Školski esej i sažetak na

državnom maturi 2024.

(1. dio)
Hrvatski jezik, pripreme za DM, UNIPU
Nedjeljka Dubroja, prof.
 STRUKTURA ISPITA
 Ispit iz Hrvatskoga jezika na državnoj maturi sastoji se od
triju ispitnih cjelina:
• prva ispitna cjelina – Čitanje, književnost i hrvatski jezik
• druga ispitna cjelina – Sažetak
• treća ispitna cjelina – Školski esej. Svaka ispitna cjelina
ispituje se jednom ispitnom knjižicom
STRUKTURA ISPITA
STRUKTURA ISPITA
ŠKOLSKI ESEJ
ŠKOLSKI ESEJ
ŠKOLSKI ESEJ
ŠKOLSKI ESEJ
ŠKOLSKI ESEJ
 ŠKOLSKI ESEJ
smjernice za svaki esej
ŠKOLSKI ESEJ
ŠKOLSKI ESEJ
ŠKOLSKI ESEJ
 August Šenoa: Prijan Lovro
djelo za cjelovito čitanje i esej

 književna vrsta: uokvirena pripovijest

 tema: životni put darovitog dječaka seoskog podrijetla
 kompozicija: okvir pripovijesti je pripovjedačev dolazak u berbu k susjedovom
vlastelinu gdje razgovara s udovicom o hrvatskoj književnosti; udovica čita samo strane
pripovijetke i romane jer smatra da smo maleni i neznatni te da nemamo građe za
zanimljiva književna djela; pripovijedač smatra da građe imamo, ali nemamo pravih
pisaca
 likovi: Lovro - daroviti dječak seoskog podrijetla, nemogućnost ostvarivanja svojih želja
zbog materijalnog statusa, pokušaj da ženidbom popravi svoj materijalni status ne
uspijeva, tragičan završetak; Lovrin lik je socijalno-psihološki okarakteriziran (ne crno-
bijelom karakterizacijom kao u romanu Zlatarovo zlato)
 August Šenoa: Prijan Lovro
 romantičarska obilježja djela: Lovrina izdvojenost u društvu; težnja za slobodom; uloga
(fatalnih) žena
 realistička obilježja djela: prikazivanje društvenih prilika u Hrvatskoj u 19. stoljeću, socijalno -
psihološka karakterizacija lika
 ideja: na životni uspjeh ne utječu samo inteligencija, volja za obrazovanjem i darovitost, nego
podrijetlo
 značaj: Lovro je jedan od prvih likova intelektualaca seoskog podrijetla u hrvatskoj književnosti
 August Šenoa: Prijan Lovro
 Kratki sadržaj
 Pisac je boravio na seoskom imanju svog prijatelja, gdje je upoznao mladu udovicu s
kojom se upušta u razgovor o književnosti: ona mu govori da rado čita, no pretežito na
njemačkom i francuskom jeziku jer je hrvatska literatura monotona. Šenoa joj želi
dokazati da se i na hrvatskom jeziku može napisati zanimljiva priča , te joj ispriča priču o
svom prijatelju iz studentskih dana - prijanu Lovri.
 Lovro je rođen u mnogobrojnoj siromašnoj obitelji, ali se već rano istaknuo svojom
inteligencijom i puno obećavao. Siromašnom je dječaku vrhunac životnog uspjeha, bez
obzira na želje i darovitost, bilo svećenstvo. Duhovnost i učenost crne halje respektirali
su Lovrini roditelji, gledajući u njoj prije svega mogućnost da njihovo dijete proživi život
manje tegoban od njih. Lovro je učio dobro, ali je njegova nemirna priroda teško
podnosila stroge zakone svećeničkog liceja. Lovro se osjećao zarobljen i sputavan, ali to
je nestalo kad je susreo Malvinu. Na Lovrinu ljubav odgovorila je blagim prijekorom iako
ga je voljela, ali to nije mogla priznati jer je on bio svećenik.
 August Šenoa: Prijan Lovro

