Enciklopedija Grcke Mitologije

5/17/2018 Enc iklope dija GRCKE mitologije - slide pdf.c om
AFRODITA
Afrodita je bila božica ljubavi. Rimljani su je zvali Venera (po poznatoj statui
bez ruku znanoj kao milanska Venera). Afrodita je živjela na planini Olimp s
ostalim božanstvima, a bila je udana za boga obrta Hefesta. Smatra se da se
rodila iz morske pjene (po Boticellijevoj poznatoj slici božice koja pluta na
morskoj školjci).
Afrodita je sudjelovala u nekoliko važnih događaja koji su se ticali smrtnih
heroja. Kada je Jazon tražio dozvolu kralja Kolhide da uzme zlatno runo iz luga
u kojem je bilo obješeno, kralj je otvoreno negodovao. Zbog toga je Hera, koja
je podržavala Jazonovu potragu, tražila intervenciju od Afrodite. Božica ljubavi
učinila je da se kraljeva kćerka Medeja zaljubi u Jazona, što se pokazalo kao
presudnim u Jazonovu uspjehu.
Za Afroditu se također može reći da je uzrokovala Trojanski rat. Kada se heroj
Pelej oženio morskom vilom Tetis, svi su bogovi pozvani na cermoniju osim
jedne.
poslalaUvrijeđena božica
zlatnu jabuku bila je specijalist
na banket. Na jabuci ujestvaranju svađe,
pisalo, "Za te je maliciozno
najljepšu". Odmah su
se sve božice počele prepirati o čijoj je ljepoti riječ i kome pripada nagrada.
Konačno su odlučile da to odredi najzgodniji smrtnik na svijetu. Ispalo je da je
to bio časni trojanski mladić Paris, koji je u to doba bio pastir. Tako su ga tri
finalistice - Afrodita, Hera i Atena - posjetile na livadi dok je čuvao stado. Ne
čekajući na njegovu odluku, tri božice počele su ga podmićivati. Hera, kraljica
Olimpa, rekla mu je da će mu pomoći da zavlada svijetom. Atena, božica rata,
rekla je da će ga učiniti pobjednikom u bitki. Afrodita je zaključila da će ga
najviše impresionirati, ako mu ponudi ljubav najljepše žene na svijetu. To je
bila Helena, koja je bila udana za spartanskog kralja. Paris je odmah dao
zlatnu
postalajabuku Afroditi,
poznata koja ga je
kao trojanska zauzvrat
Helena. spojila
Helenin s Helenom,
muž koja podigli
i njegov brat je opetsu
Grčku vojsku kako bi povratili ženu, što je bio povod trojanskom ratu.
Druga zgoda u kojoj je božica ljubavi pomogla smrtnom heroju također je
uključivala zlatne jabuke. Kada je moćna heroina Atalanta odlučila da će se
udati za onog tko je pobjedi u trčanju, Afrodita je pomogla jednom od
natjecatelja koristeći zlatne jabuke. Bacajući magične jabuke duž trkaće staze,
mladić je odvraćao pažnju Atalanti od trke i na kraju pobijedio.
AHAJA
Područje moderne Grčke. Ime, po lokalnim legendama, potječe iz herojskog
doba. Baš su se u Ahajinoj "špilji jezera" sklonile kćeri kralja iz Tirinza kada ih
je progonila božica Hera. One su lutale misleći da su krave sve dok ih nije
izliječio vidovnjak Melampus. Tek su 1964 ljudi iz Kastrie otkrili unurašnjost
špilje, koja je poznata po jedinstvenom nizu kaskadnih bazena.
AHERON
Jedna od rijeka Podzemlja. Na ušću rijeka Aheron i Stiks heroj Odisej iskopao je
rupu i ulio žrtvenu krv kako bi dozvao duhove mrtvih. Odisej je to učinio kako
bi pitao sjenku mrtvog proroka Tirezije za put kući nakon trojanskog rata.
http://slide pdf.c om/re a de r/full/e nc iklope dija -grcke -mitologije 1/69

Aheron je također naziv rijeke u modernoj Grčkoj za koju se još vjeruje da vodi
u Had.
AHILEJ
Najbolji ratnik Grka koji su opsjedali Troju u trojanskom ratu. Kada je Odisej
otputovao u Podzemlje tražeći savjet mrtvog proroka Tirezije, susreo se sa
sjenkom Ahileja. Ahilej je ubio trojanskog heroja Hektora, a sam je poginuo
zbog upletenosti boga Apolona. Bog je vodio strijelu Hektorova brata Parisa u
jedinu ranjivu točku na Ahilejevu tijelu - njegovu petu. Ahilej ne bi bio ranjiv ni
u tu točku da ga je njegova majka, morska božica Tetis, zaštitila kako je
željela. Dok je bio dijete trljala ga je svaki dan božanskom ambrozijom i svaku
noć ga je stavljala u vatru srca. Nažalost, Ahilejev otac nije bi svjestan te
procedure, pa je vidjevši dijete u vatri zaustavio svoju ženu. To je uvrijedilo
Tetis tako da se vratila svome ocu, starom morskom čovjeku, te ostavila
Ahilejaverzija
Druga njegovoj smrtnoj
mita govorisudbini.
da je Tetis željela zaštititi dijete uranjajući ga u rijeku
Stiks. Paklene vode trebale su Ahilejevu kožu učiniti neranjivom, ali je Tetis
zaboravila uroniti i petu za koju ga je držala pa je taj dio tijela ostao ranjiv.
AKRIJIJ
Kralj iz Argosa, brat kralja Proteja iz Tirinza. Akrijija je proročište upozorilo
kako će ga s vremenom ubiti sin njegove kćerke Danaje. Zato ju je zatvorio u
kulu i bacio ključ. Međutim bog Zeus je ušao, maskiran u zlatni tuš, te postao
ocem Perzeja.
AKROPOLIS
Atenska tvrđava. Prema jednoj verziji mita, smatra se da se s nje bacio u smrt
kralj Egej vjerujući da je njegovog sina Tezeja ubio Minotaur. Akropolis je služio
kao obrambena tvrđava sve do 1687., kada su Venežani bombardirajući Turke
pogodili skladište baruta u Partenonu.
ALKIONIJSKO JEZERO
Jezero bez dna.

borio protiv Nalazi
Hidre. Bogse u blizini,
vina Dioniz ili je čak dio
iskoristio močvare
je to u kojoj
jezero kao se za
vrata Heraklo
Had,
kada je spasio svoju majku iz Podzemlja. Ona je umrla od udara munje, kad je
zamolila Zeusa da joj otkrije svoju pravu ćud kao boga oluje.
ALKMENA
Majka Herakla i Ifikla. Iako su oni bili blizanci, samo je Heraklo bio besmrtan
heroj. Smatra se da je Ifiklo bio sin Alkmeninog smrtnog muža, Amfitriona, dok
je Heraklo bio sin Zeusa, koji je prevario Alkmenu pretvarajući se da je njen
muž. Božica Hera, ljubomorna zbog Zeusove nevjere, odgodila je rođenje
Herakla tako da je njegov rođak Euristej postao kraljem Mikene i Tirinza
umjesto Herakla.

AMAZONKE
Mitološke žene-ratnice. Amazonke su se sretale s muškarcima samo kada su
trebali potomke za svoje pleme. Jedan od Heraklovih zadataka je bio taj da
donese pojas kraljice Amazonki. Unatoč reputacije Amazonki kao mrziteljice
muškaraca, kraljica mu je dragovoljno predala pojas. Ali je božica Hera, koja je
prezirala Herakla, izazvala probleme. Velika bitka se vodila u kojoj su mnoge
Amazonke poginule. Heroj Tezej također je posjetio Amazonke, otevši jednu
koja je došla na njegov brod s poklonom.
AMBROZIJA
Poslastica bogova, koja se pravi od meda, vode, voća, sira, maslinovog ulja i
ječma.Tantalu, Zeusovom sinu, ukazana je velika čast time što ju je jeo na
planini Olimp. On se pokazao kao ne vrijednim pozivanja, jer je ukrao božju
ambroziju i zbog toga osuđen na vječne muke.
AMFITRITA
Kćerka Nereusa, starog morskog čovjeka. Jednom je kralj Minos izazvao Tezeja
da dokaže kako je on sin boga Posejdona, vrhovnog vladara vodenih dubina.
Minos je skinuo svoj prsten i bacio ga u more, a Tezej ga je morao vratiti. On
ne samo da je ispunio zahtjev, već je ispod vode naišao na dvorac gdje mu se
Amfitrita (ili njena sestra Tetis) ukazala s krunom od dragulja.
AORNUM
Mjesto u zapadnoj Grčkoj u dolini ili blizu doline rijeke Aheron. Kada je Orfej
otišao u Had kako bi povratio svoju mrtvu ženu u zemlju živih, ušao je u
Podzemlje putem špiljskih otvora. Neki kažu da je ušao u Tenarumu u Lakoniji,
a drugi u Aornumu.
APOLON
Bog proroštva, glazbe i zdravlja. Kao i većina Olimpijaca, Apolon nije oklijevao
kod miješanja u ljudske stvari. Upravo je on kriv za propast Ahilejevu. Od svih
heroja koji
borac. S su opsjedali
lakoćom Troju utrojanskog
je pobijedio trojanskom ratu, Ahilej
kapetana je bioudaleko
Hektora najbolji
borbi jedan na
jedan. Ali Apolon je pomogao Hektorovom bratu Parisu da strijelom ubije
Ahileja.
ARES
Bog rata, Rimljanima znan kao Mars. Iako je besmrtno božanstvo, Ares je skoro
poginuo kada su ga u teglu stavila dva Giganta. Njegovo prijestolje na planini
Olimp presvučeno je ljudskom kožom.
ARG (1)

Brodograditelj koji je sagradio brod kojim je Jazon tražio zlatno runo. Brod je
dobio naziv Argo po svom graditelju, a njegovi putnici naziv Argonauti.
ARG (2)
Heroj iz Arkadije s neuobičajenim brojem očiju; još zvan i Arg Svevideći kako bi
ga se razlikovalo od ostalih s imenom Arg. Nadimak Svevideći dobio je po
neobičnom broju očiju. Po klasičnom mitološkom nesuglasju, neki kažu da je
imao četiri oka - dva normalno naprijed i dva na zatiljku - dok drugi tvrde da je
imao stotinu očiju razasutih po cijelom tijelu.
Višak očiju učinio je Arga odličnim čuvarem, talent koji je božica Hera
iskoristila u slučaju s Io. Io je bila mlada svećenica u koju se zaljubio Zeus,
Herin muž. Hera je zbog toga bila ljubomorna i bijesna, pa je pretvorila Io u
kravu. Ili je možda sam Zeus pretvorio Io u kravu kako bi je zaštitio od Here. U
svakom slučaju od tada je Hera zaposlila Arga da pazi na dolazak Zeusa k Io.
Argrekao
je je zaHermu,
to bio sposoban, jer mu
bogu lopova, je uvijek
da otme jedno
Io što oko ibilo
je ovaj budno.
učinio No ipak
posluživši seZeus
lukavštinom. Preobukao se u pastira te dosađivao Argu dugim pričama i
pjesmicama, te ga na kraju uspavao sviravši pastirsku frulu, koju je izumio
Pan.
ARGO
Brod kojim je Jazon plovio u Kolhidu u potrazi za zlatnim runom. Njegovi
putnici su dobili naziv Argonauti. Dobio je ime po svom graditelju Argu. Imao je
čarobni pramac koji govori, a izgradila ga je božica Atena od drveta iz
Zeusovog svetog luga u Dodoni. Argo je skoro uništen prolazeći između
Sudarajućih stijena.
ARGONAUTI
Grupa heroja koja je plovila s Jazonom u potrazi za zlatnim runom. Ime im
potječe od broda Argo na kojem su plovili. Među njima su bili Heraklo, Orfej i
heroina Atalanta. Argonauti su uspjeli proći Sudarajuće i Lutajuće stijene, te
izbjegli smrtnoj privlačnosti Sirena.
ARGOS
Kraljevstvo iz herojskog doba. Argos je mitološki dom kralja Akrijija, koji je
upozoren u svetištu da će ga ubiti vlastiti unuk. I kako to bi, Perzej ga je
slučajno pogodio diskom, na atletskom natjecanju, i ispunio proročanstvo.
ARIJADNA
Kćerka kralja Minosa koja je pomogla Tezeju pri ubijanju Minotaura i izlasku iz
Labirinta. Zaljubila se u Tezeja na prvi pogled, kada ju je iskrcao s broda prije
odlaska na žrtvovalište (Labirint). Ona mu je dala klupko konca kako se ne bi
izgubio u Minotaurovu labirintu. Međutim Tezej je napustio Arijadnu nakon
bijega s Krete.

ARISTO
Niži bog, sin Apolonov. Aristu se sviđala Euridika, žena putujućeg glazbenika
Orfeja, te ju je ovaj na svaki način želio pridobititi. U nastojanju da mu
pobjegne, Euridika je stala na otrovnu zmiju i umrla. Orfej je bio tako
neutješan da je otišao u Podzemlje kako bi je vratio iz mrtvih.
ARKADIJA
Planinsko područje u središnjoj Grčkoj; u romantičnoj poeziji, pastoralna idila
pastira i vila. Arkadija je mjesto rođenja pastirskog boga Pana, čija je majka
vila. To je također mjesto Stimfalijske močvare, u kojoj su živjele ptice
ljudožderke koje su ubijale plijen metalnim perjem. Heraklo se obračunao s
njima u svojim pohodima. Heroj je iskoristio uređaj za pravljenje buke koji mu
je dala Atena, kako bi ih natjerao da uzlete te ih je pogađao lukom i strijelom.
ARTEMIDA
Božica lova, jedna od Olimpijaca. Njen brat Apolon je, vidjevši da provodi puno
vremena u lovu s divom Orionom, odlučio stati na kroj njihovoj vezi. Izazvao je
Artemidu da pokaže svoju vještinu s lukom tako što će pogoditi neki plutajući
objekt daleko na moru. Njezin pogodak je bio savršen. Meta je, ispostavilo se,
bila glava Orionova.
ATALANTA
Napuštena pri rođenju od oca koji je želio sina, Atalanta je postala velika
heroina i jedna od Argonauta. Ne želeći brak, konačno je pristala udati se za
prvog tko ju pobjedi u trčanju. Bila je tako brza te bi dugo ostala sretno
neudana, da božica ljubavi Afrodita nije jednom od prosaca dala zlatne jabuke
kako bi ih razbacao po trkalištu. To su bile čarobne jabuke i Atalanta im nije
mogla odoljeti. Zaustavljajući se kako bi ih pokupila, izgubila je trku od
suđenog joj muža.
ATENA
Olimpijska
grada Atene.božica obrta
Atena i domaće
se rodila umjetnosti,
iz Zeusove glaveteterata također, božica
se originalno zaštitnica
pojavljuje u
obliku ptice. Pomogla je Perzeju, Jazonu, Kadmu i Heraklu u njihovim
potragama.
ATENA (GRAD)
U povijesti glavni grad Grčke, nadmetao se sa Spartom za političku prevlast. U
mitologiji njime je vladao Egej i njegov sin Tezej. Tezej se dokazao kao heroj
tako što je očistio put, od svog rodnog mjesta Trezena do očevog kraljevstva,
od pljačkaša i nasilnika. Upravo iz Atene je izumitelj Dedal pobjegao na dvor
kralja Minosa, gdje je konstruirao Labirint.

ATLANTIDA
Prema filozofu Platonu, napredna civilizacija koja je potonula u more; legenda
možda bazirana na Minojskoj Kreti. Čuveni otok-kontinent dobio je naziv po
Titanu Atlasu. Smatralo se da se nalazi iza zapadnog kopna gdje besmrtni div
drži, poput stupa, nebo na svojim leđima. Platon je smatrao Atlantidu stvarnim
mjestom, ne mitom. On je to čuo od nekih mudrih ljudi iz Egipta, čija se
civilizacija prostirala u vremenu kada je Atlantida bila na vrhumcu, na mjestu
gdje je kao prethodeća civilizacija Grčkoj uništena prirodnim katastrofama.
Platonov opis Atlantide sadrži sličnosti s Grčkim otokom Kretom za vrijeme
Minojske kulture. Na mjestu gdje je navodno potonula Atlantida, Minojska
Kreta podlegla je vulkanskoj erupciji susjednog otoka Tere, što je možda
popraćeno velikim plimnim valom (Tsunami).
ATLAS
Titan koji je držao nebesa na svojim ramenima. Privremeno ga je oslobodio
tereta Heraklo, koji je trebao pomoć Atlasa pri krađi zlatnih jabuka od
Hesperida. Heraklo je nakon toga trikom vratio teret na Atlasova leđa. Pri
jednoj drugoj potrazi, Atlas je pomogao Perzeju u nalaženju Greja.
BELEROFON
Krotitelj letećeg konja Pegaza, herojski je uništio Himeru. Belerofon je bio
stanovnik Korinta koji je prognan zbog ubojstva koje je počinio. U one dane
bilo je moguće očistiti se krivnje zbog takvog zločina, te je Belerofona primio
kralj Protej susjednog Tirinza. Kraljeva žena, opće poznata kao Steneba,
nabacivala se mladom heroju, a kada ju je on odbio rekla je svom mužu kako
joj se Belerofon udvarao. Kralj Protej je skrivao svoj bijes ne želeći povrijediti
sveto pravilo o domaćinstvu, čineći zlo svom gostu. Ali je ipak ostvario svoju
osvetu tako što je zamolio Belerofona da odnese pismo kralju Jobateju iz Licije,
svom puncu. U poruci je pisalo: "Dragi Jobatej, učini mi uslugu i ubij onoga tko
ti ovo pismo donese." Učiniti to bilo je nemoguće, jer je i Jobatej bio vezan
jednakim pravilom o domaćinstvu kao i Protej. Zbog toga je ugostio Belerofona
nekoliko dana, sve dok nije najavio kako želi uslugu od njega. Pretpostavljajući
kako to ima veze s donesenim pismom, Belerofon je mislio kako žele da on
uspostavi prvi poštanski ured, ali ga je Jobatej iznenadio neočekivanim
zahtjevom. Da li Belerofon želi osloboditi kraljevstvo Himere? Ne želeći ublažiti
izazov, kralj je opisao Himeru kao čudovište koje bljuje vatru, direktno u
srodstvu s mnogoglavom Hidrom i Kerberom, čuvarem Hada. Himera je imala
prednji dio tijela kao u lava, srednji dio kao kod jarca te zmijski rep (po nekim
je verzijama njeno tijelo bilo mješavina tih triju životinja). U svakom slučaju
bila je strašna. Jobatej se nadao da će udovoljiti zahtjevu svoga zeta tako što
će Himera
sliku obaviti
Himere kako taj posao. Netko
bi Belerofona bi mogao
uljuljao pomisliti
u lažni osjećajkako je kraljali
sigurnosti, daoje lažnu

naprotiv kralj Jobatej shvatio da je Belerofon lud za izazovom te mu nije ni u

kom slučaju smanjivao moguću pogibelj. Belerofon je bio zahvalan na
mogućnosti da se uzdigne od poštara do pravog heroja, te je odmah počeo
planirati napad. Pričalo se da je Himera potpuno neranjiva na napade s tla.
Neki su je napadali pješke s kopljem ili mačem na njihovu vječnu žalost. Čak
se pričalodahom
o nekom konjaniku iz Tesalije kojem smislom
je Himera
zapotpuno
logistiku,spalila
konja
vatrenim kada joj se približio. S oštrim Belerofon
je suzio mogućnost napada na ili iz zraka ili s mora. Zadnju je mogućnost
isključio odmah zbog toga što je Himerina jazbina bila duboko u kopnu. Zato
se odlučio na zračni napad za što mu je trebao leteći konj. Još dok je Belerofon
bio dječak, u Korintu je uspio jahati čarobnog konja Pegaza, besmrtnog
potomka boga Posejdona i Gorgone Meduze. Pegaz se rodio kada je Perzej
odsjekao Meduzinu glavu. Kao i svi ostali, Belerofon se nije mogao ni približiti
Pegazu, te je stoga potražio savjet vidovnjaka Poleida.
Poleid je savjetovao Belerofonu da prenoći u Ateninu hramu. U snu mu je prišla
božica i dala zlatne uzde. Ujutro je Belerofon našao Pegaza kako pije vodu na
Pirenskom izvoru, te mu nabacio uzde preko glave što mu je omogućilo da ga
pripitomi i uzjaše. Tako je još jednom odlučio potražiti Korintski izvor i svog
vjernog konja. Na putu je razmišljao o naoružanju koje će ponijeti u borbu.
Očito je da mu ne bi pomogao bilo kakav mač ili koplje. Za početak, koplje za
jahača mu je bilo neophodno, ali čak i takvo koplje nije bilo jamac uspjeha.
Ponovo su bogovi pomogli Belerofonu savjetujući mu da stavi grumen olova na
vrh koplja. Razlog za to je bio taj da, ako se koplje gurne u Himerina usta ona
će vatrenim dahom otopiti olovo koje će tada spaliti Himerinu utrobu. Tako je
Belerofon otišao sve do Korinta, našao Pirenski izvor i konja Pegaza te se
vratio natrag u Liciju, te ubio Himeru svojim tajnim oružjem.
BRONČANO DOBA
Razdoblje između kamenog i željeznog doba gdje je čovječanstvo uvelike
koristilo legure bakra i kositra. U grčkoj su kraljevstva u tom dobu stvarala
veličanstvena djela, pogotovo se to odnosi na zlatne maske nađene u području
drevne Mikene. To je i razdoblje stvaranja grčkih legendi. To je doba slijedilo
razdoblje divljaštva kada su, po nekima, Dorani sa sjevera željeznim oružjem
uništili kraljevstva brončanog doba.
CRNO MORE
Obale ovog mora sjeverno od azijskog dijela Turske bile su baš dovoljno
udaljene od Grčke, kako bi se za njih mislilo da je to zemlja tajni i čuda. Tako
je to mitološka zemlja Amazonki, čudesnih žena-lovaca koje su trebale
muškarce samo za ostvarivanje potomstva. Na obali Crnog mora bio je i grad
Kolhida u koji su Jazon i Argonauti putovali u potrazi za zlatnim runom.
DANAIDE

Pedeset kćeri kralja Danaja iz Argosa, koje su se udale u jedoj svečanosti za

pedeset prosaca. Po naredbi svoga oca, ubile su svoje muževe prve bračne
noći i za to osuđene u zagrobnom životu na beskonačan rad. Nosile su vodu iz
rijeke Stiks u probušenim posudama.
DANAJ
Kralj Argosa koji je naredio svojim kćerima (njih pedeset) da ubiju svoje
muževe prve bračne noći. Za kaznu su kćerke Danaja osuđene na beskonačan
rad u zagrobnom životu; morale su nositi vodu iz rijeke Stiks u probušenim
posudama.
DANAJA
Majka Perzejeva iz veze sa Zeusom. Danajin otac, kralj Akrijij iz Argosa bio je
upozoren
dijete kako ćekovčeg
u brončani ga ubitii Danajin
bacio gasin, te je kada
u more. ObojesesuPerzej rodioastavio
preživjeli, Danajamajku
je i
postala objekt neželjene privrženosti kralja od Serifa. Kako bi zaštitio majku
Perzej je pristao poći po glavu Gorgone Meduze.
DEDAL
Graditelj Labirinta za kralja Minosa s Krete. Dedal je bio slavan majstor i
izumitelj. Prije njega statuama su ruke bile čvrsto pričvršćene za tijelo, a on
ime je dao prirodan stav i snagu pokreta. Dedal je tvrdio da je izmislio pilu, ali
je sva zasluga otišla njegovom nećaku, kojeg je ubio iz ljubomore. Zbog tog je
ubojstva pobjegao iz rodne Atene na otok Kretu kralja Minosa.
Kralj Minos bio je poznati nezahvalnik. Jednog dana kada je nestao njegov sin
Glaukus, potražio je pomoć vidovnjaka Poleida, vjerujući u njegove moći
predviđanja i unutarnje vizije. Poleid je isti onaj prorok koji je savjetovao
Belerofona kako da ukroti letećeg konja Pegaza. Ubrzo je pronašao dječaka
ugušenog s glavom u velikoj tegli meda. Kao zahvalu Minos je Poleida
zaključao u sobu s mrtvim dječakom govoreći mu da će ga pustiti tek kad oživi
dječaka. Kako je Poleid bio vidovnjak, a ne čarobnjak nije znao što učiniti sve
dok mu u sobu nije ušla zmija i uginula. Njezin je partner nestao te se ubrzo
vratio s nekom biljkom koju je trljao o zmijsko tijelo, sve dok nije oživjela.
Vidjevši toPoleid
nagradu, Poleidsejezačudio
učinio isto
kadai oživio
mu jeGlaukusa. S pravom
Minos rekao kako neočekujući zahvalu
može ići kući sve i
dok Glaukusa ne nauči svim svojim tajanstvenim moćima. Nevoljko je ovaj to i
učinio, da bi na kraju, kada mu je Minos dozvolio da ode kući rekao Glaukusu:
"Pljuni u moja usta". Mladić je to i učinio te trenutno zaboravio sve što ga je
Poleid naučio.
Kralj Minos pokazao je sličnu nezahvalnost prema Dedalu. Zauzvrat brojnih
usluga, posebno gradnje Labirinta, Minos je dao Dedala zatvoriti ili u njegovu
radnu sobu ili u sam Labirint. Zapravo je Dedal bio prisiljen dizajnirati Labirint
zbog svoje indiskrecije. Minosova kraljica Pasifa se zaljubila u bika, ali ne
svojom voljom, već je to bila kazna bogova prema nezahvalnosti koju im je
Minos iskazivao. Kako bi pomogao kraljici, Dedal je oblikovao šuplju kravu u
kojoj je Pasifa mogla prići biku. Iz te veze rodio se Minotaur, polu-čovjek, polu-

