ODISEJA

Prije Trojanskog rata

Odisej je bio jedan od Heleninih prosaca. Tezej i Pirit zavjetovali su se da e
oeniti Zeusove keri, a Tezej je izabrao Helenu. On i Pirit oteli su je i zadrali sve dok nije bila
dovoljno zrela za udaju. Pirit je izabrao Perzefonu, Hadovu enu. S Tezejevom majkom Etrom
otili su u Had oteti Perzefonu. Had se pravio gostoljubiv, ali im su sjeli za gozbeni stol, zmije su
ih prikovale za mjesta. Helenu su spasila njezina braa Kastor i Polideuk i vratila je u Spartu.
Kad je dolo vrijeme za Heleninu udaju, mnogi su prosci doli po njezinu ruku iz cijeloga svijeta.
Meu proscima bili su Odisej, Menest, Ajant, Patroklo, Idomen, ali favorit je bio Menelaj, koji nije
doao osobno - predstavljao ga je njegov brat Agamemnon. Helenin otac Tindarej nije znao kako
e otpraviti preostale prosce, a da ne zapone svau. Odisej je obeao da e on to rijeiti ako ga
zauzvrat podri u njegovu udvaranju Penelopi. Tindarej se sloio, a Odisej je rekao da svi prosci
moraju poloiti zakletvu da e prihvatiti i poslije braniti izabranog mua. Na posljetku se Helena
udala za Menelaja. Nakon Tindarejeve smrti, Menelaj je postao kralj Sparte, jer Tindarejevi
sinovi Kastor i Polideuk bili su ve mrtvi i uzneseni na Olimp.
Kad je Helenu oteo Paris, Menelaj je, pozvavi se na zakletvu, pozvao prosce da mu pomognu
da je vrati. Budui da je proroica prorekla da se nee dugo, dugo vratiti, Odisej nije elio ii u rat,
nego se pravio da je lud tako to je orao i sijao sol, a ne sjemenke. Agamemnon, Menelajev brat
poslao je Palameda da uvjeri Odiseja da se prikljui proscima. Palamed je bio inteligentan te je
stavio Telemaha, Odisejeva novoroena sina, ispred pluga. Odisej ga nije mogao ubiti te je tako
Palamed otkrio da je mentalno zdrav pa je krenuo u Trojanski rat.
Agamemnon je, sad kad je imao Odiseja, u svojoj vojsci htio i Ahileja, jer proroanstvo govori
da Troja bez njega ne moe biti osvojena. Odisej je bio jedan od poslanika koji su otili uvjeriti ga
da se pridrui vojsci.
Naime, proroica je pretkazala da e ili ivjeti dug ali dosadan ivot ili kratak ali uzbudljiv; tako da
se Ahilej bojao ratnih posljedica. Vra Kalhant prorekao je da mu je sueno da umre u Troji.
Tetida ga je stoga odvela na Skiru, kralju Likomedu i preruila ga u djevojku. Na tom je dvoru s
Didamijom imao sina Neoptolema. Odisej je pitao moe li prinijeti darove enama te je izloio
dragulje, a takoer i oruje - ma, koplje i tit. Sve su se djevojke divile nakitu, a samo se Ahilej
divio oruju te ga je Odisej tako prepoznao. Odisej mu je dopustio da zadri oruje, a potom su
krenuli u rat. Druga inaica mita govori da se zaula ratna trublja te da je Ahilej instinktivno
zgrabio oruje.
Prije rata, Odisej se pridruio Menelaju i Palamedu u pokuaju da mirno vrate Helenu, ali nisu
uspjeli. Nakon rasprave na Prijamovu dvoru, Trojanci su vrijeali Menelaja i Odiseja,
osim Antenora koji je bio gostoljubiv. Zbog toga su ga potedjeli u razruenju Troje.