 Očaj koji je Lovro proživio dovodi ga do spoznaje da je bolje da bude dobar svjetovnjak
nego loš svećenik. Tako se Lovro vraća kući, razočaravši svoje roditelje: otac ga tjera da
se zaposli kao privatni učitelj grofova sina. Posao mu nalazi kanonik. Lovro se dobro
slagao s grofom i intenzivno učio. Na jednoj zabavi susreće Malvinu, sada udatu, ona
mu priznaje ljubav no on ju odbija. Nakon završetka s poučavanjem mladog grofa Lovro
je želio nastaviti svoje školovanje no nije dobio stipendiju, te slomljen brojnim
porazima oboli. Lovrin je otac slomljen sinovljevom boli odlučio založiti sve što su imali
da bi platio sinu školovanje. Tako se Lovro nalazi na studiju jezikoslovlja. Rado je učio
jer je gorio od želje za znanjem. U to vrijeme je u stanu sa Šenoom i Žigecom, i kad mu
se konačno život sredio otac mu zapada u dugove. Jedino rješenje za Lovru je ženidba
bogatom djevojkom. Tako upoznaje Minku, stariju djevojku čija je sumnjiva ljepota i još
sumnjivija materijalna situacija samo za trenutak zaslijepila Lovru. Na nagovor Šenoe u
razgovoru s budućim tastom doznaje da ona nema novca. Tada prekida zaruke.
 August Šenoa: Prijan Lovro

 Ipak, u jednom času se činilo da se i Lovri osmjehnula sreća - na studij je došao neuki
svećenik iz Dalmacije koji doznavši za Lovrine probleme ispriča priču o lijepoj i bogatoj
nasljednici koja nema nikoga. Zajedno otputuju na more gdje je Lovro i upoznao
Anđeliju o kojoj mu je svećenik govorio.
 Lovro je konačno upoznao ženu svog života i zaljubio se u nju, kao i ona u njega. Njezin
stric doznaje da je Lovro siromah i da se želi oženiti Anđelijom zbog njezinog novca te
zabranjuje vjenčanje. Lovro je istinski volio Anđeliju, no znao je da u to nikoga više ne
može uvjeriti. Dolazi kod Anđelije govoreći joj da ne može više tako, te si oduzima život
prerezavši si grkljan britvom. Tako se daroviti seoski mladić pretvara u očajnog,
ogorčenjem otrovanom čovjeka.
 August Šenoa: Prijan Lovro

 Ipak, u jednom času se činilo da se i Lovri osmjehnula sreća - na studij je došao

neuki svećenik iz Dalmacije koji doznavši za Lovrine probleme ispriča priču o
lijepoj i bogatoj nasljednici koja nema nikoga. Zajedno otputuju na more gdje
je Lovro i upoznao Anđeliju o kojoj mu je svećenik govorio.
 Lovro je konačno upoznao ženu svog života i zaljubio se u nju, kao i ona u
njega. Njezin stric doznaje da je Lovro siromah i da se želi oženiti Anđelijom
zbog njezinog novca te zabranjuje vjenčanje. Lovro je istinski volio Anđeliju, no
znao je da u to nikoga više ne može uvjeriti. Dolazi kod Anđelije govoreći joj da
ne može više tako, te si oduzima život prerezavši si grkljan britvom. Tako se
daroviti seoski mladić pretvara u očajnog, ogorčenjem otrovanom čovjeka.
 August Šenoa: Prijan Lovro

 Utjecaj sredine na pojedinca

U svojoj pripovijest Prijan Lovro Šenoa nam daje portret tragičnog junaka Lovre čija je
sudbina određena sumornošću sredine u kojoj se taj junak kreće. U njoj Šenoa
raspravlja o odnosu društva i pojedinca odnosno utjecaju društva na pojedinca. Lovro
je osoba iznimnih intelektualnih sposobnosti ali zbog njegova podrijetla društvo ga
odbacuje uzrokujući time njegovu propast. Njegovim prvim dolaskom u grad otvaraju
mu se novi vidici i on zaželi uzeti komadić slasti što ju je zamišljao u gradskome životu:

“Kad je Lovro vidio velike kuće, silu ljudi, visoke tornjeve, kad su mu po prvi put
zagrmile velike orgulje, razigra mu se mlado srce preko reda.“
 August Šenoa: Prijan Lovro

