Pandora (mitologija) 1

Pandora (mitologija)
Pandora (grč. Πανδώρα, Pandốra) u grčkoj mitologiji prva je
žena, koju je Zeus za kaznu Prometeju koji je ukrao vatru, dao
ljudima, zajedno s kutijom svih zala. Pandora je iz radoznalosti
otvorila kutiju i time oslobodila sve zlo. Pandora je ujedno i
Epimetejeva žena, a zajedno su imali kćer Piru.

Etimologija
Pandorino grčko ime znači "svime obdarena", a složenica je dviju
riječi - pan = "sve" i doron = "dar". Pučki je prevedeno kao "svime
[1]
obdarena", ona je Zemlja, svima daje darove, pri čemu se može
pretpostaviti pretheziodski mit koji je poslije mijenjan.
Sintagma i metafora Pandorina kutija krivo je prevedena. Naime,
grčka riječ πίθος, píthos znači "posuda", "ćup", a vjerojatno je
Erazmo Roterdamski u svome prijevodu Hezioda zamijenio riječju
pyxis koja je značila "kutija". Mitografi West[2] i Panofskys Nicolas Régnier: Pandora, s ćupom, a ne kutijom,
smatraju da je Erazmo pomiješao mit s nekim drugim, primjerice s poštujući izvorni mit, 1626.

motivom kutije u mitu o Psihi.

Pandora (mitologija) 2

Mitologija

Stvaranje Pandore
Titan Epimetej dao je svim životinjama dobre osobine. No, kad je na red došao čovjek, više nije bilo nijedne
osobine. Prometej je osjećao da je čovjek superiorniji nad životinjama i da treba imati neki dar koji nije imala
nijedna životinja. Tako je od Zeusa ukrao vatru i dao je ljudima.
Zeus je bio bijesan i odlučio je kazniti i Prometeja i njegovu
kreaciju - čovječanstvo. Zeus ga je okovao u neprobojne okove
i poslao orla na nj da mu svaki dan kljuca jetru (orao je bio
Zeusova sveta životinja). Prometej je bio besmrtan te je jetra
svakoga dana iznova bila obnovljena, ali i dalje je patio, sve
dok ga nije oslobodio Heraklo dok je izvršavao svoje zadatke.
Također je znao koja će Zeusova žena nositi dijete koje će ga
svrgnuti, kao što je i on svrgnuo svoga oca Krona. Moguće je
da ga je Zeus htio natjerati da kaže, a Prometej je odbio, stoga
ga je Zeus okovao.

Da bi kaznio ljude, Zeus je naredio ostalim bogovima da

načine ženu kao dar ljudima. Hefest ju je načinio od gline i
dao joj oblik. Atena ju je odjenula, a Harite su je okitile
ogrlicama koje je načinio Hefest. Afrodita joj je podala
ljepotu, a Apolon glazbeni talent i dar iscjeljivanja. Demetra ju
je naučila obrađivati vrt, Posejdon joj je dao bisernu ogrlicu i
mogućnost da se nikad ne utopi, a Hermes joj je podao
lukavost, hrabrost i šarm. I na kraju, Zeus ju je učinio lijenom,
nemirnom i budalastom, a Hera ju je učinila znatiželjnom.
Najvažniji od svih darova bila je posuda, ćup – grč. πίθος,
pithos – koju joj je podao ili Hermes ili Zeus. Otud i
etimologija njezina imena, zbog svih primljenih darova.
Jules Joseph Lefebvre: Pandora, 1882.

Pandorina kutija
Podrobniji članak o temi: Pandorina kutija
Prometej je svome bratu Epimeteju rekao da ne prima nikakve darove od bogova. Epimetej ga nije poslušao te, kad
su bogovi poslali Pandoru na zemlju, zaljubio se u nju. Hermes mu je rekao da je ona Zeusov dar i upozorio ga je da
ne dira Pandorinu posudu koja je bila njezin miraz. Epimetej je rekao Pandori da ne otvara tu posudu.
Pandora (mitologija) 3

No, Pandorina je znatiželja prevladala te ju je otvorila. Sva su zla

izašla na dotada bezbrižno čovječanstvo koje je živjelo u
blagostanju – kuga, tuga, siromaštvo, zločin, očaj, pohlepa,
starost, bolest, ludost, prkos, glad, prijevara itd. Odmah ju je brzo
zatvorila, a unutra je ostala samo – nada. Svijet je bio vrlo hladan i
turoban, a onda je Pandora opet otvorila kutiju te je nada izletjela
van. Tako je čovječanstvo i u zlim vremenima dobilo i imalo nadu.

Druga inačica mita govori da je nada bila zapravo najgore od svih

zala jer je bila jednaka strašnome predznanju. Pandora je tako,
zatvorivši kutiju prije nego što je nada izašla van, spasila svijet od
najgore štete. Naime, grčka riječ Ελπις = "nada" mogla bi se bolje
William Etty: Pandorina krunidba, 1824.
prevesti kao "očekivanje zla", odnosno "predviđanje nesreće".[3]

Literatura
[1] Harrison, Jane Ellen: Prolegomena to the Study of Greek Religion, 1903./1922. (§ 280. - 85.)
[2] West, Martin Litchfield: Hesiod: Theogony, ed. with prolegomena and commentary, Oxford, 1966.
[3] Verdenius, Willem Jacob: A Commentary on Hesiod Works and Days (1. - 382)

• Heziod: Teogonija
• Heziod: Poslovi i dani

Vanjske poveznice
• Prometej i Pandora (http://www.physics.hku.hk/~tboyce/ss/topics/prometheus.html) (engl.)
• Pandora u grčkoj mitologiji (http://www.maicar.com/GML/Pandora1.html) (engl.)
Izvori rabljeni u članku i suradnici 4

Izvori rabljeni u članku i suradnici

Pandora (mitologija) Izvor: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?oldid=4251531 Doprinositelji: Abyssus, Argo Navis, BlackArrow, CommonsDelinker, Roberta F., SpeedyGonsales, Саша
Стефановић, 4 anonimne izmjene

Izvori, licencije i suautori slika

Datoteka:Nicolas Régnier - Allegory of Vanity (Pandora).JPG Izvor: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Datoteka:Nicolas_Régnier_-_Allegory_of_Vanity_(Pandora).JPG Licencija:
Public Domain Doprinositelji: Andreagrossmann, Bukk, Goldfritha, Mattes, Shakko, Wst, 1 anonimne izmjene
Datoteka:Pandora.jpg Izvor: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Datoteka:Pandora.jpg Licencija: Public Domain Doprinositelji: Austriacus, Emijrp, Hsarrazin, Ixtzib, Juanpdp,
Kilom691, Lx 121, Mattes, Nicoli Maege, Startaq, TwoWings, Wst, Zolo, 3 anonimne izmjene
Slika:Vista-xmag.png Izvor: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Datoteka:Vista-xmag.png Licencija: GNU General Public License Doprinositelji: Cpro, Rocket000, Romaine, Sasa
Stefanovic, Trijnstel, 1 anonimne izmjene
Datoteka:Etty Study of Pandora 1824.jpg Izvor: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Datoteka:Etty_Study_of_Pandora_1824.jpg Licencija: Public Domain Doprinositelji: Achim
Raschka, Mattes, 2 anonimne izmjene

Licencija
Creative Commons Attribution-Share Alike 3.0
//creativecommons.org/licenses/by-sa/3.0/