Za vrijeme Trojanskog rata

Odisej je bio jedan od glavnih junaka u Trojanskom ratu koji Homer vjerno opisuje u svojoj Ilijadi.
Kad su ahejski brodovi pristali na trojanskim obalama, nitko nije prvi izaao, jer je proreeno da
e prvi Ahejac koji stane na trojansko tlo umrijeti. Odisej je bacio svoj tit na obalu i skoio na tit.
Slijedio ga je Protesilaj koji je skoio na tlo i poslije prvi umro.
Odisej nikad nije oprostio Palamedu raskrinkavanje njegova "ludila" te mu je podmetnuo
izdajnitvo. Naime, uvjerio je trojanskog zarobljenika da napie pismo koje je izgledalo kao da ga
je Palamed poslao, a u pismu je bio zahtjev da mu se poalje zlato kao nagrada za izdaju. Odisej
je ubio zarobljenika i skrio zlato u Palamedov ator. Namjestio je da pismo bude pronaeno te
je Agamemnonu dao upute kako da doe do zlata. Grci su potom kamenovali Palameda. Druga
inaica mita govori da su Diomed i Odisej potaknuli Palameda da se spusti sa zida, tvrdei da je
blago na dnu. Kad se Palamed spustio, kamenovali su ga.
Odisej je bio jedan od najutjecajnijih grkih prvaka u ratu, savjetnik i borac. Kad je Agamemnon,
da bi provjerio ahejski moral, predloio povlaenje, Odisej je vratio red u taborima. Poslije, mnogi
su junaci leali ozlijeeni, ukljuujui i samog Odiseja i Agamemnona, ali Odisej je uvjerio
Agamemnona da se ne povuku. Takoer je bio u poslanitvu koje je pokualo uvjeriti Ahileja da
sudjeluje u ratu, usprskos svojoj srdbi koja je i glavna okosnica Homerove Ilijade.
Kad je Hektor predloio dvoboj koji bi sve rijeio, Odisej se dobrovoljno javio (premda se na
posljetku borio Ajant). Odisej je pomogao Diomedu da ubije Reza, jer bilo je proreknuto da sve
dok njegovi konji piju vodu iz rijeke Skamandar, Troja nee moi biti osvojena.
Nakon to je Patroklo ubijen, Odisej je uvjerio Ahileja da pusti Ahejce da jedu i da se odmore, a
Ahilej je odmah htio sve Trojance ubiti.
Poslije, kad su drane pogrebne igre u Patroklovu ast, Odisej se hrvao s Ajantom, a takoer i
sudjelovao u utrci. Atena mu je pomogla te je pobijedio u utrci i izvukao nerijeeno u hrvanju, bez
obzira na Apolona koji je pomagao ostalima.
Kad je Ahilej ubijen u bitki, Odisej i Ajant vratili su njegovo tijelo te oruje. Za vrijeme pogrebnih
igara u Ahilejevu ast, Odisej se opet borio s Ajantom. Tetida je rekla da e njegovo oruje ii
najhrabrijem Grku. Obojica su se borila da bi dobila taj naslov i Ahilejevo oruje, ali Grci nijednog
nisu htjeli proglasiti pobjednikom, da onog drugog ne bi uvrijedili. Nestor je predloio
da trojanski zarobljenici odlue o pobjedniku. Mogue je da je tajni glas Grka odluio o
pobjedniku. U svakom je sluaju Ajant izgubio, podivljao i na posljetku se ubio maem koji mu je
darovao Hektor, a do toga ga je dovela Atena da bi zatitila Odiseja od osvete.

