IVAN GUNDULIĆ, DUBRAVKA

1. Istraži o čemu govori Gundulićevo djelo Suze sina razmetnoga

Suze sina razmetnoga religiozna je poema hrvatskog pisca Ivana
Gundulića, izdana u Veneciji 1622. godine. Poema je nastala prema
paraboli iz Lukina Evanđelja o ocu koji sinu oprašta neposluh i suludo
potrošen imetak, nakon što se ponizno pokajao, svjestan težine svojih
djela. Gundulić preuzima i razrađuje temu ostavljajući prepoznatljivim
osnovne crte predloška. Parabola kao oblik predstavlja produženu
usporedbu, uklopljenu u veće prozno djelo, u ovom slučaju Bibliju.
Biblijska parabola o neposlušnom sinu ima svega dvadesetak redaka, dok
se ista tema u poemi razrađuje u 1332 stiha. Osnovna, sažeta biblijska
priča u poemi se proširuje brojnim sinovim promišljanjima o smislu
života i smrti, grijehu, a mnogi su stihovi posvećeni i njegovu kajanju,
plaču zbog počinjenih grijeha. Monolozima sin iznosi i radnju, stoga se,
uz ulogu lika, u njemu ostvaruje i uloga pripovjedača, s tim da se na
nekim mjestima javlja i sveznajući pripovjedač da bi najavio monolog. U
biblijskoj paraboli javlja se samo sveznajući pripovjedač. I parabola i
poema razrađuju problem grijeha, spoznanja, pokajanja i oprosta, no
pouka parabole usmjerena je prema "pravednima" kojima se napominje
kako svako obraćenje grešnika treba slaviti jer ovaj brat tvoj bio je mrtav i
živi opet; bio je izgubljen, i nađe se (Lk 15, 32), dok se pouka poeme
zadržava na grešniku, ističući kako će svakomu tko se iskreno pokaje biti
oprošteni grijesi i osigurana vječnost.
2. Prepiši popis lica iz djela Dubravka. Promotri likove i poveži s djelom
San ivanjske noći
Likovi: RADMIO, SKUP PASTIRA, RIBAR, MILJENKO, LJUBMIR
DUBRAVKA, SKUP VILA, DIVJAK SATIR, GORŠTAK SATIR,
ZAGORKO, LJUBDRAG, JELJENKA SATIRICA, BRŠTANKO,
TRATORKO, VUK SATIR, STOJNA, PELINKA, PASTJERIĆI,
GLASNIK, SKU,P SATIRA, REDOVNIK

Likovi u djelima San Ivanjske noći i Dubravka su vrlo slični po svojim

ponašanjima i samom podrijetlu. Oba su autora, William Shakespeare i
Ivan Gundulić, za temelje svojih likova koristili mitološka bića iz raznih
mitologija. U oba djela se nalaze vile kako bi nam ukazale da je se radnja
djela odvija u nekom izmišljenom i čarobnom prostoru gdje su prisutne
nadljudske sile. Ostala mitološka bića su uzeta i prilagođena radnji djela.

3. O kojem danu u godini je riječ u kojem se odvija radnja pročitane lektire,

po čemu je on poseban? CITIRAJ IZ TEKSTA (nemoj pisati DAN
SVETOGA VLAHA JER TO NIJE TOČNO!!!!)
 Radnja pastorale počinje u praskozorje, simbolično u vrijeme rađanja
novoga dana, novih vremena i svjetonazora koji dolaze s rađanjem
novoga svijeta. Ali dan koji se očekuje, dolazi samo jedanput godišnje,
zbog čega ga svi likovi željno iščekuju. Riječ je o danu slobode koji se u
Gundulićevo doba slavio 3. veljače. Gdje bi ženidbu imali najljepši pastir
i pastirica.
RADMIO: „Ovo dan je ki dohodi jednom nami na godište, u ki slatkoj
mi slobodi činimo ovdi svetilište, - slatkoj slobodi i od časti i od uresa
vjekovita, u koj niče i uzrasti Dubrava ova plemenita. Sastaje se cića tega
skup od vila i pastijera, i za od svijeh najljepšega najljepša se od njih
vijera. Vijeraju se i jedine dva najljepša ki se žele, i od pira gozbe čine
obilne se i vesele.“

4. Pronađi dio djela u kojem RIBAR objašnjava otkuda je došao u Dubravu i

zašto?
RIBAR: „Čestiti pastiru, ti pjevat podrani, er vodiš u miru pokojan tvoje
dni; ufan'ja, jaoh, a mâ nesreća ne stječe pobjeguć iz doma, tukuć se
daleče.“
RADMIO: „Ko god si, ne cvijeli ni tvojijem nesrećam kobi dan veseli ki
'e srećan svima nam! Općena sloboda, vrh svega najdraža, koju nam bog
poda naš pokoj uzmnaža. Nu ako si ti ribar, kô kaže vas čin tvoj, koja ti
čini stvar k Dubravi doć ovoj?“
RIBAR: „Za shranit staros mû i odahnut bez sile u gnijezdu slatkomu
slobode primile. Primorja naša sva u ništa sila zbi: Dubrava sama ova
vlada se po sebi. Po njih svijeh srdita zvijer trči i rži, i grabi i hita i u
noktijeh sve drži. Ovdi čut zle zvijeri ni inoga glasa nî neg što sam žuberi
tih slavic na grani. Tvrda u nas n'je kuća da od sile prihude bludnika
goruća ocu kćer sabljude. Ovdi n'je sirote ku sila potište, ni se boji
sramote ko ju sam ne ište. Toliko 'e vladan'je silno u nas, da se ti, žena,
djeca, iman'je ne možeš tvoj rijeti. U mjesti je ovemu slobode čestit dar:
svak sebi i svemu svomu je gospodar. Razlog, pravda i mjera svemu je
zlato u nas, prodava na nj vjera, život se, duša i čâs; duša i čâs ovuda ne
ide za platom, ni mjere u suda pritežu pod zlatom. Stvari u nas tej nije
kom voljan mož' se čut; kupovat trijebi je, ako hoć' odahnut. Vrsta ovdi
svakoja u časnoj zabavi sred mirna pokoja veselo boravi. Tijem teško nam
svime i lele vrh svega pod jarmom teškime gospostva tuđega, a blago
svijem vami kî ončas s poroda slobodni i sami sebi ste gospoda. Da uzdrži
višnja vlas u bitju vas tomu, a tko ište zlo na vas zlo našo na domu!“