bik.
Labirint je izmislio Dedal kako bi zatvorio Minotaura, a neki kažu i Pasifu i
njenog sukrivca. Ali Dedal je bio genij, pa kako je bio zatvoren u svom
arhitektonskom remek-djelu, dobro je znao kako vrata Labirinta nisu izlaz.
Naravno, Minos je postavio na vrata jaku stražu znajući da, ako je netko
sposoban naći put među tim iskrižanim putovima, onda je toMinos
bio graditelj
Labirinta Dedal. Zato je Dedal smišljao druge načine bijega. je bio
dovoljno ljubazan da mu da sobu s prozorom koji je gledao s visoka na krajolik
Krete. Kralj je bio uvjeren kako njegov zarobljenik neće skočiti u slobodu, ali je
previdio mogućnost da ptica u kavezu može letjeti. I stvarno, Dedal je bio
inspiriran letovima ptica pred prozorom, pa je skupljao otpala pera ptica. Kao
Leonardo da Vinci mnogo stoljeća u budućnosti, nacrtao je okvir krilatog oblika
na koji su se mogla pričvrstiti pera. Napravio je drveni okvir povećih krila kako
bi testirao prototip. Pokusi su bili vrlo važni, jer je o konačnoj funkcionalnosti
krila ovisio ne samo njegov, već i život njegovog sina Ikara. Minos je zlobno
zatvorio nevinog dječaka zajedno s ocem. Napokon je osvanuo dan kada će se
vinuti u nebesa. Kada je zakačio krila sinu i sebi Dedal je konstantno
upozoravao svog sina na to kako je ljepilo kojim je lijepio perje vrlo neotporno
na toplinu te će popustiti ako se bude previše približio suncu. Ikar je mislio da
njegov otac preuveličava stvar, te je kada su se pustili s prozora osjetio
ushićenost koja ga je tjerala da leti sve više u zrak. Sve se dogodilo kako je
Dedal predvidio, krila su popustila, a Ikar je pao i utopio se u moru koje od
tada nosi njegovo ime.
DELFI
Svetište Apolonovo
traženi kroz povijest.i mjesto slavnog proročišta,
Baš je Delfijsko čiji su nepogrješivi
proročište savjetovalo savjeti
kralja Kreza iz
Lidije da će, ako se pobuni protiv Perzijanaca (kao što je namjeravao), jedno
moćno carstvo propasti. Krez je to shvatio kao potvrdu njegovog plana, a i
proročanstvo se ispunilo. Nažalost carstvo koje je propalo bilo je njegovo.
DEMETER
Božica zemljoradnje, sestra Zeusova, majka Persefonina. Kada je Persefonu
oteo vladar Podzemlja Had, Demeter je bila očajna. Lutala je po cijeloj zemlji
tražeči kćerku tijekom čega su se usjevi sušili i vladala je vječna zima.
DIA
Mali otok blizu Krete, točno iza luke drevnog Knososa. Neki kažu da je Tezej
ostavio Arijadnu na otoku Naksos, pošto ga je ona spasila iz Labirinta, dok
drugi tvrde da je bio toliko nestrpljiv, da ju je ostavio na otoku Dia koji je
gledao na kraljevstvo njezina oca, Kretu.
DIKTE
Planina na Kreti, mjesto špilje u kojoj se rodio Zeus. Ondje se skrivao od svog
oca Krona, koji ga je namjeravao pojesti, kao što je učinio i sa svim svojim

potomcima. Kada je Zeus odrastao, dao je svom ocu napitak, koji ga je

natjerao da ispovrati svu Zeusovu braću i sestre. Vodiči u špilji danas svijetle
svjetiljkama kako bi otkrili sjenku spavajućeg djeteta odnosno Zeusa.
DIKTIS
Ribar ili pastir sa Serifa. Diktis je ponudio sklonište Perzeju i njegovoj majci
Danaji kad ih je plima nanijela na njegov otok. Oni su poslani na more u
kovčegu po nalogu Perzejeva djeda, kojeg je proročište upozorilo da će
umrijeti od ruke Danajinog sina. Nakon smrti kralja Polidekta, Diktis je vladao
otočnim kraljevstvom.
DIONIZ
Bog vina, sin Zeusa i Semele, spasitelj Arijadne nakon što ju je napustio Tezej.
Dioniz je svoju
pokazao također spasio
pravu ćudsvoju majku
kao bog iz Podzemlja,
oluje nakon što
te ju ubio munjom. joj jejeZeus
Dioniz nagradio
Midu moći da sve što dodirne pretvori u zlato, a zatim je bio dovoljno ljubazan
da mu uzme tu moć kada je dokazao kako je to neugodno imati.
DORANI
Napadači Grčke iz željeznog doba, uništitelji Mikene i drugih kraljevstava.
Sigurno je da je Mikenska kultura brončanog doba tragično završila, a neki
misle se da su tome bili uzrok napadači sa sjevera sa superiornim oružjem od
željeza. Drugi opet misle da je uzrok propasti Mikene unutrašnje previranje,
pobuna ili kombinacija toga.
DRIADE
Vile koje su živjele na drveću i s njim umirale. Poput riječnih vila znanih kao
Najade i morskih Nereida, Driade su bile niža božanstva s ograničenim
moćima i smrtne.
EDIP
Tebanski kralj koji je ne znajući ubio svog oca i oženio svoju majku.
Raznoliki susreti čekali su heroje kada su odlazili na putovanja, nikad ne
znajući kakve ih pustolovine očekuju. Ponekad su ti susreti bili s ljudima, a
ponekad i nisu. Heroju Edipu je jednom neki kočijaš rekao da se makne u
uskom prolazu, ali je ovaj to odbio. Kad je kočija jurnula prema njemu, Edip je
srušio kočijaša nakon čega je ovaj umro. Tek dugo nakon toga događaja je
Edip saznao kako je taj kočijaš bio njegov otac.
Dalje na tom istom putu Edip je stigao do drugog uskog prolaza. Tu se
smjestila zvijer s glavom žene, krilima grifina i tijelom lava. To čudovište je bila
Sfinga koja je svim prolaznicima postavljala zagonetku. Pogrešan odgovor
značio bi smrt. Postavila je zagonetku Edipu: "Što hoda na četiri noge ujutro,

na dvije u podne, a na tri uvečer ?"

"To je jednostavno," odgovorio je heroj. "Čovjek puže na četiri noge kao dijete,
na dvije noge hoda u zreloj dobi, dok sa štapom hoda kad ostari."
Čuvši to, Sfinga je odmah otrčala i ubila se. Zahvalni stanovnici obližnje Tebe
učinili su Edipa svojim kraljem. Poput svih velikih heroja nikada nije izbjegavao
ovakve susrete.
EFIRA
Prvobitno ime Korinta. Sizif je bio osnivač i prvi kralj. Belerofon je bio
stanovnik, iako je prognan zbog ubojstva. Kada su ga izazvali na borbu s
Himerom, vratio se na mjesto svog rođenja i vidio letećeg konja Pegaza na
Pirenskom izvoru, korintskim mjestom-simbolom od davnih vremena. Kaže se
da je izvor nastao od suza majke, koja je oplakivala nesretnu smrt svoga sina
koga je ubila božica Artemida.
EGEJ
Kralj Atene, otac heroja Tezeja. Kada se mladi Tezej vratio iz Atene nakon što
se pokazao herojem očistivši obalu od razbojnika, Egej ga nije prepoznao.
Njegova žena, Medeja, nagovorila ga je da otruje vino Tezeju. Heroj bi možda i
umro da Egej nije uočio prepoznatljiv uzorak na njegovom maču. Bio je to mač
koji je Egej godinama prije sakrio ispod stijene kako bi ga njegov sin pronašao.
EGEJSKO MORE
More između Grčke i Male Azije. Ime potječe od kralja Egeja koji se bacio u
njega vjerujući da je njegov sin Tezej poginuo. Tezej je po povratku s Krete
trebao podići bijela jedra koja su kralju Egeju trebala reći da mu je sin preživio
užase Labirinta. Tezej je preživio, ali je zaboravio podići jedra.
EHO
Vila koju je Hera osudila na govor samo kao eho riječi drugih ljudi. Beznadno
se zaljubila u Narcisa te venula u svojoj neuzvraćenoj strasti sve dok nije ostao
samo njezin glas. Za Eho se još kaže da je izgubila glas kao posljedicu bijega
od Pana.
polu Pan joj
jarac-polu se osvetio
čovjek) zbog
tako što je njene
izazvaoreakcije na njegov
ludilo obližnjih izgled
pastira koji(Pan je bio
su napali
Eho te je samo njezin glas preživio.
ELIZEJSKA POLJA
Raj za heroje, a nalazio se ili u Podzemlju ili na dalekom zapadu. Ovdje su
heroji živjeli u ugodnom društvu, lijepom krajoliku i herojskim potjerama u lovu
te gozbama. Kao nagradu za spektakularna postignuća, Heraklo je dobio dom
na planini Olimp i božicu za ženu. Ali dio njega koji nije potjecao od oca Zeusa,
već od smrtne majke Alkmene, bio je poslan u Podzemlje, te kao utvara luta
Elizejskim poljima u društvu drugih heroja.

EPIDAUR
Drevni grčki grad, mjesto veličanstvenog kazališta iz 4 st.pr.Kr., gdje se još
uvijek odigravaju predstave. Baš je u Epidauru Tezej svladao odmetnika
Perifeta. Mladi heroj je tek krenuo u svoje avanture, kada ga je u zasjedi
dočekala prijetnja s buzdovanom. Perifet ga je pokušao srušiti svojim oružjem,
debelom granom otežanom metalom na jednom kraju. Ali Tezej je uspio
ugrabiti mu oružje i okrenuti situaciju. Tu je ustanovio pravilo kojim se
kažnjavalo zločince na onaj način na koji su oni htjeli nauditi žrtvi.
ETEJ
Brat Kirke, otac Medeje i davatelj zadataka za Jazona. Etej je bio kralj Kolhide,
barbarskog kraljevstva na dalekom rubu herojskog svijeta. Ondje, u tajnom
lugu boga rata Aresa, objesio je zlatno runo čarobnog letećeg ovna, što je bio
objekt potrage
runom, te ga jeza Jazona
poslao nai Argonaute. Etejnego
niz misija prije nije nježno
mu ga primio
je želiozahtjev Jazona
predati. za
Potajno
mu ga nije ni želio predati, te ga Jazon ne bi ni dobio da se Etejeva kćerka
Medeja nije zaljubila u Jazona i pomogla mu u potrazi.
ETRA
Princeza iz Trezena i majka heroja Tezeja. Kada je Tezej odrastao, Etra ga je
odvela na šumsku čistinu i izazvala ga da se dokaže tako što će sam podići
stijenu. Etra je znala da će ispod stijene naći mač i sandale svoga oca, kralja
Egeja od Atene. Egej je otišao u Atenu prije Tezejeva rođenja, ali je ostavio to
znamenje koje bi trebao naći njegov sin ukoliko se pokaže sposobnim.
EURIDIKA
Vila, žena Orfejeva. Euridika je umrla stavši na zmiju otrovnicu, dok je bježala
od nižeg božanstva Arista. Njezin muž je bio tako neutješan, da je otišao u
Podzemlje tražeći dozvolu od vladara da ju vrati natrag. To mu je odobreno
pod uvjetom da ju ne pogleda sve dok se ne vrate u zemlju živih. Gotovo
stigavši do cilja Orfej je zaboravio na uvjet i pogledao ju.
EURISTEJ
Rođak Heraklov koji mu je zadao zadatke. Kralj od Mikene i Tirinza samo zbog
Herine mržnje prema Heraklu, koji je bio sin njezina muža Zeusa i smrtne
Alkmene. Znajući da će Alkmena uskoro roditi, Zeus se hvalio kako će jedan od
njegovih potomaka, koji će se slijedeći roditi, postati vladar dva velika
kraljevstva. Hera ga je nagovorila da se zakune na to, a zatim odgodila
Alkmenin porođaj. Euristej, Zeusov praunuk, se rodio prvi.
EUROPA
Fenička princeza koju je oteo Zeus i odveo na Kretu. Europa je skupljala divlje
cvijeće na livadi pokraj mora kada je naišla na lijepog bijelog bika. Bik je bio

neobično pitom i nije ulijevao strah. Ukrašavajući rogove svojim cvijećem,

nakraju se ohrabrila te ga zajašila. Bik, koji je zapravo bio maskirani bog Zeus,
je u trenu skočio i zaronio u more. Europa je odnešena na otok Kretu, gdje je
postala majka kralja Minosa. Europin brat Kadmo je određen da ju pronađe i
vrati. Savjet je potražio u proročištu u Delfiju, koje mu je reklo da odustane od
potrage. Umjesto
kudatoga
trebao je kraju
lutati osnovati
sve dok ne naiđe na kravu, zatim bi
je
slijediti svuda bi pošla i na grad na mjestu na kojem
krava legla. Tako je, po legendi, osnovan Grčki grad Teba, koji se dovodi u
vezu s mjestom gdje je Kadmo sa svojim suputnicima donosio vodu s obližnje
fontane. Tu je sve osim Kadma ubio zmaj. Kadmo je nakon toga ubio zmaja i,
na zahtjev božice Atene, posijao nekoliko zmajevih zubi u zemlju. U taj tren su
naoružani muškarci izrasli iz zemlje, kao što će i kasnije za Jazona pod sličnim
okolnostima, jer su zubi koje je Jazon zasadio u plodnu zemlju Kolhide potjecali
baš od zmaja kojeg je ubio Kadmo. Kadmo je uzrokovao sukob između izraslih
vojnika, koji su se muđusobno borili sve dok ih nije ostalo petoro. Ta petorica,
s Kadmom su postali prvi stanovnici Tebe. Kadmo, njihov kralj, naučio ih je
čitati i pisati. Uistinu, grčko pismo potječe iz zemlje Feničana (današnja Sirija i
Libanon), mitološkog doma Kadma i njegove sestre Europe.
FEDRA
Kćerka krećanskog kralja Minosa i sestra Arijadnina. Neki kažu kako je Tezej
ostavio Arijadnu na otoku, nakon što mu je ova pomogla izaći iz Labirinta, zato
što ga je protivno njegovoj volji odnijela plima, dok drugi smatraju kako je
razlog tomu bio taj što se zaljubio u Fedru. U svakom slučaju, ubrzo se oženio
Fedrom.
FENIČANI
Povijesno, slavni moreplovci iz područja današnje Sirije. Feničani su vjerojatno
pomogli osnutku Tebe u Grčkoj, kao što se spominje u mitu o Kadmu. Grčko
pismo potječe od feničanskih znakova.
FINUS
Kralj iz Salmide koji je uvrijedio bogove, pa su za kaznu na njega poslane
Harpije, ptice oštrih pandži sa ženskim licima, koje su ga ometale pri obrocima
i zagađivale njegovu hranu. Kao zahvalu Argonautima što su ga oslobodili tih
ptičurina, upozorio ih je na Sudarajuće stijene koje su se nalazile na njihovoj
ruti prema Kolhidi u potrazi za zlatnim runom.
FOLUS
Najciviliziraniji od ondašnjih kentaura (Hiron je bio različita generacija). Folus
je umro ispustivši jednu od Heraklovih otrovnih strijela na nogu.
FRIGIJA

Veliko područje danas znano kao Turska. Legendarni Mida, koji je posjedovao
"Midin dodir", bio je kralj Frigije. Kaže se kako je jednom našao pijanog satira u
svojem vinogradu te ga odmah vratio satirovom gospodaru, bogu vina Dionizu.
Kao zahvalu za taj čin, Dioniz je dao Midi sposobnost da sve što dodrine
pretvori u zlato. To se pokazalo kao dvosjekli mač, jer se ta moć nije mogla
uključiti i isključiti. Dioniz jeu na kraju ipak
rijecibio
dovoljno ljubazan te je dozvolio
Midi da opere svoj "dodir" Frigijskoj Paktol.
FRIKS
Princ kojeg je sa žrtvovališta spasio čarobni leteći ovan. Friks je pobjegao
skupa sa sestrom Helle na leđima životinje. Helle se zavrtilo u glavi te je pala u
more, dok je Friks završio u Kolhidi, tajanstvenoj periferiji svijeta heroja. Ondje
je u objesio ovnovo zlatno runo u svetom lugu Aresa, boga rata. Runo je
kasnije postalo objekt slavne potrage Jazona i Argonauta.
FURIJE
Duhovi žena koji su mučili zločince, osobito one koji su počini neki zločin protiv
člana svoje obitelji. Kada su Tezej i Peritej pokušali izvući Persefonu iz
Podzemlja, njen muž Had ih je prijevarom nagovorio da sjednu na klupu za
koju su od tog trenutka postali trajno pričvršćeni. Tada je Had pustio Furije na
njih.
GEJA
Božica zemlje; majka Titana, Kiklopa i Giganta. Jednooki Kiklopi izgradili su
nebeski dvorac na planini Olimp za bogove, kada je Zeus svrgnuo svog oca
Krona i druge Titane koji su do tada vladali svemirom. Možda iz osvete su Zeus
i drugi bogovi napadnuti na planini Olimp od strane Giganta. Napad je bio tako
žestok da bogovi nikako ne bi opstali da nije intervenirao Heraklo, budući da je
bilo prorečeno kako će im smrtnik pomoći.
GIGANTI
Monstruozna djeca božice Geje; braća Kiklopa i Titana. Neki kažu da je
Zeusovo svrgavanje njegova oca Krona i drugih Titana uzrokovalo osvetu
Giganta. Napali su planinu Olimp, bacajući stijene i zapaljena stabla.
Olimpijcima je savjetovano kako će se jedino izvući uz pomoć smrtnika, te su
pozvali u pomoć Herakla i pobijedili.
GLAUKUS
Sin kralja Minosa s Krete. Minosova palača u Knososu je bila tako velika, da
kada je jednog dana dječak Glaukus nestao, kralj je morao uz pomoć vizionara
potražiti ga. Vidovnjak Poleid našao je dječaka mrtvog s glavom u tegli meda.
Minos je zahtjevao da povrate dječaku život, što je vidovnjak i učinio, ali je

umjesto zahvale kralja morao naučiti dječaka svim svojim mističnim

vještinama.
GORGONE
Monstruozne sestre s kosom od zmija, veprovim kljovama i plažućim jezicima.

Jedina smrtna od njih triju bila je Meduza. Posjedovala je moć kojom bi
svakoga tko ju pogleda pretvorila u kamen. Heroj Perzej je, braneći svoju
majku od neželjenog udvaranja kralja Polidekta iz Serifa, obećao donijeti
Meduzinu glavu.
GREJE
Dvije (ili tri) sestre, različito opisivane kao vještice ili labuđe (ružne) od
rođenja. Zajedno su imale samo jedno oko i jedan zub.
HAD (1)
Bog mrtvih, vladar Podzemlja. U raznim avanturama, Had je oteo
djevu Persefonu, prevario Tezeja i Periteja, a čak ga je uspio zarobiti
Sizif. Bog Had bio je jeziv lik za sve žive, koji su bili pažljivi kada se
zaklinju u njegovo ime. Za mnoge je ljude bilo dovoljno strašno samo
izreći njegovo ime. Zato su izmislili eufemizam, riječ koja isto znači,
ali je samo
dolazili ugodnija
iz zemlje za čuti. Hadovo)
(obitavalište Budući da su svi da
i budući dragocjeni minerali
je kralj bio bogat
sudeći po broju podanika u kraljevstvu mrtvih, prozvali su ga
"Ploutos" - bogatstvo. To vrijedi i za Rimljane koji su Zeusa zvali
Jupiter, Aresa Mars, Herma Merkur i Hada Pluton.
HAD (2)
Kraljevstvo mrtvih, ili ispod zemlje ili na dalekom zapadu kojeg su
znali stari Grci. Dobilo je naziv po svom vladara, bogu Hadu. Grci nisu
znali što očekivati poslije smrti, što i nije bilo iznenađujuće. Saznanja
o životu poslije smrti bila su različita i suprotstavljajuća. Neki su mislili
kako heroji putuju u Elizejska polja, gdje love i blaguju u ugodnom
društvu do vječnosti, dok su obični ljudi predani na beživotan i
dosadan boravak u poljima Asfodela. Prvo su pili vode rijeke Lete,
zbog čega su zaboravili sve iz njihovog prošlog života tako da nisu
imali o čemu pričati. Podzemno kraljevstvo Had bilo je tako vlažno,
mračno i pljesnjivo mjesto da su se i bogovi na nebesima okretali u
gadosti kada su ga vidjeli u otvoru na zemlji.
HARIBDA

Mitološki vrtlog blizu Sicilijanske obale koji je usisavao veliku količinu

vode tri puta na dan. Zajedno s čudovištem Scilom bio je dvostruka
opasnost za Odiseja. Čarobnica Kirka upozorila je heroja da se vrtlog
može izbjeći samo prolazeći uz obalu ispod stijene na kojoj je bila
Scilina jazbina.
mornara Odisej je
od mnogoglave to i učinio izgubivši pri tome samo šest
Scile.
HARON
Sablasan lađar koji je prevozio mrtve preko rijeke Stiks; njegova
podmitljivost protegla se i do današnjih dana. Običaj je bio staviti
novčić u usta mrtvaca kako bi mu se osigurao put u Had. Haron nije
bio na usluzi živim putnicima, tako da je Heraklo morao uložiti sve
svoje snage u zastrašivanje kada mu je kao jedan od zadataka bilo da
dovede
dovoljnoKerbera natrag
zasvirati u gornji svijet.
očaravajuću melodijuNasuprot
svojomHeraklu, Orfeju
lirom kako je bilo
bi naveo
Harona da ga preveze.
HARPIJE
Smrdljive ptice oštrih pandži s licima žena, koje su zagađivale hranu
kralja Finusa iz Salmide. Kralj je bio toliko zahvalan Argonautima što
su ga riješili napasti da je savjetovao Jazona i njegove suputnike kako
da izbjegnu Sudarajuće stijene.
HEFEST
Šepavi bog vatre i obrta. Hefest je bio sin Zeusa i Here. Šepao je od
rođenja zbog čega ga je majka bacila s planine Olimp. U nekim
verzijama kaže se kako se našao uslijed svađe između Zeusa i Here,
te ga je Zeus uhvatio za nogu i bacio s Olimpa na zemlju duboko
dolje.
HEKTOR
Trojanski princ. Hektor je bio plemenitiji od ponosnog Ahileja, grčkog
junaka koji je opsjedao Troju u trojanskom ratu. Ali Ahilej je bio bolji
borac, te je s lakoćom svladao Trojanca u borbi prsa o prsa. Ahilej je
vukao Hektorovo tijelo kočijom oko zidova Troje. Hektora je osvetio
njegov brat Paris uz pomoć Apolona.
HELENA
Spartanska
uzrokovala jeprinceza,
Trojanski žena Menelajeva.
rat. Zapamćena Njena
je po vezafrazi
poznatoj s pjesnika
Parisom

Marlowea "lice koje koje je pokrenulo tisuću brodova". Dok je još bila
dijete, oteo ju je Tezej, ali su je spasili njezina braća blizanci Kastor i
Poluks.
HELLE
Tebanska princeza koju je od žrtvovanja spasio zlatni leteći ovan.
Kako joj se zavrtilo u glavi na životinjinim leđima, pala je u more.
Ovan je odletio u Kolhidu, gdje mu je zlatno runo obješeno u svetom
lugu. Upravo to zlatno runo su tražili Jazon i Argonauti.
HELLESPONT
Tijesnac koji povezuje Crno i Egejsko more. Legendarno prozvan po
Helle, koju
životinje jetijesnac.
u taj žrtvovanja spasio
Ovnovo leteći
runo ovan obješeno
je kasnije i koja je upala
lugu,s te
leđa
ga
je čuvao zmaj. To je bilo zlatno runo koje je tražio Jazon s
Argonautima.
HERA
Božica braka, žena Zeusova, kraljica Olimpijaca, Heraklov neprijatelj.
Ona je poslala na njega zmije dok je još bio beba, i kasnije podigla
Amazonke protiv njega kada je bio na jednoj od svojih potraga. S
druge strane, Hera je pomagala heroju Jazonu.
U grčkoj mitologiji Hera je bila vladajuća božica Olimpa, zato što je
bila Zeusova žena. Ali njeno obožavanje potječe puno dalje u prošlost
od muževljevoga. Potječe iz vremena kada je stvaralačka sila koju
zovemo "Bog" začeta kao žena. Božica je uzimala mnoge oblike, a
među njima i oblik ptice. Hera je obožavana u cijeloj Grčkoj, a
najstariji i najvažniji hramovi su posvećeni njoj. Njezina podložnost
Zeusu i opis kao ljubomorne zlice je mitološki odraz jedne od
najdubljih promjena u ljudskoj duhovnosti.
Prije desetkečovječanstvo
rukotvorine, tisuća godina, kadaopčinjeno
je bilo su nastali špiljskitijelom,
ženskim crteži ilii
trudnicom ili zrelom ženom. Rađanje je ljudima bilo utjelovljenje
velike sile koja stvara život svakog proljeća. Razmjer kojim su naši
preci obožavali tu silu navodi na sigurnu tvrdnju da su o njoj mislili
kao o ženi.
Tisućama godina kasnije (i nekih pet do devet tisuća godina prije
našeg doba), Europski potomci tih ljudi živjeli su u velikim selima, sa
specijaliziranim zanatima i religijskim institucijama. Očito je iz
rukotvorina koje su ostavili za sobom, kako su obožavali silu (ili grupu
sila) koja je dolazila u puno različitih oblika - ptica, zmija, i sama
zemlja. Ta velika sila je bila žena, jer je za ljude žena imala

sposobnost stvaranja novog života.