Poslije se ispostavilo da se rat ne moe dobiti bez Heraklova luka koji je bio kod
naputenog Filokteta. Naime, ranjenog su Filokteta ostavili na otoku. Odisej iDiomed poli su
vratiti luk, a prema drugim izvorima, bili su to Odisej i Neoptolem. Filoktet je, premda je patio, bio
gnjevan i eljan osvete. Bez obzira na to, Odisej i njegov pratitelj smirili su Filokteta uz
pomo bogova, a na posljetku su se vratili s Filoktetom te lukom i strijelama. Jo je jedno
proroanstvo govorilo da se rat ne moe dobiti bez Ahilejeva sina Neoptolema te je Odisej otiao
po njega, a poslije mu je podao oruje njegova oca.
Poslije je, u ratu, Odisej zarobio Prijamova sina, proroka Helena koji im je rekao da Troja ne
moe biti osvojena, ako ne otmu Palladium koji je titio grad. Odisej i Diomed krenuli su po nj.
Prema nekim inaicama mita, Diomed je na Odisejevim ramenima uao u grad i nije pustio
Odiseja. Poslije je Odisej, kad se Diomed vratio s plijenom, bio bijesan. Htio ga je ubiti i sebi
pripisati zaslugu, potegao je ma, ali Diomed je vidio odraz u mjeseini te se okrenuo i razoruao
ga. Potom su se vratili u tabor. Druga inaica mita govori da su zajedno uli u grad i obavili
zadatak. Prema nekim inaicama mita, Odisej je sam potajno uao u grad preruen u prosjaka
odjevena u krvave krpe. Nitko ga nije prepoznao osim Helene i Hekabe, tako da se s plijenom
vratio neozlijeen u grke tabore.
Odisej je takoer smislio poznatog trojanskog konja. Ogromnog, drvenog konja sagradio je Epej,
a u njemu su se sakrili veliki grki ratnici predvoeni Odisejem.Menelaj se sloio s time da se konj
dovede pred trojanska vrata, kao "dar", a ostatak grke vojske skrio se iza Tenedosa. U
meuvremenu je grki pijun Sinon uvjerio Trojance da je to dar, bez obzira
na Laokontova i Kasandrina upozorenja. Budui da su Trojanci, mislei da su se Grci povukli,
slavili kraj opsade, napili su se i slavili te su na posljetku uveli drvenog konja u grad. Grki su
ratnici iskoili iz konja i otvorili vrata tako da i ostali Grci mogu ui.
Razruili su grad, ubili mukarce, a ene i djecu prodali kao roblje. Prvo su izili Odisej
i Menelaj koji su se otili boriti s princom Difobom, Prijamovim sinom iHeleninim treim muem.
Menelaj je takoer htio ubiti Helenu jer ga je ostavila, ali Odisej ga je sprijeio i natjerao ga da se
zakune da je nee ubiti. Druga inaica mita govori da je Menelaj potegao ma na nju, ali
zaslijepila ga je njezina jo uvijek oaravajua ljepota te je odustao od ubojstva.
Zbog svojih zloina, ukljuujui ubojstvo tebanskih ratnika dok su spavali, bogovi su osudili
Odiseja da izdri deset godina nevolja prije nego to se vrati kui. No, ostali su Grci poinili teke
zloine, primjerice ubojstvo kralja Prijama ili Ajantovo silovanje Kasandre, to je
razbjesnilo Atenu jer Kasandra bjee njezina sveenica. Odisej je potom savjetovao Grke da
kamenuju Ajanta zbog njegova zloina, ali Grci su odbili, a gnjevna je Atena poslala oluju koja je
unitila veinu grke flote.