 Šenoa u svojim djelima vodi dvije fabule, jednu ljubavnu a drugu temeljenu na
povijesnoj građi. Dok je ljubavnu fabulu pisao romantičarski, drugu je vodio iznimno
realistički prenoseći svoje poruke čitaocu. Taj izbor dvostruke fabule upotrijebljen je
zato da bi se stvorila čitalačka publika na hrvatskom jeziku.
 Do tada su čitatelji bili zatrpani gomilom jeftinih romana jednakog zapleta, i sve se više
počeli okretati stranoj književnosti zaboravljajući svoju. Te je ideje Šenoa prikazao na
samom početku Prijana Lovre dobivši time izliku da prikaže još jedan društveni
problem.
 PRIMJERI ESEJA
August Šenoa: Prijan Lovro
 Polazno pitanje: Zašto je Prijan Lovro realistička novela?
Prvi polazni tekst
- Da malo hrvatskih knjiga čitam, jel'te? Kazat ću vam zašto.(…) Nu ne shvaćajte me
krivo; ne bijedim ja naših književnika: opisuju vam ono što u svom zavičaju nalaze,
odnošaje malene, neznatne kako smo i mi maleni. Jesu li pisci krivi da u nas nema
velikih katastrofa koje znadu uzdrmati dušu? Jesu li pisci kadri naslikati u malenu
okviru velike divske slike, može li u našim okolnostima postati kakav zanimljiv junak
romanu? To su vam sve pitanja na koja mi duša, premda velikom mukom, mora
odgovoriti »Ne«, i stoga ne čitam skoro nikakvih hrvatskih knjiga.
- Plamna vaša rječitost, milostiva gospođo, zanosi čovjeka nehotice i skoro bi ga
prevarila. Maleni smo, žalibože, slava naša ne ori se svijetom, da, i ono što smo
pošteno zaslužili, otimlju našemu imenu. Žalosno je to, muka hvata čovjeka, pravo
velite. Al ipak ne sudim kao što vi. Upravo okvir naše malešnosti koja sapinje često
smjelu dušu i žarko srce, rodi toliko borbe, toliko sukoba da će dušu silno potresti, i
povijest ljudskoga srca u nas je toli razlika, toli živa da našim piscima ne treba nego
prepisati je pa su napisali najljepši roman. Al da vam pravo kažem, mnogi naši pisci
pišu o naravi ne motreći naravi, pišu o ljudskom srcu ne poznavajući ga.
 August Šenoa: Prijan Lovro
- To je sve teorija - nasmiješi se lijepa gospođa - a ja ću se vašim riječim tek onda
pokoriti kad mi pokažete živ primjer, kad mi pokažete pravog junaka za roman. -
Hoću, gospođo! - odvratih joj. Naš razgovor bivao je sve glasnijim i življim te je
župnik zaboravio Napoleona i sudac svoje kruške. Sve se oko nas sakupilo bilo, svi
su htjeli slušati o junaku romana. - Čujmo! - zaviknu velečasni gospodin izbočiv se
za mojim stolcem, a ja nastavih: - Ne nadajte se, gospodo moja, da ću vam
dokazati pričicu, složenu po pravilima umjetnosti; ne mislite da ću dozivati u
pomoć oštru dosjetljivost ili bujnu maštu. Nipošto. Što vam evo kazujem, živa je i
prosta istina.
Drugi polazni tekst
Sjedasmo dugo mučeći diveći se krasnomu prizoru.
- Koliko je bilo nada sred toga grada! - prihvatih ja - koliko bura bjesnilo u njemu!
Prava je to kamena elegija.
- Reci, tu se od jada okamenila jedna orijaška duša - odvrati mi Lovro. - Život i
neživot izmjenjuje se. Kamen dobiva dušu, a čovjek postaje kamenom. - I opet se
zamisli Lovro časak spustiv glavu. - Kaži mi - nastavi - nije li Jean Jacques Rousseau
istinu govorio, odgovoriv dižonskoj akademiji da znanosti čovjeku više škode nego
hasne? Jest, vjere mi.
 August Šenoa: Prijan Lovro

