Prometej (mitologija) 1

Prometej (mitologija)
Za druge pojmove s istim imenom, pogledajte Prometej.

Prometej (grč. Προμηθεύς, Prometheús) u grčkoj mitologiji sin je

Titana Japeta i Okeanide Klimene, Atlantov, Epimetejev i Menetijev
brat; bog koji je ljudima dao vatru.

Etimologija
Prometejevo ime izvedeno je od grčke riječi prometheia te znači
"predviđanje", "predumišljaj". Može se usporediti s etimologijom
imena njegova brata Epimeteja čije ime znači "primisao".
Po Prometeju je nazvan mjesec planeta Saturna, asteroid 1809
Prometej i vulkan na mjesecu Io.

Mitologija

Atena
Heinrich Friedrich Füger: Prometej vatronoša,
Prometej je također bio povezan s mitom o Ateninu rođenju. Naime,
1817.
Zeusa je boljela glava i ništa nije mogao učiniti da prestane. Prometej
je rekao da zna kako će ga izliječiti. Uzeo je velik kamen i udarao
Zeusovu glavu njime. Iz njegove je glave iskočila božica Atena, a glavobolja je nestala. U drugoj inačici mita,
Zeusovu glavu rascijepio je Hefest.

Stvaranje
Prometej i njegov brat Epimetej zalutali su u grčku pokrajinu Bitiju
gdje su pravili glinene figure. Atena je uzela figure i udahnula im
život. Tako su Prometejeve figure postale ljudi, a Epimetejeve
životinje.
Zeus je zahtijevao da mu ljudi prinesu žrtvu da bi pokazali da su
poslušni. Prometej je žrtvovao velika vola i podijelio ga na dvije
polovice. U prvu je stavio meso i većinu masnoća te sve prekrio
volovim trbuhom, a u drugu kosti koje je prikrio masti. Prometej je
pozvao Zeusa da izabere. Zeus je uvidio prijevaru te je izabrao hrpu
kosti da bi imao razlog da se osveti ljudima. Druga pak inačica mita
govori da Zeus doista nije prozreo prijevaru. Otud i tradicija žrtvovanja Prometej stvara čovjeka, reljef, 3. stoljeće

kostiju, a ljudi bi sebi ostavili meso. Zeus je potom ljut zabranio bratu
da civilizira ljude. Atena je međutim odlučila prijeći Zeusa te je poučila Prometeja tako da on isto može učiniti
ljudima. Bijesni je Zeus zabranio ljudima vatru.

Epimetej je dao svim životinjama dobre osobine. No, kad je na red došao čovjek, više nije bilo nijedne dobre
osobine. Prometej je osjećao da je čovjek superiorniji nad životinjama i da treba imati neki dar koji nije imala
nijedna životinja. Prometej je gledao svoja stvorenja kako se smrzavaju i odlučio im je dati vatru, "dobrog slugu i
lošeg gospodara". Potajno je uzeo vatru od bogova i donio je ljudima u svome štapu. Ono što je dano od bogova
Prometej (mitologija)
Zeus nije mogao vratiti, stoga je čovječanstvu ostala vatra, ali Zeus je bio bijesan te je odlučio kazniti i Prometeja i
njegovu kreaciju - čovječanstvo.
Okovani Prometej
Podrobniji članak o temi: Okovani Prometej
Dirck van Baburen: Vulkan (Hefest) stavlja
Prometeja u okove, 1623.
Peter Paul Rubens: Okovani Prometej, 1611./12.
2
Zeus je zapovjedio Hefestu (u drugoj inačici mita bio je to Hermes) da
ga okuje o u neprobojne okove na brdu Kavkazu i poslao orla Etona
(potomak Tifona i Ehidne) na nj da mu svaki dan kljuca jetru (orao je
bio Zeusova sveta životinja). Prometej je bio besmrtan te je jetra
svakoga dana iznova bila obnovljena, ali i dalje je patio, sve dok ga
nije oslobodio Heraklo dok je izvršavao svoje zadatke. Također je znao
koja će Zeusova žena nositi dijete koje će ga svrgnuti, kao što je i on
svrgnuo svoga oca Krona. Moguće je da ga je Zeus htio natjerati da
kaže, a Prometej je odbio, stoga ga je Zeus okovao. Kazna je trebala
trajati 30 000 godina.
U Eshilovu Okovanom Prometeju Iji Prometej govori da će ga njezin
potomak iz dvanaestog naraštaja spasiti. To se i dogodilo - Heraklo je
prolazio onuda tražeći zlatne jabuke Hesperida - jedan od njegovih
dvanaest zadataka. Došao je do Prometeja i oslobodio ga. Zeusu je kao
zamjenu dogovorio besmrtnost Kentaura Hirona. Ubio je orla
strijelom. Zeus nije bio bijesan zbog toga što je Prometej izbjegao
kaznu, jer Heraklo je bio njegov sin. Prometej je potom pozvan natrag
na Olimp, ali i dalje je morao sa sobom nositi stijenu na koju je bio
prikovan.
Prometej (mitologija) 3

