Fran

Lukarević
Burina
Vjerni
Pastier
Sadržaj •
•
O piscu
Žanr i tema
• Kratak sadržaj
• Likovi
• Stilske figure
• Zaključak
• Literatura
Fran • Rođen u Dubrovniku 1541.
Lukarević • Potiče iz vlastelinske dubrovačke obitelji

Burina • Bavi se trgovinom te ulazi u službu Republike

• Tijekom povjerljive diplomatske misije u službi napuljskog
potkralja prestaje pisati
• Zbog toga prestanak pisanja kori ga Bobaljević u svojoj
pjesmi Quella virtu, ch’ ogni altro core invoglia… iz zbirke
Rime amorose e pastorali e satire. (Franičević, 1983: 563)
• 1593. drugi put odlazi u Tursku kao špijun
• Republika je to strogo zabranjivala zbog straha da ne
izazove Turke, pa je nakon povratka u Dubrovnik Lukarević
osuđen na 10 godina internacije na otoku Sv. Andriji
(Franičević, 1974: 150)
• Pri povratku u Dubrovnik 1594. Republika ga osuđuje na
10 godina prognanstva na otočiću Sv. Andrija
• Umire 1598. godine u Napulju
˝Samo su prijevodi ostali i od nemirnog Frana Lukarevića
Burine, koji se je u svojem neobičnom životu kojekakva kruha
najeo, upoznavši i muke nesretne trgovine u Firenci, i teškoće
dubrovačkih diplomatskih misija u Porti, i sve nesigurnosti
špijunaže u Turskoj za račun napuljskog potkralja, a zbog toga i
tugu dubrovačke tamnice, i bijeg iz nje, i život do smrti u
prognanstvu. Originalan, iako ne simpatičan, po svojim
doživljajima, on je bio osrednji u književnosti;˝

(Kombol, 1961: 191)

Stvaralaštv • Pisao je na talijanskom i
hrvatskome jeziku

o Frana • Od njegovih pjesama sačuvane

su samo četiri, objavljene u
zborniku D. Ranjine Pjesni

Lukarevića razlike (1563)

• Sačuvane su mu dvije drame,

Burine Atamante (1579), preradba

tragedije Girolama Zoppija, i
Vjerni pastijer (1592), preradba
pastoralne drame Il pastor fido
G. B. Guarinija.
Žanr

• Pastorala
• Tragikomedija
• Obilježja pastorale u Vjernom pastieru:
• Tema: Tema ljubavi (Lovorkova ljubav prema Ljubici, Zagorkina ljubav prema Dubravku)
• Likovi: Pastiri, vile, satir (pastiri Lovorko i Ned’jeljko, vile Ljubica, Zagorka i Miona, stari
satir)
• Specifičan prostor: Idiličan gorski krajolik Arkadije
• ˝Junaci pog’jte vi, ako mir žudite, / pospješno gorom svi, ter lovce budite, / neka
doć’ svi budu kon toga jezera…˝ (Lukarević Burina,1878: 5)
• Idilični opisi prirode:
• ˝…kako isto vrieme ovoj, / vrieme, u ke prol’jetje / kaže nam sve svoje razliko toj
cvietje, / (…) u mjesto od cvitja / vrh ovih livada, ke su stan prolitja…˝(Lukarević
Burina,1878: 9)
Kratki • Svake godine se u Arkadiji mora vjenčati par
sadržaj božanskog porijekla kako bi umirili božicu Dijanu
• Jedini takav par su Dubravko, potomak Erkula te
Ljubica koja potiče od Pana
• Paralelno pratimo dvije radnje:
• Dubravko, koji mari samo za lov, ne mari za
ljubav. Vila Zagorka se prerušava u vuka kako
bi ga pratila u lovu, te ju on ustrijeli misleći
da je vuk. Zbog sažaljenja nad ranjenom
Zagorkom, Dubravko joj pomaže te se zaljubi
u nju
• Pastir Lovorko voli vilu Ljubicu iako je ona
zaručena za Dubravka, te se prerušuje u
ženu kako bi se pridružio igri vila
Kratki • Vila Miona prezire Ljubicu jer želi Lovorka za sebe, te
sadržaj osmisli plan kako će namamiti Ljubicu i svog ljubavnika
Ned’jeljka u špilju, kako bi Ljubica izgledala kao da je
prevarila zaručnika
• Plan joj pođe po krivu te Lovorko i Ljubica budu zatvoreni
u špilju, pronalazi ih redovnik Ostojko te osuđuje Ljubicu
za preljub, ali Lovorko moli da kazne ubiju umjesto nje
• Lovorkov otac Radat priznaje prijatelju da nije Lovorkov
biološki otac, te kada ugleda Lovorka na lomači Radat
govori Dubravkovom ocu, kako ne smiju ubiti Lovorka jer
on nije stanovnik Arkadije, budući da mu Radat nije pravi
otac.
• Zbog spoznaje da je Lovorko Ljubmirov sin, potomak
Erkula, te zbog njegove požrtvovnosti, odlučuju kako se
Ljubica i Lovorko ipak mogu vjenčati
• Pri povratku iz crkve opraštaju Mionina zlodjela
Likovi
Ljubica: Razigrana vila,
Dubravko: Pastir koji Lovorko: Požrtvovni
poštena, iz poštovanja
mari samo za lov, pastir, pošten, osjećajan
prema Dubravku skriva
Ljubicin zaručnik. i iskreno zaljubljen u
svoje osjećaje za
Ozbiljan i izravan Ljubicu
Lovorka