Kaže se da tek kad je čovječanstvo otkrilo i mušku ulogu u stvaranju
života, da su se počeli obožavati muška božanstva. Nema razloga za
sumnju da su se muška božanstva obožavala i prije, ali su imali manju
važnost Europljani
života, od ženskih.su,
Ali imožda
kad se otkrila
sve dou potpunosti tajna stvaranja
Minojske Krete, nastavili
obožavati Veliku Majku.
Ti miroljubivi Europljani, znani kao "stari Europljani" nisu čak ni
ograđivali svoja naselja, jer se nisu bojali svojih susjeda. Ali stvari su
se promijenile i nastalo je razdoblje nasilja. Osvajači su navalili na
Europu iz prostranih centralnih dolina Azije. Oni su donijeli Indo-
Europske jezike koji danas uključuju Francuski, Talijanski, Španjolski i
Engleski. Također su donijeli boga neba, glavno muško božanstvo
koje je u grčkoj mitologiji postalo poznato kao Zeus.
Malo se zna o tim ranim Indo-Europljanima, ali miroljubiva naselja
stare Europe im se nisu mogla suprotstaviti. U nekim mjestim nova
kultura je prevladala, dok je u drugim imala manji utjecaj. Čvršći
gorštaci su se oduprli, ali su se mnogi odselili iz svojih nastambi i
povukli druge u domino efektu. Posljedica toga je vjerojatno invazija
Dorana na Mikensku Grčku.
Stari red se zadržao najduže na Kreti , koja je Egejskim morem bila
zaštićena od invazije s kopna, a uspjela se održati sve do prije oko tri
tisuće godina. Zatim se naglo, iz perspektive ljudskog postojanja,
promijenio
čine osnovuspol
Grčkenajveće sile ispričane
mitologije od ženskog u muški.nakon
su nedugo Mnogete priče koje
promjene.
Zeusove mnoge preljubničke afere možda potječu iz ceremonija
kojima se novi bog neba "ženio" različitim lokalnim utjelovljenjima
Velike Božice. Da je bilo nesigurnosti u ulozi nadmjesnog boga kod
njegovih sljedbenika, vidi se po mitološkom rođenju Atene iz Zeusove
glave, gdje kao da se željelo reći kako bog neba može učiniti sve što i
svaka Velika Božica.
Ta božica se nastavila slaviti u nekim oblicima u budućnosti. Njezino
obožavanje se ponekad odnosilo na "kult plodnosti", ponajviše jer je
religija degenerirala pod novim utjecajima. Ali mogu se tražiti tragovi
u mitovima starog reda, u kojima je Atena, čije ime potječe prije
Grčke, bila Božica. Pod utjecajem Indo-Europljana, ta ptica božica
postala je vrhunsko božanstvo rata. Njena ranija pojava može se
vidjeti u njenom simbolu, sovi, koji potječe od vizije svete ptice prije
tisuće godina.
HERAKLO
Najpoznatiji od grčkih
Kako bi se iskupio zamitoloških heroja.je
zločin, Heraklo Rimljani su ga zvali
bio prinuđen Herkul.
izvršiti niz

herojskih zadataka ili pothvata. Među njima su bili ubijanje

mnogoglave Hidre, vraćanje zlatnih jabuka od Hesperida i donošenje
paklenog psa Kerbera iz Podzemlja. Heraklo je bio također i Argonaut.
Poput mnogih heroja, Heraklu je jedan od roditelja bio bog, i to baš
Zeus i smrtna
ljubomorna žena zvana
na Herakla, Alkmena.
te je poslala dvijeZeusova žena
zmije, još dok Hera
je bio bila je
dijete,
da ga ubiju u koljevci. Herakla su našli kako guguće sa zadavljenom
zmijom u svakoj ruci.
Kada je odrastao i pokazao se kao nepogrješivi strijelac lukom i
strijelom i vrhunski hrvač s nadljudskom snagom, Herakla je izluđivala
božica Hera. U napadu ludila ubio je svoju vlastitu djecu. Kako bi se
iskupio za zločin, osuđen je na izvršavanje niza zadatka za svog
rođaka Euristeja, kralja Mikene.
Za svoj prvi zadatk, Heraklo je ubio Nemejskog Lava. To nije bio lak
posao, jer je lavlja koža bila neprobojna za koplja i strijele. Heraklo je
blokirao ulaz u lavlju špilju i zadavio ga golim rukama. Kasnije je nosio
lavlju kožu kao ogrtač i razjapljene lavlje čeljusti kao šljem. Kralj
Euristej se tako uplašio svog rođaka da se sakrio u smočnicu. Iz svog
skrovišta naredio je drugi zadatak. Heraklo je trebao pronaći i uništiti
čudovišnu mnogoglavu Hidru.
Hidra je živjela u močvarama Lerne, te je po jednima imala osam do
devet glava, a po drugima pedeset do sto. Neki su čak tvrdili da ih je
imala oko deset tisuća. No svi se slažu da kada bi se jedna glava
odsjekla,
besmrtna,na alitom
ju jemjestu su izrasle
bio izazov još Što
odsjeći. dvije. Samo
je još je jedna
gore, glava dah
sam Hidrin bila
bio je smrtonosan. Čak udisanje mirisa otisaka stopala bilo je dovoljno
da donese smrt običnom čovjeku, ali Heraklo nije bio običan čovjek.
Veliki heroj je pronašao čudovište u njegovoj jazbini i zapaljenim
strijelama ju izveo na otvoreno. Tada je zadržavao dah dok se hrvao
sa zvijeri. Heraklo je bio jak koliko i desetorica, ali se borba okretala u
korist Hidre. Čudovište je obavilo svoje mnoge glave oko heroja i
pokušalo ga srušiti. Pozvalo je i saveznika, ogromnog raka koji je živio
također u močvari. Rak je Herakla ugrizao u petu i na taj način mu
dodatno otežao bitku. Heraklo je bio na rubu poraza kada se sjetio
svog nećaka.
Heraklo je imao brata blizanca Ifikla. Ifiklo je sudjelova u brojnim
herojskim pothvatima, ali je ostao u sjeni svog slavnog brata blizanca.
Heraklo je zaposlio Ifiklovog sina Jolaja kao svog kočijaša. Jolaj je
dovezao Herakla do močvara Lerne, te je s napetošću promatrao dok
se njegov stric borio s Hidrinim zmijolikim glavama. Konačno, Jolaj
više nije mogao stajati sa strane, te je na povike strica zgrabio goruću
baklju i jurnuo u bitku.
Kako
opržiojebakljom.
Heraklo odsjecao Hidrine glave,
To je sprječavalo daljnjitako
rastjeglava
Jolaj na
svaki
tomranjeni
vratu.vrat
Na

taj način Heraklo je uništavao glavu po glavu uz vatreno djelovanje

svoga nećaka. Na kraju je Heraklo odsjekao i besmrtnu glavu i
zakopao ju duboko ispod stijene. To nije bio herojev zadnji susret s
močvarom.
U jednom od
ubojicama slijedećih
ljudi koje suzadataka boriomočvaru
naseljavale se sa Stimfalijskim pticama,
pokraj Stimfalije u
Arkadiji. Heraklo se nije mogao približiti pticama, jer je zemlja u
močvari bila premekana da bi podnijela njegovu težinu i preblatnjava
da bi se mogao kretati. Konačno se Heraklo sjetio kastanjeta koje mu
je dala božica Atena. Stvarajući buku kastanjetama, natjerao je ptice
da polete u zrak, te ih ubijao svojim strijelama.
U kasnijim pothvatima Heraklo je učinio neverojatne stvari. Jednom je
natjerao boga Posejdona u bijeg iz bitke. Drugom prilikom ranio je
boga rata Aresa, te se hrvao neodlučeno sa samim Zeusom. Heroj je
mogao pomicati planine koje su ograničavale prolaz njegove stoke.
Mogao je bacati stijene kao da su kamenčići. Čak je oslobodio i Titana
Atlasa tereta držanja nebesa. To se dogodilo kada je Euristej tražio da
mu donese zlatne jabuke od Hesperida. Hesperide ili večernje kćeri su
vile koje je božica Hera zadužila za čuvanje određenih jabuka koje je
Hera dobila kao vjenčani poklon. Jabuke su se nalazile u lugu
okruženom visokim zidom, a čuvao ih je zmaj po imenu Ladon, čije su
mnoge glave govorile istodobno u zbrci jezika. Lug se nalazio u nekoj
dalekoj zemlji na zapadu u planinama koje su dobile ime po Atlasu.
Atlas
bogova,je bio Titan,
rođeni odzaGeje.
koje Jedan
se kaže
od da su bili braće
njegove članovibio
prve generacije
je Kron, otac
Zeusov. Atlas je pogriješio što je stao na stranu Krona u ratu protiv
Zeusa. Za kaznu, bilo mu je određeno da drži nebeski svod na svojim
ramenima.
Heraklu je bilo rečeno kako nikada neće doći do jabuka bez pomoći
Atlasa. Titan je bio presretan što će mu pomoći, jer je to značilo da će
se osloboditi sviog tereta. Rekao je heroju da drži svod, dok on ode u
vrt Hesperida po jabuke. Ali je prvo Heraklo trebao učiniti nešto s
bučnim i nasilnim zmajem Ladonom. To je brzo učinjeno pomoću
strijela preko vrtnog zida. Heraklo je preuzeo svod, dok je Atlas išao
po jabuke. Atlas je uspješno obavio posao te se brzo vratio, ali je u
međuvremenu shvatio kako je ugodno biti neprisiljen na vječno
držanje razmaka između neba i zemlje. Heraklo se pretvarao da
prihvaća te uvjete, ali je rekao kako mu treba jastuk za svoja ramena,
te je zamolio Atlasa da mu pridrži svod dok ovaj ne ode po jastuk.
Titan je zahvalno pristao, a Heraklo je otišao obećavši da će se vratiti.
Kao svoj zadnji pothvat, Heraklu je naloženo da dovede psa Kerbera iz
Hadovog paklenog kraljevstva. Had je bio bog mrtvih. Njegovo
kraljevstvo, u koje
zemlje i zvalo su svi smrtnici
se Podzemlje, jednom
ili Had morali
po svom doći, ležalo
vladaru. je ispod
Prva prepreka

koju su mrtvi morali prijeći na svom putavanju bila je najpoznatija

Hadska rijeka Stiks. Tu su se novoumrli skupljali kao bestjelesne
sjenke, samo utvare svojeg bivšeg ja, čekajući na prijelaz Haronovim
čamcem.
Život poslije
stvar. smrti,
Iako nije po mišljenu
bilo vjerskih starih
dogmi Grka,
o tome, bila je su
vjerovali jeziva
kakoi neki
mračna
dio
bića živi i nakon smrti. Ono što je preživjelo, bila je samo bestjelesna
sjenka živog bića.
Obitelji su činile najbolje za te utvare šaljući ih u Podzemlje s mitom
za Harona, kako bi ih prevezao preko rijeke Stiks u kraljevstvo mrtvih.
Ondje su živjeli vječno u bezdušnom društvu, osim ako su bili krivi za
nekakav zločin, jer bi ih tada gospodar Podzemlja kaznio za cijelu
vječnost. Jedina gora sudbina, bila je nedostatak novca za
potkupljivog Harona, te bi u tom slučaju bili osuđeni na vječno lutanje
obalom rijeke Stiks.
Koncept života poslije smrti bio je nejasan i često proturječan. Slijepi
pjesnik Homer, koji je opjevao Herojsko Doba, rekao je kako mrtvi
odlaze u sivo i mračno kraljevstvo ispod zemlje kojim vlada Had.
Homer je također govorio i o otocima blagoslovljenih, smještenih
negdje na dalekom zapadnom kraju ruba svijeta. Ondje su najveći
heroji odlazili nakon smrti, gdje su živjeli u udobnosti i zabavi. S
vremenom ova dva viđenja su se spojila tako da je ulaz u Podzemlje
bio smješten na zapad, blizu ruba gdje se s ravne površine pada u
ništavilo. Postojala
najjednostavniji su dvaDrugi
je umrijeti. načinaput za dolazak
je bio u Podzemlje.
otvoren Prvi ii
samo za bogove
heroje, koji su mogli stići u Hadovo kraljevstvo kroz određene
prirodne provalije i špilje. Najpopularniji prolaz bio je Tenarum u
Lakoniji. To je bio portal koji je izabrao Tezej i njegov suputnik Peritej
u njihovom zloslutnom pothvatu otmice kraljice Hada, Persefone. Neki
još kažu kako je Orfej prošao kroz Tenarum u potrazi za svojom
ženom Euridikom, koja je umrla i otišla u Podzemlje, nakon što ju je
ugrizla zmija. Drugi drže kako je ušao u Aornumu u Tesprociji.
Prije nego što je postao punopravan član božanskog duštva na planini
Olimp, bog vina Dioniz doveo je svoju majku iz Hada. Ona je bila
heroina Semela, koju je ubila munja kada je zatražila od Zeusa da joj
se prikaže u pravoj prirodi kao bog oluja. Kako bi je povratio iz
Podzemlja, Dioniz je otišao u Lernu i zaronio u Alkionijsko jezero, koje
nije imalo dna.
Kada je bio izazvan da dovede natrag Kerbera u zemlju živih, Heraklo
se suočio s jednim od najtežih zadataka. Spustivši se kroz Tenarum u
Had, prvi problem s kojim se suočio bio je mračni lađar Haron. Haron
nije želio prevesti u svom klimavom čamcu one koji nisu ispunjavali
dva uvjeta.Heraklo
biti mrtvi. Prvo, morali su platiti pristojbu
nije ispunjavao niti jedaniliodmito. I drugo,
uvjeta, što jemorali su
izazvalo

Haronovu prirodnu mrzovoljnost te je on bio namršteniji nego ikad. Ali

Heraklo mu je jednostavno odvratio takav mrki pogled s ustrajnošću
koja i priliči heroju koji je prihvatio zadatak i koji neće odustati dok ga
savršeno ne izvrši. Heraklo je to učinio s takvom odlučnošću da je
Haron jednostavno
Slijedeći zaplakao
i još veći izazov bio ijeponizno ga preveo
sm Kerber. Pas jepreko
imao rijeke Stiks.
zube poput
oštrica noža, tri glave, otrovni zmijski rep i hrpu zmija koje su mu
rasle iz leđa. Kada se Heraklo počeo hrvati s psom, te su ga zmije
napadale s leđa, dok su mu Kerberovi oštri zubi posezali za
grkljanom. Na sreću Heraklo je nosio svoju vjernu lavlju kožu, koja je
imala čarobno svojstvo neprobojnosti za sve osim za Zeusove munje.
Nakon titanske borbe, Heraklo je uspio uhvatiti Kerbera za grkljan i
onesvjestiti ga. Kada je osigurao dozvolu od Hada i njegove kraljice
Persefone, stavio je Kerbera na ramena i odveo ga u Mikenu, gdje je
dobio zaslužene čestitke za svoj trud.
Kada je Orfejevu ženu Euridiku preuzeo Had u svoje kraljevstvo
mrtvih, Orfej je čvrsto odlučio vratiti je natrag. Putujući u Podzemlje
kroz provaliju u Tenarumu, on je također dospio na obalu rijeke Stiks.
Ali umjesto da nadvlada Harona mrštenjem, Orfej ga je pridobio
pjesmom. Takva je bila slatkoća njegovog pjevanja i njegovo sviranje
lire da je ne samo privolio Harona da ga preveze preko rijeke tame,
nego je i Kerber očaran melodijom sjeo, stavio šape ispod brade i
slušao u transu.
Smrtnički status Većina
interpretacijama. herojaheroja
u grčkoj
bila su mitologiji
djeca bogovavarirao
i kao jetakvi
u
barem polu-božanstva. to ipak nije značilo da će automatski nakon
smrti otići na nebesku planinu Olimp. Perzej je postigao neku vrstu
besmrtnosti tako što je pretvoren u zviježđe.
Herojima blizancima prvobitno je određeno mješovito blaženstvo.
Poluks je bio dovoljno bažanski kako bi ga primili na Olimp, dok mu je
brat Kastor prebačen u Had poput običnih smrtnika. Ali Poluks se
zauzeo za svog brata rekavši kako ne bi mogao izdržati vječnu
odvojenost. Bogovi su odlučili da oba brata mogu ostati zajedno i to
tako što će obojica pola godine biti duboko pod zemljom ispod
svetišta u Sparti, a drugu polovicu na prozračnim visinama Olimpa.
Heraklo je bio jedini heroj koji je postao punopravan vlasnik svoje
sudbine, ali čak i u njegovom slučaju morao se nositi sa svojim
smrtnim dijelom. Primio je posebnu hvalu jer je pomogao olimpijcim u
njihovoj epskoj bitci protiv Giganta. Ovi ogromni sinovi Geje srušili su
božansku citadelu bacajući zapaljene hrastove i stijene. Božanstva na
Olimpu nikada ne bi pobijedila da nije bilo Herakla i njegovog luka.
Zbog svojih spektakularnih postignuća, čak i za herojske standarde,
dobio
dolazioje od
dom naZeusa,
oca planini već
Olimp
odi božica
smrtnezamajke
ženu.Alkmene
Ali dio njega koji je
poslan nijeu

Podzemlje i kao utvara vječno luta Elizejskim poljima u društvu drugih

heroja.
HERKUL
Rimsko ime za Herakla ili točnije rimska adaptacija grčkog boga. Opće
je mišljenje kako su imena sinonimi za istog heroja, kada se govori o
njegovim podvizima i zadacim u grčkoj mitologiji, ali možda je
postojao talijanski junak legendarne snage kojeg su pomiješali s
Heraklom nakon dolaska grčkih kolonista.
HERM
Šaljivčina i inventivni genij od rođenja, Herm je bio glasnik bogova i
vodič
u mrtvih duša u Podzemlje. Pomogao je herojima Odiseju
njihovim i Perzeju
potragama.
Herm je bio sin Zeusa i planinske vile. Još kao novorođenče bio je
iznimno intelektualno nadahnut. Prvog dana svog života našao je
prazan kornjačin oklop te spoznao njegovu namjenu kao zvučnu
kutiju. Razvukavši tetive preko nje stvorio je prvu liru.
Herm je bio poznat po svom pomaganju čovječanstvu, i kao besmrtni
glasnik i na svoju inicijativu. Kada je Perzej otišao suočiti se s
Gorgonom Meduzom, Herm mu je u tome pomogao. Prema jednoj
verziji mita posudio je heroju svoje čarobne sandale, koje su nositelju
davale sposobnost letenja. Neki kažu kako je Herm posudio Perzeju i
šljem nevidljivosti. Taj šljem je još znan kao šljem tame, a nosio ga je
upravo Herm kada je nestao pred Gigantom Hipolitom. To je bilo kada
su se ogromni sinovi Geje ustali u pobuni protiv bogova s Olimpa.
Njegov radni simbol kao božanskog glasnika bio je štap. To je zapravo
bila vrbina grana s upletenim trakama, tradicionalan znak glasnika.
Kasnije su trake opisivane kao zmije. Kako bi se to i mitološki
podržalo, priča kaže kako je Herm pomoću svog štapa rastavio dvije
zmije koje su se borile te su se one odmah u znak mira splele.
Hermov
putnika, ječesto
posao
subilo
ga vođenje duša
prikazivali mrtvih u Podzemlje.
u slamnatom Kao zaštitnika
šeširu širokog oboda.
Herm je Rimljanima poznat kao Merkur. Njegov najpoznatiji prikaz je
Bellinijeva statua koja ga prikazuje kako slijeće na jednu nogu s
krilima na petama, zmijskim štapom u ruci, dok mu je na glavi
stilizirana kombinacija šljema tame i slamnatog šešira.
HEROJI BLIZANCI
Herojska spartanska braća koja su spasila svoju sestru Helenu od
Tezeja. Blizanci su također i jedrili s Argonautima. Kastor je bio

smrtnik, dok mu je brat Poluks primljen u božansko društvo na planini

Olimp. Zauvijek su spojeni u zviježđu Blizanci na noćnom nebu.
HEROJSKO DOBA
Vrijeme, kako su ga poimali Grci, kada su pojedinci jedinstvene

hrabrosti, snage i fizičke ljepote provodili svoje poduhvate. To
razdoblje se podudara s arheološkom erom zvanom Mikenska, kada
su kraljevstva proizvodila veličanstvene umjetnine i oruđa, kao što su
zlatne maske pronađene na mjestu drevne Mikene.
HESPERIDE
Hesperide ili večernje kćeri, bile su vile koje su, po Herinom
naređenju,
Jabuke čuvaleu jabuke
su držane koje je ona
lugu okruženom dobila
visokim kao ivjenčani
zidom čuvao ih poklon.
je zmaj
zvan Ladon, čije su mnoge glave istovremeno govorile stvarajući
buku. Lug je bio smješten u nekoj dalekoj zapadnoj zemlji u
planinama nazvanim po Atlasu. Heraklo je uzeo jabuke ispunivši time
jedan od svojih zadataka.
HESTA
Božica srca, doma i obitelji. Hesta je u početku bila jedna od dvanaest
vrhovnih boživa na planini Olimp. Ali su joj dosadile sitne intrige i
svađe među Olimpijcima, tako da je prepustila svoje mjesto Dionizu,
bogu vina.
HIDRA
Mnogoglavo čudovište koje je ubio Heraklo. U srodstvu je s Himerom i
Kerberom. U jednom od svojih poduhvata, Heraklo je uočio hidrinu
špilju u močvarama Lerne i prisilio ju zapaljivim strijelama da izađe na
otvoreno. Ušavši hrabro u gužvu, počeo je udarati čudovište svojim
mačem. Ali svaki put kada bi odsjekao jednu glavu, na tom mjestu bi
izrasle dvije. Na kraju je pozvao svog kočijaša da mu donese baklju
kojom je spaljivao rane nastale odsijecanjem glava, te je tako
spriječio njihovo ponovno razmnožavanje. Kada je i zadnja glava
odsječena i zakopana ispod stijene, čudovište je umrlo.
HILAS
Jedan od Argonauta, kojeg su vile povukle u more. Hilas je bio
Heraklov štitonoša, i kada je nestao skupljajući drva za vatru za

posadu Arga, Heraklo je bio izvan sebe. Ali Hilasa nisu mogli naći. On
se ili utopio ili živi s vilama pod vodom.
HIMERA
Vatro-dahćuće čudovište koje je ubio heroj Belerofon; u rodu je s

Kerberom i Hidrom. Himera je bila dijelom lav, dijelom jarac i dijelom
zmija, iako nije sigurno kako su ti dijelovi bili poslagani. Kralj Jobatej iz
Licije poslao je Belerofona za zvijeri vjerujući kako se heroj nikad neće
vratiti. Ipak uz pomoć bogova i letećeg konja Pegaza, Belerofon je
oslobodio Liciju čudovišta.
HIPODAMEJA
Djevojka za kojuPerzejevoj
namjere prema se trebaomajci
oženiti kralj Perzej
Danaji. Polidekt, kako bi skrio
je zamoljen svoje
da donese
poklon za vjenčanje, a kako nije mogao naći odgovarajući poklon
obećao je donijeti Polidektu glavu Gorgone Meduze.
HIPOLIT
Jedan od Giganta, kojeg je ubio Herm. Giganti su bili monstruozna
djeca božice Geje, te su napali Olimp za osvetu Zeusu koji je svrgnuo
Titane. Tijekom borbe Herm je, zahvaljujući svom šljemu nevidljivosti,
uspio ubiti Hipolita.
HIRON
Kron ga je prozvao ljubaznim kentaurom. Drugi kentauri, koji su bili
naročito necivilizirani te skloni nasilju i opijanju, bili su drugog roda.
Hiron je bio učitelj Jazona i Herakla.
HOMER
Tradicionalno slijepi pjesnik ili bard, koji je spjevao epske poeme

herojskog doba. U svojem djelu Ilijada, Homer opisuje Trojanski rat.
Devetogodišnji sukob suočio je grčke heroje s gradom Trojom, koji je
bio smješten na zapadnoj obali što je danas znana kao Turska.
Homerov drugi veliki ep, Odiseja, govori o povratku kući heroja
Odiseja nakon trojanskog rata.
IFIKLO

Brat Heraklov. Iako su bili blizanci, samo je Heraklo bio besmrtan

heroj. To je zato jer je Ifiklo bio sin Alkmene i njenog muža smrtnika,
dok je Heraklo bio sin Alkmene i Zeusa. Ifiklo je bio otac Heraklova
kočijaša Jolaja, koji mu je pomogao ubiti Hidru.
IKAR
Dedalov sin koji se usudio letjeti preblizu suncu s krilima od perja
sljepljenih voskom. Dedala je zarobio kralj Minos s Krete unutar
zidova vlastitog izuma, Labirinta. Ali velliki genij nije trpio
zarobljeništvo. Napravio je dva para krila stavljajući perje na drveni
okvir premazan voskom. Davši jedan par sinu, upozorio ga je da ne
leti blizu suncu, jer će se zbog toga otopiti vosak. Međutim Ikar je bio
tako oduševljen letom da je zaboravio na očevo upozorenje. Perje je
otpalo, a Ikar je našao smrt u moru ispod sebe.
IKSION
Kralj osuđen na vječnu kaznu u Tartaru, vezan lancima za užareni
točak. Iksion je bacio svojeg punca u vatrenu rupu, ali ga je Zeus
pročistio od zločina. Umjesto da bude zahvalan na toj božanskoj
usluzi, Iksion je pokušao zavesti Zeusovu ženu. Hera je upozorila na
to Zeusa, te je ovaj stvorio oblak po Herinom liku. Iksion se udvarao
oblaku, te je uhvaćen na djelu. Odmah je poslan u Podzemlje na
kaznu.
IO
Herina svećenica iz Argosa koja se pretvorila u kravu. Neki kažu kako
se Zeus zbližio s Io, te ju pretvorio u kravu kako bi je spasio od
ljubomorne Here. Drugi kažu kako ju je Hera transformirala kako bi
zaštitila svoju mladu svećenicu od Zeusa. Bilo kako bilo, Hera je
zadužila mnogookog arkadijskog heroja Arga da pazi na Io. Međutim
Herm, koji je radio za Zeusa, uspavao je Arga te mu odrubio glavu.
JAZON
Jazon je bio vođa Argonauta, grupe heroja koji su krenuli iz Grčke u daleku
Kolhidu u potragu za zlatnim runom.
Jazon je bio sin zakonitog kralja iz Jolkusa, ali je njegov stric Pelias uzurpirao
prijestolje. Pelias je živio u neprekidnom strahu od gubitka onoga što je
nepravedno uzeo. Držao je Jazonovog oca u zatvoru i sigurno bi ubio Jazona po
rođenju, ali ga je Jazonova majka prevarila tugujući kao da je Jazon mrtav. U
međuvremenu dijete je odnešeno u špilju kentaura Hirona. Hiron je podučavao

Jazona o biljkama, lovu i modernoj umjetnosti.

