Had (bog) 1

Had (bog)
Had (grč. ᾍδης, Haidēs; Ἀΐδης, Aïdēs) u grčkoj mitologiji bog je
podzemnog svijeta (koji se također naziva Had) u grčkoj mitologiji;
Kronov i Rejin sin, olimpski bog. Također se nazivao i Pluton
(Πλούτων, Ploutōn), a to su ime preuzeli i stari Rimljani za svoj
pandan.

Etimologija
Hadovo grčko ime najvjerojatnije potječe od aides = "neviđen" (o
čemu raspravlja Platon u Kratilu), iz ie. * n̥-wid- = "nevidljiv",
"neviđen", što se može povezati s njegovom kacigom nevidljivosti.
Hadovo ime Pluton prvotno je bilo eufemizam jer su se ljudi bojali
izgovoriti njegovo ime. Riječ je označivala bogatstvo, u metaforičnom
smislu da Had obiluje dušama, jaucima i suzama. Epiteti su mu također
bili i: Clymenus ("zloglasni"), Eubuleus ("koji dobro pogađa") i
Had, rimska kopija grčkog originala, mramor, 5.
Polydegmon ("koji mnogo prima").
stoljeće pr. Kr.

Karakteristike
Za razliku od modernih konotacija kao zlog Hada, nekoć je bio prikazivan više kao pasivan, a ne zao. Njegova je
uloga bila da održava ravnotežu.
Prikazivan je s kacigom koju mu je dao Kiklop i koja ga je činila nevidljivim. Katkad je posuđivao kacigu i
bogovima i smrtnicima, primjerice Perzeju. Sjedio je na tronu od ebanovine. Hadovo oružje bile su vile sa dva zuba
kojima je uništavao sve što mu se ne bi svidjelo, baš kao i Posejdon sa svojim trozubom. Znak njegove moći bio je
štap s pticom na vrhu s kojim je vodio sjene mrtvih u podzemlje. Njegova tamna kočija koju su vukla četiri potpuno
crna konja uvijek je izazivala strahopoštovanje. Također je prikazivan s narcisom i čempresom te ključem Hada. Uz
njega je uvijek bio i Kerber, višeglavi pas koji je čuvao vrata podzemlja.

Mitologija

Život
Had je Kronov i Rejin sin, Zeusov i Posejdonov te Hestijin, Demetrin i Herin brat.
Kad je odrastao, Zeus je uspio prisiliti oca da povrati svoje potomke (Kron ih je sve osim Zeusa bio progutao), Zeus,
Posejdon i Had sudjelovali su u Titanomahiji, ratu Titana, a Kiklopi su im darovali oružja: Zeus je dobio munju, Had
kacigu nevidljivosti, a Posejdon trozubac. U noći prije prve bitke, Had se odšuljao do uporišta Titana i uništio im
oružje. Na posljetku su bogovi pobijedili, a trojica braće izvlačila su slamke da bi raspodijelili područja vladanja.
Zeus je lukavstvom dobio nebo i zemlju, Posejdon mora, a Had podzemni svijet.
Had (bog) 2

Vladanje
Had je vladao mrtvima, a pomagali su mu demoni koji su ga
bespogovorno slušali. Mrtvi nisu smjeli odlaziti iz podzemlja, a ni živi
u nj, jer bi se Had razbjesnio. Svi koji su ulazili u podzemni svijet
uglavnom bjehu junaci: Heraklo, Odisej, Eneja, Orfej, Tezej i Psiha.
Nijedan od njih nije bio zadovoljan onime što vidi, a o tome govori i
Homer u Odiseji.

Nije bio pretjerano voljen ni od bogova niti od smrtnika zbog svoje

tamne i morbidne osobnosti. Premda je Had vladao podzemljem, on
nije bio personifikacija smrti. To je bio Tanatos (Thanatos), bog smrti.
Kad su Grci htjeli umiriti Hada, lupali su glavama o tlo da bi bili
sigurni da ih čuje. Žrtvovali su mu crne životinje, posebice ovce, a
moguće je da su postojale i ljudske žrtve. Žrtvena je krv skupljana u
jame i bunare da bi bili sigurni da će doći do Hada, a osoba koja je
prinosila žrtvu morala je okrenuti glavu. Svakih stotinu godina Perzefona i Had na tronu, 4. stoljeće pr. Kr.

održavale su se stoljetne igre u njegovu čast.