Gleđi pred sebe, evo ti Praga, evo ti primjera. Da nije bilo toliko prosvjete u tom
gradu, da nije bilo u njem Husa, bio bi sretniji. Bijela Gora ne bi bila postala
crnom. I ja sam živi atom te istine. Šta je meni trebalo stablo spoznanja? Volio
bih znojiti se za očevim plugom nego broditi sa Ahilom pred Troju ili uzvitlati
prah junaka Igora. Buditi znanjem želje u sebi a ne doviti se činu, letjeti mišlju
preko mora, preko zvijezda, a tijelom biti prikovan do groba na jedno mjesto, to
je prokletstvo. Blaženi slaba uma ljudi!
- Odakle tebi danas takve misli, Lovro? - zapitah ga.
- Otprilike tako. Odakle? Nosim ih uvijek sa sobom, brate, kao rob svoje verige.
Samo jednog bremena da se riješiti, bar bi mi verige lakše bile.
August Šenoa: Prijan Lovro
 PRIMJERI ESEJA
August Šenoa: Prijan Lovro
 PODACI ZA UVOD (ukratko predstavite autora i djelo):
 August Šenoa (19. st.) pripada razdoblju predrealizma u hrvatskoj
književnosti, koja se po njemu i naziva Šenoinim dobom
 Šenoa je utemeljitelj hrvatske umjetničke proze, stvorio je hrvatsku
čitateljsku publiku
 Opsežna novela/ pripovijetka Prijan Lovro jedno je od triju kraćih proznih
djela (uz Branku i Prosjaka Luku) u kojima se Šenoa u duhu realizma kritički
bavi aktualnim društvenim problemima
 Pripovijetka Prijan Lovro najavljuje veliku temu hrvatskog realizma, propast
intelektualca seoskoga porijekla zbog nepovoljnih društvenih prilika
 Oblikujući pripovjedača kao prijatelja glavnog lika i svjedoka mnogih
događaja iz njegova života, Šenoa pridonosi uvjerljivosti i objektivnosti izraza
 Pripovijetka ima uokvirenu kompoziciju: kritika suvremene hrvatske
književnosti (okvir) i umetnuta priča o Lovri
 August Šenoa: Prijan Lovro

August Šenoa je hrvatski književnik iz razdoblja predrealizma koje se zbog

njegova značaja naziva i Šenoinim dobom. Utemeljio je hrvatsku umjetničku
prozu te stvorio hrvatsku čitateljsku publiku, što je i jedna od tema ove
novele. Prijan Lovro je tipičan predstavnik siromašnog intelektualca seoskog
porijekla koji završava tragično zbog nepovoljnih društvenih prilika.
Pripovijetka ima uokvirenu kompoziciju, započinje i završava dijalogom
između pisca i udovice, a unutar okvira je umetnuta priča o njegovom
prijatelju Lovri. Djelo pripada realističkim novelama jer prikazuje suvremenu
socijalnu temu, nepravedne društvene odnose, a glavni lik je tipičan realistički
junak, socijalno –psihološki motiviran.
 August Šenoa: Prijan Lovro

U prvom polaznom tekstu pratimo razgovor pripovjedača i lijepe udovice o hrvatskoj

književnosti gdje ona navodi kako ne čita više hrvatske knjige jer ih je ranije odveć
čitala, no ne zamjera piscima što nemaju zanimljive likove ni velike teme, jer mali
narodi i nemaju o čemu naročitom pisati, oni samo „opisuju vam ono što u svom zavičaju
nalaze, odnošaje malene, neznatne kako smo i mi maleni.” Pisac se ne slaže s njom, već
navodi da se upravo kod malih naroda može naći mnogo suvremenih tema i zanimljivih
sudbina: „Upravo okvir naše malešnosti koja sapinje često smjelu dušu i žarko srce, rodi
toliko borbe, toliko sukoba da će dušu silno potresti, i povijest ljudskoga srca u nas je toli
razlika, toli živa da našim piscima ne treba nego prepisati je pa su napisali najljepši
roman.” Kako bi potkrijepio svoju tvrdnju, pripovjedač udovici i okupljenom mnoštvu
priča o tragičnoj sudbini njegova prijatelja Lovre, siromašnog, nadarenog pojedinca koji
zbog nepravednih društvenih odnosa ne uspijeva ostvariti svoje ciljeve i osmisliti svoj
život. Pripovjedač u 1. licu, iznoseći autobiografske elemente, govori iz perspektive lika
koji sudjeluje u zbivanjima te se zalaže za načelo istinitosti, što je obilježje realističke
poetike.
 August Šenoa: Prijan Lovro
Lovro je seosko dijete rođeno u siromašnoj obitelji. Nakon napuštanja školovanja za
svećenika, što je bila želja njegovih roditelja, pokušava se ostvariti radeći kao
odgajatelj grofova sina, prividno ulazeći u svijet bogatih. No, nakon završetka službe
opet je na početku: ne uspijeva upisati akademiju, ne dobiva stipendiju, otac mu se
zadužuje da bi se školovao za učitelja, tijekom studija živi siromašno. Na Lovrin
životni put utjecala je Lovrina pripadnost nižem društvenom sloju, ali i njegov
karakter, strastvena priroda, ponos i nepristajanje na kompromise. Primjerice, njegov
odnos s Malvinom, neprihvaćanje grofove pomoći za studij prava. Takva socijalno-
psihološka motivacija lika obilježje je realističke poetike. U drugom polaznom tekstu
primjećujemo njegovo razočarenje takvim društvenim okolnostima u kojima
siromašni pojedinci, unatoč trudu i zalaganju, ne mogu uspjeti te bi bilo bolje da se
nije ni školovao. „Šta je meni trebalo stablo spoznanja? (…) Buditi znanjem želje u
sebi, a ne doviti se činu, letjeti milju preko mora, preko zvijezda, a tijelom biti
prikovan do groba na jedno mjesto, to je prokletstvo.” Želeći pomoći ocu Lovro je
spreman na očajnički potez, ženidbu s bogatom djevojkom, ali i to mu ne uspijeva ni
s Minikom ni s Anđelijom i na kraju dovodi do tragična završetka. Drugi polazni tekst
pisan je u u formi dijaloga, a mnogobrojni upitnici i uskličnici upućuju na Lovrino
duševno stanje. Pisac pripovijeda u 1. licu iz perspektive lika koji sudjeluje u
zbivanjima te iznosi autobiografske elemente.
 August Šenoa: Prijan Lovro