Kada je odrastao, Jazon je krenuo po svoje pravo na prijestolje. I ne znajući, bio
je dio urote koju je na planini Olimp skovala Hera bijesna na kralja Peliasa, jer
je ovaj poštivao sve bogove osim Here, kojoj zbog bahatosti nije odao dužno
poštovanje.
Herin plan bio je prožet opasnošću,
postavilapaje je
zahtijevao pravog
put heroja.
Kako bi
testirala Jazonovu srčanost, bujicu na njegov prema Jolkusu.
Na obali rijeke bila je starica. Hoće li Jazon otići nestrpljiv za svojim poslom, ili
će se odazvati na staričin poziv da je prenese preko rijeke? Jazon je bez
razmišljanja stavio staricu na leđa i uputio se u bujicu. Na pola puta počeo je
stenjati zbog njezine neočekivane težine, jer starica je bila nitko drugi nego
Hera. Neki kažu kako mu se otkrila na drugoj strani rijeke i obećala svoju
pomoć. Drugi tvrde kako Jazon nikada nije saznao kakvu je božansku uslugu
učinio.
Jazon je izgubio sandalu u brzici, što se pokazalo značajnim u Herinoj osveti,
jer je proročište upozorilo kralja Peliasa kako se treba čuvati stranca s jednom
sandalom.
Kada je Jazon stigao u Jolkus, zahtijevao je svoje pravo na prijestolje. Njegov
stric Pelias ga se nije namjeravao odreći, pogotovo ne u korist stranca s
jednom sandalom. Pod krinkom gostoljubivosti, pozvao je Jazona na banket te
ga tijekom večere naveo na razgovor.
"Kažeš kako si sposoban vladati kraljevstvom", rekao je Pelias. "Znači li to da
si sposoban nositi se s nailazećim problemima ? Na primjer, kako bi se riješio
nekoga tko ti stvara probleme ?"
Jazon je trenutak razmišljao, željan kraljevskog rješenja problema. "Poslati ga
za zlatnim runom ?", rekao je.
"Nije
svaki loša
herojideja", odgovorio
upustio. Upravojezato,
Pelias.
jer "To
akojebiupravo takav
uspio bio pothvat u kakav
bi zapamćen bi se
stoljećima.
Reci, zašto ti ne bi pošao ?"
Od tada se širom Grčke pročulo kako Jazon traži mornare koji bi s njim pošli na
opasno, ali izuzetno slavno putovanje. Unatoč minimalinm mogućnostima da
se uopće preživi i ugleda runo, na stranu prolazak pored zmaja čuvara i
povratak kući, velik broj heroja bio je spreman na taj rizik. Oni su prozvani
Argonauti po brodu Argu. Među njima su bili Heraklo i heroina Atalanta. Jazon
je dao sagraditi brod vrijednom brodograditelju Argu, koji ga je tašto nazvao ni
manje ni više nego po sebi.
Arg je imao božansku naklonost pri gradnji broda. Hera je za to zadužila svoju
božansku prijateljicu Atenu. Ta zaštitnica obrta omogućila je izgradnju pramca
broda od drva iz svetog luga svemoćnog Zeusa. Pramac je imao čarobna
svojstva govorenja i proroštva ljudskim glasom.
I tako je jednog sunčanog jesenskog jutra Argo porinut u more sa sve samim
herojima kao veslačima. Baš kako se Pelias i nadao, nije trebalo dugo kako bi
zapali u nevolje. Nakon što su na nekoliko dana stali na otoku naseljenom
isključivo ženama, uputili su se u grad Salmidu.
Kralj ih je dočekao, ali nije bio praznički raspoložen. Budući da je uvrijedio
bogove, morao je primiti kaznu u obliku ptica koje su imale žensku glavu i
oštre kandže, a bile su znane kao Harpije. Te Harpije su imale neugodan običaj
da dolaze
toliku bukuuda
grad
nijeza vrijeme
mogao večere
jesti, i bacaju
čak i ako ne bi izmet
izgubionaapetit
kraljev objed
nakon praveći
izmeta. To
je za posljedicu imalo da je kralj Finus svakim satom bio sve mršaviji. Na

sreću, dvojica od Jazonovih pratitelja bila su direktni potomci Sjevernog Vjetra,

što im je davalo mogućnost letenja. Ljubazno su otjerali Harpije tako daleko da
kralj više nikada nije imao zbog toga problema. Kao zahvalnost, kralj je
upozorio Argonaute na opasnost koja im je prijetila na putu po zlatno runo.
Opasnost su činile dvije stijene koje su se skupljale kad bi brod prolazio
između njihkako
smrskavajući
ne bi bilo ga,
a nazivali
prolazitisuizmeđu
ih Sudarajuće
njih bez stijene.
Finus
savjetovao dobro predradnji, te im
im je
je
čak rekao što bi trebali učiniti kako ih stijene ne bi smrskale. Kada bi uspjeli
navesti pticu da prođe između stijena prva, što bi uzrokovalo sudaranje
stijena, te bi tada Argo mogao brzo proći prije nego što bi se stijene stigle
ponovo sklopiti. Služeći se tom lukavštinom Jazon je uspio natjerati stijene da
se sudare prijevremeno hvatajući samo ptičje perje iz repa. Argo je na brzinu
uspio proći samo s lakše oštećenom krmom.
Jednom kada je stigao u Kolhidu, Jazon se morao suočiti s nizom strašnih
izazova prije nego što je uopće i mogao doći u lug u kojem je visilo zlatnon
runo. Tu je bio još jedan razdražljiv kralj sa svojim zadacima. Kralj Etej iz
Kolhide bio je vladar tog barbarskog kraljevstva na dalekom rubu svijeta
heroja. On i njegovi ljudi nisu bili prijateljski raspoloženi prema strancima.
Ipak, jednom prilikom kralj je ljubazno pružio pomoć posjetitelju iz Jazonovog
rodnog grada. To je vjerojatno bilo zbog neobičnog načina prijevoza kojim je
novopridošlica došao. Naime, on je stigao u Kolhidu na leđima letećeg
zlatorunog ovna. Stranac se zvao Friks, a on i njegova sestra su išli na
žrtvovalište kada ih je ovan odnio u Kolhidu. Njegova sestra, koja se zvala
Helle pala je s leđa ovna u uski morski prolaz, koji je po sjećanju na nju dobio
naziv Hellespont. Friks je sigurno stigao u Kolhidu, gdje je žrtvovao ovna
bogovima, a njegovo zlatno runo objesio u lugu. Etej mu je dao jednu svoju
kćerku za
Kralju Eteju se Jazon od početka nije sviđao, ženu.
jer nije osjećao blagonaklonost
prema zgodnim mladim strancima koji su upali u njegovo kraljevstvo u
slavnom pothvatu, koji je uključivao ulazak u njegov sveti lug i odnošenje
njegove svojine. On je smatrao zlatno runo svojim, te je skoro rekao Jazonu što
misli o njegovom pothvatu, kada ga je iznenada na obvezu gostoljubivosti
podsjetila njegova kćerka Medeja. Ona je za to imala više nego dobar razlog.
Budući da se Hera zalagala za Jazona uspjela je nagovoriti Afroditu da joj
pomogne. Za božicu ljubavi nije bio nikakav problem urediti da se Medeja
zaljubi u Jazona čim ga je ugledala. To se pokazalo kao vrlo povoljna stvar za
Jazona, jer ne samo da je pošteđen kraljeva ukora i brzog povratka na granicu,
već mu je Medeja potiho obećala pomoć u njegovom pothvatu. Otac joj se
smirio, a njegovo ponašanje je bilo toliko srdačno da je to bilo sumnjivo.
Što se kralja Eteja sada ticalo, Jazon je mogao uzeti zlatno runo i sve ostalo što
bi mu zatrebalo i nije se mogao načuditi što ga je opsjelo da se prije tako
nerazumno ponašao. Sve što je tražio od Jazona bio je samo simbol dobre volje
koji se sastojao od jednostavnih poljoprivrednih poslova. Ako bi Jazon mogao
upresti dva bika koja su pasla na obližnjem pašnjaku, poorati polje, zasijati ga i
požnjeti sve u jednom danu, kralj Etej bi mu bio jako zahvalan te bi mu predao
zlatno runo.
Međutim, bio je tu jedan detalj na koji je Jazon morao pripaziti. Bikovi su bili
dosta neobični,
čovjeka. Naravnojer
bio su imali
je tu oštre,
čudan mjedene
i njihov dah, jerpapke koji su
su zapravo moglivatru.
dahtali rasporiti
Dok
je Jazon razmišljao o svemu tome, učinilo mu se da čuje glas svoje majke,

kraljice Polimede, kako ga doziva. Bila je to ponovo Medeja koja ga je odvela

na stranu i dala mu određenu mast, koja bi ga, kada bi je utrljao u tijelo,
učinila naranjivim na mjedene papke i vatru. Medeja je bila poznata čarobnica,
koja je trgovala čarobnim napitcima.
I tako je Jazon hrabro prišao bikovim ne obazirući se na vatrene dahove i
mjedene papke kojim su pričinjala
ga pokušali omestiRaspršivao
te ih upregao i poorao polje. Ni
sadnja sjemena nije mu problem. je sjeme širom polja,
poput cvijeća koje vile razbacuju u proljeće, ali nije primjetio neobičnost
sjemena koje je zasađivao. Uspostavilo se da se Etej dočepao nekakvih
zmajevih zubi koja su imala neobična agrokulturna svojstva. Čim ih je Jazon
razbacao po polju ona su počela klijati što je bilo dobro s njegova stanovišta,
ali nikako sa stanovišta žetve. Svako sjeme se razvilo u do zuba naoružanog
ratnika, koji su sada u velikoj skupini prijetili jadnom Jazonu. To je bila uistinu
bodljikava žetva.
Etej je u tom trenutku stajao pored polja tiho likujući i razmišljajući što će
ostati od Jazona nakon ove nepoštene borbe. Malo ga je iznenadilo kada je
ugledao Medeju kako preko brazdi trči prema Jazonu, ali znajući za njezinu
osjetljivost pomislio je kako se želi oprostiti od Jazona. Međutim, ona mu je još
jednom pomogla, ali ovaj put ne s čarobnim napitcima, već s uputom iz čiste
psihologije. Jazonu je u tom trenutku već dobrano ponestalo hrabrosti, ali nije
izgubio i osjećaj za shvaćanje dobrog savjeta. Poslušavši Medejin jednostavan
savjet završio je žetvu u roku i s minimalnim naporom. Jednostavno je bacio
kamen na jednog od ratnika, koji je pomislio da je to učinio jedan od njegovih
susjeda i krenuo na njega. Ubrzo su svi ratnici iz sjemena zaratili jedan protiv
drugoga, sve dok niti jedan nije ostao na nogama.
Etej nije imao drugog izbora, već učiniti kao da će dati zlatno runo Jazonu, iako
mu to Tako
za to. nije bila namjera.još
je Medeja, Aliuvijek
načinio je utjecajem
pod taktičku pogrešku
Afrodite,rekavši
otišla isvojoj kćerci
povjerila se
Jazonu te se još i ponudila da će ga odvesti pod okriljem mraka u sveti lug gdje
je runo zabijeno za drvo i gdje ga čuva zmaj.
I tako su se u ponoć ušuljali u sveti, zidom ograđeni prostor Aresa, boga rata.
Jazon, koji je uvijek bio vatren, izvukao je svoj mač, ali ga je Medeja mudro
obuzdala i iskoristila napitak za spavanje, kako bi se riješili zvijeri. Zajedno su
uzeli runo i pobjegli odmah s Argom izbjegavši na taj način potjeru.
Tako je Jazon uspješno ispunio herojski izazov. Vrativši se u Grčku, napustio je
Medeju zbog druge princeze. Budući da se zakleo na ljubav i poštovanje prema
Medeji zbog usluga koje je za njega učinila, pokazao se nepouzdanim, baš kao
što je bio i nesposoban za samostalni pothvat.
JOBATEJ
Kralj Licije koji se želio riješiti Belerofona poslavši ga u lov na Himeru. Po
Belerofonu je kralj Protej iz Tirinza poslao pismo Jobateju. Protejova žena je
okrenula muža protiv heroja, te je u pismu pisalo da ga Jobatej ubije. Jobatej je
smatrao kako je najlakši način da to učini, da pošalje Belerofona na Himeru.
JOLAJ

Sin Ifiklov, koji je pomogao Heraklu da ubije Hidru. Jolaj je bio kočijaš svojega
strica Herakla. Kada je veliki heroj u jednom od svojih pothvata našao Hidru u
maočvarama Lerne, Jolaj ga je tamo dovezao kočijom. Kada je Heraklo shvatio
da odsijecanjem jedne glave, na tom mjestu izrastaju dvije, Jolaj mu je
pritekao u pomoć. Svaki put kada je Heraklo odsjekao glavu, Jolaj je spalio
ranu na vratu kako bi spriječio izrastanje novih glava.
JOLKUS
Tesalijski grad iz kojeg su Jazon i Argonauti pošli tražiti zlatno runo. Jazonov
otac trebao je postati kralj Jolkusa, ali je njegov brat Pelias uzurpirao
prijestolje. Tako kada je Jazon, kojeg je odgajao u divljini kentaur Hiron, stigao
u Jolkus i zahtijevao svoje pravo na prijestolje, Pelias ga je poslao po zlatno
runo kako bi ga se riješio.
JUKTAS
Planina blizu Irakliona, Krete i drevnog Knososa. Kada je mitološkog Dedala
zatvorio kralj Minos u Labirint u Knososu, on je napravio krila od perja i voska
pomoću kojih je pobjegao. Napravio je dva para, jedan za sebe i drugi za svog
sina Ikara. Upozorio je Ikara da će mu se otopiti vosak, ako bude letio
previsoko zbog blizine sunca, i da će se krila raspasti. Ali Ikar nije slušao te je
možda dostigao visinu planine Juktas, prije nego što je pao u more.
KADMO
Feničanski osnivač Tebe, brat Europin. Kadmo je pošao tražiti sestru,
kada ju je odnio Zeus pretvorivši se u bika. Proročište u Delfiju reklo
mu je da napusti potragu i umjesto toga krene lutati zemljom sve dok
ne sretne kravu te da je slijedi kuda god ona krene i da osnuje grad
na onom mjestu na koje krava legne. Kadmo je naselio svoj novi grad
tako što je posadio zmajeve zube iz kojih su iznikli ratnici. Tada ih je
naučio pismu koju je donio iz Fenikije.
KASTOR
Smrtni brat besmrtnog heroja Poluksa. Poluksa se smatralo dovoljno
božanskim da bi ga se primilo u nebeski Olimp, dok je njegov brat
morao u Podzemlje kao običan smrtnik. Ipak se Poluks zauzeo za svog
brata blizanca, budući da nije mogao izdržati vječnu odvojenost.
Bogovi su odlučili da dva brata mogu ostati vječno zajedno provodeći
pola godine duboko u zemlji ispod njihovog svetišta u Sparti, a drugu
polovicu godine na Olimpu.
KASTRIA

Današnje selo u okrugu Ahaja, mjesto "špilje jezera". Ondje su se

sklonile kćeri kralja Proteja iz Tirinza, kada ih je Hera natjerala u
ludilo, prije nego što ih je izliječio vidovnjak Melampus.
KENTAUR
Praotac kentaura; sin Iksiona i oblaka. To neobično roditeljstvo
dogodilo se kada je Iksion bacio svog punca u goreću rupu, a Zeus ga
je odriješio zločina. Umjesto zahvale Iksion je Zeusu pokušao zavesti
ženu. Hera je upozorila na to Zeusa, te je on oblikovao oblak po
Herinom liku. Iksion je uhvaćen na djelu te je odmah otjeran u
Podzemlje na vječnu kaznu, ali ne prije nego je oblak zatrudnio.
KENTAURI
Polu ljudi-polu konji, kentauri potječu od Kentaura, sina boga glazbe
Apolona. Mnogi kentauri bili su upravljani životinjskom polovicom
svoje dvoličnosti što se ispoljavalo kada bi popili čak i malu količinu
vina.
Kada je jednom Herakla zabavljao Folus, jedan od nekoliko
civiliziranih kentaura, Heraklo je učinio pogrešku ponudivši mu za
dobrodošlicu čašu vina. Folus nije mogao odbiti, iako je u početku
oklijevao znajući kako bi vino moglo djelovati na njegovu narav. Čim
je Folus ispio vino, njegova braća su osjetila miris nošen vjetrom
nekoliko kilometara. To ih je odmah dovelo da ludila, te su napali
Herakla koji se jedva izvukao otjeravši ih plamenim strijelama.
Vino ih je također navelo na tuču s gostima na vjenčanju Tezejeva
prijatelja Periteja, pri čemu su ubili navodno neranjivog Sena.
Jednom prilikom kentaur po imenu Nesus ponudio je "prijevoz" na
svojim leđima, preko potoka, Heraklovoj ženi. Na pola puta proradili
su životinjski instinkti te je počeo divljati s njegovom ženom na svojim
leđima. Heraklo je, na vriskove svoje žene, dotrčao te ubio Nesusa
jednom strijelom kroz srce.
KERBER
Pas, čuvar Hada, u srodstvu s Himerom i Hidrom. Kerbera je iz Hada
odnio Heraklo u jednom od svojih putovanja. To se dogodilo nakon
duge borbe u kojoj je heroj ozlijeđen psećim očnjacima i zmijama koje
su psu rasle iz leđa i repa. Nasuprot tomu Kerber je napustio svoj
posao čuvara i nježno legao na zvuke Orfejeve lire, kada je ovaj u
Podzemlju tražio svoju mrtvu ženu Euridiku. Otrov kojim je Medeja
pokušala ubiti Tezeja bio je iz Kerberove sline.
KIKLOPI

Jednooki divovi iz rase koja je sagradila Olimp za bogove. Kiklopi su s

Titanima i Divovima bili sinovi božice Geje. Kiklop koji je skoro
proždro Odiseja i njegove moreplovce na njihovom povratku iz
trojanskog rata zvao se Polifem. Taj ogromni pastir objedovao je Grke
danima sve dok mu Odisej nije probo jedino oko.
KIRKA
Čarobnica božanskog podrijetla, sestra kralja Eteja iz Kolhide,
prijateljica i savjetnica Odisejeva. Ona je rekla Odiseju kako mora
skrenuti u Had na svom putu kući iz trojanskog rata, te ga savjetovala
u biranju između dvostruke opasnosti Scile i Haribde, jer ih obje nije
mogao izbjeći.
KNOSOS
Drevna palača ili vjerski centar na otoku Kreti, blizu današnjeg
Irakliona. Otok Kreta bio je mjesto najranije visoko razvijene
civilizacije u Europi. Tamo je dvije tisuće godina cvjetala Minojska
kultura, po legendarnom kralju Minosu. Civilizaciju je karakterizirala
jedinstvena umjetnost i arhitektura, posebno veličanstveni kompleks
zgrada Knososa.
KOLHIDA
Etejevo kraljevstvo i tajanstveni rub herojskog svijeta. Tu u svetom
lugu boga rata Aresa, Etej je objesio zlatno runo koje je vratio Jazon i
Argonauti.
KORINT
Grad koji je uskim kopnom povezivao najveća grčka područja. Po
legendi osnovao ga je Sizif, a kasnije je njime upravljao Jazonov stric
Pelias. U povijesnim vremenima, Korint je bio mjesto veličanstvenog
hrama Apolonu. Poznat od starina po svom bogatstvu, Korint su
potpuno uništili Rimljani koji su ga ponovo podigli kao koloniju. Mnogi
od njegovih najimpresivnijih ostataka su iz rimskog doba.
KRETA
Veliki egejski otok; mjesto razvijene kulture bročanog doba znane kao
Minojska kultura. Mitološki Kretom je vladao kralj Minos, koji je
povremeno zahtjevao žrtvovanje mladića i djevojaka iz Atene
Minotauru,
civilizacije učudovištu iz Labirinta.
Europi. Dvije Kretatamo
tisuće godina je mjesto najranije
je cvjetala razvijene
kultura zvana

Minojska, po kralju Minosu. Tu su civilizaciju karakterizirale

jedinstvena umjetnička djela i arhitektura, posebno istaknuti
kompleks zgrada u Knososu. Plan Knososa je bio tako kompliciran da
je bio neshvatljiv posjetiteljima doprinoseći mitu o Labirintu. Vodiči u
Knososu
ali danas vode
je vjerojatnije posjetitelje
da su da se divesjedala
ta ceremonijalna "prijestolju kralja
služila Minosa",
svećenicima
nego kralju. Sama palača možda je bila religiozni centar, a kako su
obožavali žensko božanstvo, prijestolje je vjerojatnije služilo
svećenicama nega svećenicima.
Nagli slom Minojske civilizacije uvijek je bio velika tajna. Danas se
vjeruje kako je erupcija obližnjeg vulkanskog otoka Tere (današnji
Santorini) uzrokovala potres, oblake pepela i plimne valove, koji su
oslabili civilizaciju tako da su Kretu osvojili ljudi s kopna. Potvrda
tomu je erupcija vulkana Krakatau 1883. godine u Južnokineskom
moru čiji je odjek tri puta obišao zemljinu kuglu. Pepeo je izbačen više
od 30 km u zrak, a dan se pretvorio u noć skoro 500 km uokolo.
Procjenjuje se da je krater na Santoriniju bio pet puta veći od
Krakataua. Smatra se da se prodiranjem vode u krater vulkana stvorio
veliki plimni val (Tsunami) koji je uništio obalna naselja Krete.
Sjećanje na taj događaj možda je stvorilo legendu o izgubljenom
otoku-kontinenetu Atlantidi.
Palača Knosos je nekoliko puta gorila, a zadnja vatra je izbila pod
tajanstvenim okolnostima i ostavila dubok utisak na stanovnike
Knososa koji je napušten kao da je uklet.
KREZ
Povijesni kralj nevjerojatnog bogatstva. Njegovo drevno kraljevstvo
protezalo se na području današnje Turske. Krez je svoje bogatstvo
stekao iz zlatnih naslaga rijeke Paktol, gdje je kralj Mida oprao svoje
"zlatni dodir".
KRON
Titanski otac Zeusov, kojeg je sam Zeus svrgnuo s vlasti. To
svrgavanje je naljutilo Gigante, koji su poput Titana bili sinovi božice
Geje, te su napali planinu Olimp i skoro porazili Zeusa i druge
Olimpijce.
LABIRINT
Jako zamršen splet prolaza u kojem je živio Minotaur, a sagradio ga je

Dedal. Mit o nevjerojatno složenim nizu prolaza možda je inpiriran

putničkim pričama o dijelu palače ili hrama Knososa.

Naziv "Labirint" potječe od riječi "labrys" što znači "dvostruka
sjekira", a za dinastiju kralja Minosa se govorilo kao "Kuća dvostruke
sjekira". Očito postoji i povijest iza mita, jer su mnoge slike dvostrukih
sjekira pronađene
mitoloških heroja. na
Te Kreti iz doba
slike su još i koje je bilo
starije, jošbile
jer su i ranije od doba
pronađene u
Europi iz vremena oko 5000 godina prije Krista, a prije nego što su
stlizirane u dvostruke sjekire sa zakrivljenim oštricama, očitoje da su
označavale leptire. Zbog njihove preobrazbe iz gusjenice, leptiri su
predstavljali promjenu i ponovo rođenje za ljude kamenog doba, te su
ih obožavali kao oblik velike božice.
Drugi prikazi velike božice u obliku zmije karakteristični su za
Minojsku civilizaciju. Zmije su bile sveti simboli, jer su skidale kožu i
na neki način se ponovo rađale, a ponovo rođenje usjeva i jestivih
biljaka bili su glavna preokupacija čovječanstva u proljeće. Dakle
zmije su obožavane ili su služile u ceremonijalne svrhe kao simboli
utjelovljenja ili kao sama božica.
Kreta je bila zadnja postaja ženama-orijentirane religije i točka
kontakta između pretpovijesne Europe i svijeta drevne Grčke.
Minojska Kreta prozor je kroz koji možemo gledati unatrag na
europske duhovne korijene. Prema mitu, Zeus je rođen na Kreti ili
sklonjen ondje na planini Dikte, a po tome Grci prihvaćaju drevnije
duhovno naslijeđe.
LADON
Mnogoglavi zmaj koji je čuvao vrt Hesperida. Kada je Heraklo u
jednom od svojih pothvata tražio zlatne jabuke koje su čuvale te kćeri
večeri, morao je zatražiti pomoć Titana Atlasa. Atlas je bio voljan
ukrasti zlatne jabuke, ako ga Heraklo oslobodi tereta držanja nebesa
na ramenima. Prije toga je Heraklo morao učiniti nešto s Ladonom.
Heraklo ga je ubio strijelom koju je ispalio preko vrtnog zida.
LAKONIJA
Područje na dalekom jugu Grčke. Ondje u Tenarumu je navodno bio
ulaz u Had. Kada je Tezeja njegov prijatelj Peritej nagovorio da
pokušaju zloslutnu otmicu Persefone, kraljice mrtvih, kaže se da su
njih dvojica ušli u Had kroz špilju u Lakonijskom Tenarumu.
LAPITI
Pleme u Tesaliji, čiji je kralj neko vrijeme bio Tezejev prijatelj Peritej.
Baš su na Peritejovom vjenčanju pijani kentauri napali Lapite i
također ubili navodno neranjivog Sena zabivši ga u zemlju.

LERNA
Selo u čijoj blizini se nalazio Hidrin izvor. Mitološki je u močvarama
Lerne Heraklo, u jednom od svojih pothvata, ubio mnogoglavu Hidru.
Alkionijsko jezero bez dna, kroz koje je Dioniz ušao u Podzemlje kako
bi vratio svoju majku iz mrtvih, također se nalazilo u blizini Lerne.
LETA
Rijeka u Hadu čija voda uzrokuje zaborav. Na obalama druge rijeke
Podzemlja zvane Stiks, okupljale su se sjenke mrtvih koje su tražile
put u život poslije smrti. Ako ne bi imali novca kojim bi potkupili
Harona da ih preveze preko rijeke, lutali bi bez cilja uz obalu zauvijek.
Oni koji su prošli rijeku Stiks nisu imali što očekivati. Jednom kad su
popili vodu s Lete, nisu imali više o čemu razmišljati kroz cijelu
vječnost.
LICIJA
Drevno kraljevstvo u Maloj Aziji. Mitološki, Liciju je opsjedala Himera,
vatro-dahćuće čudovište koje je bilo dijelom lav, jarac i zmija. Licijin
kralj Jobatej je poslao heroja Belerofona na zvijer nadajući se kako se
ovaj nikada neće vratiti. Ipak, uz pomoć bogova i letećeg konja
Pegaza, Belerofon je ubio Himeru.
LIDIJA
Područje kojim je u drevnim vremenima vladao kralj Krez, a danas je
to središnja Turska. Krez je povijesno bio kralj nevjerojatna bogatstva,
koje je potjecalo od zlata iz rijeke Paktol. Zlato je opet, kaže se,
nastalo kad je legendarni kralj Mida oprao svoj "zlatni dodir", moć
kojom je sve što bi dotakao pretvorio u zlato. Lidija je također dom
mitološkog Tantala, koji je zbog uvrede bogova osuđen na vječne
muke u Tartaru. Osuđen je na vječnu glad i žeđ s vodom i voćem
samo malo izvan njegova dosega.
LUTAJUĆE STIJENE
Dvije stijene u moru nedaleko od Sicilije, koje ne samo da su lutale,
već bi i zdrobile svaki brod koji bi prolazio između njih  poput
Sudarajućih stijena, samo na različitoj lokaciji. Pedeset kćeri starog
morskog čovjeka pomogle su Argonautima da prežive tu opasnost na
njihovom povratku iz Kolhide sa zlatnim runom.