Pandora
Podrobniji članak o temi: Pandora (mitologija)
Da bi kaznio ljude, Zeus je naredio ostalim bogovima da načine ženu -
Pandoru - kao dar ljudima. Olimpski bogovi obdarili su je raznim
darovima i osobinama, a posebno je važna bila - znatiželja.
Prometej je svome bratu Epimeteju rekao da ne prima nikakve darove
od bogova. Epimetej ga nije poslušao te, kad su bogovi poslali Pandoru
na zemlju, zaljubio se u nju. Hermes mu je rekao da je ona Zeusov dar
i upozorio ga je da ne dira Pandorinu posudu koja je bila njezin miraz.
Epimetej je rekao Pandori da ne otvara tu posudu.
No, Pandorina je znatiželja prevladala te ju je otvorila. Sva su zla
izašla na dotada bezbrižno čovječanstvo koje je živjelo u blagostanju -
kuga, tuga, siromaštvo, zločin, očaj, pohlepa, starost, bolest, ludost,
prkos, glad, prijevara itd. Odmah ju je brzo zatvorila, a unutra je ostala
samo - nada. Svijet je bio vrlo hladan i turoban, a onda je Pandora opet
otvorila kutiju te je nada izletjela van. Tako je čovječanstvo i u zlim
vremenima dobilo i imalo nadu. Johann David Schubert: Prometej i Pandora,
1800.
Druga inačica mita govori da je nada bila zapravo najgore od svih zala
jer je bila jednaka strašnome predznanju. Pandora je tako, zatvorivši kutiju prije nego što je nada izašla van, spasila
svijet od najgore štete. Naime, riječ nada (grč. Ελπις) bolje mogla prevesti kao "predviđanje nesreće".

Prometej u umjetnosti
• Prometej pravi čovjeka od ilovače (Ovidije: Metamorfoze 1, 78. -
88.).
Po Ovidiju, Prometej je od gline načinio čovjeka na sliku i priliku
bogova. Prikazuju ga pred kipom u prirodnoj veličini, koji, možda,
stoji na postolju. Atena, koja mu je pomogla da ukrade vatru iz
Sunčevih kola, može stajati uza nj pokazujući gore. Ili, donijevši
plijen, upaljenom zubljom dodiruje kip da bi ga oživio. To spajanje
dvaju nepovezanih mitova, stvaranja čovjeka i krađa vatre, omogućilo
je da se sve protumači kao kršćanska alegorija o čovjeku kojega je
prožela duhovna milost.

• Okovani Prometej; mučenje Prometeja

Da kazni Prometeja za buntovno ponašanje, Zeus naredi bogu-kovaču
Hefestu da ga okuje za klisuru na Kavkazu; po drugima je to učinio
Hermes. Ondje je on mnogo vjekova trpio muke jer ga je svaki dan
pohodio orao koji mu je kljuvao jetru. U tom grozovitom prizoru,
omiljenom među umjetnicima još od antike, Prometej je gol razapet na
litici, prikovan za zapešća i gležnje, i uvija se od bola dok mu golem
orao čupa jetru. Zublja, podsjetnik na razlog njegova ispaštanja, leži na
tlu. Hefest ili Hermes mogu ondje učvršćivati okove. Tema podsjeća Gustave Moreau: Prometej, 1868.
Prometej (mitologija) 4

na Titijino kažnjavanje, koji je podnosio sličnu kob: njegovu je jetru kljucao jastreb umjesto orla. Prometeja na
posljetku izbavi Heraklo, koji se prikazuje kako odrješava lance. U jednoj ruci drži luk; orao leži na zemlji proboden
strijelom.