Otmica Perzefone
Perzefona je bila Zeusova i Demetrina kći. Jednoga je dana brala
cvijeće s nimfama ili pak, prema Homerskim himnama, s Atenom
i Artemidom na polju. Odjednom je Had probio tlo i izašao iz
podzemnoga svijeta te ju je oteo i poveo sa sobom. Demetra je
čula krik svoje kćeri i potrčala u pomoć, ali već je bilo kasno.
Shrvana je Demetra pretvorila nimfe u Sirene jer se nisu umiješale.
Demetra je lutala svijetom devet dana bez hrane i pića, sve dok joj
Helije, bog Sunca koji sve vidi nije rekao gdje je.

Had ju je duboko volio i nije ju htio pustiti iz podzemnoga svijeta.

Oženio ju je i dao joj da kuša zrna šipka (kad bi netko kušao nešto
iz podzemnoga svijeta, više se nije mogao vratiti na zemlju).
Demetra se potom zatvorila u svoj hram u Eleuzini te na svijet
poslala neplodnost uzrokovavši velike neizdržive katastrofe i za
ljude i za bogove. Ljudi su molili Zeusa da nešto učini, a umiješali Rembrandt: Otmica (Prozerpine) Perzefone, 1632.
su se i ostali bogovi, a i sama je Demetra tražila pomoć.

Budući da je nije mogao potpuno vratiti jer je jela zrna šipka, poslao je Hermesa da pregovara s Hadom. Određeno je
da Perzefona trećinu godine živi u podzemnome svijetu s Hadom, a ostatak godine na zemlji. U drugoj inačici mita,
Hekata je spasila Perzefonu.
Had (bog) 3

Literatura
• Graves, Robert: Grčki mitovi, CID, Zagreb, 2003.
• Kerényi, Károly: The Gods of the Greeks, Thames & Hudson, New York/London, 1951.

Vanjske poveznice
• Had u klasičnoj literaturi i umjetnosti [1] (engl.)
• Had u grčkoj mitologiji [2] (engl.)

Izvori
[1] http:/ / www. theoi. com/ Khthonios/ Haides. html
[2] http:/ / web. archive. org/ 20011202145314/ homepage. mac. com/ cparada/ GML/ Hades. html
Izvori rabljeni u članku i suradnici 4

Izvori rabljeni u članku i suradnici

Had (bog) Izvor: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?oldid=4259937 Doprinositelji: Abyssus, Argo Navis, BlackArrow, Lord Valensus, Lucija333, Luka Krstulović, Mario Žamić, Roberta F.,
Rotlink, Tycho Brahe, 10 anonimne izmjene

Izvori, licencije i suautori slika

Datoteka:Plutone.jpg Izvor: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Datoteka:Plutone.jpg Licencija: GNU Free Documentation License Doprinositelji: User:Lalupa
Datoteka:Locri Pinax Of Persephone And Hades.jpg Izvor: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Datoteka:Locri_Pinax_Of_Persephone_And_Hades.jpg Licencija: Creative Commons
Attribution-Sharealike 2.5 Doprinositelji: AlMare, Cynwolfe, Docu, Filos96, G.dallorto, Salli, Skipjack, Wst
Datoteka:Rembrandt Harmensz. van Rijn 123.jpg Izvor: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Datoteka:Rembrandt_Harmensz._van_Rijn_123.jpg Licencija: Public Domain
Doprinositelji: Anne97432, Auntof6, Bibi Saint-Pol, Butko, EDUCA33E, G.dallorto, Goldfritha, Mattes, Shakko, Vincent Steenberg, 1 anonimne izmjene

Licencija
Creative Commons Attribution-Share Alike 3.0
//creativecommons.org/licenses/by-sa/3.0/