MARATON
Ravnica sjeverno od Atene i mjesto slavne Grčke pobjede nad
Perzijancima, čiju vijest je pronio Atenjanin trčajući cijelim putem. Na
toj je ravnici Tezej uhvatio Lapita Periteja kako mu pokušava ukrasti
konja. Tom prilikom njih dvojica su postali doživotni prijatelji.
MEDEJA
Slavna čarobnica, kćerka kralja Eteja. Medeja je omogućila Jazonu i
Argonautima pravo na zlatno runo koje je visilo u svetom lugu. To je
učinila pomogavši Jazonu u svladavanju raznih opasnih zadataka koje
je postavio njezin otac, te je još i začarala zmaja koji je čuvao runo
kako bi Jazon mogao pobjeći bez buke. Kasnije se udala za atenskog
kralja Egeja i pokušala otrovati njegovog sina Tezeja.
MEDUZA
Jedina smrtnica od monstruoznih Gorgona, koju je ubio Perzej.
Činjenica da je Perzej koristio reflektirajući štit, koji mu je dala Atena,
kako bi izbjegao direktan pogled na Meduzu govori kako je ona imala
moć pretvaranja u kamen svakoga tko bi ju pogledao. Mnoge verzije
mita govore kako se pretvarao u kamen onaj koga bi ona pogledala.
Za Perzeja to nije bilo bitno, jer je Meduza spavala kada joj je
odsjekao glavu.
MELAMPUS
Vidovnjak koji se brinuo za zmije čije su majke umrle. Jednom se
Melampus probudio zatekavši zmije kako mu ližu uši, te je od tada
dobio mogućnost razumijevanja jezika životinja i insekata. Melampus
je izliječio kćeri kralja Proteja od ludila, koje im je izazvala Hera te su
lutale zemljom misleći da su krave.
MELTEMI
Mirni sjeverni vjetar kasnog ljeta u Grčkoj i na Egejskom moru.
Sezona jedrenja tijekom herojskog doba bila je ograničena na
pedesetak dana nakon kraja ljeta. Tijekom ljeta Egejsko se more grije,
te bi bilo kakva nestabilost tlaka uzrokovala naglo podizanje toplog
zraka, usisavajući hladnoću sa sjevera. Iznenada, iz vedrog neba
sjurio bi se sjeverni vjetar uraganskom snagom. Čak i u odsustvu tih
strašnih vjetrova, na Meltemi se moglo osloniti da će uzburkati divlje
more.

MENELAJ
Spartanski kralj. Jedan od Grka koji su opsjedali Troju, kako bi
povratio svoju ženu Helenu od Trojanca Parisa. Helenu je začarala
božica ljubavi Aftrodita, te se ona zaljubila u Parisa, a u frazi pjesnika
Marlowea njezino lice je pokrenulo tisuću brodova. Brodovi su nosili
saveznike Menelajove u opsadu koja je dovela do konačnog pada
Troje.
MIDA
Mitološki posjednik "Midinog dodira", moći kojom je sve što je
dodirnuo pretvarao u zlato. Mida je bio kralj Frigije, područja koje je
dio današnje Turske. Jednog dana, neki od njegovih radnika donijeli su
mu satira
čovjek, kojeg su još
polu-jarac uhvatili kako
je bilo drijema i učvrsto
mamurno vinogradu.
vezanoTo kako
biće, ne
polu-
bi
pobjeglo. Mida je odmah prepoznao Silena, desnu ruku boga Dioniza,
te je naredio da ga odmah puste na slobodu.
Silen je objasnio kako su se on i njegov gospodar upravo vratili s
istoka gdje su širili znanje o uzgoju grožđa. Dioniz je doveo sa sobom
nekoliko tigrova, sve veće jato sljedbenika i jednog jako pijanog
satira. Silen se zaustavio u Midinom vinogradu kako bi prespavao.
Sada je bio zahvalan kralju što ga je tretirao s poštovanjem. Bio je
zahvalan i Dioniz, koji je obećao da će ispuniti bilo koju Midinu želju.
U to doba niste mogli postati kraljem, ako niste ništa znali o
ekonomiji, tako da Mida nije morao dvaput razmisliti. Kao
najjednostavniji plan kojim će održati svoju riznicu punom, zaželio je
da sve što dotakne pretvori u zlato. Mršteći obrvama Dioniz je upitao
Midu je li siguran u to, na što je ovaj potvrdno odgovorio. Tada je
Dioniz mahnuo svojim žezlom od borove grančice i potvrdio svoj dar
kralju Midi.
Mida je žurno otrčao kući kako bi to isprobao. Uzbuđen u početku,
dodirnuo je drhtavim prstom zdjelu voća, zatim stolicu i onda vuneno
janje.
počeo Kada je svo
skakati kaotroje pretvoreno
janje u čisto zlato u"Pogledajte
prije transformacije. trenu oka, kralj
ovo je!"
povikao je, pretvarajući kočiju u blještavu masu neprocijenjivo
vrijednog, sada beskorisnog prijevoza. "Pogledaj što tata može !"
vriskao je, vodeći svoju kćerku za ruku u vrt, kako bi ju podučio
pretvaranju mutnog sjaja prirode u monoton, ali vrijedniji sjaj.
Suočivši se s neočekivanim otporom, okrenuo se kako bi pogledao
zašto se njegova kćerka tako vuče. Njegove oči su ugledale, na
mjestu na kojem je prije trenutka stajala njegova kćerka, zlatnu
statuu s nevinim i iznenađenim pogledom. Mida je pao u očaj, jer nije
mogao dodirnuti niti jedan korisni predmet, a da se on ne pretvori u

beskorisnu stvar velike materijalne vrijednosti. Čak je i hrana gubila

svu prehrambenu vrijednost idući prema njegovom želucu.
Ukratko, Mida je shvatio zašto ga je tako čudno gledao Dioniz, kada je
ovaj zatražio tu želju. Na sreću, bog je bio dobroćudan, pa je dozvolio
Midi da opere
poznata svoj blještavim
po svojim čarobni dodir u rijeci Paktol,
naslagama zlata. koja je od tada postala
MIKENA
Stvarni grad iz herojskog doba, čija su velika bogatstva otkrivena
arheološkim iskopinama. Za Mikenu se kaže kako ju je osnovao
Perzej, a kasnije njome vladao Heraklo i njegov rođak Euristej.
Heraklo je osobno trebao biti kraljem Mikene i susjednog Tirinza, ali je
Hera iz zlobe postavila Euristeja za kralja.
MIKENSKO DOBA
Razdoblje visokog kulturnog dostignuća, koje je postalo osnova za
kasnije mitove i heroje. Nazvano je po Mikenskom kraljevstvu i
arheološkom mjestu gdje su iskopane fantastične zlatne rukotvorine.
Mikensko doba prekinuto je masovnim uništenjima Grčkog mračnog
doba.
MINOJSKA KULTURA
Dio ili nastavak kulture brončanog doba na Kreti, što je potvrđeno
arheološkim otkrićima u Knososu. Nazvano je po kralju Minosu, što je
pomalo čudno, jer su "Minojci" u Knososu obožavali ženskog boga i
vrlo vjerojatno vlast povjeravali vodećim svećenicama, a ne
kraljevima i svećenicima.
MINOS
Kralj Krete čije su uvrede bogovima rezultirale rođenjem Minotaura.
Grčki bogovi su ponekad pokazivali čudan osjećaj za pravdu. Kralj
Minos je učinio bezbroj stvari zbog kojih bi trebao biti onemogućen u
postizanju boljeg položaja u životu poslije smrti. Kada su ga izazvali
da dokaže svoje pravo na prijestolje Krete, on je zatražio od bogova
da mu pošalju znak. Božanstva su se odmah odazvala čineći da
predivni bijeli bik izroni iz mora. Minos je bio tako oduševljen, da je
odlučio ne ponuditi bijelog bika za žrtvu kao što se očekivalo, već je
poslao drugog bika iz svog stada. To je tako razljutilo boga mora
Posejdona, te je ovaj učinio da se Minosova žena zaljubi u bijelog
bika. Iz krenuo
Kada je Minos te u opsadu
vezeMegare,
rođen je kraljevstva
princeza tog Minotaur.
se

zaljubila u njega. Saznavši kako sigurnost grada ovisi o besmrtnom

pramenu kose koji je rastao na glavi njenog oca kralja, njezina strast
prema Minosu natjerala ju je na izdaju. Odsjekla je pramen i Megara
je pala. Može biti da ju je baš Minos naveo na taj čin. U svakom
slučaju da
je pokazaosese vrloutopi,
nezahvalnim
ili odbacivši
ju njzinu
je ljubav
on i pustivši
utopio.
Prema Atenjanima, Minos je bio izuzetno zao kralj, dok su ga drugi
smatrali mudrim i pravednim. Sigurno je samo da su ga bogovi
nagradili u životu poslije smrti, postavivši ga za jednog od troje velikih
sudaca mrtvih.
MINOTAUR
Čudovište, polu-čovjek, polu-bik, koje je proždiralo žrtvenike bačene u
Labirint.
MinotauraRođen iz veze
je konačno kraljice
ubio Tezej.Pasife i bika,
Čudovište su koje su sredili
opisivali bogovi,
kao čovjeka s
glavom bika. U srednjem vijeku, umjetnici su ga prikazivali kao bika s
glavom i trupom kao u čovjeka.
MORE
Morska autocesta po kojoj su mnogi heroji kretali u avanture i po kojoj
su drevni Grci širili svoju civilizaciju. Morska plovidba je u herojsko
doba bila opasan pothvat. Sezona jedrenja bila je ograničena samo na
pedesetak dana nakon ljeta. Čak i pod najboljim okolnostima, drevni
su mornari plovili držeći kopno na vidiku, napredujući od obale do
obale noćeći na plažama.
MRAČNO DOBA
Razdoblje od 12. do 9. st.pr.Kr. koje je uslijedilo nakon uništenja
Mikenskog carstva. Neki nagađaju da su Dorani sa sjevera željeznim
oružjem opustošili Mikensku kulturu, dok drugi smatraju da je propast
kulture posljedica
kombinacija unutarnjih
ovih dvaju događaja. previranja i pobune ili možda
NAJADE
Vile proljeća, jezera i rijeka. Kao i ostale vile, najade su bile mlade i
lijepe žene. Bile su božanske, ali ne i besmrtne.
NAKSOS

Otok u Egejskom moru. Ovdje je Tezej napustio Arijadnu, nakon što

mu je ona pomogla u bijegu iz Labirinta. Neki kažu kako ju je ostavio
na obali slučajno, jer ga je plima odnijela na pučinu, dok drugi tvrde
kako se Tezej zaljubio u njezinu sestru Fedru. Arijadna je tugovala za
Tezejom, ali ju je utješio bog Dioniz oženivši ju.
NARCIS
Zgodan mladić na kojega su utjecali da se zaljubi u svoj vlastiti odraz
u jezeru zato što je slomio srce snutkinji. Vila Eho se zaljubila u njega,
ali nije mogla adekvatno izraziti svoju ljubav, jer je osuđena na
ponavljanje tuđih riječi. Njezina ljubav nije bila uzvraćena, te je ona
venula sve više dok samo njen glas nije ostao. Narcis je također
čeznuo pored jezerca, umirući ili od gladi ili zbog prevelike
samozaljubljenosti.
NEKTAR
Napitak bogova, koji je donosio besmrtnost svakom smrtniku dovoljno
sretnom da ga kuša. U ovom slučaju, nektar je bio poput ambrozije,
hrana bogova. Krađa bilo koje od ovih poslastica bio je ozbiljan
prekršaj. Tantal je bio osuđen na vječnu žeđ i glad, s voćem i vodom
malo izvan njegova dohvata, jer je ukrao ambroziju od bogova.
NEMEJSKI LAV
Neprirodna zvijer s neprobojnom kožom, ipak je stradala, te je
odnesena u Mikenu, kao jedan od Heraklovih zadataka. Te zadatke
dao je Heraklu njegov rođak Euristej, koji se sakrio u smočnicu kada
je vidio kako veliki heroj dolazi s lavom na ramenima.
NEREIDE
Pedeset kćeri morskog boga Nereusa, od kojih je jedna dala Tezeju
krunu ukrašenu draguljima. To je bilo jednom prilikom, kada je Tezeja
izazvao kralj Krete Minos da zaroni u more po prsten koji je bacio, te
tako dokaže da je uistinu sin boga mora Posejdona. Uglavnom,
Nereide su spasile Jazona i Argonaute Lutajućih stijena. One su vodile
Argo sigurno između hridi prije nego što su se stijene skupile drobeći
svoju žrtvu.
NEREUS

Morski bog, znan kao stari morski čovjek. Nereus, za kojega se

smatralo da je vrlo star i odgovarajuće tomu mudar, bio je otac Tetis,
Amfitrite i drugih Nereida.
NESUS
Kentaur kojega je ubio Heraklo strijelama umočenim u Hidrin otrov.
Umirući Nesus prevario je herojevu ženu da sačuva njegovu krv za
ljubavni napitak, koji je kasnije ubio Herakla kada je obukao košulju
natopljenu Nesusovom krvlju.
OCEAN
Rijeka, utjelovljenje božanstva, koja je izvirala iz Podzemlja i tekla oko ravnog
planeta Zemlje. Kada je heroj Odisej putovao u Had po savjet proroka Tirezije,
prešao je Ocean kako bi došao do kraljevstva mrtvih.
ODISEJ
Kralj otoka na zapadnoj obali Grčke, jedan od heroja koji su se borili u
trojanskom ratu. Na svom povratku iz Troje, Odisej i njegovi sudruzi upali su u
niz nevolja. U jednom trenutku njihov brod je otpuhnut znatno van kursa, pa
su stali uz mali pošumljeni otok gdje su ostavili vesla i pošli tražiti zalihe za
put. Odisej je primjetio veći otok u blizini s kojeg su dolazili zvukovi meketanja
koza. To je ohrabrilo njegov prazan želudac, te je poveo skupinu mornara na
izviđanje. Na otoku su uz jednu špilju pronašli cijelo stado koza, a unutar špilje
sira i mesa koliko se moglo samo poželjeti. Uživali su u ugodnom smještaju
kada je pastir došao natrag kući.
Sam pogled na njega zaokupio je pažnju svih Grka. Bio je visok poput kuće s
jednim okom nasred čela. On je bio jedan od Kiklopa, ogromnih kovača koji su
sagradili Olimp za bogove. Zvao se Polifem i živio je sa svojim susjedima i
njihovim stadima poput pustinjaka. Ako su Grci bili šokirani, Polifem je bio
ugodno iznenađen., jer je pred njim stajala skupina koja će mu obogatiti
prehranu.
Pošto je na ulaz špilje otkotrljao ogroman kamen, koji ne bi pomaknula ni
grupa heroja, zgrabio je dvojicu Odisejevih ljudi i razbivši im glave o pod
strpao ih u usta. Onda je podrignuvši otišao u kut i veselo utonuo u san. Odisej
je naravno bio izvan sebe od brige, jer se zapitao u što je to upleo svoje ljude.
Nije bilo druge nego provesti noć u jezivom čekanju, jer kamen s ulaza nikako
nisu mogli pomaknuti. Ujutro je Kiklop pomakao masivni kamen, izveo svoje
koze na ispašu ili u tor, te vratio kamen na ulaz. Te noći je pojeo još nekoliko
Grka za večeru. Očajan, Odisej je smislio plan. Ponudio je za početak Kiklopa
vinom, koje je bilo izuzetno jako i koje su mornari donijeli sa sobom na obalu.
Grci su namjerno miješali vino s vodom, kako mi mu smanjili jakost, ali kako
Kiklop
nego nikada
se nije pio vino, onoupitao
onesvijestio, mu je razblaženo
je ili ne udarilo
Odiseja kako u glavu.
se Prije
zove.

"Nitko," odgovorio je heroj.

"Pa, gospodine Nitko, ti mi se sviđaš," rekao je Kiklop opijeno. "Zapravo tako
mi se sviđaš da ću ti učiniti uslugu. Pojest ću te zadnjeg."
S tim ohrabrujućim riječima ubrzo je zaspao. Odisej je odmah naredio svojim
ljudima da započnu s radom. Naoštrili su jedan kraj kolca i stavili ga na vatru.
Onda susvoje
ga svi zajedno ali
zaboli u Kiklopovo
oni cijelu oko.
U agoniji"Pomoć,
je Polifem pokušavo
zgrabiti mučitelje, su mu noć izmicali. dođite brzo!"
uzviknou je u jednom trenutku, te su njegovi prijatelji Kiklopi dotrčali.
"Što se dogodilo?" povikali su na ulasku u špilju.
"Osljepljen sam i u agoniji," grmio je Polifem.
"Tko ti je to učinio?" odvratili su.
"Nitko," reče Polifem.
"U tom slučaju," odgovoriše Kiklopi dok su odlazili, "nisi nas niti trebao
gnjaviti."
Ujutro je po običaju pozvao svoje stado i maknuo kamen kako bi mogli izaći.
Postavio se na vrata kako bi spriječio Grke da izađu. Mrmljajući s velike
udaljenosti svom ovnu, tražio je suosjećanje s njegovom nesrećom. "Što god
radio," rekao je životinji, "ne vjeruj Grcima."
To govoreći, pomazio je životinjska vunena leđa i poslao ga izvan špilje. Nije
znao da se Odisej uhvatio za ovnov trbuh, a i ostali suputnici Odisejevi su na
sličan način izašli iz špilje. Kada je Polifem shvatio da je prevaren, potrčao je
na obalu, gdje su Odisej i njegovi ljudi veslali u sigurnost.
Heroj nije odolio, a da ne kaže nešto za rastanak. "Samo da znaš, moje ime je
Odisej, " vikao je preko vode. "Za tvoju nevolju je kriv Nitko, nitko do tebe
samog."
Proklevši ga Polifem je bacio gromadu koja je skoro potopila brod, ali su
veslači
Kasnije sujošOdisej
jače i zaveslali ostavivši
njegovi mornari slijepog
naišli na nekiKiklopa nemoćno
drugi lijepi, na obali.
ali pomalo jezivi
otok, pa se Odisej dvoumio o tome tko će poći tražiti zalihe. Kako je on zadnji
put vodio ljude na obalu, te ga je zamalo pojeo Kiklop, ovaj put je odlučio
poslati nekog drugog s pola posade. Ostali su ostali u logoru i čekali na
izviđače zahvaljujući sretnoj zvijezdi što oni nisu morali poći.
Njihove brige su bile opravdane. Izviđači su stigli do udobne kućice na čistini,
gdje ih je lijepa žena pozvala na čaj. Već su uočili kako je dvorište puno
iznenađujuće poslušnih lavova i vukova, ali su odlučili prijeći preko tog lošeg
znaka koji je upozoravao na nekakvo zlo. Svi osim jednog mornara su prihvatili
poziv i ušli unutra. Ondje se pokazalo kako je njihova domaćica zapravo
čarobnica po imenu Kirka, koja ih je pretvorila u svinje.
Jedini član posade koji nije doživio takvu sudbinu otišao je sve javiti Odiseju,
koji je osjetio kako je odgovoran za svoje ljude ili bolje rečeno svinje. Dok se
približavao kućici naletio je na boga Herma. To možda i nije bio slučajan
susret, jer oni Olimpijci koji mu nisu zagorčavali život nastojali su mu pomoći,
pa su slali ovog glasnika s pravovremenom pomoći. Pomoć je bila u obliku
čarobne, proljetne vrste bilja koja je, kako je Herm uvjeravao Odiseja,
protuteža vještičjim čarolijama. Jasno je da ga Kirka nije dočekala s
pozdravom, već je podigla svoj čarobni štapić kako bi ga pretvorila u svinju,
kada je Odisej isukao svoj mač kako mu je Herm naložio, te pružio biljku
"prema kirkinom
Baci štapić ili su tvojinosu poput
čarobnjački mirišljave!" (Ili soli
dani završeni i
neke riječi rekao:
sličnog
efekta.)

Kirku je to tako uzdrmalo da ne samo da nije bacila čari na Odiseja, već je i

sve njegove ljude vratila u prvobitni oblik. Ona i Odisej su postali veliki
prijatelji. Heroj je ostao s njom nekoliko dana, a kada je odlučio krenuti na put
dala mu je važne savjete glede opasnosti koje su pred njim.
Baš je Kirka rekla Odiseju kako će morati skrenuti usput u Had, jer samo mu
slijepi
plovio prorok
Tirezije može reći kako stići kući, a onrijeke
je mrtav.
koja Tako
je Odisej
na zapad dok nije stigao do Oceana, široke je kružila oko
Zemlje (bar su tako vjerovali stari Grci). Tu je konačno našao granicu Hada. Na
ušću paklenskih rijeka Stiks i Aheron, iskopao je rupu i u nju ulio žrtvenu krv.
Na to su se duhovi umrlih ustali, željni životne tekućine kako bi povratili svoju
životnu snagu.
Odisej ih je sve držao na jednom mjestu, dok nije našao Tireziju, a onda je
odlučio govoriti i s drugim duhovima slavnih osoba. Među njima je bio i veliki
junak Ahilej. Ahilej je bio najbolji od svih Grka koji su opsjedali Troju. Ubio je
trojanskog heroja Hektora u borbi jedan na jedan, a njega samog su ubili uz
pomoć boga Apolona. Sada je uživao najviše počasti među mrtvim herojima.
Odisej ga je pozdravio kao prvog među smrtnicima dok je bio živ i sada kao
ravnog bogovima iako je bio u Hadu.
"Dosta lijepih riječi Odiseje !" Ahilej ga je prekinuo. "Radije bih bio ponizni
seljak, i živ čovjek, nego kralj ovih jadnih mrtvaca."
Oduševljen donekle vijestima o sinovljevim herojstvima, otišao je preko polja
Asfodela, sivog i jezivog bilja. Tako je Had opisao pjesnik Homer. Iako su drugi
pjevali o Elizejskim poljima, gdje su ljudi poput Ahileja živjeli u fantastičnom
društvu, ugodnoj okolini, u herojskim potjerama u lovu i banketima, Ahilejeve
riječi uvijek vise nad tim tvrdnjama. Iako vas čeka naporan posao, puno je
slađe osjetiti jutarnje ružičasto svjetlo pod otvorenim nebom, nego čudan raj
na
Od tada se Odisej susreorubu s nizom izazova, odzapadnog svijeta.
kojih su prvi bile čarobne Sirene.
Bile su dvije ili tri Sirene, koje su imale tijelo žene s ptičjom glavom i
stopalima, ili ptičje tijelo sa ženskom glavom i glasom. Neki kažu kako su
dobile taj oblik kada su kao gošće božice Demeter prisustvovale otmici njezine
kćerke Persefone, koju je izveo Had, bog mrtvih.
Persefona je skupljala cvijeće na livadi, kada se odjednom otvorila velika
pukotina u zemlji iz koje je u svojoj kočiji izašao Had. Zgrabio je Persefonu i
odvezao se natrag u svoje kraljevstvo. Božici žetve Demeter srce je bilo
slomljeno, te dok je ona lutala cijelom zemljom u potrazi za svojom kćerkom,
usjevi su propadali i vladala je vječna zima. Na kraju su Hada uvjerili da preda
Persefonu šest mjeseci svake godine,a to je proljetno i ljetno doba kada
cvijeće cvjeta, a zemlja ponovo donosi plodove. Onih pola godine koje kraljica
Hada provodi u Podzemlju, poklapa se s neplodnom sezonom.
Sirene su u međuvremenu kažnjene ptičjim nogama, jer nisu spriječile otmicu,
ili su dobile krila kako bi proširile Demetrino područje potrage za Persefonom.
Kasnijih godina smjestile su se na hrid na zapadu blizu obale današnje Italije.
Ondje su svojim ugodnim pjevanjem, svirajući lutnje i lire, vodile mornare u
popast. Oni koji su čuli njihovu ukletu melodiju, izgubili su sve pomisli na dom,
te su venuli na sirenskim stijenama sve dok nisu umrli. Ili su izgubili sve
mornarske vještine što je rezultiralo brodolomom.
Kada su
svoju pokrajpjevajući
družinu njih prolazili Argonauti,
i svirajući na povratku
liru. Neki iz Kolhide,
kažu kako Orfej je spasio
je jednostavno utopio
Sirene, dok drugi tvrde kako je samo ljepše pjevao.