5. Tko se treba vjenčati (navedi imena) i zašto baš njih dvoje?

Trebaju se vjenčati pastir Miljenko i pastirica Dubravka jer su najljepši pastir i
pastirica u Dubravi i odmalena obećani jedno drugome.
6. Tko se skoro vjenčao i zašto?
Skoro su se vjenčali Dubravka i bogati pastir Grdan zato jer ju je on
potplatio zlatom da se uda za njega..

7. Je li djelo pisano u prozi ili u stihovima? Definiraj književnu vrstu.

Djelo je pisano u stihu te objedinjuje sva tri književna roda (lirika, epika,
drama). Po književnoj vrsti je pastorala s elementima pastirske igre i
melodrame.

8. Zašto ćemo za Dubravku kazati da je alegorijsko djelo? ALGORIJU

ZAKLJUČI IZ SADRŽAJA – POGOTOVO SE OSVRNI NA
POSTUPAK GRDANA – GUNDULIĆ ĆE OVOM ALEGORJOM
HTJETI PORUČITI ISTO ŠTO JE ŽELIO I DRŽIĆ, NO DRŽIĆ JE BIO
IZRAVAN I ZBOG TOGA JE SNOSIO POSLJEDICE
PROTJERIVANJA IZ DUBROVNIKA, DOK JE GUNDULIĆ BIO
MUDRIJI PA JE SVOJU PORUKU OBLIKOVAO KAO ALEGORIJU.
Ivan Gundulić je u svojem djelu alegorijom htio predočiti čitateljima kako
je izgledalo Dubrovnik i njegova vlast u to doba. Mjesto radnje, Dubrava,
označava sam grad Dubrovnik, pastirica Dubravka simbol je dubrovačke
slobode i vlasti, a njome se ženi Miljenko, alegorijsko obličje
dubrovačkog plemstva. U djelu pastir Miljenko je protiv davanja „dara“
Dubravki jer se to odnosi na poklone koje su neki plemići primali od
bogatih građana za usluge. On u pjesnikovo ime govori protiv primanja
građana među vlastelu, a kao posljedica toga i protiv mogućnosti da bi
Grdan smio uzeti Dubravku, tj. vlast u svoje ruke. Zbog mogućnosti da je
Gundulić ostao osamljen u svome stajalištu (kao Miljenko), on koristi
deus ex machina tehniku kako bi problem riješili bogovi. Ljubdragova
opomena Zagorku što ostavlja stado i bježi alegorija je na ekonomsku
krizu Dubrovnika onoga doba, uzrokovanu bježanjem slobodnih građana
sa svojih posjeda i stada, što je najviše pogodilo vlastelu koja je živjela od
tih posjeda na kojima su radili najamnici. Po svom sadržaju Dubravka
zapravo brani vlasteoski status quo. Ona tako pored poznatih tuđih
elemenata i nekih konvencionalnih likova, ima originalan isječak
domaćeg života u Dubrovniku u to doba.

9. Gdje se odvija radnja? (ODGOVOR NIJE DUBROVNIK)

Radnja se odvija u utopijskoj Dubravi.

10.Tko je Lero i što on čini da bi se radnja preokrenula? POVEŽI

UČINJENO S BAROKNIM SVJETONAZOROM!
Za vrijeme ženidbe Grdana i Dubravke uključuje se bog Lero sa svojom
intervencijom koji na samom činu ženidbenog sakramenta ponašanjem
upozorava na nepravilnost same ženidbe. On prestaje sa svojim gnjevom
 čim Miljenko uđe u crkvu ukazavši na to da je on pravi muž za nju.
Barok, koji se nadovezuje na srednji vijek, u središte stavova, misli i
svjetonazora stavlja religiju i Crkvu poput srednjeg vijeka pa je tako ovaj
događaj u Dubravci kao i u mnogim djelima prepisan božanskoj sili i
samom Bogu.

11.Istraži stilski postupak – deus ex machina.

Tehničko rješenje u kasnim grčkim tragedijama: sukob se okončava
intervencijom božanstva koje se s pomoću kazališnog stroja spušta na
pozornicu. U prenesenom značenju, svaki rasplet koji je nepredvidljiv i
neuvjerljiv iz perspektive prethodne radnje.

12.Jedna strofa se ponavlja na kraju djela, ti stihovi su vrlo znakoviti, o čemu

govore?
Ti stihovi govore o slobodi i koliko je ona zapravo važna i potrebna za
ljude te da je himna simbol težnje za slobodom koju je Dubrovnik
stoljećima plaćao.