Moguća shvaćanja mita

Svako je doba pridavalo svoje simboličko značenje liku Prometejevu, prilagođavajući pripovijedanje mita svojoj
svrsi. Od Eshilova se doba u vatri nije gledalo samo prirodno počelo nego i iskra božanske mudrosti po kojoj se
čovjek razlikovao od nižih vrsta stvorenja, vrelo spoznanja o umjetnostima i znanostima; zato je Prometejeva zadaća
bila da spasi čovjeka od njegova izvornoga neznanja. Kršćanski su pisci u tome poganskome tvorcu i njegovu
posredničkom činu vidjeli prefiguraciju pripovijesti o Kristu; u njegovoj kazni, okivanju za hridinu, nagovještaj
raspeća. Romantički pokret u 19. stoljeću načinio je od Prometeja simbol slobode, suborca ljudskoga roda protiv
ugnjetavanja; a za mnoge je, u različita doba, bio umjetnik koji s neba prima oganj stvaralačkoga nadahnuća.
Jetra je u antičko doba imala mističnu svrhu gledanja u budućnost, kao zrcalo budućnosti. Njih su očito fascinirala
svojstva jetre koja, kad se izvadi iz tek zaklane životinje, ima sposobnost jasnog odražavanja jer je tamna i glatka
poput zrcala. Također u mitu stoji da je Prometej donio vatru u stabljici koja je u antici služila za izdubljivanje i
pravljenje teleskopa.
Prometej je, navodno, imao sposobnost proricanja budućnosti, a na to upućuje i etimologija njegova imena. Kao
drugo, njegova je jetra bila njegovo najznačajnije obilježje. Nema dvojbe da su se Prometejeva jetra povezivala s
proricanjem, pretkazivanjem i božanskim zrakama. Time je Prometeju pridodana još jedna optička pojava. Prema
predaji, Prometej je bio prikovan za stijenu, što je bila kazna jer je donio božansku vatru ljudima. Svakoga je dana
ptica slijetala na njega i izjedala dio njegove jetre, koja bi se preko noći obnovila. Poslije mnogih stoljeća naišao je
Heraklo, koji je razbio Prometejeve okove i konačno ga oslobodio patnje. Sve se to zbivalo negdje na Kavkazu, gdje
mit o Prometeju i danas živi.
Mit govori da je Prometejeva jetra bila
izložena suncu na vrhu planine. To je
zrcalo (jetra) reflektiralo svjetlost samo
tijekom dana, jer noću refleksija nije
moguća. Prometej je donio nebesku
vatru na zemlju pomoću leća ili zrcala,
smještenih u dugačkoj stabljici davno
izumrle biljke, koja je služila kao
teleskopska cijev. Postavlja se pitanje
zašto je Prometej bio prikovan za
stijenu na vrhu planine, a odgovor je
povezan s geodetskim mjerenjima za
koja je potreban teleskop. U arhajskom
i pretpovijesnom razdoblju (tj. davno Thomas Cole: Okovani Prometej, 19. stoljeće
prije klasičnog doba), najvažnija grčka
proročišta, kao što su Dodona, Delfi i Del, bila su smještena na točkama zemljopisne širine te je jedno od drugog bilo
udaljeno točno za jedan stupanj zemljopisne širine. Budući da je do 7. st. pr. Kr. Del izgubio značenje proročkog
središta, svaka predaja koja ga u tom smislu spominje očito potječe iz mnogo starijeg razdoblja. Doista, iskopavanja
minojskih ruševina pokazala su da su Delfi bili značajno proročko središte barem do 12. st. pr. Kr.

Dovoljno je reći da je geodetska shema Dodona/Delfi/Del postavljena još u prapovijesno doba, prije nego što su
Grčku počeli naseljavati stanovnici koje bismo danas mogli prepoznati kao Grke. U pretklasično doba mnogo se
pažnje poklanjalo geodetskim mjerenjima na temelju kojih su se uspostavljale svete točke na zemlji. Mit o Prometeju
Prometej (mitologija) 5

na neki je način povezan s time.