Upozoren od Kirke na glazbenu reputaciju Sirena, Odisej je također spasio

svoju družinu prolazeći pored njihove jazbine. Začepio je uši svima od iz svoje
posade, ali je svoje ostavio nezačepljene željevši čuti o čemu se to kod Sirena
radi. Zaštitio se u slučaju da ne odoli pjevu, tako što se vezao za jarbol. Na taj
način nije mogao zgrabiti kormilo i krenuti prema stijenama, na koje bi ga
Sirene pozvale.
Slijedeće što je Odisej morao proći postalo je poznato po uzrečici "proći Scile i
Haribde". Haribda je bio vrtlog u uskom prolazu između Italije i Sicilije. Puno
puta na dan to je čudovište gutalo i ponovo vraćalo more koje ga je okruživalo.
To je stvaralo ozbiljnu poteškoću pri navigaciji. Odisej je odlučio riskirati, jer je
alternativa bila još gora. To su bile Lutajuće stijene, koje bi zdrobile svaki brod
koji bi pokušao proći između njih. To nisu bile one Sudarajuće stijene između
kojih je prošao Jazon i Argonauti na putu prema Kolhidi u potrazi za zlatnim
runom. Kako ne bi došlo do zabune, Jazon se susreo sa Sudarajućim
stijenamana putu za Kolhidu, dok je Lutajuće stijene sreo na povratku. Tom
prilikom su im pomogle Nereide, kćeri starog morskog čovjeka, koje su
Argonaute sigurno provele između stijena.
Odiseja je na vrtlog upozorila Kirka, te je on naredio mornarima da se drže uz
hrid koja se nalazila nasuprot vrtlogu. Ono što nije rekao mornarima je to da je
na hridi bila jazbina užasne Scile. Scila je u početku bila lijepa djevojka, ali je
završila kao čudovište sa šest glava i isto toliko želudaca.
Odiseju je rečeno da se ne odupire, već da se osjeća ponosnim te da odjene
oklop i maše mačem, zbog svega dobrog što mu se dogodilo. Scila je na brzinu
zgrabila i progutala šest mornara istodobno, dok je kapetan na to gledao u
agoniji i frustraciji. Nije bilo drugog, već jače veslati, jer bi promjena smjera
značila susret s vrtlogom.
OLIMP
Planina u sjevernoj Grčkoj, koja se putem mnogobrojnih vrhova diže preko
visine od 3000 metara. Općenito viđena kao dom vrhovnih bogova. Ipak, u
mitu u kojem se kaže kako su dva diva stavila nekoliko planina na vrh Olimpa
kako bi napali bogove, govori možda da su obitavali negdje na nebu, a ne na
planini Olimp.
OLIMPIJCI
Vrhovni bogovi grčkog panteona, za koje se vjerovalo da su obitavali na
vrhovima planine Olimp ili negdje na nebu. Visoko u oblacima živjeli su u
veličanstvenoj palači, te su se povremeno zabavljali mješajući se u živote
smrtnika ispod njih.
Kralj Olimpijaca bio je Zeus. Sjedio je na prijestolju od egipatskog mramora
presvučenog zlatom. Ljubičasto ovnovo runo krasilo mu je sjedalo. Prijestolje
kraljice Here bilo je od bjelokosti iznad kojeg je visio pun mjesec. Pokraj Here
sjedio je Ares, bog rata. Njegovo prijestolje od uglančane mjedi bilo je
prekriveno ljudskom kožom. Soba s prijestoljima ili dvorana za vijećanje, bila je
u središtu raskošne palače, koju su za Olimpijce izgradili Kiklopi, jednooki
divovi.
postojalo je dvanaest vrhovnih Olimpijaca, iako se precizni sastav božanskog

vijeća mijenjao tijekom vremena. Tako je na primjer, u jednom trenutku Hesta,

božica srca, bila član, ali su joj dojadile božanske spletke, te je drage volje
predala svoje mjesto bogu vina Dionizu.
Demetrinu kćerku Persefonu ponekad su, ali ne uvijek, smatrali članicom
dvanaestorke. Kao Hadovoj ženi prijestolje joj je bilo u Podzemlju. Ni bog
mrtvih,
strane, Had
osobnoZeusov
nije spadao
drugiubrat
Olimpijce
uživaoioako
je ujesvim
bio Zeusov
čarima brat.
S druge
Posejdon, na visinama
Olimpa kada nije plovio u svojoj morskoj kočiji. Često su ga prikazivali kako
nosi koplje s tri oštrice ili trozubac, simbol njegove moći kao boga mora.
Ostali u panteonu su bili Afrodita, božica ljepote, i njezin muže Hefest, vodeći
obrtnik bogova; Herm, glasnik Olimpijaca, i Apolon, bog proricanja i liječenja.
Atena je često nosila koplje, jer je osim obrta bila i božica rata također.
Artemida kao žena lovac, bila je opremljena lukom.
ORFEJ
Izuzetno daroviti putujući pjesnik koji je pokušao spasiti svoju mrtvu ženu iz
Podzemlja. Orfeja je svirati liru načio Apolon, a vještina sviranja mu je bila
takva, zajedno s umiljatošću glasa, da je očaravao divlje životinje i čak
uspjevao izvući iz zemlje drveće s korjenjem koje bi ga tada slijedilo u stopu.
Jazon i Argonauti su ga poveli sa sobom u potrazi za zlatnim runom, a baš ih je
Orfej spasio brodoloma nadglašavajući izdajnički zov sirena svojom glazbom i
pjevanjem.
Orfej se zaljubio u vilu Euridiku i imali su lijep život sve dok ju jednog dana nije
progonio sin Apolonov, niže božanstvo Aristo. U pokušaju bijega stala je na
otrovnu zmiju, koja ju je ugrizla te je ova potom umrla. Neutješan, Orfej je
pronašao špilju koja
svojom glazbom tako je vodilakralja
očarao u Had te ju da
mrtvih, je slijedio u Podzemlje.
mu je ovaj dozvolio daOndje
povedeje
Euridiku natrag u vanjski svijet, ali pod jednim uvjetom.
Uvjet je bio toliko jednostavan, da bi prvo trebalo malo objasniti zašto Orfej to
nije uspio provesti. Možda je tomu razlog što nije mogao više čekati ni
trenutka kako bi ugledao svoju ljubljenu. Možda je htio podjeliti svoje
oduševljenje ptičjim pjevom i suncem kako su se približavali otvoru špilje.
Možda je pak želio da Euridika čuje njegovu najnoviju pjesmu koju je izvodio
na liri. U svakom slučaju, učinio je baš ono jedino što nije smio. Okrenuo se i
pogledao Euridiku, te ju je tim činom zauvijek izgubio.
Orfej se zakleo kako nikada neće voljeti drugu ženu, i vjerojatno je ta njegova
nepokolebljivost bila uzrokom, da ga neke divlje žene iz Trakije rastrgaju u
napadu ljubomore. Bacile su mu glavu u rijeku, koja je plutajući pjevala sve do
ulaska u more.
ORION
Ogroman lovac, kojeg je ubila Artemida. Božica je provodila puno vremena
loveći s Orionom, što je bilo neprihvatljivo njezinom bratu Apolonu, pa je
odlučio stati na kraj toj vezi. Naveo je Artemidu da strijelom pogodi nešto
okruglo što se naziralo na pučini. Ispostavilo se kako je pogodila glavu
Orionovu dok je ovaj plivao.

PAKTOL
Frigijska rijeka sa značajnim naslagama zlata iz drevnih vremena. To
se pripisuje legendarnom kralju Midi, kojemu je dana mogućnost da
sve što dodirne pretvori u zlato. Kralj je uvidio nedostatke takve moći
te mu je dozvoljeno da svoj "dodir" opere u rijeci. Mitologija se u
ovom slučaju poklapa s povijesnom činjenicom da je rijeka Paktol bila
izvor bogatstva kralja Kreza, koji je vladao u 6. st.pr.Kr. I ledgendarni
Mida i povijesni Krez ostali su zapamćeni po frazama: "Midin dodir" i
"biti bogat kao Krez".
PAN
Bog pastira i stada, sin Herma i vile. Pan se rodio s jarećim nogama i
rogovima zbog čega ga se rođena majka odrekla. Ni kao odrastao bog
nije bio popularniji među vilama. Eho je kao posljedicu bijega pred
njim izgubila glas te je osuđena na vječno ponavljanje riječi drugih
ljudi. Druga vila koja je pred njim pobjegla pretvorena je u trsku, što
je inspiriralo Pana na izum pastirske frule izrađene od snopa trske
različitih duljina. Smatra se da je Pan uzrok iznenadnog osjećaja
straha koji se ponekad javlja bez razloga, pogotovo na pustim
mjestima. Odatle naziv "Panika".
PARIS
Trojanski princ, koji je uzrokovao Trojanski rat otevši Helenu, ženu
spartanskog kralja Menelaja. Grčki saveznici Menelajevi opsjeli su
Troju, te na kraju doveli do njezinog pada. Njihov najveći junak bio je
Ahilej, koji je ubio trojanskog junaka Hektora u borbi jedan na jedan.
Ahileja je ubila strijela iz Parisovog luka koju je navodio bog Apolon.
PARTENON
Hram božice Atene u atenskom Akropolisu. Partenon je izgrađen za
vrijeme Periklovog zlatnog doba. Veliki orator i državnik nadgledao je
njegovu izgradnju. To je bilo u vremenu dugo nakon mitoloških
heroja, ali su skulpture, koje su ukrašavale vanjski izgled zgrade,
prikazivale njihove gozbe zajedno s besmrtnim bogovima. Prikazivale
su borbu Lapita s kentaurima, Olimpijce protiv Giganta i možda scene
iz trojanskog rata.
Partenon je simbolizirao moć i religijsko uvjerenje grada Atene.
Kasnije je postao je
carstva pretvoren crkva, a kadaRelativno
u džamiju. je Grčkanetaknut
postala dijelom
bio je doturskog
1687.,

kada su Venežani, bombardirajući Turke, nehotice pogodili skladište

baruta unutar zgrade.
PASIFA
Žena kralja Minosa s Krete. Kada se bogovi poslali Minosu predivnog

bijelog bika, on ga nije žrtvovao, iako je to trebao. Za kaznu, Pasifa je
uvedena u strasnu vezu s bikom, što je dovelo do rođenja Minotaura,
čudovišta koje je bilo polu-čovjek i polu-bik. Minos je sagradio Labirint
kao utočište za Minotaura, a neki kažu i za njegovu ženu Pasifu
također.
PEGAZ
Krilati
odrubiokonj, kojiPegaz
Perzej. je rođen od krvi Gorgone
je obožavao Meduze kada
piti iz Pirenskog izvorajoju je glavu
Korintu.
Tu je heroj Belerofon, tražeći nešto s čim bi mogao napasti Himeru,
našao Pegaza i ukrotio zlatnim uzdama koje mu je dala Atena.
PELIAS
Kralj Jolkusa, koji je oteo Jazonovom ocu Esonu pravo na prijestolje i
poslao Jazona za zlatnim runom. Kada se heroj vratio s uspješno
obavljenog zadatka, doveo je sa sobom čarobnicu Medeju, koja je
ostvarila obiteljsku osvetu prema Peliasu. Povratila je Esonovu
mladost kuhajući ga u kotlu s čarobnim biljem, te je kasnije isto
ponudila i Peliasu. On nije preživio proces.
PERIFET
Šepavi razbojnik s buzdovanom iz Epidaura. Heroj Tezej zaradio je
ranu slavu očistivši put između Trezena i Atene od pljačkaša i
nasilnika. Perifet je bio prvi od njih. Tezej je tek izašao iz svog rodnog
mjesta, kada je naišao na tog šepavog razbojnika. Perifet je drvenu
palicu obložio slojem metala kako bi je još više ojačao. Baš ju je
namjeravao isprobati na Tezejevoj glavi, kada mu ju je heroj izbio iz
ruku. Tezej je kasnije proširio svoje načelo koje je ustanovljeno kada
je Perifetu zadao smrtni udarac njegovom vlastitom palicom. Tada je
uspostavio kredo po kojem će se istom mjerom vratiti napadaču kao
što je on to želio ili učinio žrtvi.
PERITEJ
Kralj
je Lapita,
Tezej suputnik
uhvatio Tezejev.
Periteja Njihovo
u krađi, prijateljstvo
te spoznao je započelo,
njegovu kada
pravu narav.

Peritej je pomogao Tezeju pri otmici mlade spartanke Helene, a

zauzvrat je Tezej pomogao Periteju u zloslutnom pokušaju otmice
Persefone, kraljice Podzemlja. Njih dvojicu je tom prilikom Had
zalijepio za klupu te ih izložio mučenju. Tezeja je kasnije oslobodio
Heraklo, ali je Peritej ostao ondje za vječnost.
PERSEFONA
Lijepa kći Zeusa i Demeter, ponekad smatrana jednom od Olimpijaca.
Dok je jednog dana brala cvijeće na livadi, oteo ju je Had čija je kočija
izašla iz pukotine u zemlji. Demeter, božica žetve, bila je slomljena te
dok je lutala cijelom zemljom u potrazi za svojom kćerkom, usjevi su
propadali i vladala je vječna zima. Na kraju su Hada uvjerili da vrati
Persefonu na šest mjeseci svake godine, kada je vladalo proljeće i
ljeto, a cijeće
Persefona cvalo si zemlja
provodi Hadomdonosila plodove.
u Podzemlju Onih pola
poklapa se sgodine koje
neplodnim
dijelom godine. Heroji Peritej i Tezej pokušali su oteti Persefonu i
vratiti je u zemlju živih.
PERZEJ
Sin Zeusov, herojski uništitelj Gorgone Meduze.
Kralja Akrijija iz Argosa upozorilo je proročište kako će ga ubiti sin
njegove kćerke Danaje. Zato je ovaj odmah zaključao svoju kćerku u
kulu i bacio ključ. Ali je bog Zeus ipak ušao maskiran u zlatni tuš, što
je rezultiralo rođenjem Perzeja. Kada se to dogodilo, Akrijij je stavio
svoju kćerku i dijete u mjedenu škrinju i poslao u more. Možda je
očekivao da će škrinja potonuti poput kamena, ali se ona održala na
vodi i stigla do obale otoka Serifa. Ondje je ribar po imenu Diktis
našao neobičnu naplavinu, te se starao o njenom sadržaju. Tako je
Perzej odrastao na skroman način. Onda se jednog dana ribarev brat,
koji je bio kralj tog područja, počeo zanimati za Perzejevu majku
Danaju.
"Ostavi moju majku
Kralj Polidekt na miru,"
nije imao inzistirao
izbora nego je Perzej čvrsto
odstupiti, stisnutih
odnosno šaka.
razvio je
suptilan način ispunjenja svojih želja.
"U redu, u redu, ne uzrujavaj se," rekao je Perzeju. Tada je rekao
Perzeju kako traži ruku druge djevojke po imenu Hipodameja.
"Očekujem kako će svaki od mojih lojalnih podanika donijeti mladoj
poklon," rekao je to, značajno pogledavajući Perzeja. "Što mi ti
nudiš ?"
Kako Perzej nije odmah odgovorio, Polidekt je nastavio: "Grupu
konja ? Kočiju s kompliciranim uređajima ? Ili sanduk dragog kamenja
možda ?"
Perzej se vrpoljio zbog neugodnosti. "Ako misliš moju majku ostaviti

na miru, rado ću ti dati sve što posjedujem, a to je nažalost vrlo malo.

Konji, kočije, dragulji što god poželiš, sve bih ti dao kada bih to
posjedovao. Znoj s moje obrve, snagu svoje desne ruke, bilo što.
Otrčao bih maraton, da se ove godine održavaju Olimpijske igre.
Pretražio
Čak bih ti bih svai glavu
donio mora Meduze
za blagom, prošao
osobno, kadabihbisve kutke
to bilo na Zemlji.
u mojoj moći.
Zastajući da uzme dah, Perzej se šokirao kada je tišinu prekinula
jedna riječ: "Može !"
"Molim ?" zapitao je Perzej.
"Rekao si kako ćeš mi donijeti Meduzinu glavu," odgovorio je Polidekt.
"U redu  donesi je."
I tako je Perzej jednog lijepog jutra otišao u potragu za zmijolikom
veprovskom glavom Gorgone koja je imala moć pretvaranja u kamen
svakog koga bi pogledala. Na sreću saveznica mu je bila Atena.
Božica obrta i rata imala je svoje razloge zbog kojih je željela
Meduzinu smrt, te je s oduševljenjem savjetovala Perzeja.
Zašto je Atena mrzila Meduzu nije potpuno jasno. Najvjerojatnije
objašnjenje je to da je Gorgona dok je još bila lijepa mlada djevojka
oskrvnula jedan od Ateninih hramova. Zbog tog svetogrđa Atena ju je
pretvorila u čudovište, ali joj to očito nije bila dovoljna kazna. Sada je
Atena željela Meduzinu glavu kao ukras za svoj štit, kako bi mu
povećala moći zbog gorgoninog strašnog pogleda. Atena je rekla
Perzeju gdje može pronaći posebnu opremu potrebnu za taj zadatak.
"Potraži
heroja. vile koje čuvaju šljem nevidljivosti," savjetovala je mladog
Perzej ju je upitao gdje može pronaći te vile.
"Pitaj sive sestre, Greje, vještice koje su djelile jedno oko. One znaju,
ako ti žele reći."
A gdje su Greje ?
"Pitaj onoga koji nosi nebesa na leđima. Atlasa, odmetnutog Titana,
koji plaća vječnu cijenu zbog neposluha prema svemoćnom Zeusu."
U redu, u redu, ali gdje je taj Atlas ?
"To je jasno, na zapadnom kraju svijeta."
Prije nego što ga je poslala na taj izazovni put, Atena je posudila
Perzeju zrcalni štit i savjetovala ga kako će ga upotrijebiti. Iako su
njene upute bile prilično općenite, Prezej je ipak pronašao Atlasa, koji
je klimajući glavom pokazao u smjeru obližnjih špilja, gdje će Perzej
pronaći Greje.
Perzej je čuo jednu verziju mita po kojoj su te sestre, iako sijede od
rođenja i u nedostatku više od jednog oka za sve njih, bile ljupke
poput mladih labudova. Razočaro se kada je shvatio da su ružne
poput ljudoždera, a ni ljubaznost im nije bile jača strana.
Naravno da to
Ukravši im su jedino
znale gdje
oko,žive vile, ali
natjerao ihto
jejedaPerzej morao
mu kažu izvući
gdje iz njih.
se nalaze

vodene vile.
Neke verzije mita kažu kako su vodene vile bile zapravo vrtne
raznolikosti. Zapravo su se zvale Najade i bile su puno niža božanstva
od Olimpijaca, s malim ograničenim moćima. Nisu bile čak ni
besmrtne,
Driade te su bile
bile vezane vezaneilizaNereide
uz drveće vodenouzcarstvo. Baš kao
ocean, Najade su što
bile su
vilei
koje su živjele u jezercima i lokvama.
Tako kada se mladi Narcis zaljubio u vlastiti odraz u jezeru, slomio je
srce vili koja je u njemu živjela te je osuđena na ponavljanje
Narcisovih uzdaha i mrmljanja kao eho. Zapravo, Eho joj je bilo ime.
Isto tako kada je mladi Hilas tražio vodu za putovanje na Argu, neke
vile su bile toliko očarane njime da su ga povukle u dubinu kako bi
vječno s njima živio, na veliku žalost Herakla čiji je štitonoša bio.
Po jednoj verziji mita o Perzeju, kaže se kako se Najade bile vrlo
posebne živući u tamnim i beživotnim vodama rijeke Stiks. Također
su bile poznate po lošim higijenskim navikama, tako da ih se moglo
namirisati s velike udaljenosti. Tako se možda objašnjavaju nejasne
moći čišćenja rijeke iz pakla. Na kraju je Perzej našao vile i dobio
opremu. Ona se sastojala od šljema nevidljivosti, krilatih sandala i
posebne torbe za nošenje Meduzine glave. Meduza bi zadržala moći
svoga pogleda čak i nakon smrti, pa je trebalo skriti glavu sve dok se
ne bi ukazala potreba iskorištenja te moći na nekom neprijatelju. Bog
Herm je također pomogao davši Perzeju specijalno sječivo, dijamantni
mač ilijesrp.
Tako Nekibio
Perzej kažu kako mu je
opremljen, a krilate
neki bisandale
rekli i dao Herm, a nezavile.
preopremljen taj
zadatak.
Brz bijeg bio bi nužan nakon ubijanja Meduze, budući da je ona imala
dvije podjednako monstruozne sestre koje bi je zacijelo osvetile, a
imale su zlatna i mjedena krila koja bi ih ponijela u brzu potjeru za
ubojicom. Zato su krilate sandale bila dobra ideja. Ali ako su te
supersandale garantirale najbrži mogući bijeg, zašto se mučiti sa
šljemom nevidljivosti, zbog kojeg ga Gorgone nikako nisu mogle
pronaći, čak i kada ne bi morao brzo otići ? Razlog je u tome da bi mit
bio bolji.
I tako je Perzej pronašao Meduzinu špilju u kojoj je bilo mnogo
okamenjenih ostataka prethodnih posjetitelja i našao Meduzu kako
spava. Čak i tim čarobnim arsenalom oružja koje je nosio, nije bio
toliko lud da ju probudi. Iako se nije moglo očekivati kako bi Meduza
mogla bilo koga pretvoriti u kamen zatvorenih očiju, Perzej je
svejedno iskoristio zrcalni štit koji mu je dala Atena kako bi izbjegao
direktan pogled na Meduzu.
Ušavši, ponešto neglamurozno u bitku, Perzej je odsjekao Meduzi
glavu. U tom
Posejdona, trenutku,
rodio krilati konj
se iz krvarećeg Pegaz,
vrata. Tadapotomak
je Perzej Maduze
iskoristioi svoju
boga

opremu za bijeg i pobjedonosno otišao, prije nego su Meduzine sestre

mogle reagirati. Iako su te sestre bile besmrtne, Meduza to očito nije
bila. Umrla je onog trenutka kad joj je glava odsječena, što je
zahtijevalo posebno sječivo koje mu je dao Herm.
Čak i nakon
kamen, tako smrti, Meduzin
da je Perzej je pogled
brzo spremiomogao pretvoriti
svoj trofej bilo koga
u posebnu u
torbu
koju su mu dale vodene vile. Vrativši se u Serif, iskoristio je glavu na
kralju Polidektu, koji je počeo proganjati herojevu majku čim je ovaj
otišao na pohod. Kralj Polidekt je pogriješio gledajući sarkastično na
Perzejev uspjeh, te je pretvoren u kamen.
PIREN
Izvor ili fontana u Korintu, omiljeno pojilište letećeg konja Pegaza. Za
jezerce
slučajnose kaže
ubila kakoArtemida.
božica je nastalo od majčinih suza za sinom kojeg je
PLATON
Grčki filozof koji je živio u razdoblju od 429-347 pr.Kr. Platon je taj koji
je prvi govorio o legendi o Atlantidi, otoku-kontinentu s naprednom
civilizacijom koji je potonuo u more. Filozof je naglašavao kako je
Atlantida stvarno mjesto, a ne mit. On je rekao kako je to čuo od
nekih mudrih ljudi iz Egipta, čija se civilizacija protezala do ere kada
je Atlantida bila na vrhuncu, gdje je kao ranija civilizacija od Grčke
uništena prirodnim katastrofama  ili bar tako kažu Egipćani. Naziv
Atlantida potječe od mitološkog Titana Atlasa, koji je svojim
ramenima podupirao nebeski svod negdje daleko na zapadnom rubu
svijeta. Tamo se prema Platonu nalazila Atlantida.
PODZEMLJE
Jedan od naziva za Had, kraljevstvo mrtvih, za koje se često mislilo da
je pod
kroz zemljom.
različite Tako
špilje se vjerovalo
i šupljine. Tako kako se veliku
je kroz do Podzemlja može
pukotinu stići
u zemlji
izašao bog Had u svojoj kočiji te oteo Persefonu koja je brala cvijeće
na livadi.
POLEID
Vidovnjak, potomak Melampusa. Zbog svojih sposobnosti, Poleida je
na svoj dvor pozvao kralj Minos kada mu je nestao sin Glaukus u
prolazima Labirinta i bezbrojnim dvoranama palače Knosos. Poleid je
našao
ga ne dječaka
povrati ugušenog
u život. U usvom
zdjelizatočeništvu,
meda, a MinosPoleid
ga je zatvorio sve dok
je prisustvovao

događaju u kojem je jedna zmija oživjela drugu trljajući ju nekakvom

biljkom, što se pokazalo učinkovitim i na Glaukusu. Sada je Minos
zahtjevao da dječak nauči sve vidovnjačke moći proricanja. Nevoljko
Poleid je pristao na dani uvjet, ali je prije nego što će otići od svog
tiranina zaboravio
odmah tražio od Glaukusa da je
sve što ga muPoleid
pljunenaučio.
u usta,Poleid
pri čemu je dječak
je taj koji je
savjetovao Belerofona kako da ukroti letećeg konja Pegaza.
POLIDEKT
Kralj Serifa koji je poslao Perzeja po Meduzinu glavu. Polidekt se
zanimao za Perzejevu majku, što je ovaj namjeravao spriječiti
prihvaćajući zadatak od Polidekta. Perzej se nakon uspješno
obavljenog pothvata vratio u Serif i pomoću Meduzine glave pretvorio
Polidekta u kamen.
POLIFEM
Kiklop koji je zarobio i zamalo pojeo Odiseja. Polifema je njegov otac
Posejdon nagovorio da uspori herojev povratak kući iz trojanskog
rata. Ztvorio je Odiseja i njegove mornare u svoju špilju te ih
proždirao nekoliko noći zaredom. Na kraju je Odisej zašiljio jedan
kolac i ojačao ga u vatri te s njime iskopao jedino kiklopovo oko.
Oslijepljeni Polifem nije mogao otkriti Grke koji su uspjeli pobjeći
skrivajući se ispod ovaca koje je Kiklop pustio ujutro na ispašu.
POLIMEDA
Prema nekim izvorima, majka Jazonova.
POLUKS
Jedan od dvojice heroja blizanaca, brat Kastorov. Poluksa su smatrali
dovoljno božanskim kako bi mogao biti primljen u božanske dvore na
planini Olimp, dok je njegov brat Kastor poslan u Had kao običan
smrtnik. Muđutim, Poluks nije mogao izdržati vječno odvajanje od
svog brata, pa su bogovi dozvolili blizancima da ostanu zauvijek
zajedno, provodeći pola godine u Podzemlju, a drugu polovicu na
Olimpu. Oba brata su zapamćena po zviježđu zvanom Kastor i Poluks
(Blizanci).
POLJA ASFODELA (CVIJETA SMRTI)

