ENEOLITIK

Uvod
Obvezna literatura:
1. Praistorija jugoslavenskih zemalja III Eneolit,
Sarajevo 1979.
2. Dimitrijevi, S.& Teak-Gregl, T. & Majnari-Pandi,
N.: Prapovijest. Zagreb 1998.
3. Markovi, Zorko: Sjeverna Hrvatska od neolita do
bronanog doba, Koprivnica 1994.
4. Durman, Aleksandar: Metalurgija vuedolskog
kulturnog kompleksa. Opuscula archaeologica 8,
Zagreb 1983.
5. Vuedol tree tisuljee prije nove ere katalog
izlobe. Zagreb 1988.
6. Dimitrijevi, Stojan: O nekim kontroverznim
pitanjima u kronologiji eneolita junih podruja
karpatske kotline (U povodu lasinjsko-
salkucanskog horizonta u Vinkovcima), Osjeki
zbornik 17, Osijek 1979.
7. Marijanovi, B.: Neka pitanja eneolitika istonog
Jadrana. Diadora 14. Zadar 1992.
8. Schmidt, R. R. Die Burg Vuedol. Zagreb 1945.
9. James P. Mallory: Indoeuropljani.
Zagonetka njihova podrijetla. K Zagreb
2006.
10. Nandor Kalicz: Clay Gods, The Neolithic
Period and Copper Age in Hungary,
Budapest 1970.
11. Mueller-Karpe, Hermann: Handbuch der
Vorgeschichte, Band III - Kupferzeit, C. H.
Beck, Muenchen 1974.
 eneolitik, halkolitik
(lat.aeneus=mjeden, bakren; gr.
=kamen, =mjed,bakar),
bakreno doba, kasni neolitik, finalni
neolitik, prijelazno razdoblje, rano
bronano doba
 Proizvodnja i uporaba metalnih
predmeta (bakreni, zlatni, srebrni)
 Promjene u gospodarskom pogledu
dominacija stoarstva nad poljodjelstvom
Intenziviranje razmjene i trgovine
Podjela rada prema
specijalizacijama
Promjene u drutvenim odnosima:

raslojavanje drutva
stvaranje vre
povezanih i bolje
organiziranih
plemenskih zajednica
 Podruje napretka i inovacija:

- maloazijski i egejski
prostor
- podruje Ponta,
zakavkazja i
junoruskih stepa, a
put vodi preko
umovitih i Erdeljskih
Karpata uz donji tok
Dunava.
 Neki od izuzetnih spomenika bakrenog doba pozornost su
pobuivali i davno prije bilo kakvog planskog prouavanja
povijesti:

- piramide iz Gize: Keopsova, Kefrinova, Mikerinosova,

ija imena spominje ve Herodot
- babilonski zigurati, koji su nastavili svoj ivot kao Kula
babilonska u Starom zavjetu
 Grki povjesniar Herodot opisuje hram: "Hram je etvrtasta
graevina, dugaka i iroka 400 m. s bronanim vratima.
Svojedobno sam ga vidio: ima golemi sredinji toranj u etvorini,
velik dvije stotine metara. Na njemu stoji drugi toranj, na ovome trei
i tako do osmog tornja. Na sve se tornjeve moe izvana uspeti
zavoitim stepenicama. Na od pilike pola visine posavljena su sjedala
da se hodoasnik moe odmoriti. Na vrhu najvieg tornja nalazi se
veliki hram u kojem stoji bogato ureena postelja i zlatni stol.
Svetite nije ukraeno nikakvim kipom.". Sigurnost ovoga potvrdila
su arheoloka iskapanja. Svetite koje je bilo nainjeno na vrhu
tornja bilo je za boga Marduka, vrhovno boanstvo sumerana. Osim
svetita, tamo se nalazilo i stepenite koje je vodilo do visine drugog
kata gdje je bilo prijestolje i postelja boga Marduka. Tim stepenitem
nitko nije smjeo prijei, ono je bilo rezervirano samo za boga.
palaa u Knosu na Kreti ije su ruevine nadahnule grki
mit o labirintu
Stonehenge koji se u 12. st. spominje kao jedno od 4 uda
Britanije
nizovi menhira u Bretanji koji su ve u ranom srednjem
vijeku prepoznati kao pradavna sveta mjesta
 znanstveno utemeljen
pristup istraivanju davnih
kultura, koje utjelovljuju
navedeni spomenici,
poinje tek u 1. pol. 19.
st.
odgonetanje egipatskih
hijeroglifa od strane J. F.
Champolliona 1822. g. i
njihovo potvrivanje R.
Lepsiusa 1837
 poetak
sustavnih
iskopavanja

ruevina Malta
hramova na
Malti (1827,
1839, 1840)
 Sustavna iskopavanja
u Egiptu 1850., ali u
veem opsegu tek
1884. s aktivnou
W.M. Flinders Petrie.
 U egejskom prostoru
zapoinje Schliemann
1870. iskopavanja Troje
na breuljku Hissarliku,
iju je sloenu stratigrafiju
razjasnio W. Doerpfeld i
ukazao na eneolitiku
starost njezinih najstarijih
slojeva (Troja I-IV;
Homerova Troja je sloj
VI).
 80.tih godina 19.
st.poinju i prva
istraivanja Kikladskih
otoka (Amorgos, Mel) i
Krete
 U Italiji istovremeno biva
otkrivena nekropola
Remedello koja e postati
eponimom tamonje
bakrenodobne kulture, a
na Siciliji se istrauju
grobovi uklesani u stijene
u Casteluccio.
 U jugoistonoj Europi danas funkcioniraju dva
modela nastanka eneolitika koja ovise o
dosegnutoj razini neolitika:
Model A - otar prijelom u itavom kulturnom
habitusu (istoni Balkan, Donje Podunavlje -
primjer Marica kultura)
Model B - tekui, postupni prijelaz izmeu
neolitika i eneolitika (srednji Balkan, Karpatska
kotlina - primjer vinanska kultura, Gradenica
kultura
Dioba eneolitika po M. Garaaninu i P.
Romanu:
1. poetni ili protoeneolitik - nastup
organiziranog rudarstva i prerade metala
2. klasini eneolitik - pojava tekih bakrenih
predmeta
3. prijelazni period u kojem nastaju novi
veliki kulturni kompleksi kao badenski ili
vuedolski
Kao kriterij za poetak eneolitika procjenjuju se novine u
sljedeim sferama ivota:
1. nain stanovanja
2. nain pokapanja
3. specijalizacije i nove pojave u okviru gospodarstva
a) rudarstvo i obrada kovina
b) poljodjelstvo i stoarstvo
c) ostale aktivnosti: obrada kamena, kosti itd.
4. Trgovina i komunikacije
5. Duhovni ivot
nain stanovanja
nain pokapanja
rudarstvo i obrada kovina