Sveuilite u Zadru

Odjel za povijest umjetnost

Antika ikonografija





Seminarski rad
Ikonografski prikaz boga Apolona






Profesor: Student:
doc. dr. sc. Marija Kolega Juri Ivana




Akademska godina 2011. /2012.
1. Uvod
Apolon je sin boga Zeusa i titanke Lete. Sestra blizanka mu je Artemida, boica lova. U
grkoj mitologiji Apolon je bog muke ljepote, medicine, prorotva,
streliarstva, glazbe, sunca i kolonizacije. Njegove svete ivotinje su: labud (jer je otok na
kojem je roen bio okruen labudovima), skakavac (kao simbol glazbe), vrana (jer mu je
dojavila nevjeru njegove ljubavnice Koronide), zmija, grifon, vuk, dupin, sokol, gavran, mi.
Atributi su mu lira ili kitara, luk i strijele, lovorov vijenac i tronoac.
Poznat je i kao voa Muza, a pjevale su mu se pjesme zvane peani. Apolon je mrzio jesen
i zimu a oboavao je proljee i ljeto. Veinom je ivio u Delfima s Muzama, a zimi bi dolazio
na Olimp. Epitet mu je Feb (Phoebos).


2. Apolonov ivot
Apolon je roen u 7. mjesecu trudnoe na gori Kint, otok Del, sedmog dana mjeseca
Targeliona. Kada je Hera saznala da e Leta roditi, otima boicu poroaja Ilitiju i alje Pitona
da progoni Letu, inei sve da ona ne nae vrsto tlo na kom e roditi. Hera je podmiena
ogrlicom, a Ilitija bjei. Del (ili Delos) je bio lebdei otok u koji se pretvorila Letina sestra
skoivi u more kad je bjeala pred Zeusovim udvaranjem. im je Leta kroila nogom na Del,
iz mora su izronile dvije stijene, jedna je zaustavila Pitona, a druga je uvrstila otok na mjestu.
Prema legendi, prva se rodila Artemida, koja je pomogla da se rodi Apolon.
im je roen, boice su ga okupale, a Temida ga je nahranila nektarom i ambrozijom, ime
postaje besmrtan. etiri dana nakon roenja trai od Hefesta luk i strijele te odlazi ubiti Pitona
koji je progonio Letu. Zeus ga radi toga kanjava te ga alje u Tempe da se oisti od ubojstva,
no on odlazi na Egialiju s Artemidom, a onda na Kretu.
Kad je Leta saznala to je Apolon uinio, odlazi u Delfe s Artemidom, no tamo je pokua
napastovati Titija, a Apolon i Artemida ga ubijaju kiom strjelica te je poslan u Tartar.


3. Ljubav i veze
Iako se nikada nije htio vezati brakom, Apolon je imao dosta ljubavnica. Dafna je bila
nimfa u koju je dugo bio zaljubljen, no Eros je odaslao strjelicu u nju da bi je odbio Apolon.
Ona se moli svom ocu i Majci Zemlji da joj pomognu u bijegu od udvaranja, a otac je pretvara
u lovorovo stablo.
Leukoteja je bila smrtnica u koju je Apolon bio zaljubljen, pretvorio se u njenu majku da bi
mogao ui u njene odaje. Njena sestra Klitija je bila ljubomorna jer je i sama eljela Apolona
te ju je izdala ocu, a on bijesan nareuje da se Leukoteja iva zakopa. Klitija umire od tuge, a
Apolon je pretvara u suncokret.
Koronida je bila jo jedna njegova ljubavnica koja mu je rodila Asklepija. Dok je bila trudna s
njime, zaljubila se u Ishiju, a vrana je dojavila vijest o nevjeri. Apolon joj isprva nije vjerovao
te je obojio cijelu vrstu vrana u crno (vrane su dotada bile bijele boje). Kad se ispostavilo da
je to bila istina, Apolon alje Artemidu da ubije Koronidu, a dijete daje na odgoj Kentauru
Hironu. Kasnije je vrane uinio svetima i dao im zadatak da najavljuju smrt. Koronidin otac
spaljuje Apolonov hram u Delfima, a Apolon ga radi toga ubija.
Apolon je jo udvarao Marpezi, Kasandri, Kastaliji. S dvjema muzama imao je potomstvo:
Talia mu je rodila Koribante, a Kaliopa Orfeja. Nimfa Driopa rodila Amfisa, Arija raa
Mileta, Kirena Aristeja, Hekaba Troila, Melija Tenera, Akakalida Naksa, a prema Euripidovoj
drami Ija, Apolon je Ijin otac, a Kreuza majka.
Osim ena, Apolon je imao veze i s mukarcima. To su bili Hijacint, Kiparis, Akant i (po
nekim legendama) Orfej. Hijacint je bio mladi spartanski princ za iju se ljubav Apolon borio
natjecanjem u bacanju diska s Borejem. Borej je, kako je bio ljubomoran, promijenio smjer
bacanja te pogaa Hijacinta u glavu i na mjestu ga usmruje. Apolon se shrvan njegovom
smru htio ubiti, a od njegove krvi stvara cvijet hijacint ili zumbul.
Orfej je po nekim predajama Apolonov sin, a po nekim ljubavnik. Apolon mu je dao svoju
liru, te se pretpostavlja da je i glazbu nauiood njega ili Lima. Pred kraj ivota prestao je tititi
sve bogove osim Apolona.