Prema Homeru, obitavalište većine sjenki iz Hada. Asfodel je bila

ružna biljka lijepog imena, siva i jeziva biljka za Podzemlje koju su
nastanile beskrvne utvare.
POSEJDON
Posejdon je bio bog mora, potresa i konja. Iako je službeno bio jedan
od vrhovnih bogova s planine Olimp, provodio je većinu vremena u
svom vodenom carstvu. Posejdon je bio brat Zeusa i Hada. Ta tri boga
su podijelili svijet među sobom. Zeus je postao vladar neba, Had
Podzemlja, dok je Posejdon dobio vodu, i svježu i slanu.
Iako je bio mnogo različitih rijeka personificiranih kao bogovi, svi su
oni bili pod Posejdonovom vlašću. Također se Nereus, stari morski
čovjek, nije smatrao jednakim Posejdonu za kojeg se znalo da vozi
svoju
oženiokočiju kroz valovekćerkom,
Nereusovom s neupitnom dominancijom.
morskom vilom Posejdon se
Amfitritom.
Rimski naziv za Posejdona bio je Neptun.
Podijelivši nebesa, vodeno carstvo i podzemno carstvo mtrvih,
Olimpijci su se složili kako će samom zemljom vladati zajedno sa
Zeusom kao kraljem. to je dovelo do brojnih teritorijalnih razmirica
među bogovima. Posejdon je s Atenom postao bog zaštitnik grada
Atene. Svoju snagu i naklonost demonstrirao je pogodivši Akropolis
svojim trorogim kopljem, što je uzrokovalo da poteče izvor slane
vode. Božica Atena je nasuprot tome posadila maslinovo drvo što se
pokazalo puno korisnijim. Njezina monumentalna važnost Atenjanima
očituje se u veličanstvenom hramu u njenu čast, Partenonu, koji i
danas ukrašava Akropolis. Ljudi Atene su bili pažljivi, također
poštujući i Posejdona.
Posejdon je bio otac heroja Tezeja, iako je smrtni Egej također
smatrao Tezeja svojim sinom. Tezej je bio sretan s dva oca, uživajući
u srodstvu s onim ocem koji mu je tada trebao. Tako je postao
kraljem Atene jer je bio Egejev sin, ali se i okoristio Posejdonom kada
mu je kralj Minos zadao izazovan zadatak. Taj je vladar bacio u more
svoj prsten pečatnjak i zatražio od Tezeja da mu ga vrati natrag.
Heroj je zaronio u morske dubine i ne samo da je vratio prsten, već je
i dobio krunu od Posejdonove žene Amfitrite.
Posejdon nije bio tako sklon jednom drugom slavnom heroju. Zato što
je Odisej ubio Polifema, Posejdnovog sina, bog ne samo da mu je
usporio povratak kući, već ga je i suočio s ogromnim opasnostima.
Na sličan je način Posejdon prokleo i ženu kralja Minosa. Minos je
dokazao svoje božansko pravo na vladanje Kretom tako što je od
Posejdona zatražio da mu pošalje bika iz mora, kojeg je obećao
žrtvovati. Posejdon
bi ga žrtvovao. je poslao
Zbog toga jebika, ali se zatražio
Posejdon bik previše
od svidio Minosu
Afrodite, da
božice

ljubavi, da učini da se Minosova kraljica Pasifa zaljubi u bika. Rezultat

te veze bio je monstruozan Minotaur, polu-čovjek, polu-bik.
Kao bog konja, Posejdon je često uzimao njihov lik. Nije sigurno da li
je uzeo taj lik kada se udvarao Meduzi, ali kada je kasnije Perzej ubio
Gorgonu, je
Posejdon krilati konj davao
ponekad Pegaz moći
iznikao je iz njezinog
mijenjanja obličjapresječenog vrata.
i drugima. Tako je
uslišio zahtjev djevojke Sene da se transformira u neranjivog, muškog
ratnika Sena.
PROKRUST
Domaćin koji je smještao svoje goste u krevet "po mjeri". Prokrust,
čije ime znači "onj koji rasteže", bio je vjerojatno najzanimljiviji od
svih Tezejevih izazova prilikom njegova postajanja herojem. Imao je
kuću pokraj
pozivao puta gdje
na ugodan je nudio
obrok gostoprimstvo
i noćenje prolaznicima,krevetu.
u svojem specijalnom koje je
Prokrust je objašnjavao svojim gostima kako krevet ima jedinstvenu
sposobnost namještanja svoje duljine prema čovjeku koji bi legao na
njega. Ono što nije objasnio bio je način na koji se krevet prilagođava
gostu. Čim bi neki gost legao na krevet Prokrust bi ga počeo rastezati,
ako je bio prekratak ili mu je odsjekao noge, ako bi gost bi
predugačak. Tezej je preokrenuo situaciju i pogubno "smjestio"
Prokrusta u njegov vlastiti krevet.
PROMETEJ
Titan, dobročinitelj čovječanstva. Prometej je ukrao vatru od bogova i
dao je ljudima, noseći je s planine Olimp preko zapaljene grane (način
prenošenja vatre u davnoj prošlosti). Kao posljedicu toga, Zeus ga je
okovao za stijenu gdje mu je svakog dana orao kljucao utrobu.
PROROČIŠTE
Mjesto na kojem su molitelji dobivali odgovore od bogova

postavljena na
pitanja.
Proročiše je često bilo teško razmjeti. Kralj Krez iz Lidije bio je tako
bogat da je njegovo ime dobilo novi smisao, pa se znalo reći "bogat
kao Krez". On se savjetovao u proročištu u Delfiju prije nego što je
podigao bunu protiv Prezijskog carstva. Krezu je tada rečeno kako će
jedno moćno carstvo pasti, ako nastavi sa svojim planom. On je to
shvatio kao potvrdu svog nauma, i proročište je bilo u pravu.
Nažalost, carstvo koje je palo bilo je njegovo.
PROTEJ

Kralj Tirinza, brat Perzejeva djeda, kralja Akrijija iz Argosa. Kada je

njegova žena lažno optužila Belerofona za nasrtljivost prema njoj,
Protej je poslao heroja kralju Jobateju iz Licije sa zapečaćenim
uputama u kojima ga je trebalo ubiti po dolasku u Liciju. Jobatej je to
želio ispuniti
uspio tako štodrugom
ubiti. Jednom je Belerofona poslao
prilikom, kćerinakralja
Himeru, kojujejeizludila
Proteja heroj i
Hera, tako da su lutale po zemlji misleći da su krave.
SALMIDA
Stvarni drevni grad na Crnom moru, krivo smješten na Hellespont u mitu o
kralju Finusu i Argonautima. Kao zahvalu što su ga oslobodili Harpija, Finus je
savjetovao Jazona i njegove suputnike kako preploviti prolaz između
Sudarajućih stijena. Ta je opasnost navodno bila pred njima, na njihovoj ruti
između Salmide i zemlje zlatnog runa. Prava Salmida bila je iza lokacije
mitoloških Sudarajućih stijena.
SANTORINI
Egejski otok, prvotno znan kao Tera, nastao od djelomično urušenog
vulkanskog stošca. Kada je vulkan izbacio svoju magmu u ogromnoj erupciji te
se urušio tijekom Minojske civilizacije, rezultirajući plimni val uzrokovao je
ogromne štete na obalnim naseljima susjednog otoka Krete. To je možda
inspiriralo legendu
koja je navodno o izgubljenom
potonula kontinentu Atlantidi, naprednoj civilizaciji
u morske dubine.
SATIRI
Šumski duhovi koji su izgledali poput ljudi s različitim životinjskim obilježjima,
poput konjskih repova ili jarećih nogu. Silen je bio satir koji je putovao svijetom
s bogom vina Dionizom šireći uzgoj grožđa.
SCILA
Prelijepa djevojka koja je pretvorena u čudovište koje su različito opisivali, ali
je vjerojatno imalo šest psećih glava na dugim vratovima. Scilina špilja bila je
na obalnoj hridi gledajući na prolaz koji je sadržavao fenomenalni vrtlog zvan
Haribda. Ta dvostruka opasnost zapamćena je u uzrečici "proći Scile i
Haribde". Taj izbor podjednako strašnih mogućnosti stavljen je pred Odiseja na
njegovom povratku kući iz trojanskog rata. On je izabrao prolaz pored Scile
izgubivši pri tom šest mornara.
SCIRON

Pljačkaš koji je zaustavljajo putnike tjerajući ih da mu operu noge, da bi ih

zatim bacao sa stijene. Kada bi pali u more u podnožju, proždrla bi ih kornjača
ljudožderka. Tezej je uspio okrenuti situaciju kada se našao sa Scironom.
SEMELA
Tebanska princeza, majka Dionizova. Semela je posjedovala herojsku žeđ za
znanjem. Upozorena od Zeusa kako bi to moglo biti opasno, inzistirala je da joj
Zeus pokaže svoju pravu narav kao boga neba i oluje. Nastupajući udar munje
potpuno je uništio heroinu. Njezin je sin morao otići u Podzemlje kako bi je
vratio iz mrtvih.
SENA
Mlada vila koju je volio Posejdon. Jednog je dana bog rekao da će dati Seni sve
što želi u zamjenu
muškarca, za njezinu borca.
i to u neranjivog ljubav. Iako
Zato je
je to
onaposljednje
zatražila da
štojujepretvori
Posejdonu
očekivao ili želio čuti, ipak je to učinio, te je Sena postala Seno. Pod tim
imenom Seno je postao veliki ratnik te se toliko zanio da je jednog dana zabio
svoje koplje na tržnicu. "Od danas, će svi", reče Seno "obožavati moje koplje
poput boga." Čuvši to, Zeus je odlučio kazniti nevjernika. Budući da je Seno
bio neranjiv, veliki bog se morao poslužiti lukavstvom kako bi ga ubio. Odlučio
je suprotstaviti mu kentaure koji bi, budući da su bili čvrsti i spretni ljudi-
zvijeri, trebali pronaći način kako će ga srediti. A tako je i bilo. To se dogodilo
na vjenčanju Tezejeva prijatelja Periteja, Lapita. Kentaurima su ne
razmišljajući ponudili vino koje im je udarilo u glavu, što ih je nagnalo da otmu
mladu. Seno joj je odlučio pomoći te je počeo ubijati kentaure na sve strane.
Ostali kentauri su ga opkolili, te videći da je neranjiv, zabili ga u zemlju. Seno
se, umirući od gušenja, pretvorio ponovo u ženu.
SENO
Originalno djevojka Sena, koju je Posejdon pretvorio u navodno neranjivog
ratnika. Seno je naljutio Zeusa kada je jednog dana na tržnici zahtjevao da
ljudi obožavaju njegovo koplje kao boga. Odlučivši kazniti takvo svetogrđe,
Zeus je pomno razmislio kako će ubiti ratnika koji je bio neranjiv u borbi.
Postigao
što su ga je to tako
zabili što jegdje
u zemlju okrenuo kentaure protiv njega, koji su ga ubili tako
se ugušio.
SERIF
Otok u Egejskom moru. Kada je kralja Akrijija proročište upozorilo kako će ga
ubiti vlastiti unuk, on je stavio svoju kćerku i unuka u brončani kovčeg te ga
bacio u more. To neobično plovilo se nasukalo na obalama Serifa, gdje je ribar
Diktis dao sklonište putnicima u njemu. Na kraju je ribar nagrađen za svoju
ljubaznost naslijedivši Polidekta kao kralj otoka.
SFINGA

Čudovište sa ženskom glavom, krilima grifina i tijelom lava. Singa je

zaustavljala putnike na putu za Tebu i postavljala im zagonetke. Ako bi
odgovorili krivo, umrli bi. Heroja Edipa pitala je slijedeće pitanje: "Što hoda na
četiri noge ujutro, dvije noge u podne i tri noge na kraju dana ?" Edip je
odgovorio kako čovjek puže na četiri noge kao dijete, hoda uspravno na
vrhuncu života,i ubila
a štapom se potpomaže pod učinili
stare dane. Čuvši to, kraljem.
Sfinga je
odmah otrčala se. Zahvalni ljudi iz Tebe su Edipa svojim
SILEN
Satir, suputnik boga vina Dioniza. Silena su jednog dana našli kako spava u
vinogradu te ga zavezali i doveli pred kralja Midu iz Frigije. Mida je odmah
oslobodio satira., a kao zahvalu za taj čin Dioniz je ispunio kraljevu želju, a to
je da sve što dodirne pretvori u zlato. Kada se "Midin dodir" pokazao
katastrofalnim, Dioniz je kralja poštedio daljnjih posljedica njegove pohlepe.
božja milost u ovom slučaju nadilazi poštovanje koje je Mida iskazao prema
Silenu.
SINIS
Nasilnik koji je presretao putnike na putu između Trezena i Atene. Sinis bi
molio prolaznike da mu pomognu savinuti dva borova stabla do zemlje. U
trenutku kada su savili drveće, on bi svezao pomoćnikove zglobove za svako
drvo. Kada je napetost postala prevelika, stabla su se ispravila razbacujući
ljudske ostatke u svim smjerovima. Heroj Tezej je preokrenuo situaciju vežući
Sinisove zglobove za stabla, te puštajući da priroda i umor učine svoje.
SIRENE
Polu-žene, polu-ptice koje su svojim lijepim pjevanjem opčinjavale mornare
šaljući ih u propast. Neki kažu kako su Sirene dobile krila kako bi mogle
pomoći Demeter u potrazi za njezinom kćerkom Persefonom, koju je oteo kralj
Podzemlja. Njihovo pjevanje bi vjerojatno natjeralo Odiseja da okrene svoj brod
prema njihovim stijenama, da nije naredio svojim ljudima da ga svežu za jarbol
kao predostrožnost. Pjev Sirena međutim, nije bio dorastao Orfejevom, koji je
očarao svoje prijatelje Argonaute i na taj način zatomio pjev Sirena tako da je
cijela posada prošla sigurno pokraj njih.
SIZIF
Griješnik osuđen u Tartaru na vječno kotrljanje stijene uzbrdo, da bi na vrhu
morao gledati kako se stijena otkotrljava nizbrdo. Sizif je bio osnivač i kralj
Korinta ili Efire kako se zvao u to doba. Bio je poznat kao najvještiji varalica na
svijetu. Njegov najveći uspjeh došao mu je na kraju života, kada je bog Had
došao po njega osobno za kraljevstvo mrtvih. Had je tom prilikom donio par
lisica za ruke, što je bila novost u to vrijeme, pa je Had zbog velikog zanimanja
Sizifa odlučio demonstrirati učinkovitost lisica na sebi. Tako se dogodilo da je
veliki vladar podzemlja bio zaključan u ormaru Sizifove kuće više dana, što je
uzrokovalo život bez smrti, odnosno nitko u to vrijeme nije mogao umrijeti.

Vojnik je tako mogao biti isječen na komadiće u nekoj bitki, da bi se kasnije

pojavio na večeri. Konačno, Had je pušten, a Sizifu je naređeno da se javi u
Podzemlje na svoj vječni zadatak. No lukavac je imao još jedan trik u rukavu.
Jednostavno je rekao svojoj ženi da ga ne sahrani te se poslije žalio Persefoni,
kraljici mrtvih, kako mu nisu odane dužne pogrebne počasti. Još k tomu kao
nepokopani leš, novčić
nije imao
podšto
tražiti s druge
koji bi strane
rijeke Stiks, jertransport
njegova
žena nije stavila njegov jezik mu omogućio siguran
sa splavarom Haronom. Kraljici je bilo očito kako mora pustiti Sizifa da se vrati
natrag u svijet živih i ispravi nepravdu koja mu je učinjena.
Persefona mu je ljubazno izašla u susret te se Sizif vratio na sunce, gdje je
odmah zaboravio sve o pogrebu i sličnim sumornim temema te je živio
raskalašeno još dobar dio vremena. Ali čak i taj vrhunski prevarant mogao je
samo odgoditi neizbježno. Na kraju ga je ponovo pozvao Had, jer mu je
njegova indiskrecija stala na rep. Zbog zločina protiv bogova, čija su
objašnjenja različito interpretirana, osuđen je na težak posao za vječnost. to je
bio vrlo frustrirajući posao, jer mu je zadatak bio otkotrljati veliku stijenu na
vrh brijega. Svaki put kada bi Sizif, uz veliki napor i muku, izvršio zadatak,
prokleta stijena bi se otkotrljala s vrha natrag.
SJENA
Netjelesan ostatak mrtvih, utvara bez tijela i moći razmišljanja. To je bio oblik
u kojem su se novoumrli skupljali na obali rijeke Stiks čekajući splavara
Harona da ih preveze na drugu obalu u kraljevstvo Hada, vladara Podzemlja.
Oni koji nisu imali dobar mito za Harona, bili su osuđeni na vječno lutanje
bližom obalom rijeke Stiks. Čak i oni koji su uspjeli preći rijeku nisu se imali
nadati ničem višem od nejasnog i beskrvnog postojanja.
SJEVERNI VJETAR
Božansko utjelovljenje vjetra koji je puhao sa sjevera. Sjeverni Vjetar bio je
otac dvaju Argonauta, čija sposobnost letenja im je omogućila tjeranje Harpija
od stola kralja Finusa. Te žene-ptice su uništavale kraljeve objede, te je ovaj
nakon njihova odlaska bio toliko zahvalan, da je Argonautim dao osnovne
savjete kako proći između Sudarajućih stijena.
SPARTA
Grad u južnoj Grčkoj, mitološki dom Helene i heroja blizanaca, Kastora i
Poluksa. Sparta je bila suparnik Atene u drevnim povijesnim vremenima.
Spartanski vojnici bili su poznati po svojoj indiferentnosti prema užitku ili boli.
Priča kaže kako je jedan Spartanski dječak sakrio lisicu u svom ogrtaču te nije
ispustio ni zvuka niti napravio kakvu grimasu koja bi ga izdala, iako mu je
lisica proždirala unutarnje organe.
STENEBA
Žena kralja Proteja iz Tirinza. Steneba je lažno optužila Belerofona za preljub s

njom, što je natjeralo kralja Proteja da pošalje heroja kralju Licije s pismom u

kojem želi njegovu smrt. Jobatej, kralj iz Licije, mislio je kako će to najbolje
učiniti ako Belerofona pošalje na Himeru. Međutim, Belerofon je uspio ubiti
Himeru.
STIKS
Glavna i najpoznatija rijeka u Hadu, opće prihvaćena kao rijeka koja određuje
njegovu granicu. Kada su prvi puta došli u Podzemlje, duhovni ostaci mrtvih
skupili su se na bližoj obali rijeke Stiks, tražeći prijelaz od splavara Harona.
Ako bi mu dali određenu naknadu, bilo im je dozvoljeno prijeći rijeku, a ako je
nisu imali, ostali bi vječno lutati uz rijeku.
STIMFALIJSKE PTICE
Leteća stvorenja smrtonosnih, metalnih pera koja su naseljavala Stifalijsku
močvaruod
jednom u Arkadiji. Kada sedobio
svojih pohoda, Heraklo
je morao
pomoć susresti
Atene. sBožica
tim ljudožderkama na
mu je dala par
kastanjeta, s kojima je natjerao ptice u zrak. Tada ih je mnoge pobio svojim
strijelama.
SUDARAJUĆE STIJENE
Dvije stijene koje su ugrožavale Jazona i Argonaute. Kada se vozilo koje je
prevozilo Argonaute približilo Sudarajućim stijenama, Jazon je pustio pticu koja
je prva proletjela između stijena uzrokujući njihovo sudaranje. Dok su se
stijene razdvajale kako bi ponovile proces, Argonauti su prošli između.
SVETIŠTA
Mjesta na kojima se obožavani bogovi i heroji; manje složena od hramova.
Tipični mali hram sastojao se od jednostavne ograde i oltara. Kao dodatak,
mogla je tu biti i statua boga, božice ili heroja kojem je svetište posvećeno.
Žrtve su bila smještene unutar svetišta ili su spaljivane na oltaru. Krvne
ponude sastojale su se od mesa životinja, koje je gorilo dok se vino sipalo u
vatru. Beskrvne ponude uključivale su voće i povrće.
TANTAL
Mitološki lik, koji je uvrijedio bogove te je nakon smrti osuđen na
vječnu žeđ i glad. Morao je stajati u jezercu u Tartaru, koji je bio
mjesto kažnjavanja u Podzemlju. Svaki put kada bi se sagnuo po
vodu, ona bi mu jednostavno prošla između prstiju. Iznad jezerca
visile su grane na kojima je raslo različito voće. Međutim, kada bi se
Tantal ispružio kako bi ga dohvatio, grane su izmicale njegovim
rukama. Za svoj zločin, a to je krađa božje poslastice ambrozije, može
se reći da je uistinu proživljavao "Tantalove muke".

TARTAR
Područje vječnog mučenja u Podzemlju, gdje su najveći griješnici
kažnjavani za svoja nedjela. Najgori među njima su bili oni koji su
sagriješili protiv bogova. Najveći grijeh bila je zloupotreba božje
gostoljubivosti, što je jako bitno, jer su samo rijetki mogli iskusiti
božansku naklonost.
Tako je heroj Belerofon kriv za najveću drskost, kada se usudio
dojahati na krilatom konju Pegazu do samih vrata Olimpa. Očigledno
je mislio kako je njegov herojski poduhvat ubijanja Himere bio
dovoljan da ga se primi u društvo bogova. Zeus je naplatio tu
aroganciju poslavši obada na Pegaza. Nakon uboda Pegaz se propeo,
pri čemu je Belerofon sletio s njegovih leđa i pao tako jako da je ostao
doživotno bogalj. Preostale dane je proveo kao jadan, lutajući
izopćenik.
Tantal je, s druge strane, pozvan ne samo da podijeli stol sa Zeusom,
već i veliku božansku tajnu. Međutim, Tantal se drznuo reći te tajne
običnim smrtnicima, ili neki kažu kako je ukrao Zeusovu ambroziju.
Nektar i ambrozija su bile specijalne poslastice bogova. Nektar je bio
fermentirani med ili medovina, dok je ambrozija bila mješavina meda,
vode, voća, sira, maslinovog ulja i ječma. Zbog krađe Tantal je
osuđen na muke u Tartaru, koji je bio ispod Podzemlja, koliko je
Podzemlje ispod nebeskog svoda.
Pedesetimkćeri
zabivši Danajevih
noževe ubilo je svoje
u srce i odsjekavši muževe
im glave. prveiskrenosti,
U svojoj bračne noći
one
nisu shvatile brak te su djelovale samo po očevim ubilačkim
naredbama. Bili kako bilo, osuđene su na vječan rad, a to je nošenje
vode iz rijeke Stiks u posudama koje su bile probušene poput sita.
Zato što je svog punca bacio u vatrenu rupu, Iksiona je pročistio Zeus.
Zatim je ovaj nezahvalno pokušao zavesti ženu vrhovnog boga. Hera
je upozorila svog supruga na Iksionove namjere, na što je Zeus
napravio oblak po uzoru na Herin lik. Iksion se udvarao oblaku te je
uhvaćen na djelu. Za kaznu, provodi vječnost u najdubljem dijelu
Podzemlja okovan za užareni točak.
TEBA
Grčki grad, kojim je po mitu vladao Edip. Tebu je osnovao Kadmo, koji
je konzultirao Delfijsko proročište dok je tražio svoju nestalu sestru.
Proročište je reklo Kadmu da napusti potragu i umjesto toga slijedi
najbližu kravu. Gdjegod krava legne tu treba osnovati novi grad.
Postoji još jedna slavna Teba u Egiptu.
TENARUM

Poluotok u južnoj Grčkoj gdje se nalazi špilja kroz koju je moguće ući
u Podzemlje. Taj je ulaz izabrao Tezej i njegov suputnik Peritej na
njihovom neuspjelom pokušaju otmice kraljice Hada, Persefone iz
kraljevstva mrtvih.
TERA
Vulkanski otok u Egejskom moru koji je katastrofalno eruptirao za
vrijeme Minojske civilizacije na Kreti. Kada je vulkan izbacio svu
magmu, šuplji planinski stožac se urušio potiskujući more i time
stvarajući ogromne valove koji su jurnuli na obalna naselja Krete. To
se može povezati s legendom o Atlantidi koja je potonula u more.
TESALIJA
Područje u sjeveroistočnoj Grčkoj poznato po svojim konjima.
Tesalijska planina Olimp bila je mitološki dom bogova. Tezejev
prijatelj Peritej bio je Tesalijski kralj.
TESPROCIJA
Područje u zapadnoj Grčkoj, uključujući dolinu uz rijeku Aheron, gdje
je bio ulaz u Had. To je vjerojatno bio ulaz kojim je Orfej prošao u
pokušaju povratka svoje mrtve žene Euridike iz Podzemlja.
TETIS
Najpoznatija od Nereida, pedeset kćeri starog morskog čovjeka;
majka Ahilejeva, grčkog junaka u trojanskom ratu. Kada je Tezeja
kralj Minos izazvao da dokaže da je uistinu sin boga mora Posejdona,
ovaj je zaronio u dubine kako bi povratio kraljev prsten pečatnjak.
Našao je prsten i podvodni dvorac također, gdje mu je Tetis (ili njena
sestra Amfitrita) dala krunu.
TEZEJ
Grčki junak, nacionalni heroj grada Atene, ubojica Minotaura. Unuk
kralja iz Trezena.
Prvi puta se kao heroj dokazao podigavši veliki kamen. Tezeju je tada
bilo šesnaest godina. Odgajali su ga djed i majka, princeza Etra.
Jednog dana ga je majka pozvala k sebi i rekla mu kako je vrijeme da
sazna o svom ocu, koji je bio vladar moćnog kraljevstva. To je bila
novost za Tezeja, jer je uvijek vjerovao kako mu je otac jedan od
bogova. "Prije nego
"moraš prihvatiti štokoji
izazov muje otkrijem
tvoj otac identitet",
postavio zarekla
tebe."jeGodinama
princeza,