Filostratovo djelo Život Apolonija iz Jijane (2. stoljeće) uglavnom sadrži izvještaje o neobičnim mjestima koja su
posjetili Apolonije i njegov prijatelj Damis. U 3. poglavlju II. knjige, nailazimo na zanimljiv podatak o urođenicima
s južnog Kavkaza:
Barbari prepričavaju legende o toj planini (Mikal), a odjeke tih legendi nalazimo u djelima grčkih
pjesnika. Kažu da je ondje Prometej, zbog svoje ljubavi prema ljudima, bio okovan te da Heraklo nije
mogao podnijeti da se s njime tako okrutno postupa, pa je ubio pticu koja se hranila Prometejevim
iznutricama. Drugi pripovijedaju da je Prometej bio okovan u špilji, koja se i danas može vidjeti na
jednom obronku, Damis kaže da njegovi okovi još uvijek vise na stijeni, iako se ne može sa sigurnošću
reći od kojeg su materijala bili načinjeni. Neki kažu da je bio okovan na vrhu planine, a planina ima dva
vrhunca, te da mu je svaka ruka bila prikovana za jedan vrh, iako ih dijeli čitav stadij (oko 2 km). Toliko
je golem bio Prometej. No, stanovnici Kavkaza orlove smatraju neprijateljima te vatrenim strijelama
pale gnijezda koja oni svijaju među stijenama i postavljaju im zamke, izjavljujući kako time osvećuju
Prometeja; u tolikoj mjeri njihovom maštom gospodari taj mit.
Prometej je, dakle, bio razapet između dva planinska vrhunca. Taj podatak upućuje na optičku napravu koja je
služila za ispitivanje područja između dva planinska vrha. Prometejeva je cijev predstavljala dio teleskopa koji
bismo danas nazvali teodolit - temeljni instrument za geodetska mjerenja. Nemoguće je postići točnost u geodetskom
mjerenju bez neke optičke naprave. Njezin teleskopski dio može biti posve jednostavan, te nije nužno da optički dio
naprave bude visoko sofisticiran. Drevnim je narodima mogao prilično dobro poslužiti i jednostavan teleskop. Što se
okova tiče, valja imati na umu da su zbog jakih vjetrova koji pušu na vrhovima planina drevni geodeti morali na neki
način pričvrstiti svoje instrumente, kako bi osigurali preciznost svojih mjerenja. Stoga je "Prometej" morao biti
okovan. Snažan odraz svjetlosti na zrcalu možda se odnosio na svjetlosni znak odaslan pomoću zrcala smještenog
najednom vrhu, koji je kroz teleskopsku cijev promatrala skupina ljudi na drugom vrhu. U drevno doba razina se
utvrđivala pomoću utega i klatna, metode koja je, za razliku od libele, iskorištavala gravitacijsku silu na posve
drukčiji način. Njegovo ime koje znači "predviđati" ili "gledati naprijed", upućuje na promatranja i ispitivanja
drevnih geodeta.

Usporednice u mitologijama

Stvaranje čovjeka iz gline

• U babilonskom epu o stvaranju, Enuma Eliš, božica Ninhursag stvara ljude iz gline.
• U Knjizi postanka u Bibliji navodi se da je Bog stvorio Adama iz praha.
• U Africi, u Yoruba kulturi, bog Obatala stvorio je na sličan način ljude.
• U egipatskoj mitologiji ovnoglavi Hnum stvorio je ljude iz gline u vodama Nila.
• U kineskoj mitologiji božica Nüwa stvorila je prve ljude iz blata i gline.
• U majanskoj mitologiji Tepeu i Kukulkán stvorili su prve ljude iz gline, ali nisu bili zadovoljni.
Prometej (mitologija) 6

Krađa vatre
• Prema Rigvedi, junak Mātariśvan vratio je skrivenu vatru čovječanstvu.
• U čerokanskom mitu Baka Pauk koristila se svojom mrežom da se ušulja u zemlju svjetla, ukrade vatru skrivši je
u glinenoj posudi[1].
• U brojnim indijanskim plemenima sjeverozapadnog Pacifika, vatru je ukrao i dao ljudima Kojot, Dabar ili Pas[2].
• Muskogee Indijanci vjeruju da je Zec ukrao vatru od Lasice[3].
• U algonkinskim mitovima, Zec je ukrao vatru od starca i njegovih dviju kćeri[4]
• U Ojibwa mitu, zec Nanabozho ukrao je vatru i dao je ljudima.
• U polinezijskom mitu Māui je ukrao vatru od božice Mahuike[5].

Literatura
[1] Erdoes, Richard; Alfonso Ortiz: American Indian Myths and Legends, New York, 1984.
[2] Judson, Katharine B.: Myths and Legends of the Pacific Northwest, Chicago, 1912.
[3] Swanton, John: Myths and Tales of the Southeastern Indians, Bureau of American Ethnology Bulletin 88, 1929.
[4] Alexander, Hartley Burr: The Mythology of All Races, Vol 10: North American, Boston, 1916.
[5] Westervelt, W.D.: Legends of Maui – a Demigod of Polynesia, and of His Mother Hina, Honolulu, 1910.

