Leta 1

Leta
Ovo je glavno značenje pojma Leta. Za rijeku zaborava u Hadu (u grčkoj mitologiji), pogledajte Leta (rijeka).

Leta (grč. Λητώ, Lêtố) u grčkoj mitologiji kći je Titana Keja i njegove
žene Febe, majka Zeusove djece - Apolona i Artemide. Letin je pandan
u rimskoj mitologiji Latona.

Etimologija
Letino ime moglo bi dolaziti od grčkog glagola lanthanein = "prikriti",
"tajiti", "zaboraviti". Druga je mogućnost da ima iste korijene kao i
Leda ("žena") u antičkoj Lidiji.

Karakteristike Leta (slijeva) pored Apolona koji ubija strijelama

Titiju koji ju je htio silovati, 5. stoljeće pr. Kr.
Iz antike očuvano je razmjerno malo Letinih slika i kipova. Njezin
izvanredno oblikovan lik na istočnom zabatu Partenona zatečen je u
takvom stanju da je istraživači dugo nisu mogli identificirati. Kip se danas, uz mnogo drugih torza koji su nekoć
ukrašavali Partenon, nalazi u britanskom muzeju u Londonu, kamo ga je 1802. godine dopremio lord Elgin.

Mitologija

Apolonovo i Artemidino rođenje

Kad je božica Hera saznala da Leta nosi djecu njena muža Zeusa, bila je bijesna i
ljubomorna te se odlučila osvetiti tako što nije dopustila Leti da ostane na čvrstoj
zemlji (kopnu ili otoku) i Leta je bila prisiljena tražiti gdje će roditi. Dok ju je
gonila zmija Piton s glavom zmaja koju je na nj poslala Hera, Leta je naišla na
novostvoreni otok Del koji je plutao na vodi i nije bio ni kopno niti otok, a bio je
okružen labudovima. Kad je kročila na nj, dvije su stijene izronile iz morskih
dubina; jedna je zaustavila kretanje otoka, a druga stala zmiji na put. Zatim je Leta
na gori Kintu rodila blizance - sina Apolona i kćer Artemidu. Poslije je Zeus
prikovao Del za dno oceana da više ne pluta, a otok je postao posvećen Apolonu.

Lucas Cranach: Apolon i Artemida,

1530.
Leta 2

Hera je otela Ilitiju, boginju rađanja, da bi spriječila Letu od porođaja. Ostali

su bogovi prevarili Heru tako što su joj ponudili ogrlicu od jantara dugačku 8
metara, a boginja je uspjela pobjeći. Legenda kaže da je Artemida rođena
prva, a potom je pomogla majci da porodi njezina brata Apolona.

Nioba i Leta
Nioba je bilja kraljica Tebe i Amfionova žena koja se hvalisala pred Letom
jer je imala četrnaestero djece (Niobide), sedam dječaka i sedam djevojčica,
dok je Leta imala samo dvoje - Artemidu i Apolona. Apolon joj je ubio
sinove dok su trenirali atletiku, a Artemida je ubila njezine kćeri otrovnim
strijelama, kao i Apolon. U nekim je inačicama priče poneki potomak spašen.
Amfion se, vidjevši mrtve sinove, prema nekim legendama ubio, a prema
Pierre Charles Jombert: Apolon i
drugima ubio ga je Apolon nakon što je bijesnio i pokušavao se osvetiti. Artemida ubijaju Niobinu djecu, 1772.
Shrvana je Nioba otišla u Malu Aziju gdje se plačući pretvorila u kamen, a
njezine su suze stvorile rijeku Ahel. Zeus je pretvorio sve Tebance u kamen te nitko nije mogao pokopati Niobu sve
dok je devetoga dana nisu pokopali bogovi.

Literatura
• Heziod: Teogonija
• Ovidije: Metamorfoze

Vanjske poveznice
• Leta u klasičnoj literaturi i umjetnosti [1] (engl.)
• Leta u grčkoj mitologiji [2] (engl.)

Izvori
[1] http:/ / www. theoi. com/ Titan/ TitanisLeto. html
[2] http:/ / www. maicar. com/ GML/ Leto. html
Izvori rabljeni u članku i suradnici 3

Izvori rabljeni u članku i suradnici

Leta Izvor: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?oldid=4007622 Doprinositelji: Abyssus, Argo Navis, Mostar, Orijentolog, Sombrero, Tjmoel, 3 anonimne izmjene

Izvori, licencije i suautori slika

Slika:Disambig.svg Izvor: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Datoteka:Disambig.svg Licencija: Creative Commons Attribution-Sharealike 2.5 Doprinositelji: Stephan Baum (converted
to SVG by different users, see below)
Datoteka:Apollo Tityos Leto Louvre G375.jpg Izvor: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Datoteka:Apollo_Tityos_Leto_Louvre_G375.jpg Licencija: Public Domain Doprinositelji:
User:Bibi Saint-Pol
Datoteka:Lucas Cranach d. Ä. 003.jpg Izvor: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Datoteka:Lucas_Cranach_d._Ä._003.jpg Licencija: Public Domain Doprinositelji: AndreasPraefcke,
Auntof6, David Angel, EDUCA33E, Emijrp, Léna, Mattes, Oursana, Palamède, Shakko, Xenophon, 2 anonimne izmjene
Datoteka:Pierre-Charles Jombert - Les enfants de Niobé tués par Apollon et Diane.JPG Izvor:
http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Datoteka:Pierre-Charles_Jombert_-_Les_enfants_de_Niobé_tués_par_Apollon_et_Diane.JPG Licencija: Public Domain Doprinositelji:
Andreagrossmann, Auntof6, Cretanforever, Mattes, Oursana, Shakko, Xenophon, 5 anonimne izmjene

Licencija
Creative Commons Attribution-Share Alike 3.0
//creativecommons.org/licenses/by-sa/3.0/