Meduza (mitologija) 1

Meduza (mitologija)
Meduza (grč. Μέδουσα, Médoysa) u grčkoj mitologiji
bila je jedna od Gorgona, čudovišna žena koja je ljude
pretvarala u kamen. Zajedno sa svojim sestrama
Gorgonama - Stenom i Eurijalom - bila je kći morskog
boga Forka i Keto[1] ("Forkida"[2]), zajedno sa sestrama
Grejama, ili Tifonov i Ehidnin[3] potomak.

Etimologija
Meduzino ime dolazi od grčke riječi μεδομαι, medomai
= "planirati", "dosjetiti se", "pronaći", od ženskog roda
prezentskog participa glagola medein = "vladati nad",
sve od ie. korijena *me- = "mjeriti". Muški rod medon
= "vladar" homersko je ime. Također može značiti i da
je ona "čuvarica" ili "zaštitnica".

Arnold Böcklin: Meduza, 1878.

Karakteristike
Neki pravom Gorgonom smatraju samo Meduzu, dok ostali gledaju na
njih kao trojstvo.
Meduza je prikazivana često kao zvjersko žensko ljudsko lice koje je
pogledom okamenjivalo. Često je prikazivana s krilima i pandžama i s
kosom od zmija.
Dok su je starogrčki oslikavatelji vaza i urezivači reljefa prikazivali
kao čudovište, umjetnici 5. stoljeća pr. Kr. su je nadalje prikazivali
prekrasnom ali istodobno i užasnom.

Meduzina glava, bronca, rimska umjetnina, 1.

Mitologija stoljeće

Preobrazba
Prema različitim izvorima, Meduza je pretvorena u čudovište zbog sljedećih razloga:
Meduza (mitologija) 2

• Meduza je tvrdila da je ljepša od Atene[4]

• Meduza je tvrdila da ima ljepšu kosu od Atene
• Meduza i Posejdon spavali su zajedno u Ateninu hramu[5].
Potonja je inačica najčešća. Naime, Meduza i njezine sestre bile su
prekrasne i radile su kao Atenine svećenice. Pošto su Posejdon i
Meduza spavali zajedno, Atena se razbjesnila i pretvorila nju i njezine
sestre u čudovišta - Gorgone.
Prema Pindaru[6], Meduza je "lijepih obraza". Prema Ovidiju[7], isprva
je bila prekrasna nimfa koju su salijetali mnogi udvarači, ali da je
Jacek Malczewski: Meduza, 1900.
boginja Atena njezinu prekrasnu kosu, pošto ju je Posejdon silovao u
Ateninu hramu, pretvorila u zmije, a njezino lice učinila tako užasnim
da pretvara ljude u kamen. Samo je meduza imala zmije u kosi.

Perzej i Meduza
Podrobniji članak o temi: Perzej (mitologija)
Polidekt, brat Perzejova odgojitelja Dikta, najavio je banket na kojem
je svaki gost bio dužan donijeti konja, da bi mogao oženiti Hipodamiju
("pripitomljenica konja"). Polidekt je to učinio da makne Perzeja s
otoka kako bi mogao dobiti njegovu majku Danaju. Perzej nije imao
konja, ali obećao je da će donijeti Meduzinu glavu čije je lice
pretvaralo ljude u kamen[8].

Perzej je dugo lutao tražeći Meduzu i njezine sestre Gorgone, ne

znajući gdje bi tražio i kako bi je ubio. Bog Hermes je s Atenom došao
u pomoć. Hermes mu je dao mač, a Atena štit/zrcalo. Nisu znali put do
samih Gorgona, ali znali su do Greja[9], njihovih sestara, starih žena s
jednim okom i zubom. Perzej je uzeo oko dok su ga izmjenjivale i nije
ga htio vratiti sve dok mu nisu dale upute kako da stigne do Gorgona.

