AUGUST ŠENOA, ZLATAREVO

ZLATO

Srednja strukovna škola Makarska

Anita Zelić Tomaš, prof.
 UKRATKO O
ROMANU

• TEMA: tragična ljubav Zagrepčanke

Dore Krupićeve i plemića Pavla
Gregorijanca te sukob Stjepka
Gregorijanca i Zagrepčana oko
Medvedgrada
• MJESTO RADNJE: Zagreb,
Medvedgrad (radnja vezana uz Stjepka
Gregorijanca), Samobor (radnja
vezana uz Klaru Grubarovu) i druga
mjesta u okolici Zagreba
• VRIJEME RADNJE: posljednja
četvrtina 16. stoljeća (od 1574. do
1592. godine)
 LJUBAVNA FABULA

• Roman započinje opisom Zagreba i starice Magde, pobožne paprenjarke koja je prodavala svoju
robu ispred crkve svetoga Marka i bila kuma Dori Krupićevoj, prelijepoj kćeri uglednoga
zagrebačkog zlatara Petra Krupića. Kao suprotnost pobožnj Magdi potom se uvodi lik brijača
Grge Čokolina, čovjeka sumnjiva podrijetla koji je usto bio i pijanica i kockar. Magda i Grga
nikada nisu bili u prijateljskim odnosima, ali dogodilo se nešto zbog čega su se dokraja zavadili.
Naime, srednjovječni i neugledni brijač Grga Čokolin zaprosio je petnaestogodišnju ljepoticu
Doru Krupićevu. Iako ga je Krupić uljudno odbio, uvrijeđeni Grga planirao je osvetu.
• Godinu dana poslije na kaptolskom trgu spaljivala se imovina izdajice Franje Filipovića, svećenika
koji je prešao na islam i ratovao protiv sunarodnjaka. U gužvi koja je nastala Doru je od smrti
pod konjskim kopitima spasio mladi plemić Pavao Gregorijanec.
• Dora i Pavao zaljubili su se na prvi pogled. Dora je dugo pobolijevala, a kad je prizdravila, Pavao
ju je posjetio i pred njezinom kumom Magdom očitovao joj je ljubav. U tom dirljivom trenutku
banuo je Grga Čokolin, koji je iz osvete počeo po Zagrebu ogovarati Doru zbog nemoralna
ponašanja. Kletvu o njezinu besramnom ljubovanju s plemićem koje se navodno odvijalo uz
Magdin blagoslov, prenosile su gradom čavlarka Freyevka, kramarica Šafranićka i druge
zagrebačke tračerice.
• Pavlov otac Stjepko Gregorijanac mrzio je Zagrepčane jer se s njima parničio oko prava na
Medvegrad. Zato se žestoko usprotivio vezi svojega sina, plemića s građankom Dorom. Da bi
Pavla udaljio od Dore, poslao ga je nekim poslom u Samobor k lijepoj udovici Klari s kojom se
prethodno dogovorio sa zavede Pavla. Pavao je zamalo pokleknuo pred njezinom ljepotom i
zavodljivošću, ali onda je slučajno ugledao Stjepkovo pismo, po čemu jeshvatio očevu namjeru.
Preokleo je Klaru i napustio Samobor.
• Na putu ga je presreo njemak Jerko, koji je sada progovorio, s vijestima da je Dora
u opasnosti. Naime, nakon večernje mise Freyevka i Šarafnićka nahuškale su
okupljeni narod na staru Magdu koju je od kamenovanja u zadnji čas spasio Miloš
radak, a svjetinu je nekako uspio umiriti razboriti kovač Blaž Štakor. Međutim,
kramar Šafranić i Grga Čokolin upali su u dom zlatara Krupića i pred nazočnim
gostima optužili Doru za nemoral. Jerko je pratio Čokolina te saznao da on sa
Stjepkom planira oteti Doru postavivši joj zasjedu kod riječnog prilaza na putu za
Lomnicu. Željeli su je obečastiti da bi ju udaljili od Pavla, a Grga bi se usto osvetio
za odbijenu prosidbu.
• Jerko je Pavlu ispričao svoju životnu priču otkrivši mu razlog zbog kojeg se
pretvarao da je nijem: njih su dvojica polubraća (Jerko je sin Stjepka Gregorijanca), a
morao je šutjeti da Stjepko ne bi saznao da je živ.
• Uz pomoć svojega ratnog druga Miloša Radaka Pavao je spasio Doru, kaznio njene
otmičare (sluge Stjepka Gregorijanca) i poslao ju natrag Petru Krupiću koji je uvidio
svoju zabludu i dopustio zaruke Dore i Pavla. Grga Čokolin spasio se bijegom i
skokom u Savu, a Pavao se otišao suočiti s ocem. Okrznuvši sina zrnom iz puške,
Stjepko je nenamjerno prouzročio smrt svoje boležljive žene Marte koja se
pokušala ispriječiti između oca i sina. Majčinom smrću Pavao se zauvijek odijelio od
Stjepka.
• Kada je u Hrvatskoj postavljen novi ban Krsto Ungnad, samoborska gospodarica Klara udala se za njega kako b sačuvala
svoje posjede, a Stjepko Gregorijanac postao je podban. Dokopavši se moći, Stjepko terorizira Zagrepčane, a posebno
Krupićeve.Već prve noći nakon što je postao podbanom na gradskim je vratima teško ranio zlatara Krupićeva i zamalo
usmrtio Doru.
• U međuvremenu je Pavao postao svojim gospodarom: stric mu je poklonio posjede u Mokricama te je Pavle planirao
ženidbu s Dorom nakon povratka iz rata. Ljubomorna Klara ne može se pomiriti s ponovnim Pavlovim odbijanjem pa
se pridružuje s Čokolinom.
• Jerko je uspio spasiti Doru od još jedne otmice, ali nije ju uspio spasiti od smrti. Iskoristivši nerede koji su nastali u
Zagrebu zbog sukoba banske vojske i građana, Grga Čokolin, zamaskiran je i prerušen u vojnika, usmrtio Doru
otrovavši joj neopazice vodom kojom ga je bila ponudila.
• Na Dorinu odru Klara priznaje Pavlu da ju je ona dala otrovati te mu još jednom očituje svoju bludnu strast. Pavao ju
proklinje i zakljinje se na vječnu ljubav pokonjoj Dori.
• U božićnoj noći Jerko i Miloš Radak osvetili su Doru i ubili Čokolina kojem je Miloš Radak prepoznao nekadašnjeg
Turskog jataka i krivca za gubitak svoje obitelji.
• Stjepko Gregorijanec umro je kajući se i moleći svoje sinove Jerka, Pavla i Niku za oprost. Prije smrti doživio je
razaranje Medvedgrada u potresu i prislinu nagodbu sa Zagrepčanima. Pavle je poginuo u ratu s Turcima, a loza
Gregorijanaca zatrla se bez nasljednika.
 POVIJESNA FABULA

