Sveuilite u Zadru Odjel za Povijest Umjetnosti Antika ikonografija

Seminar

Heraklovi zadaci Nemejski lav, Lernska hidra i Stimfaldske ptice

Profesor: Marija Kolega

Student: Jakov Tori

Akademska godina 2011./2012.

Heraklo je u grkoj mitologiji heroj i personifikacija tjelesne snage i hrabrosti te je jedan od najpopularnijih likova u klasinoj i kasnijoj umjetnosti. Njegovih dvanaest junakih djela, u kojima pobjeuje zlo unato velikim nevoljama, djelomino su mit, djelomino junaka saga preko kojih se odraava njegova dvojna narav, narav boga i heroja. Utemeljeno je vjerovanje da se pria o njemu zasniva na nekom povijesnom liku. Mnoga od njegovih junakih pothvata su slina mitovima drugih zemalja istonoga Sredozemlja. Ako se prisjetimo sumerske sage o Gilgameu koji takoer ubija lava, moemo uoiti tu slinost. Nadalje, u bibliskoj prii o Samsonu koji ubija lava golim rukama takoer. Sredinja epizoda sage o Gilgameu bavi se njegovim silaskom u podzemni svijet, kao to Heraklo silazi da vrati Alkestu, to je u kranskom svijetu slino silaskom u limb. U staroj Grkoj Heraklo je bio tovan kao narodni zatitnik i uvar gradova. Njegova djela u umjetnosti obrauju se u nizovima fresaka, te na kipovima, dok se rijee javlja u slikarstvu galerija. Glavna su mu dva atributa: toljaga-koja je ponekad, i sama simbol vrline, i lavlja koa. Dok su mu rijei atributi: luk, strijela, i tobolac. Obino ga se prikazuje sa Atenom, prestavljajui komplementarnu vrlinu udoredne moralne snage ili mudrosti. Heraklo je imao nadljudsku snagu, naprasit karakter, obilan apetit i cijeli raspon ljudskih emocija, od kajanja, suosjeanja, oaja do samokritinosti i ljubavi. Gotovo svi njegovi zadaci samo su varijante jednog jedinoga junakog djela u kojem junak pobjeuje neko udovite. Heraklo je sin boga Zeusa i tirintske kraljice Alkmene. Rodio se u Tebi gdje je ivjela njegova majka Alkmena sa svojim muem Amfitrionom koji je ubio svoga tasta Elektriona te se bojei osvete njegova brata Stenala sklonio u Tebu. Zeusu se jako sviala Alkmena te se jedne noi pretvorio u njezina mua i uinio da no traje tri puta due koliko je bilo potrebno da zame Herakla. Na dan Heraklova roenja Zeus je rekao da e onaj koji taj dan doe na svijet biti najvei junak. Naravno, Hera je odmah shvatila da je tu rije o posljedicama jo jedne u nizu Zeusove ljubavne prevare te se pretvarala kako ne vjeruje u njegovo proroanstvo i traila je od njega da se zakune da e onaj tko se taj dan rodi stvarno vladati svim ljudima. Hera se pobrinula da Stenelova ena Nikipa rodi sina isti dan iako je bila tek u sedmom mjesecu trudnoe dok je Alkmenim poroaj zadrala. Prvobitno Heraklovo ime bilo je Alkid dok su ga Heraklom prozvali tek poslije, zbog toga to je kroz Heru stekao slavu. Odmah nakon roenja Hera mu je u kolijevku poslala dvije zmije da ga ubiju, ali Heraklo ih je zadavio. Vidjevi snagu i spretnost djeteta Amfitrion se uasnuo te se pobrinuo da Heraklo bude primjereno odgajan.