Potom je otišao do nimfa[10]/Hiperboreanaca[11] koji su mu dali krilate

sandale, čarobnu putničku torbu kisibis i Hadovu kacigu
nevidljivosti[12]. Zajedno sa svim darovima stigao je u gorgonsku Antonio Canova: Perzej s Meduzinom glavom,
pećinu gdje su Gorgone spavale. Vidjevši Meduzin odraz u štitu, Vatikan
mogao joj je sigurno prići i odsjeći glavu a da ga ne skameni njezino
lice. Druge su ga dvije Gorgone slijedile, ali pobjegao je uz pomoć svoje kacige nevidljivosti.

Njezinom se glavom koristio kao štitom i oružjem jer je i dalje okamenjivala. Prema nekim izvorima[13] glava joj je
pokopana u atenskoj Agori.
Prema Apolodoru[14], također je nakon spašavanja Andromede Meduzinom glavom okamenio Fineja i drugove, koji
su se urotili protiv njega. Vrativši se na otok Serif[15], osvetio se na kralju Polidektu koji ga je poslao na zadatak
pokazavši u kraljevskoj palači svima Meduzinu glavu i tako ih pretvorivši u kamen. Potom je Dikta učinio kraljem, a
sandale, kisibis i kacigu vratio je Hermesu te Meduzinu glavu Ateni koja je formirala štit. Prema Ovidiju[16],
Akrizija je prognao njegov brat Protej. Perzej ga je Meduzinom glavom pretvorio u kamen i vratio Akrizija na
prijestolje.
Meduza (mitologija) 3

Nakon smrti

Rođenja

Podrobniji članak o temi: Hrisaor

Podrobniji članak o temi: Pegaz
Dok ju je Perzej obezglavio, bila je trudna. Pošto joj je odsjekao glavu,
iz njezina su vrata rođeni Pegaz, krilati konj i Hrisaor, div[17].
Slično tomu, smatralo se da su koralji u Crvenom moru nastali od
prolivene Meduzine krvi[18], dok je Perzej polegnuo njezinu glavu na
obali. Također se smatralo[19] da su zmije otrovnice u Sahari nastale od
kapljica njezine krvi.

Uvojak kose

Heraklu je Atena dala uvojak Meduzine kose[20] koja je posjedovala

iste moći kao i glava te ga je dao Steropi, Kefejovoj kćeri, da zaštiti
grad u slučaju napada.
U drugoj inačici mita[21], Atena je Kefeju dala uvojak kao zaštitu grada
Tegeje od napada. Gian Lorenzo Bernini: Meduzina glava sa
zmijskom kosom, 1630.
Asklepije

Vjerovalo se da krv uzeta s desne strane Meduzina tijela može oživiti mrtvaca, ali krv uzeta s lijeve strane
smrtonosni je otrov[22]. Atena[23] je Asklepiju dala posudicu prve krvi. Asklepijeva je moć oživljavanja mrtvih
razljutila Zeusa koji ga je pogodio munjom. Jedna inačica priče govori da je Zeus bio ljut jer je Asklepije tražio
novčanu nadoknadu za uskrsnuće, a druga govori da je se razljutio jer je htio uskrsnuti Hipolita što je obećao
Artemidi. Asklepijeva smrt bila je pouka da se nijedan čovjek ne smije igrati boga.

Atlas

Zbog starog proročanstva Atlas nije vjerovao

strancima te u zemlju nije pustio ni junaka
Perzeja koji se htio vratiti kući noseći Meduzinu
glavu. Atlas mu je rekao da je njegovo
hvalisanje bogohulna laž, a Perzej mu je dokazao
da govori istinu tako što mu je pokazao njezinu
odsječenu glavu te se Atlas pretvorio u kamenu
istoimenu planinu[24], a i dalje drži nebeski svod
na svojim plećima, dok mu se glava - vrh planine
- gubi u plavetnilu nebeskog svoda koji će Peter Paul Rubens: Meduzina glava, 1618.

zauvijek držati.

Literatura
[1] Apolodor: Biblioteka (I./2.6; II./4.2 - 3)
Heziod: Teogonija (278.)
[2] Eshil: Okovani Prometej (793., 797.)
Pindar: Pitijske ode (XII./24.)
Ovidije: Metamorfoze (V./230.)
Meduza (mitologija) 4

[3] Higin: Fabulae (151.)

