Herakla, Herkula kod Rimljana, rodila je smrtnica koju je obljubio
Zeus pretvorivši se u njezina muža Amfitriona, Perzejeva sina. Budući da je otac Zeus obećao kako će najstariji od Perzejevih unuka biti kralj, njegova ljubomorna supruga Hera odgodila je Heraklovo rođenje, ubrzavši rođenje njegova rođaka Euristeja. Božica će progoniti Herakla svojom mržnjom, najprije ga pokušavši ubiti u kolijevci, a potom pormačivši mu um pa će ubiti vlastitu ženu i djecu. Da okaje taj strašni čin, morao je služiti mikenskom kralju Euristeju. U njegovoj je službi uspješno izvršio dvanaest zadataka.
Između Mikene i Nemeje nije dug put. Toljaga na Heraklovu ramenu
nije mu teška, pogotovo nakon uspješno izvršena prvoga zadatka koji mu je dao Euristej kako bi okajao strašan zločin: pokolj svoje obitelji u navali ludila. Zasigurno neće biti teško osloboditi kraj od strašnoga nemejskoga lava koji sije strah u krdima i među ljudima. Ljudi su se od straha već razbježali, i nitko ga nije mogao voditi prema žrtvi. Nekoliko je dana uzaludno lutao uokolo, sve dok konačno nije ugledao golema lava impresivnih čeljusti s kojih se još uvijek cijedila krv njegovih posljednjih žrtava! Zaspe ga kišom strijela: ali one su se odbijale od kože čudovišta, i ne ozlijedivši ga… Zar je neranjiv? Napadne ga mačem, ali oštrica se savije… Toljaga? Nevjerojatno snažan udarac jedva da je zbunio životinju… Konačno, golim je rukama Heraklo dokrajčio čudovište, stišćući mu vrat sve dok ga nije ugušio. Tada ga je sasjekao na komade i oderao mu kožu, navukavši je na sebe poput oklopa: bio je spreman za svoj drugi zadatak. Upravo je stigao do Lernejskog jezera, kojim je kraljevala još strašnija životinja, hidra s brojnim glavama. Ona je već samim svojim dahom ubijala smrtnike! Izbacivši zapaljene strijele, Heraklo je izvuče iz njezina brloga, no zapanjio se vidjevši da, čim bi joj odrezao glavu, iz nje bi u trenu izraslo njih nekoliko. Srećom, Jolaj, nećak koji ga je pratio, pronađe rješenje – treba spaliti ranu ako se odreže glava. No jedna od glava bila je besmrtna i odolijevala je svim napadima! Jednim ju je udarcem Heraklo ipak uspio odsjeći; još se micala kad ju je on brzo uspio poklopiti kamenom. Tijelo čudovišta ležalo je pokraj jezera, rasporena trbuha. Heraklo u njega umoči vrhove svojih strelica; natopljene hidrinim otrovom, one su i same nakon toga bile otrovne. Malo manje strašna, jedna je druga životinja čekala Herakla u Argolidi, za njegov treći zadatak. Bila je to sveta erinejska košuta, pjegave kože, zlatnih rogova i brončanih kopita, kojoj se nitko nije mogao približiti. Nije ju trebalo ubiti, već samo uhvatiti. No ona bi nevjerojatno brzo pobjegla čim bi Heraklo krenuo prema njoj. Računao je stoga na iscrpljenost: gonjena danju i noću, životinja će se prva umoriti! Ali, ne! Odvlačila je Herakla prema nepoznatim, hladnim i maglovitim zemljama, sve dalje i dalje prema sjeveru… Kad bi se konačno zaustavila, vratila bi se na jug, istim putem! Utrka je tako potrajala čitavu godinu, a tada je jednoga dana košuta zastala da bi se napila vode. Heraklo tada odapne prema njoj strijelu s takvom spretnošću da je učinio svoj plijen nepokretnim, a iz njega nije potekla ni kapljica krvi! U četvrtom je zadatku trebao uhvatiti živoga golema vepra koji je pustošio kraj oko planine Erimanta, uništavajući usjeve u dolinama. Uspinjući se u potrazi za njime, Heraklo stigne do vječnoga snijega. Na posve bijelu tlu bili su vidljivi tragovi životinje. Čim