Tetida (mitologija) 1

Tetida (mitologija)
Tetida (grč. Θέτις, Thétis) u grčkoj mitologiji morska je nimfa, jedna
od Nereida, Nerejova i Doridina kći; Pelejeva žena i Ahilejeva majka.
Tetijina je unuka.

Etimologija
Tetidino grčko ime dolazi od glagola τίθημι, títhêmi = "uspostaviti", a
to sugerira ranu političku ulogu.

Mitologija

Tetida i bogovi
Alkman, spartanski pjesnik iz 7. stoljeća u jednoj himni opisuje Tetidu
kao demijurga. Kvint iz Smirne piše da je Tetida jednom oslobodila
Zeusa iz lanaca.
Kad je Hefest bačen s Olimpa, uhvatile su ga Eurinoma i Tetida te su
se brinule za nj na otoku Lemnu gdje je za njih radio kao kovač, što
opisuje i Homer u Ilijadi.
Također, kad je Likurg protjerao Dioniza, našao je utočište u Crvenom
Tetida, rimska kopija grčkog originala, 2. stoljeće
moru s Tetidom u krevetu od morskih trava.
pr. Kr.

Tetida i Pelej
Apolodor piše da su Tetidi udvarali Zeus i Posejdon, ali njezinu je ruku
dobio smrtnik Pelej, budući da je proročanstvo (Temida, Prometej ili
Kalhant) govorilo da će njezin sin postati veći od svoga oca. Zeus i
Posejdon dogovorili su se da će je dati smrtniku, ali je to ona odbila.

Pelej i Tetida, 5. stoljeće pr. Kr.

Tetida (mitologija) 2

Hiron, mudri Kentaur, koji će poslije postati učitelj

Tetidina sina Ahileja, savjetovao je Peleju da je
pronađe dok spava, a onda neka je sveže da mu ne
može pobjeći mijenjanjem oblika. Ona je mijenjala
oblike, postala je plamen i bijesni lav ([1]), ali Pelej je
izdržao te je ona pristala udati se za nj.

Njihovo je vjenčanje slavljeno na gori Pelionu gdje su

došla i sva božanstva na gozbu. Apolon je svirao liru, a
Muze su pjevale. Kentaur Hiron darovao je Peleju
koplje, a Posejdon besmrtne konje - Balija i Ksanta.
No, Erida, božica razdora, nije bila pozvana. Stoga je
Hans Rottenhammer: Pelejovo i Tetidino vjenčanje, 1600.
bacila zlatnu jabuku na kojoj je pisalo da je za
najljepšu. To je izazvalo razdor među božicama -
Herom, Atenom i Afroditom, a konačan je sud o najljepšoj donio Paris ( Podrobniji članak o temi: Paris
).

Tetida i Ahilej
Tetida je s Pelejom imala sina Ahileja. Apolonije s Roda piše da ga je
noću stavljala u plamen da izgori njegova smrtnost, a ambrozijom ga je
hranila danju. Pelej je došao i prekinuo je dok je držala dijete u vatri te
je vrisnuo. Budući da njegova peta nije uspjela izgorjeti, ostao je ranjiv
i smrtan samo na tome mjestu - metaforična Ahilova peta. Druga
inačica mita govori da ga je uronila u rijeku Stiks, ali držala ga je za
petu koja je ostala ranjiv dio njegova tijela.

Pelej je Ahileja zajedno s Patroklom dao Hironu, Kentauru da ga

odgoji na brdu Pelionu.

Jean Auguste Dominique Ingres: Jupiter (Zeus) i

Tetida, 1811.

Vrač Kalhant prorekao je da mu je suđeno da umre u Troji. Tetida ga je

stoga odvela na Skiru, kralju Likomedu i prerušila ga u djevojku. Na
tom je dvoru s Didamijom imao sina Neoptolema. Odiseja je Menelaj
poslao po Ahileja. Stigavši, pitao je može li prinijeti darove ženama te
je izložio dragulje, a također i oružje - mač, koplje i štit. Sve su se
djevojke divile nakitu, a samo se Ahilej divio oružju te ga je Odisej
tako prepoznao. Odisej mu je dopustio da zadrži oružje, a potom su
Tetida daje Ahileju Hefestovo oružje, 6. stoljeće
pr. Kr.
krenuli u rat. Druga inačica mita govori da se začula ratna trublja te da
je Ahilej instinktivno zgrabio oružje. Tetida poslije više nije mogla
skloniti sina od njegove sudbine te je naložila Hefestu da mu načini štit i oružje, ali, prema Homeru, odbila mu je
platiti seksualnim uslugama koje je obećala.
Tetida (mitologija) 3

Kad je Paris ubio Ahileja, Tetida je došla iz mora s Nereidama da ga oplakuje. Skupila je njegov pepeo u zlatnu urnu
i podigla spomenik njemu u sjećanje te održala pogrebne igre.

Literatura
• Apolonije s Roda: Argonautica (IV., 770. - 879.)
• Apolodor: Biblioteka (3.13.5)
• Homer: Ilijada

Vanjske poveznice
• Tetida u klasičnoj literaturi i umjetnosti [2] (engl.)

Izvori
[1] usporediti s morskim bogom Protejom
[2] http:/ / www. theoi. com/ Pontios/ NereisThetis. html
Izvori rabljeni u članku i suradnici 4

Izvori rabljeni u članku i suradnici

Tetida (mitologija) Izvor: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?oldid=4008167 Doprinositelji: Abyssus, Andrej Šalov, Argo Navis, Jasin Hodžić, Jolo, 2 anonimne izmjene

Izvori, licencije i suautori slika

Datoteka:Thetis Massimo.jpg Izvor: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Datoteka:Thetis_Massimo.jpg Licencija: Public Domain Doprinositelji: User:Jastrow
Datoteka:Thetis Peleus Cdm Paris 539.jpg Izvor: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Datoteka:Thetis_Peleus_Cdm_Paris_539.jpg Licencija: Public Domain Doprinositelji:
User:Jastrow
Datoteka:Hans Rottenhammer 001.jpg Izvor: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Datoteka:Hans_Rottenhammer_001.jpg Licencija: Public Domain Doprinositelji: AndreasPraefcke,
Bukk, Darwinius, Jastrow, Jean-Frédéric, Kenmayer, Mattes, Trzęsacz, Wst, 1 anonimne izmjene
Slika:Vista-xmag.png Izvor: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Datoteka:Vista-xmag.png Licencija: GNU General Public License Doprinositelji: Cpro, Rocket000, Romaine, Sasa
Stefanovic, Trijnstel, 1 anonimne izmjene
Datoteka:IngresJupiterAndThetis.jpg Izvor: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Datoteka:IngresJupiterAndThetis.jpg Licencija: Public Domain Doprinositelji: 1Veertje, Bukk, David
Angel, Dyolf77, Fanghong, Goldfritha, Heliogabalus, Jmdesbois, Leomty, Lewenstein, Mattes, Mel22, Odysses, Pierpao, Shakko, TwoWings, 3 anonimne izmjene
Datoteka:Hydria Achilles weapons Louvre E869.jpg Izvor: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Datoteka:Hydria_Achilles_weapons_Louvre_E869.jpg Licencija: Public Domain
Doprinositelji: User:Jastrow

Licencija
Creative Commons Attribution-Share Alike 3.0
//creativecommons.org/licenses/by-sa/3.0/