[4] Apolodor: Biblioteka (II./46.)
[5] Ovidije: Metamorfoze (IV./770.)
[6] Pindar: Pitijske ode (XII./8.)
[7] Ovidije: Metamorfoze (IV./770.)
[8] Pindar: Pitijske ode (XII./8.)
[9] Higin: De astronomia (II./12.)
[10] Euripid: Elektra (460.)
[11] Pindar: Pitijske ode (X./50.)
[12] Apolodor: Biblioteka (II./38., 46.)
[13] Pauzanije: Opis Grčke (II./21.6; V./12.2)
[14] Apolodor: Biblioteka (II./45.)
[15] Apolodor: Biblioteka (II./46.)
[16] Ovidije: Metamorfoze (V./178.)
[17] Ovidije: Metamorfoze (IV./770.)
[18] Ovidije: Metamorfoze (IV./740.)
[19] Ovidije: Metamorfoze (IV./770.)
Apolonije: Argonautica; (IV./1515.)
Lukan: Farzalija (IX./820.)
[20] Apolodor: Biblioteka (II./7.3, 144.)
[21] Pauzanije: Opis Grčke (VIII./47.4)
[22] Apolodor: Biblioteka (III./118. - 122.)
[23] Apolodor: Biblioteka (II./144.)
[24] Ovidije: Metamorfoze (IV./653.)

• Apolodor: Biblioteka
• Ovidije: Metamorfoze

Poveznice
• Gorgone
• Perzej

Vanjske poveznice
• Meduza u klasičnoj literaturi i umjetnosti (http://www.theoi.com/Pontios/Gorgones.html) (engl.)
• Meduza u grčkoj mitologiji (http://www.maicar.com/GML/Medusa1.html) (engl.)
Izvori rabljeni u članku i suradnici 5

Izvori rabljeni u članku i suradnici

Meduza (mitologija) Izvor: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?oldid=4256629 Doprinositelji: Abyssus, Argo Navis, Lord Valensus, Mychele Trempetich, Treecko, 6 anonimne izmjene

Izvori, licencije i suautori slika

Datoteka:Medusa.jpg Izvor: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Datoteka:Medusa.jpg Licencija: Public Domain Doprinositelji: Duesentrieb, ElRaki, Gakmo, Kresspahl, Pierpao,
Semnoz, Thuresson, Xenophon, 3 anonimne izmjene
Datoteka:Head Medusa BM GR1867.5-10.2.jpg Izvor: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Datoteka:Head_Medusa_BM_GR1867.5-10.2.jpg Licencija: Public Domain Doprinositelji:
User:Jastrow
Datoteka:Malczewski-Meduza.jpg Izvor: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Datoteka:Malczewski-Meduza.jpg Licencija: Public Domain Doprinositelji: Bukk, Ejdzej, Mattes, Mjrmtg,
Shakko, Xenophon
Slika:Vista-xmag.png Izvor: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Datoteka:Vista-xmag.png Licencija: GNU General Public License Doprinositelji: Cpro, Rocket000, Romaine, Sasa
Stefanovic, Trijnstel, 1 anonimne izmjene
Datoteka:Persus-with-the-head-of-med.jpg Izvor: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Datoteka:Persus-with-the-head-of-med.jpg Licencija: GNU Free Documentation License
Doprinositelji: Bibi Saint-Pol, G.dallorto, Pufacz, 2 anonimne izmjene
Datoteka:Medusa Bernini Musei Capitolini.jpg Izvor: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Datoteka:Medusa_Bernini_Musei_Capitolini.jpg Licencija: Public Domain Doprinositelji:
User:Jastrow
Datoteka:Rubens Medusa.jpeg Izvor: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Datoteka:Rubens_Medusa.jpeg Licencija: Public Domain Doprinositelji: Bukk, Gryffindor, Joseolgon, Mattes,
Shakko, Shonagon, Thomas G, Trzęsacz, Túrelio, Vincent Steenberg, Werckmeister, Xenophon, 3 anonimne izmjene

Licencija
Creative Commons Attribution-Share Alike 3.0
//creativecommons.org/licenses/by-sa/3.0/