prije, kralj je postavio ogroman kamen ispod kojeg je stavio određene

stvari koje je želio za svog sina, ako ovaj bude dovoljno snažan da
podigne kamen. Etra je dovela Tezeja do šumske čistine nasred koje
je bio taj kamen. Tezej je lako podigao kamen i našao stvari koje mu
je davno
kralj Egej prije ostavio
iz Atene. otac.
Vođen Tad je Etra
osjećajem otkrilasudbine,
herojske njegovo Tezej
ime. Bio je to
je pošao
na put kako bi se upoznao sa svojim ocem kojeg nikada nije vidio.
Odlučio je otići do Atene kopnenim putem, iako ga je majka
nagovarala da krene sigurnijim morskim putem. Uistinu se pokazalo
kako kopneni put vrvi mnoštvom razbojnika, grubijana i pljačkaša.
Tezej je ubrzo ustanovio kredo po kojem će svim tim nasilnicima
učiniti sve što su oni radili svojim žrtvama.
Pošavši iz Trezena, njegovog rodnog mjesta, prva zajednica na koju je
naišao bio je Epidaur. Tu ga je zaustavio nasilnik Perifet. Perifetu je
nadimak bio "čovjek-palica", jer je uvijek nosio svoje omiljeno oružje,
čvrstu drvenu palicu optočenu broncom kako bi pojačao udar na
lubanje svojih žrtava. Tezej mu je jednostavno oduzeo palicu i udario
ga njome. Neki kažu kako je taj incident izmišljen, da bi se opravdalo
prikazivanje Tezeja s palicom, što je bilo slično s njegovim rođakom
Heraklom, a to je jedna od mnogih Tezejevih herojskih imitacija.
Slijedeći koji je dobio dozu vlastitog lijeka bi je čovjek po imenu Sinis,
koji je običavao zaustavljati prolaznike kako bi mu pomogli saviti dva
borova stabla do zemlje. Zašto su putnici priskakali u pomoć nije
razjašnjeno,
kada bi saviliali smatraonsebikako
drveće, je Sinis
svezao bio vrlo uvjerljiv.
pomoćnikove zglobove,U trenutku
jedan za
svako stablo. Tada si je uzeo predah. Kada bi napetost postala
prevelika, žrtva bi popustila, što bi uzrokovalo ispravljanje drveća i
razbacivanje dijelova tijela u svim smjerovima. Tezej je i u ovom
slučaju okrenuo situaciju vezavši Sinisu zglobove za drveća koja su ga
raskidala kada je umor učinio svoje.
Nakon toga je, nedaleko od Atene, susreo Scirona. Taj poznati
razbojnik djelovao je duž visokih litica koje se i do danas nazivaju po
njemu. Imao je posebnu kadu u kojoj su mu prolaznici morali prati
noge. Dok su mu oni prali noge, Sciron bi ih odgurnuo preko litice u
ocean pod njom, gdje bi ih proždrla kornjača ljudožderka. Tezej je i tu
okrenuo situaciju kao i u prijašnjim slučajevima.
Možda je najzanimljiviji Tezejev izazov došao u liku zlotvora zvanog
Prokrust, čije ime znači "onaj koji rasteže". On je imao kuću blizu puta
gdje je nudio domaćinstvo prolazećim strancima. Oni su bili pozivani
na ugodan obrok i noćni odmor u njegovom specijalnom krevetu. Ako
bi gost upitao što je toliko specijalno na krevetu, Prokrust bi
odgovorio, kako krevet ima nevjerojatnu sposobnost prilagođavanja
svoje
način duljine
na koji onome
krevet tko legnetuna
postiže njega.mjeru
"jednu Ono što nije objasnio
za sve". bio je
On bi naime,

odmah pošto je gost legao, počeo raditi na njemu, odnosno rastegao

bi jadnika, ako je bio prekratak ili bi mu odsjekao noge, ako bi bio
predugačak za tu famoznu mjeru kreveta. Tezej je sukladno sa svojim
kredom fatalno "smjestio" Prokrusta u njegov specijalni krevet.
Kada je
kralja Tezej
Egeja, pokonačno
prvi put, stigao u bio
susret je Atenu
svekako
samobineupoznao
srdačan.svog
Tezejoca,
nije
odmah otkrio svoj identitet, ali je odmah bio pozdravljen kao heroj od
Atenjana, jer je oslobodio put od mnogih opasnosti. U čast njegovim
djelima, pozvan je u palaču na banket. Posao služavke obnašala je
kraljeva nova žena, Medeja.
To je bila ona ista Medeja koja je pomogla Jazonu požnjeti urod od
naoružanih ratnika i ukrasti zlatno runo ispred nosa zmaja koji ga je
čuvao. Jazon je nekon nekog vremena napustio Medeju, od čega je
ona postala razumljivo ogorčena. Sada je u Tezeju ugledala prijetnju
vladavini njezinih sinova nakon kralja Egeja. Zapravo je Medejina
čarolija razotkrila Tezejev identitet. Godinama prije, pomogla je Egeju,
koji je bio očajan u traženju nasljednika. Baš je Medejina moć
osigurala rođenje Tezeja princezi Etri iz Trezena. Iako je ostavio
instrukcije Etri u slučaju da se dijete rodi, Egej je ili zaboravio na taj
incident ili nije vjerovao u rođenje.
Sada je Medeja igrala ulogu kraljeva zaštitnika. Sigurno je stranac za
stolom bio previše popularan za dobro prijestolja. S ljudima koji su ga
podržavali, vjerojatno bi ga mogao prisvojiti za sebe. Tako je Medeja
nagovorila
nesvjestan kralja Egejapopio
opasnosti, da Tezeju posluži
vino, da otrovano
nije prije toga vino. I heroj
odlučio bi,
izrezati
svoje pečenje za večerom. Romantičari tvrde kako je Tezej izvukao
svoj mač, ne da razreže veprovinu, već je izabrao dramatičan
trenutak za razotkrivanje svog identiteta. U svakom slučaju, Egej je
prepoznao uzorak na dršci mača. to je bilo njgovo oružje, koje je
ostavio ispod kamena za svog sina. Egej je odmah bacio čašu s
otrovanim vinom na zemlju, dok je Medeja istrčala van i pobjegla u
kočiji koju su vukli zmajevi.
Tezej je postao priznati nasljednik kraljevstva Atene. Tako je bio na
raspolaganju kralju Minosu s Krete koji je došao po danak mladih
muškaraca i djevojaka koji su trebali biti žrtvovani Minotauru. Kako
mu je sin poginuo u prikupljanju Atenjana, Minos je doveo svoju
mornaricu kako bi osigurao taj težak zadatak.
Minotaur je bio čudovište, polu-čovjek, polu-bik, koji je živio u spletu
prolaza zvanom Labirint. Rodila ga je Minosova žena Pasifa kao kaznu
od bogova. Minosa su izazvali da pokaže kako je potomak bogova, te
je on pozvao boga Posejdona da mu da neki znak. Bog se odazvao i
poslao iz mora prelijepog bijelog bika. Minosu se bik toliko svidio da je
zanemario
Posejdon ježrtvovanje
učinio dabika
se bogovima, kao što
kraljeva žena je trebao.
zaljubi Za Njoj
u bika. kaznu,
je

fenomenalni majstor Dedal izradio šuplju kravu u kojoj se mogla

približiti životinji. Rezultat toga bilo je rođenje Minotaura. Čudovište
se uglavnom prikazuje s glavom bika i tijelom čovjeka. Muđutim, u
srednjem vijeku, umjetnici su ga prikazivali s glavom čovjeka i torzom
bika.
Neki kažu kako je Tezej izrazio soidarnost sa svojim sugrađanima
Atenjanima te se ponudio kao jedna od žrtava. Drugi kažu kako je
Minos uočio zgodnog princa i izabrao ga za žrtvovanje. U svakom
slučaju, Tezej je postao jedan od četrnaestoro koji su ukrcani na
Krećansku flotu za žrtvovanje.
More po kojem su plovili bilo je carstvo Posejdona, koji je s braćom
Zeusom i Hadom činio trojstvo najmoćnijih bogova Grčkog panteona.
Među sobom su podijelili svijet, Zeus je uzeo planinu Olimp na nebu,
Had Podzemlje i Posejdom more. Postojala su i druga morska
božanstva, kao što je bio "stari morski čovjek", bog Nereus, sa svojih
pedeset kćeri, Nereidama. Kada je Tezej plovio prema Kreti, susreo je
jedno od tih božanstava.
Dok se brod sa žrtvama približavao luci, kralj Minos se nametao
jednoj od Atenjanki, kada se Tezej stavio u njenu obranu tvrdeći kako
mu je to dužnost kao sina Posejdonovog. Minos je tvrdio, da ako sve
to nije plod njegove mašte, kako će mu bog mora izaći u susret. Tada
je Minos bacio svoj prsten pečatnjak u more i izazvao Tezeja da zaroni
i nađe ga. To je Tezej i učinio, jer je uistinu bio pod zaštitom
božanstava dubina.
podvodni dvorac, većNeje isamo
dobio da
na je
darvratio
krunu prsten, koji je
s draguljima odpao
jedne u
Nereide, a bila je to Tetis ili Amfitrita.
Nedugo nakon pristanka na Kreti, heroj je susreo princezu Arijadnu,
kćerku kralja Minosa. Zaljubila se u Tezeja na prvi pogled. Baš je
Arijadna ta koja je Tezeju dala klupko niti uz čiju pomoć je preživio
užase Labirinta.
Splet prolaza Labirinta bio je tako vješto napravljen od strane
vrhunskog graditelja Dedala, da žrtva koja bi u njega bila bačena
nikada ne bi mogla naći izlaz iz njega. Prije ili kasnije žrtva bi
nabasala na užasnog Minotaura koji bi je požderao. Ta je sudbina
očekivala Tezeja.
Iz mita o Labirintu, potpuno je jasno kako ga je sagradio dijabolički
um te iz njega nije bilo moguće izaći. Zato je i Minotaour bio njegov
zarobljenik. Kakve je praktičnosti u samom Labirintu bilo, kada se
gleda na žrtve, nije potupuno jasno. neke verzije mita kažu kako su
žrtve bile zatvorene u Labirintu kao u kutiji. Ali ako su jednostavno
gurnuli žrtve unutra i zatvorili vrata, sigurno bi svi umrli bili uz vrata,
radije nego da lutaju užasnim prolazima. Čak da su im stražari i
prijetili mačevima,
živi pojedeni vjerojatnije
od strašnog je da biNiti
čudovišta. izabrali
su ih poznatu
stražari smrt,
mogli nego bili
otpratiti

duboko u Labirint, a da se i sami ne izgube, ili da riskiraju susret s

Minotaurom. Možda je Dedal sagradio krov iznad svog izuma, pa su
žrtve bacane kroz tajna vrata u njegovo samo središte. Možda je ipak
bolje ne zanimati se preduboko za mitološku mehaniku.
Kadakoje
niti, je Tezej
mu jeprvi
dalaputa ušao ui polako
Arijadna, Labirint,
gazavezao
sve višejeodmotavao
jedan kraj kako
klupka
je
ulazio dublje u prolaze. Mnogi umjetnici prikazuju Tezeja kako ubija
Minotaura svojim mačem ili palicom, ali je teško zamisliti kako bi
mogao prokrijumčariti takvo veliko oružju u svojoj odjeći. Vjerojatnija
je verzija po kojoj je Tezej našao Minotaura kako spava, a onda ga je,
u herojskom stilu, izudarao do smrti golim rukama. Tada je pratio nit
do ulaza u Labirint, jer bi u suprotnom slučaju umro od gladi prije
negoli bi uspio izaći.
Tezej je zatim pobjegao s Arijadnom, zaustavivši se tek da probuši
dno na kraljevim brodovim, kako ne bi mogli organizirati potjeru.
Tezej je, međutim, ubrzo napustio princezu, ili zato jer su ga obmanuli
bogovi, ili zato jer se zaljubio u njezinu sestru Fedru. Neki kažu kako
je Arijadnu ostavio na otoku Naksosu, dok drugi tvrde da mu se toliko
žurilo da ju je ostavio na malom otoku zvanom Dia, s kojeg se mogla
vidjeti luka iz koje su isplovili. Napuštena i ožalošćena Arijadna dugo
je bila omiljena tema umjetnika kroz različita razdoblja.
Kada se brod koji je nosio Tezeja i njegove sugrađane približio
promatračnici s koje je kralj Egej svakodnevno iščekivao njegov
povratak, TezejBrodska
svojim ocem. je zaboravio
jedradati
su signal kojibiti
trebala je već prijesamo
crna, ugovorio
ako sa
je
ekspedicija završila kao u prethodnim slučajevima, a to je smrt
zarobljenika. U svom oduševljenju trijumfom, ili zbog žalosti za
Arijadnom, Tezej je zanemario boju jedara, a kralj Egej se u očajanju
bacio s visine u more.
Tezej je sada bio i kralj i dokazani heroj, ali to nije bio kraj njegovim
avanturama. Jednom prilikom posjetio je Amazonke, mitološke žene
ratnice koje su živjele na obalama Crnog mora. Amazonke su bile
slavne jahačice na konjima i posebno vješte s lukom i strijelom.
Živjele su odvojeno od muškaraca i njima bi se susretale samo za
potrebe obnavljanja populacije njihovog plemena.
Neki kažu kako je Tezej susreo Amazonke prije, na još jednoj
postminotaurskoj avanturi u društvu Herakla. Herakla su izazvali da
donese pojas kraljice Amazonki. Kraljica, unatoč svojoj reputaciji kao
mrziteljice muškaraca, dragovoljno ga je dala Heraklu. Ali božica
Hera, koja je mrzila Herakla, stvorila je zbrku, te je u velikoj bitki puno
Amazonki poginulo.
Jednom je Tezej posjetio Amazonke samostalno. Njihov vođa,
neustrašiva i gostoljubiva
poklonom. Tezej Amazonka,
ju je oteo došla na
i otplovio je na TezejevNažalost,
pučinu. brod s

nerazložnost tog poduhvata može se mjeriti s još jednim herojevim

pothvatom.
Bio je običaj u ranim Grčkim povijesnim vremenima da mlađi sinovi iz
plemenitih obitelji isplove u lijepim danima jeseni, kako bi se bavili
dostojanstvenim
takav poslom,
pirat i njegova piratstvom.
posada Kada je Tezej
kradu kraljevsko, čuo stado
atensko da jedan
kod
Maratona, odmah je otišao za njim. Zgrabio je lopova za prsa i kada
mu je htio pokazati što misli o krađi svoga stada, oči su im se susrele
i neprijateljstvo je istog trenutka zaboravljeno.
"Uhvatio si me pošteno," rekao je Peritej, jer to je bilo njegovo ime, a
bio je član kraljevske loze Tesalijskih Lapita. "Reci svoju kaznu i bit će
izvršena," rekao je mladić, "jer mi se sviđaš". Divljenje je bilo
obostrano te mu je Tezej dao pokoru u obliku zakletve o vječnom
prijateljstvu i njih dvojica su se tada rukovali kako bi to zapečatili.
Kasnije je Peritej pomogao Tezeju, kada je ovaj odlučio oteti Helenu iz
Sparte. To je bila ona ista Helena čije bi lice "pokrenulo tisuću
brodova", kao Trojanska Helena, ljubavnica i zarobljenica Trojanca
Parisa, uzrokovala je da saveznici njzina muža Menelaja pokrenu
Trojanski rat kako bi je vratili kući.
U vrijeme kada je Tezej izvršio otmicu, Helena je bila tek djevojčica s
trinaest godina. Otevši ju uz pomoć Periteja, ostavio ju je njegovoj
majci na čuvanje sve dok ne stigne u godine za udaju. No prije toga
uspjeli su je osloboditi njezina braća, heroji blizanci, Kastor i Poluks,
čije zajedničko zviježđe
prijatelja, i danas obasjava
heroja Orionanoćno neboi između njihovih
Perzeja.
Jednog dana, nedugo nakon otmice Helene, Peritej je prišao Tezeju te
mu rekao. "Sjećaš li se kako sam ti pomogao pri otmici Helene ?"
pitao je, "i ti si obećao kako ćeš mi pomoći u mojoj nakani slične
prirode ?"
Tezej je klimnuo i potvrdno promrmljao.
"Odlično," odgovorio je Peritej. "Govoriš kao pravi prijatelj. Izabrao
sam svoj mali poduhvat. Odlučio sam pobjeći s Persefonom, ženom
Hadovom, kraljicom mrtvih."
Tezej je ostao bez riječi na samu pomisao o takvom svetogrđu, ali
obećanje je obećanje. I tako su njih dvojica krenuli putem Podzemlja
kroz jednu od špilja. Na kraju su se pojavili pred Hadovim prijestoljem.
Bez lažne skromnosti, Peritej je odmah naglasio svoju namjeru,
dodajući kako će se bog složiti da će Persefona biti sretnija s njim.
Had je hinio pristanak. "U redu," rekao je. "Ako je stvarno toliko voliš i
ako je ljubav obostrana, možeš odvesti Persefonu. Ali prvo, pridruži
mi se u zdravici. Molim te, sjedni".
Pokazao je na obližnju klupicu, a dva heroja su, ne sluteći prijevaru,
sjeli
je nana nju.
njih I tu su
pustio zapeli
jato kao da
mučitelja u su zaljepljeni.
obliku U međuvremenu,
zmija i Furija s očnjacimaHad
kao

u Kerbera, a da se ne spomene zloglasna voda iz Tartara koja otječe

kako joj se isušene usne približavaju.
I tu bi ta dva heroja i danas bila, da slučajno nije Heraklo prolazio na
jednom od svojih pohoda. Ugledavši svog rođaka Tezeja, Heraklo ga
je snažnimzatrzajem
priljepljen oslobodio,
klupu. Ali Heraklo ostavljajući
nije mogao samo
ili nije mali dio kože
htio osoboditi
Periteja te tako Tezejev prijatelj plaća za vječnost cijenu svoje
herojske drskosti.
TIR
Drevni grad u današnjoj Siriji. Po mitu, Europa je bila princeza Tira.
Jednog dana kada je skupljala divlje cvijeće na obalnoj livadi naišla je
na prekrasnog bijelog bika. Taj je bik bio neuobičajeno pitom i nije
izazivao strah.
naposljetku Ukrašavajući
odlučila zajahati njegove
ga. Bik jerogove cvijećem,
zapravo Europabog
bio prerušeni se
Zeus te je odmah krenuo u kas i zaronio u more. Europa je odnešena
na otok Kretu, gdje je postala majka kralja Minosa.
TIREZIJE
Slijepi prorok iz Tebe, čiji savjet je tražio Odisej. Heroju, koji se
pokušavao vratiti kući iz trojanskog rata, čarobnica Kirka je rekla kako
se nikada neće vratiti bez pomoći Tirezije. Odisej je otputovao na
daleki zapadni rub svijeta te prešao rijeku koja teče oko njega. Na
ulazu u Had iskopao je rupu i u nju ulio žrtvenu krv kako bi prizvao
duhove mrtvih. Tirezije je bio među njima te je dao heroju potreban
savjet.
TIRINZ
Drevni Grčki grad. Neki kažu kako je veliko kamenje u njegovim
zidinama mogao postaviti samo Heraklo, čiji mit je povezan s gradom.
Heraklo je trebaoTako
njegovo rođenje. postati kraljem
je njegov Tirinza,
rođak daprimio
Euristej Hera krunu
nije odgodila
umjesto
heroja, u skladu s obećanjem koje je dao Zeus.
TITANI
Sinovi božice Geje, koji su vladali svijetom prije Olimpijaca. Krona,
kralja Titana, svrgnuo je s vlasti njegov sin Zeus. Giganti, također
sinovi Gejini, napali su planinu Olimp kao znak osvete, ali su ih odbili
Olimpijski bogovi uz pomoć heroja Herakla.
TREZEN

Grčki grad kojim je vladao Tezejev djed. Tezej je rođen u Trezenu, a

kada je odrastao majka ga je odvela na jednu šumsku čistinu izvan
gradskih zidina te ga izazvala da podigne jedan kamen. Ispod kamena
je našao mač i sandale svoga oca, kralja Egeja iz Atene, koji je to
ostavio za svoga sina, ako ovaj uspije podići kamen.
TROJA
Kraljevstvo na zapadnoj obali danas znane Turske. Hektor je bio
Trojanski princ, kojeg je ubio grčki heroj Ahilej. Trojanski rat je bila
devetogodišnja opsada Troje od strane grčkih saveznika kralja
Menelaja. Stvarni grad na tom je mjestu uništen za vrijeme herojskog
doba.
TROJANSKI RAT
Devetogodišnji sukob između Grka i Trojanaca zbog Helene, žene
spartanskog kralja Menelaja, koju je Paris oteo iz njenog doma u
Sparti i odveo u Troju.
VATRA
Titan
OlimpPrometej ukrao je vatru
putem zapaljene bogovima
grane, i dao
što je bio je ljudima.
način Nosiovatre
prenošenja ju je u
s planine
davnoj
prošlosti. U svakodnevnom životu bio je običaj ostavljati plamen da gori ili žar
tijekom cijelog vremena. U nekim ceremonijama, sveti plamen je nošen od
oltara do oltara putem niza baklji.
VENERA
Rimski ime Afrodite, božice ljubavi. Za Afroditu, kćerku Zeusovu, kaže se kako
se rodila iz mora. Najljepša od svih Olimpijaca, Afrodita se udala za
najjadnijeg, Hefesta, šepavog kovača.
VILE
Mlade i lijepe žene-duhovi drveća, vode i drugih prirodnih tvari. Vile su bile
niža božanstva i nisu bile niti ljudi niti besmrtne.
ZANT

Besmrtni konj koji je pripadao Ahileju. Hera je Zantu dala moć govora, kako bi
mogao upozoriti Ahileja da će poginuti u trojanskom ratu. Ahileja je već na to
upozorila njegova majka Tetis, božica mora.
ZLATNO RUNO
Vuneni ogrtač čarobnog letećeg ovna, kojeg je tražio Jazon i Argonauti. Ovan
je nosio Friksa i njegovu sestru Helle spasivši ih žrtvovanja, a letio je sve do
Kolhide na Crnom moru. Ondje je Friksa dočekao kralj Etej, a zlatno runo je
obješeno u svetom lugu boga rata Aresa.
ZEUS
Vrhovni bog Olimpijaca. Otac Perzeja i Herakla, s kojim je u hrvanju izvukao
neriješen rezultat. Rimsko ime za Zeusa bilo je Jupiter.

Enciklopedija Grcke Mitologije

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Enciklopedija Grcke Mitologije

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

5/17/2018 Enc iklope dija GRCKE mitologije - slide pdf.c om

http://slide pdf.c om/re a de r/full/e nc iklope dija -grcke -mitologije 1/69

5/17/2018 Enc iklope dija GRCKE mitologije - slide pdf.c om

Jezero bez dna.

http://slide pdf.c om/re a de r/full/e nc iklope dija -grcke -mitologije 2/69

5/17/2018 Enc iklope dija GRCKE mitologije - slide pdf.c om

http://slide pdf.c om/re a de r/full/e nc iklope dija -grcke -mitologije 3/69

5/17/2018 Enc iklope dija GRCKE mitologije - slide pdf.c om

http://slide pdf.c om/re a de r/full/e nc iklope dija -grcke -mitologije 4/69

5/17/2018 Enc iklope dija GRCKE mitologije - slide pdf.c om

http://slide pdf.c om/re a de r/full/e nc iklope dija -grcke -mitologije 5/69

5/17/2018 Enc iklope dija GRCKE mitologije - slide pdf.c om

http://slide pdf.c om/re a de r/full/e nc iklope dija -grcke -mitologije 6/69

5/17/2018 Enc iklope dija GRCKE mitologije - slide pdf.c om

naprotiv kralj Jobatej shvatio da je Belerofon lud za izazovom te mu nije ni u

http://slide pdf.c om/re a de r/full/e nc iklope dija -grcke -mitologije 7/69

5/17/2018 Enc iklope dija GRCKE mitologije - slide pdf.c om

Pedeset kćeri kralja Danaja iz Argosa, koje su se udale u jedoj svečanosti za

http://slide pdf.c om/re a de r/full/e nc iklope dija -grcke -mitologije 8/69

5/17/2018 Enc iklope dija GRCKE mitologije - slide pdf.c om

http://slide pdf.c om/re a de r/full/e nc iklope dija -grcke -mitologije 9/69

5/17/2018 Enc iklope dija GRCKE mitologije - slide pdf.c om

potomcima. Kada je Zeus odrastao, dao je svom ocu napitak, koji ga je

http://slide pdf.c om/re a de r/full/e nc iklope dija -grcke -mitologije 10/69

5/17/2018 Enc iklope dija GRCKE mitologije - slide pdf.c om

na dvije u podne, a na tri uvečer ?"

http://slide pdf.c om/re a de r/full/e nc iklope dija -grcke -mitologije 11/69

5/17/2018 Enc iklope dija GRCKE mitologije - slide pdf.c om

http://slide pdf.c om/re a de r/full/e nc iklope dija -grcke -mitologije 12/69

5/17/2018 Enc iklope dija GRCKE mitologije - slide pdf.c om

neobično pitom i nije ulijevao strah. Ukrašavajući rogove svojim cvijećem,

http://slide pdf.c om/re a de r/full/e nc iklope dija -grcke -mitologije 13/69

5/17/2018 Enc iklope dija GRCKE mitologije - slide pdf.c om

http://slide pdf.c om/re a de r/full/e nc iklope dija -grcke -mitologije 14/69

5/17/2018 Enc iklope dija GRCKE mitologije - slide pdf.c om

umjesto zahvale kralja morao naučiti dječaka svim svojim mističnim

Monstruozne sestre s kosom od zmija, veprovim kljovama i plažućim jezicima.

http://slide pdf.c om/re a de r/full/e nc iklope dija -grcke -mitologije 15/69

5/17/2018 Enc iklope dija GRCKE mitologije - slide pdf.c om

Mitološki vrtlog blizu Sicilijanske obale koji je usisavao veliku količinu

http://slide pdf.c om/re a de r/full/e nc iklope dija -grcke -mitologije 16/69

5/17/2018 Enc iklope dija GRCKE mitologije - slide pdf.c om

http://slide pdf.c om/re a de r/full/e nc iklope dija -grcke -mitologije 17/69

5/17/2018 Enc iklope dija GRCKE mitologije - slide pdf.c om

sposobnost stvaranja novog života.

http://slide pdf.c om/re a de r/full/e nc iklope dija -grcke -mitologije 18/69

5/17/2018 Enc iklope dija GRCKE mitologije - slide pdf.c om

herojskih zadataka ili pothvata. Među njima su bili ubijanje

http://slide pdf.c om/re a de r/full/e nc iklope dija -grcke -mitologije 19/69

5/17/2018 Enc iklope dija GRCKE mitologije - slide pdf.c om

taj način Heraklo je uništavao glavu po glavu uz vatreno djelovanje

http://slide pdf.c om/re a de r/full/e nc iklope dija -grcke -mitologije 20/69

5/17/2018 Enc iklope dija GRCKE mitologije - slide pdf.c om

koju su mrtvi morali prijeći na svom putavanju bila je najpoznatija

http://slide pdf.c om/re a de r/full/e nc iklope dija -grcke -mitologije 21/69

5/17/2018 Enc iklope dija GRCKE mitologije - slide pdf.c om

Haronovu prirodnu mrzovoljnost te je on bio namršteniji nego ikad. Ali

http://slide pdf.c om/re a de r/full/e nc iklope dija -grcke -mitologije 22/69

5/17/2018 Enc iklope dija GRCKE mitologije - slide pdf.c om

Podzemlje i kao utvara vječno luta Elizejskim poljima u društvu drugih

http://slide pdf.c om/re a de r/full/e nc iklope dija -grcke -mitologije 23/69

5/17/2018 Enc iklope dija GRCKE mitologije - slide pdf.c om

smrtnik, dok mu je brat Poluks primljen u božansko društvo na planini