Šenoa novelom Prijan Lovro uvodi realističku poetiku u hrvatsku književnost. Glavni lik ove
novele želi uspjeti u društvu, ali to ne uspijeva unatoč iznimnoj nadarenosti i trudu, jer je
društvo u kojem živi utemeljeno na klasnim privilegijama. Lovro je tip realističkog junaka, a
njegovi postupci su socijalno-psihološki uvjetovani. Pripovijedajući o Lovrinu životnom
putu, Šenoa kritički pripada stvarnosti i ukazuje na nepravedne društvene odnose.
WILLIAM SHAKESPEARE - HAMLET
djelo za cjelovito čitanje + esej
 William Shakespeare, engleski predstavnik, veliki je pjesnik i dramatičar,
autor brojnih tragedija (Hamlet, Kralj Lear, Machbeth,…), komedija
(Ukroćena goropadnica, Na tri kralja,…), romanci (Zimska priča, Romeo i
Julija), povijesnih drama (Richard II., Richard III., Henrik IV.,…), te zbirke
pjesama (Soneti).
 Shakespeare je najbolji tragičar u povijesti svjetske književnosti, u svoja
je mnogobrojna djela s velikim brojem likova nastojao unositi zbiljski život,
predstaviti što istinskije dušu suvremenog čovjeka, pa je za svoja djela
preuzimao priče iz antike, srednjovjekovlja i suvremenog doba, predaja i
legendi. Renesansna načela življenja i umjetničkog stvaranja izvanredno su
oživotvorena u svim njegovim djelima.
WILLIAM SHAKESPEARE - HAMLET

 Hamlet – tragedija o danskom kraljeviću Hamletu koji od očeva duha saznaje

da on nije umro prirodnom smrću, nego ga je ubio brat Klaudije. Nakon toga
kraljević se oženio Hamletovom majkom, a bratovom ženom. Od tog susreta s
očevim duhom Hamlet živi samo za osvetu. Najprije se pravi ludim, a kralj i
kraljica to ludilo tumače Hamletovom ljubavlju prema Ofeliji, kćeri dvorskog
savjetnika Polonija.
 Nakon što s glumcima pripremi predstavu Mišolovka ili Ubojstvo Gonzaga,
Hamlet uviđa da je Duh govorio istinu; potom ubija Polonija koji, skriven iza
zavjese, sluša njegov razgovor s majkom. Stric ga odluči poslati u Englesku – u
smrt, ali Hamlet se uspijeva spasiti i vraća se. U međuvremenu se Ofelija
utopila, a Laert (Ofelijin brat) se želi osvetiti Hamletu.
 Na kraju svi pogibaju: Laert i Hamlet u dvoboju, kraljica popije otrovano vino,
a stric umire od uboda zatrovanog mača. Hamlet umirući moli prijatelja Horacija
da ispriča svijetu pravu istinu.
WILLIAM SHAKESPEARE - HAMLET