4. Apolonova djela
Apolon i Marsija
Marsija je bio satir koji je prema nekim priama izazvao Apolona na dvoboj, a po
nekim Apolon njega. Pria poinje tako da je boica Atena napravila frulu i svirala bogovima
na gozbi, no nije joj bilo jasno zato joj se Hera i Artemida smiju. Kad je vidjela svoj odraz u
vodi dok svira, bacila je frulu i proklinje svakog tko je uzme. Marsija pronalazi frulu i svira
tako dobro da su ljudi govorili da ni Apolon ne bi mogao bolje. Apolon se razbijesni i izaziva
ga na dvoboj, pod uvjetom da pobjednik izabere kaznu za gubitnika i postavlja Muze za suce.
Poto su obojica bili podjednako dobri, Apolon naredi Marsiji da okrene frulu naopako i svira,
a on isto uini sa svojom lirom. Kako Marsija to nije mogao s frulom, Apolon ga objesi na
stablo i ivom odere kou, a od krvi je potekla rijeka. Slino natjecanje bilo je s Panom:
Obojica su bila jednako dobra, pobjednik je bio Apolon, no kralj Mida presudio je u Panovu
korist nato Apolon poludi i stvara Midi magaree ui.

Nioba
Nioba je bila tebanska kraljica koja se hvalisala nad Letom jer je, kao prava majka,
imala etrnaestero djece, sedam sinova i sedam keri, a Leta samo dvoje, Apolona i Artemidu.
Apolon joj zbog te uvrede ubija sinove, a Artemida keri. Nioba shrvana bjei u Malu Aziju i
tamo se plaui pretvara u kamen, a njen mu Amfion se htio ubiti kad je vidio djecu mrtvu.
Prema nekim izvorima, neka su djeca preivjela, a Apolon je ubio Amfiona jer se htio osvetiti
za smrt djece.

Asklepije
Asklepije je Apolonov sin, bog ljenitva. Imao je mo oivljavanja mrtvih, no Zeusu
je to smetalo te ga gaa munjom i ubija. Apolon za osvetu ubija Kiklope koji su stvorili
Zeusove munje, a on ga za kaznu alje da slui kod kralja Admeta 8 godina.


Muze
Muze su bile keri boga Zeusa i titanke Mnemozine. Bile su Apolonu vjena
inspiracija, a on im je bio voa. ivjele su s njim u Delfima i uvijek su u njegovoj pratnji. S
dvjema je imao potomstvo.

Hermes
Hermes se iskrao iz povoja i ukrao je Apolonu stoku. Apolon se dolazi aliti njegovoj
majci Maji, no Hermes je ve bio natrag u povojima. Umijeao se Zeus i potvrdio da je vidio
Hermesa. Hermes je zatim poeo svirati na svojoj novoj liri, a Apolon se odmah zaljubljuje u
nju te mu nudi svu stoku u zamjenu za liru.

