Paris 1

Paris
Ovo je glavno značenje pojma Paris. Za glavni grad Francuske, pogledajte Pariz.

Ovo je glavno značenje pojma Paris. Za druga značenja, pogledajte Paris (razdvojba).

Paris (grč. Πάρις, Páris) u grčkoj mitologiji jedan je od brojnih

sinova trojanskog kralja Prijama. Njegova otmica Helene, žene
spartskog kralja Menelaja, dovela je do Trojanskog rata.

Etimologija
Parisovo ime (grč. paris = torba) povezuje se s putničkom torbom u
kojoj ga je Agelaj vratio kući, a potom ga odlučio odgojiti kao svoga
sina.
Također je poznat pod imenom Aleksandar.

Mitologija

Paris, kip u Britanskom muzeju

Paris 2

Rođenje i djetinjstvo
Parisov otac, kralj Prijam, imao je sa ženom Hekabom sina Hektora.
Kad se približavalo vrijeme da im se rodi drugo dijete, Hekaba je jedne
noći u snu vidjela strašnu utvaru: pričinilo joj se da rađa baklju koja
ognjem pustoši čitavu Troju i u pepeo je spaljuje. Prestrašena,
ispripovjedi to svom mužu Prijamu. On pozove svog sina iz prvog
braka, po imenu Ezaka, koji je bio gatar i poznavao je vještinu
tumačenja snova. Ezak objasni da će njegova maćeha roditi sina koji će
biti propast svome gradu. Stoga im preporuči da to dijete odlože u gori.
Kraljica doista rodi sina i ljubav prema domovini nadvlada njezine
majčinske osjećaje. Premda je Apolonova svećenica Herofila
nagovarala roditelje da ubiju svoje dijete, oni to nisu mogli učiniti. Ona
dopusti svome mužu Prijamu da novorođenče preda slugi da ga ubije.

Sluga Agelaj sažalio se i odnio ga u goru Idu nadajući se da će tamo

skončati. No, dijete je dojila medvjedica i preživjelo je. Agelaj se
vratio i odlučio ga odgojiti kao svoga sina te ga je ponio u putničkoj
Paris drži koplje, detalj, 4. stoljeće pr. Kr.
torbi kući. Kralju Prijamu kao dokaz djetetove smrti pokazao je pseći
jezik.
Paris je u gori Idi odrastao. Kao dječak bio je vrlo lijep i pametan. Kad je bio dijete, uspio je svladati kradljivce stoke
i vratiti krdo, a tako je i postao obranom svih pastira protiv razbojnika, stoga su ga pastiri prozvali Aleksandar, što
znači "branitelj ljudi".

Parisov sud
Paris je iskušavao Agelajeve bikove u borbi. Jedan je stalno pobjeđivao
te je Paris održavao natjecanja s bikovima ostalih pastirima i nudio
svoje bikove kao nagradu. Njegov bi bik uvijek pobijedio. Na posljetku
je Paris ponudio zlatnu krunu onome tko pobijedi njegova prvaka. Ares
se odazvao i pretvorio se u bika te lako pobijedio. Paris je dao krunu
Aresu bez oklijevanja - bio je iskren u svojoj prosudbi, a to je utjecalo
na olimpske bogove koji su tražili Parisa da presudi u svađi između
Atene, Here i Afrodite.

Lucas Cranach: Parisov sud, 1528.

Paris 3

Zeus je održao slavlje u čast braka Peleja i Tetide. No, Erida,

boginja razdora, bila je bijesna jer nije bila pozvana (bogovi je
nisu htjeli pozvati da ne bi narušila slavlje). Ljutito je stigla na
proslavu i bacila zlatnu jabuku na stol (otud izraz "jabuka
razdora") na kojoj bješe natpis καλλίστῃ = najljepšoj (dativ jednine
od grč. καλος = najljepša).