Heraklov uitelj u borbi s orujem je bio Kastor, a u gaanju lukom kralj Eurit dok ga je mudrosti uio Radmant, a glazbu i pjevanje je uio od Lina, brata samog Orfeja. Jedino to Heraklu nije ilo bilo je sviranje na liri. Kada ga je prilikom jedne lekcije Lin izgridio, ovaj ga je udario lirom takvom jainom da ga je na mjestu usmrtio. Zbog toga ga Amfitrion alje na goru Kiteron da uva stoku. Jedino to ga je uznemiravalo na gori bio je lav koji je ubijao ljude i stoku, stoga ga je svladao i ubio. Kada je napunio osamnaest godina odluio je da otii u svijet i nai sebi enu, te se uputio u rodnu Tebu. Putem je sreo ljude koji su mu rekli da su sakupljai poreza orhomenskoga kralja Ergina i da idu u Tebu po sto volova, koje je tebanski kralj Kreont morao godinje davati kao danak jer ga je Ergin neko porazio. Heraklu se to nije nimalo svidjelo te je sakupljaima odrezao ui, noseve i usne i vezanih ih ruku poslao kui. Tebanci su bili presretni, ali ne zadugo jer se pred gradom pojavio Ergin zajedno sa vojskom. Heraklo ga je porazio i mirovnim putem natjerao da vrati dvostruko od svega onoga to im je oteo. Zauzvrat je Kreont dao Heraklu svoju ker Megaru s kojom je kasnije imao troje sinova. Ba kada se inilo da je sve u redu, Hera je na Herakla poslala ludilo u kojem je on ubio svoja tri djeteta i dvoje djece svoga polubrata Ifikla. Zatim mu je vratila zdrav razum, vidjevi strahotu koju je uinio, shrvan tugom odlazi u Delfe u tamonje proroite da zamoli boga Apolona za savjet kako da se iskupi za zlodjela koja je poinio. Bog mu ustima je ustima Pitije odgovorio da mora sluiti mikenskome kralju Euristeju te obaviti dvanaest zadataka koje mu zada, te e nakon izvrenja zadataka oprati ljagu sa svoga imena i postati besmrtan. Na prvi zadatak Heraklo nije morao dugo ekati. Trebao je ubiti lava koji je ivio u nemejskim gorama. Lava se bojao itav kraj jer je bio dva puta vei od drugih, a k tome i neranjiv jer je imao neprobojnu kou. Heraklo je pronaao njegovu jazbinu te ga snanim udarcima oamutio, a kasnije ga zadavio. Zatim je prebacio lava preko ramena i odnio ga u Mikenu. Kada je Euristej vidio Herakla sa mrtvim lavom zgrozio se, ponajvie zbog snage svoga sluge. Zapovijedio je Heraklu da ubudue ne dolazi u grad, nego da je dovoljno da dokaze o izvrenim zadacima donese pred bedeme, a on ce provjeriti za vrha bedema. Sljedei zadatak koji je dobio je bilo ubojstvo Lernske hidre. Hidra je bila neman sa zmijskim tijelom i devet zmajskih glava, od kojih je jedna bila besmrtna. ivjela je u movarama u blizini grada Lerne u Argolidi i pustoila je okolicu dok su ljudi protiv nje bili nemoni. Hidra je imala pomonika, golema raka otrih tipaljki. Zato je i sam poveo pomonika, najmlaeg sina svoga brata Ifikla, Jolaja. Zapalio je umu iza movara da Hidri onemogui bijeg te je u plamenu uario svoje strijele i zapoeo borbu.

Strijele su samo razljutile Hidru koja se obruila na Herakla ali ju je to stajalo gubitka jedne glave, ali ubrzo je su na tom mjestu izrasle druge dvije. Rak joj je priskoio u pomo te je tipaljkom utipnio Herakla, ali ubrzo ga je Jolaj ubio. U trenutku Hidrine nepanje Heraklo je iz zemlje iupao goree stablo i spalio joj glavu. Nova se nije pojavila. Nastavio je odsijecati glave, a Jolaj je goruim cjepanicama palio nove koje su rasle. Nakon to je odsjekao sve preostale glave, na kraju je pala i posljednja besmrtna glava. Hidrine ostatke Heraklo je odmah zakopao u zemlju i na to mjesto stavio veliki kamen da glave ne moe izai. Kao dokaz da ju je ubio, rasijekao je njezino tijelo na komdie i u njezinoj ui natopio vrhove svojih strijela. Rane nanesene otrovnim stijelama bile su ubojite. Zajedno sa stanovnicima osloboenog kraja i sa Jolajem vratio se u Mikenu. No tamo ga je ekao novi zadatak. Morao je osloboditi zemlju od ubojitih Stimfalidskih ptica. Te su ptice dobile ime po Stimfalskom jezeru u Arkadiji, u ijoj su okolici ivjele i pustoile je. Imale su pande i perje od tvrde mjedi, a pera su u letu mogle izbacivati kako kojekakvi bombanderi. Moglo bi se rei da je bilo kakva borba protiv njih bila uzaludna. Onaj tko bi se suprostavio naao bi se na udaru njihovih strijela od kojih nije bilo izlaza. Ali Heraklo se popeo na veoma visoko stablo te ih je prestraio egrtaljkom, a kada su poele kruiti iznad njega, prostreljao ih je velikim brojem svojih tono usmjerenim stijelama. Ptice su poele bacati svoja otra metalna pera na zemlju, ali uzalud. Na kraju, prestraene su odletjele preko mora i nikada se vie nisu vratile. Sljedei Heraklov zadatak je bio da uhvati koutu zlatnih rogova i mjedenih nogu. Nakon toga morao je uhvatiti erimantskog vepra te odmah nakon izvrenja prei na zadatak ienja staja elidskog kralja Augije. Da bi izvrio sljedei po redu sedmi zadatak morao je ukrotiti Kretskoga bika te odmah po povratku ukrotiti i Gerionovo stado. Idui Heraklov zadatak je bio donijeti pojas amazonske kraljice Hipolite. Tako je heraklo izvrio deset zadataka, iako Euristej u poetku nije htio priznati da je Hidra ubijena jer je imao pomonika, a ni ienje Auginijevih staja jer navodno to nije htio uiniti besplatno. Jedanaesti zadatak se sastojao u tome da iz podzemnog svijeta dovede troglavog psa Kerbera. Kao posljednji dvanaesti zadatak je morao donijeti tri zlatne jabuke iz vrta Hesperida. Time je ispunjen i posljedni zadatak te je Heraklo bio slobodan. Nedugo zatim je svoju enu Megaru prepustio Jolaju. Heraklo je napustio Tebu te se vratio u Tirint. Ne zna se tono da li je Hera poslala enju na Herakla za novom enom, ili se u njemu probudilo astoljublje u elji da pobijedi ehalijskog kralja Eurita u gaanju lukom jer je Eurit objavio da e svoju ker Jolu dati za enu onome tko ga pobijedi u gaanju lukom.

