o Pjesniku Arhiji su osporavali građansko pravo

o Semela
 u grčkoj mitologiji smrtnica je, Kadmejova je i Harmonijina kći, Dionizova majka
sa Zeusom.
 Semela je bila Zeusova svećenica. Jednog ju je dana Zeus promatrao kad je
žrtvovala bika na njegovu oltaru, a potom plivala u rijeci Azop da bi se očistila
od krvi. Preletio je preko rijeke u obličju orla te se u nj zaljubio, a poslije ju je
tajno posjetio.
 Zeusova žena Hera bila je ljubomorna, ali prijevaru je otkrila tek kad je Semela
zatrudnjela. Isprva se pravila da želi prijateljevati sa Semelom te joj se ona
povjerila da je djetetov otac zapravo Zeus. Hera se pravila da joj ne vjeruje i
usadila sjeme sumnje u Semelin um. Znatiželjna je Semela zahtijevala od Zeusa
da joj se otkrije i pokaže u pravom obličju, u svoj svojoj slavi, da bi dokazao svoje
božanstvo. Premda ju je Zeus molio da ga to ne traži, ona je navaljivala te je
pristao. Kad je to učinio, ona je na mjestu umrla, jer smrtnici ne mogu ugledati
pravog Zeusa, a da ne umru u plamenu.
 Zeus je ipak uspio spasiti nerođeno dijete postavivši ga u svoje bedro. Nekoliko
mjeseci poslije rodio se Dioniz, bivajući tako dvostruko rođen. Kad je odrastao,
Dioniz je spasio svoju majku iz Hada te je
postala božica na Olimpu, imenom Tiona.
o Leda
 u grčkoj mitologiji bila je spartanska kraljica te majka (uz oca Zeusa)
blizanaca Kastora i Polideuka; kći kralja Testija, Tindarejeva žena.
 Zeus se zaljubio u Ledu i zaveo ju je u obličju labuda. Kao labud, bacio joj se u
naručje da bi se zaštitio od orla koji ga je proganjao. Iste je noći Leda spavala sa
svojim mužem Tindarejom. Tako su nastala dva jaja iz kojih su se
izlegli Helena, Klitemnestra te Kastor i Polideuk.
 Razne inačice mita donose podatke o tome koja su djeca (po ocu Tindareju) bila
smrtna, a koja besmrtna (po ocu Zeusu). Po nekim su pričama Kastor i
Polideuk besmrtni kao bogovi, po drugima (Ilijada) smrtnici. Jedino što je stalno
u svim inačicama jest da ako je jedan besmrtan, to je Polideuk.
U Homerovoj Ilijadi Helena gleda sa zidina Troje i pita se zašto ne vidi braću
među Ahejcima. Homer zatim govori da su obojica već mrtvi i pokopani
u Lakedemonu, svojoj domovini, a to pak govori da su bili smrtni. Većina se
izvora ipak slaže da su Helena i Polideuk bili besmrtni, a Klitemnestra i Kastor
smrtni.
 Leda je s Tindarejem imala još djece - Timandru, Febu i Filonoju. Još jedna
inačica potonjeg mita govori da je Nemezida bila u ljudskome obliku. Afrodita je
bila u obličju orla i slijedila Zeusa koji je bio u obličju labuda. Zeus je potražio
 zaštitu u Nemezidinim rukama. Kad je ona zaspala, Zeus ju je silovao, a ona je
poslije izlegla jaja te se mit nastavlja kao i prethodni.
 U trećoj inačici, mit počinje kao i prošli, ali poslije Leda posvaja Helenu kao svoju
kći.
o Sidonia puella (Europa)
 u grčkoj mitologiji bila je prekrasna fenička princeza po kojoj je
kontinent Europa dobio ime, a također i Jupiterov prirodni satelit Europa.
 Zeus se zaljubio u Europu i odlučio ju je zavesti ili silovati iskoristivši činjenicu
da je njegova žena Hera bila odsutna. Pretvorio se u
prekrasnoga bijeloga bika sa zlatnim rogovima i sklonio u stado Europina oca.
 Europa je sanjala da se dvije žene, personifikacije kontinenata, svađaju oko
imenovanja. Azija je rekla da je ona rodila Europu te da je posjeduje, a drugi je
neimenovani kontinent rekao da će Zeus njoj dati Europu (tako je
kontinent Europa dobio ime). Uznemirena zbog sna, Europa se nije vratila na
spavanje, nego je odlučila poći na svoje omiljeno mjesto gdje se inače
odmarala, plesala, kupala i brala cvijeće.
 Dok su Europa i njezine družice brale cvijeće, vidjela je bika i pomilovala ga je po
boku, kitila mu rogove cvijećem te mu se popela na leđa. Zeus je iskoristio
priliku, otrčao do mora i zaplivao s njom na leđima, prema Kreti.
 Dok je plivao, pridružile su im se Nereide jašući na dupinima, Triton koji je
puhao u svoj rog te Posejdon. Europa je shvatila da je bog i preklinjala ga je za
milost. Na Kreti joj je i sam otkrio svoj identitet, a Europa je postala prva kretska
kraljica. Zeus joj je dao tri dara da bi se iskupio za silovanje koje je počinio pod
drvetom čempresa:
 Talos (Τá λως) - svojevrstan robot, u nekim inačicama bik
 Laelaps Λαῖλαψ - pas koji nikad nije promašio plijen
 koplje (ακό ντιο) - koplje koje uvijek pogađa
 Zeus je poslije ponovno stvorio obličje bijeloga bika koji je postao zviježđe Bik.
 U drugoj inačici priče, božica ljubavi Afrodita zajedno sa svojim
sinom Erosom odaslala je ljubavne strijele u Zeusa koji se odmah zaljubio u
Europu te ga je srce prislilo da je dobije pod svaku cijenu.

o Elizijska polja
 Ceremonija pokapanja u Rimljana sastojala se od spaljivanja, a zatim su im se 2
novčića postavljala na oči ili pod jezik kako bi prešli rijeku Stiks
 Preko rijeke ih je vodio splavar – Haron
 To je i rijeka zaborava jer onaj tko se napije vode gubi pamćenje
 Vrata Hada čuvao je troglavi pas Kerber
  Uz Plutona su sjedila još tri člana koji su određivali sudbinu dušama
 Zli ljudi su odlazili su u podzemlje (Had)
 Dobri ljudi su odlazili na Elizijska (blažena) polja

o Albije Tibul
 Pisao je samo elegije
 Elegija se sastoji od elegijskih distiha i načina čitanja heksametar+pentametar
 Pripadao Mesalinom krugu pjesnika
 Pisao je jednostavno
 „Corpus Tibuliano“ je zbirka pjesama (nisu sve njegove, neke su i od drugih
pjesnika)
 Neke pjesme pripadaju pjesnikinji Sulticiji
 Hvalio je seoski život kao i Vergilije
 Pisao ljubavna djela o Deliji (bila je udana) i Nemezi
o Propercije
 Pripadao Mecenatovom krugu pjesnika
 Pisao ljubavne elegije (njegova draga je Cintija – pseudonim)
 Pisao i domoljubne elegije (gdje je veličao Augusta)
 Najpoznatija elegija je Regina elegiarum u kojoj veliča bračnu ljubav – vrlina
koju je August nastojao obnoviti (ljubav Augustove pastorke Kornelije koja iz
groba tješi svoga muža)
 Napisao ukupno 4 knjige
 Pripadao neotericima (helenističko pjesništvo i mitologija)