Tri su boginje htjele jabuku - Atena, Hera i Afrodita. Tražile su

Zeusa da prosudi koja je najljepša, a on je, ne želeći se miješati,
pozvao Parisa.
Peter Paul Rubens: Parisov sud, 1636. Prema tradiciji, Hera je u grčkoj tradiciji bila najljepša, često
zvana "volooka Hera" (čest i stalan epitet kod Homera) zbog
velikih, lijepih očiju. Afrodita je pak imala najviše zavodljivosti i erotičnog šarma, dok je Atenina ljepota rjeđe bila
opisivana, budući da su je Grci smatrali aseksualnim bićem.
Hermes je sa sve tri kandidatkinje došao na brdo Idu do Parisa. Nakon što su se okupale na izvoru, sve tri pokušale
su podmititi Parisa. Hera mu je ponudila da će ga učiniti kraljem Europe i Azije, a Atena mu je rekla da će mu dati
mudrost i ratnu vještinu. Afrodita je pak imala Harite i Hore koje su je uljepšale cvijećem i pjesmom[1] te mu je
ponudila ruku najljepše žene na svijetu. To je bila Helena, Menelajeva žena. Paris je pristao i proglasio je najljepšom
te joj je dao jabuku. To je rasrdilo Heru. Paris je potom krenuo po Helenu i to je bio povod Trojanskom ratu.

Trojanski rat

Početak i povod rata

Afrodita je Parisu obećala Heleninu ruku, ruku najljepše žene na

svijetu. No, Helena je bila udana za Menelaja, kralja Sparte. Ovo nije
spriječilo Parisa da je otme ukravši i Menelajeve konje. U drugoj i
čestoj inačici mita, Helena se zaljubila u Parisa i svojevoljno otišla iz
Sparte te napustila muža i njihovu devetogodišnju kćer Hermionu.
Brojni izvori opisuju različite odnose između Helene i Parisa. Neki
tvrde da su se jako voljeli (možda pod utjecajem Afrodite). Drugi pak
tvrde da nije svojevoljno napustila Troju, a treći da je bila okrutna i
sebična žena koja je nosila katastrofu te da ga je mrzila.

Jacques-Louis David: Helena i Paris

Paris 4

Francesco Primaticcio: Otmica Helene, 1530. - 1539.

Za vrijeme Helenine udaje, mnogi su prosci došli po njezinu ruku iz

cijeloga svijeta. Među proscima bili su Odisej, Menest, Ajant,
Patroklo, Idomen, ali favorit je bio Menelaj, koji nije došao osobno -
predstavljao ga je njegov brat Agamemnon. Helenin otac Tindarej nije
znao kako će otpraviti preostale prosce, a da ne započne svađu. Odisej
je obećao da će on to riješiti ako ga zauzvrat podrži u njegovu
udvaranju Penelopi. Tindarej se složio, a Odisej je rekao da svi prosci
moraju položiti zakletvu da će prihvatiti i poslije braniti izabranog
muža. Na posljetku se Helena udala za Menelaja. Nakon Tindarejeve
smrti, Menelaj je postao kralj Sparte, jer Tindarejevi sinovi Kastor i
Polideuk bili su već mrtvi i uzneseni na Olimp.

Kad je Menelaj doznao da mu žena nedostaje, pozvao je bivše

Helenine prosce da ispune danu zakletvu. Tako je započeo Trojanski
rat u kojem su sudjelovali svi Grci, bilo na Menelajevoj, bilo na Johann Heinrich Füssli: Afrodita spašava Parisa
iz dvoboja s Menelajem, 1766. - 1770.
trojanskoj strani.

Paris u ratu

Paris je u Homerovoj Ilijadi portretiran uglavnom kao kukavica. U dvoboju između njega i Menelaja, spasila ga je
Afrodita. Jedino ubojstvo koje je počinio bilo je Ahilejevo - ubio ga je otrovnom strijelom koju je vodio bog Apolon.
Druga inačica mita govori da je Paris bio vrstan strijelac te da ga je sam pogodio zahvaljujući vještini i iskustvu.
Isticanje Parisa kao strijelca služilo je da ga se i prikaže kao Azijca, a ne Grka, jer su Grci rijetko, za razliku od
Azijaca, rabili lukove i strijele u bitkama.
Paris 5

Parisa je ubio Filoktet. Nakon što je Paris umro, njegov se brat Diofob oženio
Helenom. Na posljetku ga je ubio Menelaj i odveo Helenu natrag u Spartu.