• Koncem 16. stoljeća Hrvatsku potresaju ratovi s Turcima, germanizacija, međusobni sukobi hrvatskih lemstvom povlači s banske
časti kako bi oslobodo emstvom povlači s banske časti kako bi oslobodio prostor nadvojvodi Karlu i oslabio institucij i građana.
Radnja romana počinje za vrijeme kraljevanja Maksimilijana II. Banovanja biskupa Đure Draškovića. Povijesna fabula prati sukob
plemića Stjepka Gregorijanca i građana Zagreba oko prava na Medvedgrad te borbu za vlast u Hrvatskoj.
• Na početku radnje kanonik Antun Vramec nudi Stjepku pomoć u parnici protiv Zagrepčana u zamjenu za podršku protiv njemačkih
velikaša, na što Stjepko pristaje. Nakon svije godine u domu Antuna Vramca održavao se važan sastanak plemića i visokog
svećenstva, a upravo pristigavši iz Beča priključio im se i Franjo Bornemissa Stolniković. Donio je vijest o smrti kralja Maksimilijana i
o rješenju parnice za Medvedgrad u Stjepkovu korist, što je motiviralo Stjepka da se uz Gašpara Alapića i druge hrvatske velikaše
još snažnije bori za povrat ovlasti hrvatskoga plemstva.
• Uloga bana Đure Draškovića u događajima koji slijede, u romanu je prikazan u negativnom svjetlu. Naime, on se kao vjerni austrijski
podanik u dosluhu s njemačkim plemstvom povlači s banske časti kako bi oslobodio prostor nadvojvodi Karlu i oslabio instituciju
bana i Sabora. Planove mu je pomrsio suban Gašpar Alapić koji je na saborskoj sjednici uspio iznuditi postavljanje novog bana.
Međutim, novi ban, Štajerac Kristofor Ungnad, stranac koji ne mari za hrvatske interese terorizira Zagrepčane.

