Professional Documents
Culture Documents
Hefest
Hefest (grč. Ἡφαιστος, Hêphaistos) u grčkoj mitologiji bog je kovač,
zaštitnik obrtnika, kipara, metalurga i vatre. Hefestov je pandan u
rimskoj mitologiji Vulkan.
Etimologija
Dorski i eolski oblik Hefestova imena jest (H)aphaestus. Walter
Burkert[1] piše da ime a-pa-i-ti-jo na linearnom B pismu iz Knossosa
može biti identificirano s njime. Mnogi etimolozi vjeruju da Hefestovo
ime nije grčkog porijekla.
Kod Homera[2] Hefestovo ime stoji kao zamjena za vatru.
Karakteristike
Danas se na atenskoj Agori nalazi hram posvećen bogu Hefestu
koji je ujedno i jedan od najočuvanijih hramova posvećenih
starogrčkim božanstvima.
Hefestovi su simboli kovački čekić i par kliješta, a katkad drži i
sjekiru. Bio je prilično ružan, što je bio ili od rođenja ili nakon
pada. Također je bio i hrom, hodao je sa štapom, a često ga se
prikazivalo s nogama okrenutim naopačke.
U umjetnosti je često prikazivan hromim naginjući se nad svoj
nakovanj. Njegov je lik odražavao niži stupanj trovanja arsenom
čija je posljedica bila šepavost i rak kože. Arsen je dodavan bronci Hefestov hram, Atena
da bi je učvrstio, a od te je bolesti patila većina kovača brončanog
doba.
Hefest 2
Mitologija
Kovač
Hefest je stvorio većinu veličanstvene opreme, oruđa i oružja za bogove:
• Zeusove munje
• Hermesovu krilatu kacigu i sandale
• Egida - štit (Zeusov i Atenin)
• Afroditin pojas
• Agamemnonov štap
• Ahilejev štit
• Heraklovu čegrtaljku
• Helijeve kočije
• Erosov luk i strijele
• Hadovu kacigu nevidljivosti.
Hefestu je pomagao Kiklop, njegov asistent u kovanju.
Diego Velázquez: Apolon u Vulkanovoj kovačnici, 1630.
Također je napravio i metalne robote koji su mu pomagali.
Njegovu je vatru ukrao Prometej koju je odnio ljudima, a
poslije je Hefest napravio i ženu Pandoru. Hefestove su kovačnice u vulkanima.
Hefest i Atena
Zajedno sa svojim bratom Aresom Herin je i Zeusov sin; ili samo Herin. Naime, neki izvori tvrde da ga je Hera
rodila sama, ljubomorna na to što je Zeus sam rodio Atenu. Atena i Hefest povezani su, Hefest je kovao njezino
oružje, a Atena je također bila zaštitnica obrtnika.
Hefest 3
Hefest je pokušao silovati Atenu, ali nije uspio. Njegovo je sjeme palo
na tlo te se Erehtej rodio iz Zemlje, Geje. Atena je potom odgojila
dijete kao njegova pomajka. Druga inačica priče govori da je sjeme
palo na Ateninu nogu te da ga je ona obrisala vunenom tkaninom koju
je bacila na tlo. Treća inačica govori da je Hefest htio oženiti Atenu, ali
ona je nestala s bračne postelje te je on ejakulirao na tlo.
Hefest i Afrodita
Hefest i Afrodita imali su dogovoren brak, a to se Afroditi nije
svidjelo. Varala ga je s Aresom, bogom rata. U Homerovoj Odiseji
Alkinoj pjeva o mitovima. Helije je jednom krišom promatrao Aresa i
Afroditu kako uživaju jedno u drugom potajno. To je prijavio
olimpskome vijeću, a Hefest je predložio da ih se uhvati na djelu te je
stvorio mrežu s kojom je mislio baciti u klopku nedopuštene
ljubavnike. U točno određeno vrijeme, Hefest je bacio mrežu i ostavio Joachim Wtewael: Ares i Afrodita otkriveni od
ih nepomične. No, Hefest nije bio zadovoljan sa svojom osvetom, bogova, 1604.
pozvao je olimpske bogove i božice da vide par. Božice su odbile, ali
bogovi su došli i komentirali Afroditinu ljepotu i da bi rado mijenjali mjesto s Aresom. Nakon što su ih pustili, Ares
je odjurio u svoju domovinu Trakiju. Ares je morao platiti preljubničku kaznu, a Hefest se najvjerojatnije razveo od
Afrodite i vratio je njezinu ocu.
Literatura
[1] Burkert: 414.
[2] Homer: Ilijada; 2/426
• Homer: Ilijada
• Homer: Odiseja
• Burkert, Walter: Greek Religion, Harvard University Press, Cambridge, 1985.
• Graves, Robert: Grčki mitovi, CID, Zagreb, 2003.
Vanjske poveznice
• Hefest u klasičnoj literaturi i umjetnosti (http://www.theoi.com/Olympios/Hephaistos.html) (engl.)
• Hefest u grčkoj mitologiji (http://web.archive.org/20020804020813/homepage.mac.com/cparada/GML/
Hephaestus.html) (engl.)
Izvori rabljeni u članku i suradnici 4
Licencija
Creative Commons Attribution-Share Alike 3.0
//creativecommons.org/licenses/by-sa/3.0/