitim područjima. Obrada željeza hladnim kovanjem počinje negdje na
Bliskom istoku oko 6000. pr. Kr., a oko 4000. pr. Kr. pojavljuju se predmeti
izrađeni od željeza iz meteorita. Oko 1500. pr. Kr. Hetiti, koji su živjeli na
području današnje Turske, ljubomorno su čuvali tajnu obrade željeza. Iako u
Egiptu postoje tragovi uporabe željeza još iz 4. tisućljeća pr. Kr., do opće
uporabe željeza dolazi tek oko 1300.pr. Kr. Tako se za početak željeznog doba
drži 1000. pr. Kr. kada se znanje o taljenju željeza proširilo Bliskim Istokom i
Grčkom. U srednjoj i zapadnoj Europi ono traje kroz cijeli milenij.

Kraj željeznog razdoblja znači i kraj prapovijesti, a na području srednje i

zapadne Europe kraj je vezan uz dolazak Rimljana.

Željezno doba u Europi

Rane kulture željenog doba u Europi su obradu željeza naučile od naroda s
Pontskih (Kaspijskih) stepa i Kavkaza, a prve su Kobanska kultura i
Novočerska kltura iz oko 900. do 800. pr. Kr. koje su karakteristične po
sahranjivanju elite u kurgane. Njihova kultura je navodnom selidbom Tračana i
Kimerijaca na zapad udarile temelje halštatskoj C kulturi. Četiri njihove grane
razvile su se u znamenite skupine povijesnih naroda: Kelti na zapadu, Slaveni
na sjeveroistoku, Italci na jugu i Iliri na jugoistoku (glasinačka kultura). Izvan
tog prstena, na sjeveru živjeli su rani Germani i Baltički narodi na obalama
Johann Georg Ramsauer (1795.-1874.), Baltičkog mora, dok su se na jugoistoku nalazili Tračani, Dačani i Grci.
željezni mačevi pronađeni u Hallstattu.
Uz te kulture, u današnjoj Ukrajini, Skiti su proširili obradu željeza još od 7. st.
prije Kr. Većina predmeta skitske umjetnosti iz 5. i 4. st. pr. Kr. pronađeni su u
Nikopolu (Kamensko Gorodišče), za koje se smatra da je bilo metalurško središte drevne Skitije.[1][2]
U središnjoj Europi, željezno doba je podijeljeno u dvije faze u kojima dominiraju Kelti: rana željezna halštatska
kultura (prema mjestu u Austriji, Hallsttatu, HaC i D, 800.–450. pr. Kr.) i kasna željezna latenska kultura (prema
mjestu u Švicarskoj, La Tène) koja traje od 450. pr,. Kr. do rimskih osvajanja.
Željezno doba 2

Podrobniji članak o temi: Povijest Italije

U Italiji željezno doba započinje s vilanovskom kulturom
(Toskana), premda je ova kultura pretežito bila brončana, te pravo
željezno doba započinje s pojavom Etruščana. Etruščanska
civilizacija je cvala sve do rimskih osvajanja i nestala je njihovim
osvajanjem posljednjeg etruščanskog grada Velzna 265. pr. Kr.

Podrobniji članak o temi: Povijest Velike Britanije

Na Britanskim otocima, željezno doba traje od 800. pr. Kr.[3] do
rimskog osvajanja, te sve do 5. stoljeća u onim dijelovima koje
nije osvojio Rim. Građevine iz ovog razdoblja su impresivne, Dun Carloway, broch u Lewisu, Škotska.
poput tornjeva (broch) i citadela (dun) na sjeveru Škotske i
bezbrojnih utvrda na otocima.
U sjevernoj Europi, prije svega sjevernoj Njemačkoj i Danskoj, vladala je Jastorf kultura, dok je u južnoj
Skandinaviji dominirala veoma slična Gregan kultura. Rano skandinavsko željezno doba ovisilo je o nečistom
željezu iz tresetišta koje se skupljalo već prije 3000 godina. Metalurgija i azbestna keramika je postojala od ranog
doba jer su Skandinavci znali postići visoke temperature, a obrađivali su većinom željezo iz crnog pijeska (iz
crvenice) s velikim postotkom fosfora. Ova rudača je ponekad pronađena uz željezne sjekire i mistične azbestne
posude kulture Ananjino.

Bilješke
[1] "Железный век", 3. izdanje, online: (http:/ / slovari. yandex. ru/ art. xml?art=bse/ 00026/ 12300. htm)
[2] D. Christian, A History of Russia, Central Asia and Mongolia, Blackwell Publishing, 1998, str. 141. online (http:/ / books. google. com/
books?id=YLQW5lUajgkC& vid=ISBN0631208143& dq=kamenskoe+ scythian& q=kamenskoe)
[3] C. Haselgrove i R. Pope, (2007), 'Characterising the Earlier Iron Age', The Earlier Iron Age in Britain and the Near Continent, Oxbow,
Oxford.

Poveznice
• Umjetnost metalnog doba
Izvori rabljeni u članku i suradnici 3

Izvori rabljeni u članku i suradnici

Željezno doba Izvor: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?oldid=4169080 Doprinositelji: Argo Navis, CommonsDelinker, Prof saxx, Vedran Vukasinovic, Wenders, 4 anonimne izmjene

Izvori, licencije i suautori slika

Datoteka:Hallstatt culture swords ramsauer.jpg Izvor: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Datoteka:Hallstatt_culture_swords_ramsauer.jpg Licencija: Public Domain Doprinositelji:
Johann Georg Ramsauer (1795-1874)
Datoteka:Dun Carloway.jpg Izvor: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Datoteka:Dun_Carloway.jpg Licencija: Public Domain Doprinositelji: David Kernow, JeremyA, Jonathan
Oldenbuck, Mlm42, Otter, 1 anonimne izmjene
Slika:Vista-xmag.png Izvor: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Datoteka:Vista-xmag.png Licencija: GNU General Public License Doprinositelji: Cpro, Rocket000, Romaine, Sasa
Stefanovic, Trijnstel, 1 anonimne izmjene

Licencija
Creative Commons Attribution-Share Alike 3.0
//creativecommons.org/licenses/by-sa/3.0/