• Pred Božić 1579. godine prigodom zasjednja Sabora u Zagrebu, između banske vojske i građana došlo je do oružanih sukoba koji su
se smirili pošto su građani uzeli banicu Klaru kao taokinju. Nakon toga plemići su Zagrepčanima pokušali opovrgnuti povlastice
slobodnog graljevskog grada, a Sabor su nakratko premjestili u Varaždin. Zauzvrat su Zagrepčani tužili Stjepka kraljevskom sudu.
• Kako su Ungand i Gregorijanec terorizirali građane. Žalbe Zagrepčana uvažene
su i Stjepko se morao odeći podbanske časti da ne bi bio javno smijenjen i
osramoćen. Stjepko je ostao ogorčen i osamljen, a uz njega su ostali tek rijetki
prijatelji, poput primjerice, Nike Želeničkoga. Povijesna fabula završava
svrgavanjem bana Ungnada (udruženim snagama to su postigli Gašpar Alapić i
Ivan Jakopović) i Stjepkovom nagodbom sa Zagrepčanima kojom je, da obustavi
parnicu, bio prisiljen pristati na sve njihove zahtjeve.
 KOMPOZICIJA

• Kronološka- kronologija se povremeno prekida većim retrospekcijama, odnosno epizodama. Takve su primjerice, epizode o
Jerku i Milošu Radaku.
• Jerkina životna priča: Jerko je bio izvabračni sin Stjepka Gregorijanca i kmetice Jele koju je Stjepko silovao. Isprva je Stjepku
bilo mrsko što je dobio sina, ali kad je odlučio sklopiti brak s nasljednicom Martom Henningovom, odlučio je izbrisati svoju
prošlost. Zbog toga se Jerko godinama skrivao u remetinskom samostanu glumeći da je nijem jer mu je prijetila opasnost od
Stjepka koji je bio spreman i a ubojstvo vlastitog sina. Siroti Jerko s naklonošću je piz prikrajka pratio Pavlov život, a isto tako
volio Doru i bdio nad njom. Otkrio se Pavlu tek ka je Dori zaprijetila opasnost.
• Miloševa životna priča: Miloš je bio hrabar krajišnik. Njegova lijepa žena Mare zapela je za oko zarobljenom Turčinu Jusufbegu,
koji ju je, pošto oslobođen u razmjeni zarobljenika, oteo zajedno sa sinom, uz pomoć turskoga uhode koji se uvukao u selo
predstavljajući se kao vidar. Saznavši za otmicu, Miloš je krenuo u potjeru za Jusufbegom. Sustigao ga je i ubio, ali lažni vidar iz
osvete je ubio Maru i odveo Miloševa sia. Tek mnogo kasnije Miloš je saznao da je to bio Grga Čokolin koji mu je pred smrt
priznao da je sina prodao u roblje u Carigradu. Miloš je bio Pavlov suborac koji mu je jednom prilikom u boju spasio životl a
kasnije mu je uvijek pomagao.

• Događaji se isprepliću u paralelnoj fabuli (povijesnoj i ljubavnoj), a razrješuju se u epilogu, kada doznajemo što je bilo s
pojedinim likovima nakon završetka glane radnje i gdje se ističe ideja romana: procvat Zagreba- građanstva i urušavanje
Medvedgrada kao simbola plemićke vladavine.
 STILSKA OBILJEŽJA

• U romanu se isprepliću ljubavna i povijesna priča- paralelna priča, stvarnost i

fikcija te romantičarski i realistički književni postupak
• Šenoa je poput realističkih pisaca sustavno rekonstruirao okolnosti u koje je
smještena radnja romana proučavanjem arhiva. Starih kronika i drugih izvora,
što i ističe u predgovoru naslovljenom Štiocu (čitatelju) i u Tumaču.
• Romantičarski elementi fabule su: spletke, otmice, tajne, tajanstveni
dobročinitelji, iznenadna prepoznavanja, i sl.
• U karakterizaciji likova se javlja romantičarska crno-bijela tehnika, ali i
realistički postupci
 POJMOVI I SIMBOLI

• Prvi hrvatski umjetnički roman

• Šenoa se zalagao za socijalni roman, ali odabire povijesnu tematiku smatrajući
je pogodnijom za naše prilike.Analogijom prošlosti i sadašnjosti, Šenoa ukazuje
na suvremene probleme.