Paris i Enona
Enona je bila Parisova prva ljubavnica koju je upoznao još na gori Idi. Bila je
nimfa koja je imala dar liječenja.
Kad je Paris bio smrtno ranjen, odnesen je na Idu gdje je molio Enonu da ga
izliječi. Ona je bila ljuta jer ju je ostavio zbog Helene. Odbivši ga, Paris je
vraćen u Troju gdje je i umro. Pokajavši se, Enona se sjurila niz planinu, ali
bilo je prekasno. Potom se bacila u vatru, na lomaču gdje je umrla. Druga
inačica mita govori da ju je njezin otac spriječio da mu pomogne, a treća da je
iskoristila sina Korita da unese razdor između Parisa i Helene, a Paris je, ne
Agostino Carracci: Paris i Enona
prepoznavši svoga sina, ubio Korita.

Literatura
[1] ep Kiprije

• Apolodor: Biblioteka ((III./5.)

• Homer: Ilijada

Vanjske poveznice
• Paris u grčkoj mitologiji (http://www.maicar.com/GML/Paris.html) (engl.)
Izvori rabljeni u članku i suradnici 6

Izvori rabljeni u članku i suradnici

Paris Izvor: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?oldid=4030694 Doprinositelji: Abyssus, Argo Navis, Damirux, Divna Jaksic, Elephantus, Fausto, Lord Valentinijan, Roberta F., Sombrero,
SpeedyGonsales, Tycho Brahe, Život, 12 ,‫ לערי ריינהארט‬anonimne izmjene

Izvori, licencije i suautori slika

Slika:Disambig.svg Izvor: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Datoteka:Disambig.svg Licencija: Creative Commons Attribution-Sharealike 2.5 Doprinositelji: Stephan Baum (converted
to SVG by different users, see below)
Datoteka:Statue of Paris.jpg Izvor: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Datoteka:Statue_of_Paris.jpg Licencija: GNU Free Documentation License Doprinositelji: Original uploader was
Lonpicman at en.wikipedia
Datoteka:Paris crater Louvre K6.jpg Izvor: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Datoteka:Paris_crater_Louvre_K6.jpg Licencija: Public Domain Doprinositelji: User:Jastrow
Datoteka:Lucas Cranach d. Ä. 068.jpg Izvor: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Datoteka:Lucas_Cranach_d._Ä._068.jpg Licencija: Public Domain Doprinositelji: AndreasPraefcke,
Auntof6, Diomede, EDUCA33E, HBook, Leyo, Mattes, Oursana, Sailko, Wmpearl, 2 anonimne izmjene
Datoteka:Rubens - Judgement of Paris.jpg Izvor: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Datoteka:Rubens_-_Judgement_of_Paris.jpg Licencija: Public Domain Doprinositelji: Aavindraa,
Adamt, Bukk, Butko, Dodo, Ham, Infrogmation, Kilom691, Mattes, Shakko, Shonagon, Superm401, Vincent Steenberg, Wouterhagens, 5 anonimne izmjene
Datoteka:Helene Paris David.jpg Izvor: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Datoteka:Helene_Paris_David.jpg Licencija: Public Domain Doprinositelji: .:Ajvol:., AnRo0002,
AndreasPraefcke, AnonMoos, Duduziq, EDUCA33E, G.dallorto, Grenavitar, Hellisp, Jastrow, Kilom691, Kirtap, Mattes, Miniwark, Patrick, Pierpao, Sailko, Tarawneh, Wolfmann, Wst, Zolo, 4
anonimne izmjene
Datoteka:Francesco Primaticcio 003.jpg Izvor: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Datoteka:Francesco_Primaticcio_003.jpg Licencija: Public Domain Doprinositelji: Auntof6, Bibi
Saint-Pol, Bogomolov.PL, Bukk, Mattes
Datoteka:Johann Heinrich Füssli 001.jpg Izvor: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Datoteka:Johann_Heinrich_Füssli_001.jpg Licencija: Public Domain Doprinositelji:
AndreasPraefcke, Bibi Saint-Pol, Goldfritha, Mattes, Neddyseagoon, 2 anonimne izmjene
Datoteka:Paris et Oenone.jpg Izvor: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Datoteka:Paris_et_Oenone.jpg Licencija: Public Domain Doprinositelji: Act, Ceridwen, Deerstop,
DenghiùComm, Duesentrieb, G.dallorto, Mutter Erde, Neddyseagoon, Ranveig, Silenus, Ustas, 2 anonimne izmjene

Licencija
Creative Commons Attribution-Share Alike 3.0
//creativecommons.org/licenses/by-sa/3.0/