Sukob s Heraklom
Heraklo odlazi u Delfe po Apolonov savjet kako e se rijeiti bolesti koju je na njega
poslao Zeus, no Pitija mu ne daje odgovor, pa joj bijesan otima stolac jer je mislio da, ako
nee proricati, ne treba joj tronoac, te je htio osnovati vlastito proroite. Apolon i Heraklo
su se dugo svaali i prepirali, pa ih Zeus rastavlja munjom. Apolon i Heraklo su se pomirili, a
Apolon nareuje Pitiji da ga savjetuje.

Trojanski rat
U Trojanskom ratu Apolon je na strani Trojanaca, strelicama je slao kugu na grke
tabore jer je Agamemnon ukrao ker njegova sveenika Hrisa. Spasio je Eneju kad ga je
Diomed ozlijedio, umotao ga je u oblak i prenio u Pergam, svetite u Troji. Upravo je Apolon
bio taj koji je vodio Parisovu strelicu koja je pogodila Ahileja u petu, a jedini razlog tome je
taj to je Ahilej ubio njegova sina Troila.



Delfi i proroica Pitija
Na mjestu na kojem je zakopao tijelo Pitona, Apolon osniva svoje prvo svetite
Delfe. Po legendi, to mjesto pripadalo je Majci Zemlji, a Apolon joj ga otima (negdje stoji i
da ga je ona dala njemu). Dri se da je prvo svetite bilo nainjeno od pelinjeg voska i perja,
drugo od stabljika paprati, tree od lovorovog bunja. etvrto je izgradio Hefest od bronce, no
progutala ga je zemlja. etvrto je bilo od kamena, ali je izgorjelo 489. pr. Kr. na 58.
Olimpijskim igrama i zamjenjeno je dananjim.
Grci su vjerovali da im Apolon preko svojih proroica prenosi volju svog oca Zeusa.
Proroica Pitija je najpoznatija proroica u Delfima. Sjedila je na tronocu, neprestano je
vakala lovorov list i izgovarala je dvosmislene rijei i reenice koje su tumaili sveenici.

5. Ikonografski prikaz
Apolon se najee prikazuje kao mladi s dugom, poludugom ili kratkom kosom. U
rukama dri liru, kitaru ili luk i strijele. Ponekad na glavi ima lovorov vijenac. Prikazuje se i
nekim od svojih svetih ivotinja, u drutvu majke i sestre ili u pratnji Muza.
Najpoznatiji Apolonovi kipovi su Apolon Belvederski, Apolon Vejski, Apolon Kitharodos,
Apolon Sauroktonos, Apolon Musagetes, Apolon likijski, zatim Berninijevi Apolon i Dafne,
Girardonovi Apolon i nimfe itd. Od reljefa je najpoznatiji Apolonov prikaz na zabatu Zeusova
hrama u Olimpiji. Pronaen je i mozaik u Saloni za kojeg se pretpostavlja da prikazuje
Apolona.
Najpoznatiji Apolonovi hramovi su u Delfima, Rodosu, Didimu i Korintu.





6. Zakljuak
Prema izvorima, Apolon je bio jedan od najstarijih grkih bogova. Pretpostavlja se da se
njegov kult proirio u Grku iz Male Azije. Prvobitno je bio zatitnik stada, potom gradova
grkih kolonista, da bi zatim postao bog svjetla i sunca. Imao je i drugi niz funkcija, od kojih
su neke prvobitne bile udaljene.
Budui da je, prema predaji, u Delfe doplovio na dupinu postao je i zatitnikom morskih
puteva. Bio je tovan u cijeloj Grkoj. U njegovu su se ast u Delfima u proljee i jesen
odravale razne sveanosti, a svake 4 godine Pitijske igre. U spomen svoje pobjede kod
Akcija, 31. g. pr. Kr. August je u Apolonovu ast utemeljio Akcijske igre.
















LITERATURA
1. Graves, Robert: Grki mitovi, Beograd, 1990.
2. Olalla, Pedro : Mitoloki atlas Grke, Zagreb, 2007.
3. Perowne, Stewart: Rimska mitologija, Ljubljana, 1998.
4. Zamarovsky, Vojtech: Junaci antikih mitova, Zagreb, 2004.
5. http://hr.wikipedia.org/wiki/Apolon
6. www.theoi.com