ih je otkrio, Heraklo na njega baci kamenje kako bi ga oslabio te ga potom potjera prema jami koju je zakrio snijegom: vepar je tako bio njegov! Samo ga je još trebao zavezati kako bi ga odveo Euristeju. Govorilo se da je Euristej, ugledavši ga, prestrašen skočio naglavačke u golemu amforu koja je krasila njegovu palaču! Je li sljedeći izazov bio još teži od prethodnih? Taj je zadatak bio uistinu ponižavajući! Nagnali su Herakla da pogazi svoj ponos. Trebao je dobro očistiti Augijeve staje, a on je posjedovao najveća stada na svijetu i staje mu nisu bile čišćene već trideset godina! Približivši se, osjetio je neizdrživ smrad, koji mu je potvrdio da je na pravome mjestu. Zapravo je čitavo područje Elide bilo prekriveno gnojem! Još jednom je Heraklova pamet zamijenila njegovu snagu: bilo je potrebno puno vode za čišćenje pa je preusmjerio tok Alfeja i Peneja, glavnih rijeka toga područja. Jednim udarcem malja napravio je otvor na zidovima, dva usjeka i dvije ustave pa je moćni tok pomeo sve u jednom danu! Kao šesti zadatak Euristej je zahtijevao od Herakla da istrijebi jato strašnih grabežljivih ptica. Imale su mjedene kljunove i pandže, brončano perje i hranile se ljudskim mesom. Heraklo ih je pronašao čim su se oglasile: naseljavale su šumu s druge strane Stimfalskog jezera. Čim se upitao kako da ga prijeđe, čudesno se pred njim pojavila Atena i pružila mu užasno bučnu brončanu čegrtaljku, koju je načinio Hefest. Heraklo ju je upotrijebio da bi nagnao ptice na let, a poslije ih je brzo zasuo strelicama s nevjerojatnom preciznošću, tako da ih je sve poubijao. Nakon tolika uspjeha Heraklova je slava bila neizmjerna pa je čak i Euristej u nju posumnjao. Tako ga je za sedmi zadatak poslao još dalje, na otok Kretu, kako bi se suprotstavio snažnu biku, za kojega se govorilo da je otac slavnoga Minotaura. Vinova loza, maslinici, žitna polja, ništa se nije moglo spasiti od te podivljale životinje koja je, čim bi ugledala čovjeka, nabadala ga na rogove. Nakon nekoliko dana hajke, izmoreni je bik zastao ispod stabla. Heraklo se popne na stablo, skoči na životinju, objesi joj se za vrat, izbjegavajući tako ubode rogova. Borba je bila silovita, no Heraklo se dobro držao i uspio nadjačati strašnu životinju! Osmi je zadatak odveo našeg junaka na sjever Grčke, u Trakiju: morao se domoći kobila ljudožderki koje su pripadale Diomedu, bistonskom kralju, koji je ljudskim mesom hranio svoje konje. Nakon bezbrojnih zapleta, stigao je konačno u taj barbarski kraj, gdje su ga dočekale neprijateljske vojske. Izvojevavši pobjedu, otkrio je kako četiri kobile u staji upravo jedu putnika namjernika; nakon raznih zapleta,on ih se domogao i pobjednički ih odveo Euristeju. Tako, dan za danom, iz godine u godinu, Heraklo je i dalje bio neumoran. Deveti mu je zadatak bio pribaviti zlati pojas Hipolite, kraljice Amazonki, okrutnih ratnica koje su ubijale svoje ljubavnike i mušku djecu te si rezale desnu dojku kako bi spretnije baratale lukom i mačem! Put morem bio je dug i opasan. No kad je stigao, sve kao da mu se smiješilo, a ponajprije kraljica osobno. Moglo se čak pomisliti da se rađa idila… I tada je ona otkopčala svoj pojas. Ali, ne! To je bio znak na koji je vojska Amazonki krenula na Herakla! On nije oklijevao: snažnim je udarcem mača odmah ubio izdajnicu! Domogavši se njezina pojasa, ukrcao se na brod. Već je sedam godina prošlo na obavljanju zadataka! Što bi još mogao pronaći mikenski kralj? Kamo će poslati junaka