Heraklo se zaputio u Ehaliju te se prvog dana zaljubio u njegovu ker i drugog dana ga je pobijedio. Uvrijeen to ga je pobijedio njegov uenik izjavio je da nee ker dati onome tko je sluio Euristeju. Na to se Heraklo uvrijedio te je otiao traiti enu negdje drugdje. Njegova sljedea izabranica je bila Dejanira, ki kralja Eneja. Meutim, Za vrijeme jedne od gozba Hera mu je oduzela razbor i on je na ubio sina svoga prijatelja Arhitela. Heraklo je zajedno sa Dejanirom krenuo u Tirint. Na putu su doli do rijeke Euena preko koje nije bilo mosta, a putnike je na drugu stranu prenosio kentaur Nes. Prevozei Dejaniru preko rijeke Nes se zaljubio te ju je pokuao oteti. Heraklo ga je usmrtio stijelom namoenom u Hidrinu krv. Ali prije smrti je smislio osvetu te je savjetovo Dejaniri da uzme njegovu krv i u sluaju ako je Heraklo ikada prestane voljeti neka mu tom krvlju natrlja odjeu i njegova ljubav e joj se vratiti. U Tirintu su zajedniki odgajali sina Hila i drugu djecu, sve dok se opet nije umijeala Hera. Herakla su proglasili kradljivcem stada kralja Eurita. Svi su u to povjerovali osim Ifita. Da dokae Heraklovu nevinost uputio se u Tirint te je rekao Heraklu za to ga sumnjii Eurit. Hera je u njemu podjarila takav bijes da je bacio Ifita sa bedema. Zeus se zbog tog ubojstva naljutio te je na Herakla poslao bolest. Kako bolest nije prolazila Heraklo se uputio u Delfe da pita Apolona za savjet ali mu Pitija nije dala odgovor. Bijesni Heraklo je uzeo njezin tronoac. Zatim se pojavio Apolon i zatraio ga nazad. Kako ga Heraklo nije htio vratiti, umjeao se i Zeus te je zapovijedio Pitiji da savjetuje Herakla. Morao je tri godine sluiti kao rob lidijskoj kraljici Omfali. Heraklo je povremeno izbivao ali uvijek bi se sam vratio u robovsku slubu dok se nakon tri godine nije iskupio za zlodjela. Nakon pobijde nad gigantima Heraklo je ubio kralja Eurita te je meu zarobljenicima opazio Jolu u koju se zaljubio. Ljubomorna Dejanira je poslala natopljen ogrta krvlju kentaura Nesa Heraklu koji je nakon stavljanja ogrtaa na svoje tijelo osjetio bol. Kad je od svog sina Hila doznao uzrok boli, shvatio je da mu je doao kraj. Dejanira se iz oaja to je ubila mua probola maem. Umirui Heraklo je zamolio je svoje prijatelje da mu na gori Eti podignu pogrebnu lomau. Jedino se Filoktet odvaio upaliti baklju i zapaliti lomau. Zajedno sa Zeusovim munjama te veeri sletjela je i Atena i odvezla Herakla na zlatnim kolima na Olimp. Na kraju, Hera je svladala svoju mrnju i dala mu za enu svoju ker Hebu a Zeus kao naknadu za njegova junaka djela i njegove patnje ga je proglasio besmrtnim.

Literatura : Pedro Olalla, Mitoloki atlas Grke, Zagreb, 2007. John Pinsent, Grka mitologija, Opatija, 1985. James Hall, Rjenik tema i simbola u umjetnosti, Zagreb, 1998. Nancy Hathaway, Vodi kroz mitologiju, Zagreb, 2006. Vojtech Zamarovsky, Junaci antikih mitova, Zagreb, 1985.