Povratak na Itaku
Kikonci
Nakon to se Odisej sa svojim suborcima vratio iz Troje, pristali su blizu euriloke zemlje,
uvjerivi Odiseja da su bogovi na njihovoj strani. Potom su opljakali grad Ismaru koji se odmah
predao bez borbe. Odisej je mudro rekao suborcima da se brzo ukrcaju u brodove, ali oni su
odbili te se najeli i zaspali na plai. Sljedeeg su se jutra Kikonijci (Kikonci), trojanski saveznici i
veliki ratnici, vratili naoruani i bijesni. Odisej i Ahejci pobjegli su u svoje brodove, ali sa rtvama.
Lotosojedi
Kad su Odisej i njegovi ljudi stigli na otok Lotosojeda, Odisej je poslao izviaku skupinu koja je
jela lotos s uroenicima. Ovo ih je uspavalo i prestali su brinuti o povratku kui. Odisej je potom
otiao po te ljude i prisilno ih vratio na brod te su otplovili dalje.
Polifem
Odisej je sa svojim ljudima stigao na teritorij Kiklopa te su naili na veliku peinu. Uli su u nju i
napravili gozbu jer su pronali svakojaku hranu. Nisu znali da je peina dom Kiklopa Polifema,
jednookog diva, koji se uskoro vratio. Polifem ih je zatoio u peini blokirajui izlaz velikim
kamenom koji smrtnici nisu mogli pomaknuti. Svakog je dana jeo par mukaraca, ali ubrzo je
Odisej smislio kako e pobjei.
Odisej mu je dao nerazrijeena vina da ga napije. Kad ga je Polifem pitao kako se zove, Odisej je
rekao - Nitko. Da bi mu zahvalio na vinu, Polifem je rekao da e ga posljednjega pojesti. Kad je
div pijan zaspao, Odisej i njegovi ljudi pretvorili su bor u veliko koplje, koje su pripremili dok je
Polifem vani uvao svoje stado, i oslijepili ga. Polifem je jecao i zapomagao, a ostali su
ga Kiklopi uli i pitali tko mu je probo oko. On je uzvratio - Nitko. Kiklopi su otili mislei da je
poludio ili je rtva bogova.
Ujutro je Polifem maknuo kamen s ulaza da bi pustio ovce na ispau. Budui da je bio slijep, nije
mogao vidjeti Odiseja i njegove ljude, ali opipao je vrhove ovaca, da ih sluajno nisu zajahali.
Meutim, oni su se privezali ispod ovaca i tako pobjegli i uskoili u svoje brodovlje.
Kad su odmakli, Odisej je viknuo Polifemu svoje ime i pobjedonosno uzviknuo. Gnjevni je Polifem
bacio ogromnu stijenu na njih, ali promaio je jer ih nije mogao vidjeti. Potom se pomolio svome
ocu Posejdonu, znajui sada Odisejevo ime, da ne dopusti Odiseju da se vrati na rodnu Itaku ili
da samo on stigne u stranome brodu, a da mu cijela posada umre.
O ovome govori i Euripidova satirska igra Kiklop.

Eol
Odisej je doao i u Eoliju, dom Eola, boga vjetra. Eol je bio gostoljubiv prema Odiseju i njegovoj
posadi, a Odisej mu je zauzvrat priao zanimljive prie. Eol mu je takoer dao vreu ispunjenu
vjetrovima koji bi ga odveli kui. Odisejevi su ljudi pomislili da je unutra blago jer je Odisej stalno
uvao vreu ne spavajui. Odluili su je otvoriti prije nego to su stigli kui, a odmah ih je jaka
oluja vratila u Eoliju, a Eol im vie nije htio pomoi jer je mislio da su ih bogovi prokleli. Odisej je
morao opet krenuti na put iz Eolije na Itaku.
Lestrigonci
Stigli su do Telepila, uporita Lama, kralja Lestrigonaca. Odisej je poslao dva vojnika i glasnika
koji su susreli uroenicu. Priekali su njezina mua, a kad je stigao, razderao je glasnika, a vojnici
su kroz prozore pobjegli na brod. Lestrigonci su bili ljudoderi i napali su Odisejeve ljude
stijenama, potopivi sve brodove osim jednog.
Kirka
Stigli su potom na Kirkin otok gdje je Odisej poslao ljude da izvide teritorij. Kirka ih je pozvala na
gozbu koja je bila zainjena maginim napicima, a potom ih je arobnim tapiem pretvorila
u svinje. Samo je Euriloh uspio pobjei i obavijestiti Odiseja. Odisej je zatim krenuo spasiti svoje
ljude, ali presreo ga je Hermes rekavi da e mu dati posebnu biljku koja e sprijeiti Kirkinu
aroliju. To je i bilo uinjeno te je Kirku natjerao da njegove suborce pretvori iz svinja opet u ljude.
Kirka se zaljubila u Odiseja i nije htjela da ode, ali nakon godinu dana ipak ih je pustila da odu.
Na Kirkinu je otoku Elpenor, najmlai lan Odisejeve posade, umro. Prema jednoj inaici mita
pao je s Kirkina krova te ga je pad ubio, a prema drugoj umro je nakon to je otiao s otoka kad
ga je otpuhao snaan vjetar te je umro na brodskoj palubi. Posada je, nakon to je umro,
vidjela bijelu pticu koja je proletjela te su to shvatili kao da ih njegova dua vodi dalje, a da je
njegovu smrt uzrokovala boginja Atena.