bajoslovne snage? Na zapadnu granicu. Tamo gdje će, snažnim udarcem šake, Heraklo otvoriti Sredozemlje prema oceanu. Blizu toga mjesta, on treba pronaći najljepše stado na svijetu, i to grimiznih goveda koja pripadaju kralju Gerionu, sinu troglava Titana sa tri tijela. Njegova je toljaga napravila čuda protiv čuvara stada, kao i njegove strijele protiv Geriona; međutim, po povratku, uslijedile su divlje borbe kako bi obranio tu dragocjenu stoku od onih, a bilo ih je puno, koji su je priželjkivali. Vrativši se u Mikenu, Heraklo nije mogao povjerovati svojim ušima! Euristej nije priznao dva zadatka: smrt lernejske hidre i čišćenje Augijinih staja, koji su ocijenjeni „nesavršenima“ pa su mu predloženi dodatni zadaci! Prvo, trebao je donijeti zlatne jabuke iz slavnog vrta Hesperida. No gdje se nalazi taj vrt? Nitko to ne zna. Heraklo se najprije uputio pomalo nasumce; krenuo je prema zapadu, nakanivši tražiti savjet od Titana Prometeja, okovana na planini Kavkazu, na drugom kraju Europe. Ipak, čuo je da postoji i drugi Titan koji ga također može savjetovati: Atlas, koji obitava na sjeveru Afrike! Heraklo je tako ponovno krenuo prema zapadu te doznao da u vrt Hesperida, onkraj oceana, imaju pristup samo besmrtnici! Osujetivši Atlasova lukavstva, koji je i sam krenuo po jabuke, trudeći se zadržati ih – Heraklo se domogao Grčke. On još ne zna da mu najgore tek predstoji. Dvanaesti, posljednji zadatak, bio je strašan. Užasni pas Kerber čuva podzemni svijet: on ga je sada trebao uhvatiti, ali bez ikakve pomoći oružja! Nakon obveznih obreda koji su ga vodili do hramskog svetišta, Heraklo je prodro u unutrašnjost zemlje. Bio je izmučen od duga lutanja. Katkad su ga doticale sjene u potpunoj tami. Potom se vlažni i mračni prostor proširio te je lagano pljuskanje najavilo dolazak čamca kojim je upravljao starac mršav kao kostur: Haron, lađar mrtvih duša. Prestrašen što vidi da mu se približava tako snažno živo biće, ustuknuo je i ne shvativši da je prekršio sva paklenska pravila i omogućio mu prolaz! Nakon toga Heraklo se susreće s fantomima i lutajućim dušama. Na posljetku ugleda strašna troglava psa, iz čije su dlake izlazile zmije. Uz strašnu riku baci se na Herakla, pokušavši mu odgristi glavu. No koža nemejskoga lava ga je i dalje štitila! Heraklo uspije stisnuti jedan Kerberov vrat i on se postupno smirivao. Šest očiju životinje preklinjalo je za milost, tako da je gotovo pripitomljena psa Heraklo mogao odvesti u Mikenu, gdje se još jednom kukavica Euristej sakrio u amforu! Otud izdaje svoje posljednje naredbe: Heraklo treba brzo vratiti strašnog Kerbera u pakao i nikada se više ne smije pojaviti u palači! Budući da je tako okajao svoje grijehe, Heraklo je zadobio besmrtnost! Stigavši na Olimp, pomirio se s Herom, koja mu je čak dala svoju kćer Hebu za ženu.
(Iz knjige Najljepše priče svih vremena)
Pitanja Zašto je Heraklo morao izvršiti dvanaest zadataka? Na koji je način Heraklo svladao nemejskoga lava? Koji je zadatak natjerao Herakla da pogazi svoj ponos? Što je, osim snage, bilo Heraklovo najmoćnije oružje? Koliko je godina Heraklo izvršavao zadatke? Koje zadatke Euristej nije priznao? Zašto? Što je Heraklu pomoglo u borbi s Kerberom? Okarakteriziraj Herakla i Euristeja. Po čemu se razlikuju? Analiziraj mit Heraklovih dvanaest zadataka prema teoriji Junakovu putovanju Josepha Campbella (više detalja možeš pronaći u kartici Poveži i tumači). Koje stadije junakova putovanja možeš pronaći u mitu o Heraklu?