Zagorka: Zaljubljena
vila, tvrdoglava i ne Miona: Bludna vila,
odustaje od Dubravka, podmukla i sebična, ne Stari Satir: Mionin muž
napraviti će bilo što mari za tuđe osjećaje
kako bi ju zavolio

Ned’jeljko: Pastir, Ljubmir: Dubravkov i Radat: Starac, Lovorkov

Mionin Lovorkov biološki otac otac
Kompozicija
• Tragikomedija je podijeljena u 5 činova
• Činovi su podjeljeni u scene
• Činovi 1 i 2 imaju 5 scena, činovi 3 i 4 imaju 9 scena, a
posljednji čin ima 11 scena
Stilske • Eufemizam
figure ˝MIONA:
A sad mi Ned’jelku / mojemu ostaje učinit’ privar
ku. / Dat’ mu ću razumjet’, / da žudim u jami
danaske s njime bit’; (Lukarević Burina, 1878:93)
• Metafora
˝LJUBDRAG:
Dubravko, dubrava ti si ta, a zvier je / nemilos
vrla tva, ku t’ srce zlo krije.˝(Lukarević Burina,
1878: 6)
• Elizija
˝LJUBDRAG:
Gizdava n’jeka vil, ne vil neg’ božica…˝(Lukarević
Burina, 1878: 7)
Stilske • Opkoračenje
figure ˝LJUBICA:
Doro ti je, Mione, toj / Namislio razum
tvoj.˝(Lukarević Burina, 1878: 92)
• Polisindeton
˝MIONA:
On umije, vjeruj toj, / I mučat’ i činit’
pomudro posao svoj, / I poveć neg’ sebe…
˝(Lukarević Burina, 1878: 90)
Zaključak

• Pastoralna tragikomedija sa prepoznatljivim elementima pastorale: likovima

pastira i vila, idiličnim krajolikom, opisima prirode i temom ljubavi
• Radnja prati dvije paralelne ljubavne priče
• Stilske figure: opkoračenje, metafora, eufemizam, elizija, polisindeton…
Literatura

• Lukarević Burina, Frano, 1878. Vjerni pastier , Stari pisci hrvatski, Knjiga X,
priredio Franjo Rački, Zagreb
•  Franičević, Marin, 1983. Povijest hrvatske renesansne književnosti, Zagreb
• Kombol, Mihovil, 1945.,Povijest hrvatske književnosti do Narodnog
preporoda, Zagreb
• Franičević, Marin, Švelec, Franjo, Bogišić, Rafo, 1974. Povijest hrvatske
književnosti. Od renesanse do prosvjetiteljstva, knjiga br. 3