Putovanje u podzemni svijet

Odisej je elio razgovarati s Tiresijom te su se uputili do rijeke Aheront u Had gdje su prinijeli
rtve da bi mogli razgovarati s mrtvim duama. Odiseju su njegova majka, suborac Elpenor
i Ahilej dali razne savjete kako da proe prepreke koje ga ekaju. Odisej je rtvovao ovna te
je krv privukla duhove. Zadrao ih je u zaljevu i zahtijevao da razgovara s Tiresijom koji mu je
rekao kako da proe Helijeva stada i vrtlog Haribdu.
Tiresija je rekao Odiseju da, nakon to se vrati na Itaku, mora prinijeti rtvu Posejdonu da bi ga
umirio. Takoer mu je rekao da e, ako to uini, umrijeti kao mudar i star ovjek.

Sirene
Nakon putovanja u Had opet se vratio na Kirkin otok, a Kirka ga je upozorila na Sirene koje bi ga
mogle unititi te mu je savjetovala da ili zaepiui ili, ako ba mora uti njihov pjev, bude privezan
za jarbol, tako da ne moe slijediti zvuk i tako postati nepovratno izgubljen. Potom su krenuli s
Kirkina otoka.
Njegovi su ljudi zaepili ui voskom, a on im je zapovjedio da ignoriraju njegova zapomaganja.
On je sam bio privezan za jarbol - htio je zbog znatielje uti pjesmu, a suborcima je rekao da mu
je Kirka rekla da je mora uti. Tako su uspjeli proi pokraj Sirena.

Skila i Haribda
Kirka mu je takoer bila rekla da e imati izbor - moe proi ili prvim putem koji su proli
samo Jazon i Argonauti kojim mogu umrijeti ili svi ili nitko, ali Odisej bira drugi put. Na njemu su
bile dvije strane nemani - Skila i Haribda. Skila je imala est glava i mogla je pojesti est ljudi.
Odisej je posluao savjet i plovio blizu Skile koja je pojela est njegovih ljudi, ali ostale nije dirala.
Odisej nije prije toga rekao svojoj posadi to ih eka da se ne bi uspaniili jer bi onda svi zavrili
upersonifikaciji vrtloga - Haribdi. Ovo je pobunilo posadu, ali nastavili su dalje.
Helijeva stada
Odisej je s posadom stigao na otok Trinaciju gdje je Helije drao svoja sveta stada. Tiresija je
upozorio Odiseja da ne diraju tu stoku. Odisej nije htio isprva pristati na otok, ali izbila je pobuna
u posadi te je nevoljko pristao, ali zapovjedio im je da ne diraju stoku. Posada je ipak odluila
uhvatiti i pojesti ivotinje. uvarice otoka - Lampetija i Fetusa - rekle su svome ocu Heliju to se
dogodilo. Helije se poalio Zeusu rekavi da e skriti Sunce ako ih ne izvede pravdi. Zeus je
unitio brod munjom i ubio sve ljude osim Odiseja.
Homer to opisuje posebno i u invokaciji Odiseje:
Ali ni tako drugova on ne spase, ako i elje
Jer smrt naoe sami zbog svojega drskoga grijeha
Jesti idui stado, ludaci, Hiperiona
Helija, koji je dan za povratak uzeo njima