• Eshil: Okovani Prometej

• Filostrat: Život Apolonija iz Jijane
• Heziod: Teogonija
• Heziod: Poslovi i dani
• Alexander, Hartley Burr: The Mythology of All Races, Boston, 1916.
• Burkert, Walter: Greek Religion, Harvard University Press, Cambridge, 1985.
• Graves, Robert: Grčki mitovi, CID, Zagreb, 2003.
• Kerényi, Károly: The Gods of the Greeks, Thames & Hudson, New York/London, 1951.

Vanjske poveznice
• Eshil: Okovani Prometej
• Prometej u klasičnoj literaturi i umjetnosti (http://www.theoi.com/Titan/TitanPrometheus.html) (engl.)
• Prometej u grčkoj mitologiji (http://www.maicar.com/GML/Prometheus1.html) (engl.)
Izvori rabljeni u članku i suradnici 7

Izvori rabljeni u članku i suradnici

Prometej (mitologija) Izvor: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?oldid=4110890 Doprinositelji: Abyssus, Andrej Šalov, Argo Navis, Donatus, Dtom, Jasin Hodžić, Lord Valentinijan, Luka
Krstulović, Mychele Trempetich, Nix, Tycho Brahe, 18 anonimne izmjene

Izvori, licencije i suautori slika

Slika:Disambig.svg Izvor: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Datoteka:Disambig.svg Licencija: Creative Commons Attribution-Sharealike 2.5 Doprinositelji: Stephan Baum (converted
to SVG by different users, see below)
Datoteka:Heinrich fueger 1817 prometheus brings fire to mankind.jpg Izvor:
http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Datoteka:Heinrich_fueger_1817_prometheus_brings_fire_to_mankind.jpg Licencija: Public Domain Doprinositelji: Bukk, Butko, Ixtzib, Krscal,
Mattes, Piperh, Rl, Skeezix1000, 3 anonimne izmjene
Datoteka:Creation Prometheus Louvre Ma445.jpg Izvor: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Datoteka:Creation_Prometheus_Louvre_Ma445.jpg Licencija: Public Domain
Doprinositelji: User:Jastrow
Slika:Vista-xmag.png Izvor: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Datoteka:Vista-xmag.png Licencija: GNU General Public License Doprinositelji: Cpro, Rocket000, Romaine, Sasa
Stefanovic, Trijnstel, 1 anonimne izmjene
Datoteka:Dirck_van_Baburen_-_Prometheus_door_Vulcanus_geketend.jpg Izvor:
http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Datoteka:Dirck_van_Baburen_-_Prometheus_door_Vulcanus_geketend.jpg Licencija: Public Domain Doprinositelji: AndreasPraefcke, Dedden,
EugeneZelenko, Ilse@, Ixtzib, Martin H., Mattes, Mayer Bruno, Rlbberlin, TwoWings, Vincent Steenberg, Willy ON Wheels, 1 anonimne izmjene
Datoteka:0 Prométhée supplicié - Rubens - Snyders - Philadelphia Museum of Art (W1950-3-1).JPG Izvor:
http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Datoteka:0_Prométhée_supplicié_-_Rubens_-_Snyders_-_Philadelphia_Museum_of_Art_(W1950-3-1).JPG Licencija: Public Domain Doprinositelji:
Œuvre réalisée par avec la collaboration de
Datoteka:J D Schubert Prometheus und Pandora.jpg Izvor: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Datoteka:J_D_Schubert_Prometheus_und_Pandora.jpg Licencija: Public Domain
Doprinositelji: AndreasPraefcke, FA2010, Michael Bednarek
Datoteka:Gustave Moreau 006.jpg Izvor: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Datoteka:Gustave_Moreau_006.jpg Licencija: Public Domain Doprinositelji: AndreasPraefcke, Emijrp,
Hohum, Ixtzib, Micione, Oxxo, Paris 16, Soerfm, Tm, 1 anonimne izmjene
Datoteka:Cole Thomas Prometheus Bound 1846-47.jpg Izvor: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Datoteka:Cole_Thomas_Prometheus_Bound_1846-47.jpg Licencija: Public Domain
Doprinositelji: AmyBautz, Bukk, Goldfritha, Ixtzib, Mattes, Obakeneko, Rsberzerker

Licencija
Creative Commons Attribution-Share Alike 3.0
//creativecommons.org/licenses/by-sa/3.0/