Kalipso
Odiseja je, nakon brodoloma, more izbacilo na Ogigiju gdje je ivjela nimfa Kalipso, Atlantova ki.
Bili su ljubavnici sedam godina i nije ga pustila da ode, obeavi mu besmrtnost ako ostane.
Odiseja je jako privlaila po noi, ali po danu je plakao za svojim domom i obitelji.
Nakon sedam godina, bogovi su odluili da je vrijeme da ga Kalipso pusti. Zeus je,
na Ateninu intervenciju, poslao Hermesa da to kae nimfi. Odisej je potom otiao na splavi
opskrbljenoj s hranom, vodom i vinom.
Alkinojev dvor
Ubrzo je njegov stari neprijatelj Posejdon poslao oluju koja ga je izbacila na otok Sheriju gdje su
ivjeli Feaani. Ondje ga je pronala Nausikaja, ki kralja Alkinoja. Uz malu Ateninu pomo,
stigao je do dvora.
Ondje ga je kralj velikoduno primio. Na gozbi je dvorski pjeva pjevao o Trojanskome ratu, a
Odisej je zaplakao. A potom je kralju ispriao tko je i sve o svojim doivljajima. Nakon toga,
Feaani su mu ponudili da ga brodovima odvedu na Itaku. Bez obzira na Posejdona koji je htio
sprijeiti Odisejev povratak, Zeus ga je uvjerio da to ne uini te je okrenuo brod i poslao Odiseja
kui.

Itaka
Na Itaki, Odisejeva je ena Penelopa odbijala mnotvo prosaca. Odisejev je
sin Telemah odrastao, njegov je otac Laert bio shrvan, ali njegova je majka Antikleja umrla od
tuge. Odiseja je, pri dolasku, Atena pretvorila u prosjaka, da bi se mogao osvetiti proscima.
Odisej je, pod imenom Eperit, stigao do svoga doma, gdje ga je njegov
vjerni pas Argo prepoznao i mahao repom, ali Odisej je morao biti ravnoduan da ga se ne bi
otkrilo, a pas je umro od tuge. Odiseja je potom doekao njegov uvar svinja, Eumej, koji ga nije
prepoznao, ali ugostio ga je i lijepo se odnosio prema njemu te se pokazalo da mu je jo uvijek
vjeran.
Doao je na dvor rekavi da ima vijesti o Odiseju za Penelopu. Dok mu je prala noge, prva ga je
prepoznala njegova stara dadilja Eurikleja po oiljku, ali on joj je zapovjedio da uti. Odisej je
takoer doznao da mu je Penelopa cijelo vrijeme vjerna (to se za njega i ne bi moglo rei).
Naime, ona je rekla da e se udati kad zavri s tkanjem pogrebne tkanine, ali svake ju je noi,
nakon to bi je istkala, ponovno rasparala. Na posljetku ju je jedna od slukinja izdala proscima
koji su potom zahtijevali da si izabere mua. Prosci su potom jeli, pili i pustoili Odisejev imetak.
Prerueni je Odisej rekao Penelopi da je vidio Odiseja i da je on rekao da Penelopinu ruku moe
dobiti onaj tko odapne stijelu preko dvanaest draka sjekira. Naime, to je ilo u Odisejevu korist,

jer samo on mogao je upravljati vlastitim lukom. Penelopa je potom proglasila to je Odisej rekao.
Prosci su pokuali, ali nijedan nije uspio. Potom je Odisej uzeo luk u ruke i uspio. Atena ga je
raskrinkala, a on je uz njezinu te Telemahovu i Eumejevu pomo ubio sve prosce, osim Medona i
Femija. Medon je bio pristojan prema Penelopi, a Femije je bio mjesni pjeva koji je bio prisiljen
pomoi proscima.
Penelopa jo uvijek nije bila sigurna je li to njezin mu te ga je podvrgla iskuenju. Pred njim je
rekla slukinji da napravi Odisejev krevet i da ga makne iz spavaonice. Odisej je bio zauen jer
je znao da je krevet sagraen iz debla maslinova drveta koje je ujedno bilo i temelj cijele kue krevet se stoga nije mogao pomaknuti. To joj je rekao, a budui da je to samo njih dvoje znalo,
Penelopa mu se bacila u zagrljaj.
Na posljetku Odisej sree svoga oca Laerta, a Atena je smirila zaraene strane - obitelji prosaca
koje su se htjele osvetiti. Ovdje Homerova Odiseja zavrava, ali Odisej bi trebao napraviti jo
jedno putovanje, prema Tiresijinim rijeima, da bi mogao ivjeti sretno i umrijeti mudar u dubokoj
starosti.