 Hamlet je, kao lik, osjetljiv i plemenit, u dvojbi kako se boriti protiv zla.
Osveta postaje osnovni smisao njegova života, ona potiskuje ljubav prema
Ofeliji, izaziva u njemu čak i mržnju prema ženama koje nisu vjerne i kojima
se ne može vjerovati (kao i njegovoj majci). Jedino svijetlo u njegovom životu
prijateljstvo je s Horacijem, koje dokazuje da pozitivne ljudske vrijednosti
još nisu nestale.
 Svijet koji pokazuje Hamlet je zao, pun zapletenih odnosa, mjesto u kojem
se pojedinac teško snalazi. Problemi s kojima se čovjek suočava su: osveta,
ubojstvo, ljubav, prijateljstvo, preljub, brak, vlast,… Dakle, Hamlet
govori o nama i našoj stvarnosti.
WILLIAM SHAKESPEARE - HAMLET

 stilska obilježja drame: struktura zrcala (Hamlet i Laert žele isto: osvetu i
smrt ubojici svoga oca; predstava u predstavi: Mišolovka ili ubojstvo Gonzaga
kojom Hamlet želi doznati istinu - da je Klaudije ubojica vlastitog brata,
odnosno Hamletovog oca)
 Hamlet - lik intelektualca, ima naviku introspekcije što umrtvljuje
odlučnost, onemogućuje djelovanje, analizira sebe, razmišlja o svom
postupku.
 Kroz monologe, povremeno i dijaloge, danski kraljević preispituje treba li
ubiti svoga strica, ne može se osvetiti kukavički, ne može ni hladnokrvno
djelovati
WILLIAM SHAKESPEARE: HAMLET
WILLIAM SHAKESPEARE: HAMLET
 WILLIAM SHAKESPEARE: HAMLET
 PODACI ZA UVOD (ukratko predstavite autora i djelo):
 William Shakespeare, engleski književnik; smatra se najvećim svjetskim
dramatičarem, najpoznatiji je po svojim tragedijama
 Razdoblje: renesansa, 15. i 16. st.
 Renesansna tragedija Hamlet: u središtu je tema osvete uz koju su povezane
mnoge sporedne teme (izdaja, spletke, ludilo, samoubojstvo, prijateljstvo,
ambicije,…)
 Drama je pisana u stihu i u prozi; ima 5 činova; unutar djela se nalazi
predstava u predstavi : Ubojstvo Gonzaga/Gonzagino umorstvo/ Mišolovka
(predstava koju izvode glumci, prikazuje kako je ubijen kralj Hamlet)
 Glavni lik je Hamlet, danski kraljević – protagonist koji je u sukobu sa stricem
Klaudijem (ubio mu je oca) i u sukobu sa samim sobom (odgađanje osvete)
 Hamlet je jedan od najkompleksnijih likova svjetske književnosti; prikazuje
studiju čovjekove prirode, njegova morala i ponašanja
 WILLIAM SHAKESPEARE: HAMLET

William Shakespeare, renesansni engleski književnik, smatra se najvećim svjetskim

dramatičarem, najpoznatiji je po svojim tragedijama. Oko središnje teme djela, osvete, povezuju
se teme izdaje, spletki, ludila, samoubojstva i prijateljstva. Drama od 5 činova pisana je u stihu i
prozi. Hamlet, danski kraljević, u sukobu je sa stricem zbog ubojstva njegova oca, ali i u sukobu
sa samim sobom zbog odgađanja osvete. Hamletov karakter je proturječan zbog njegova odnosa
prema osveti – želi se osvetiti, ali istovremeno to odgađa te zbog toga što je sklon razmišljanju.
WILLIAM SHAKESPEARE: HAMLET
WILLIAM SHAKESPEARE: HAMLET
RAZRADA
WILLIAM SHAKESPEARE: HAMLET
RAZRADA
WILLIAM SHAKESPEARE: HAMLET
RAZRADA
WILLIAM SHAKESPEARE: HAMLET
zaključak
FJODOR MIHAJLOVIČ DOSTOJEVSKI: ZLOČIN I KAZNA

 Književna vrsta: moderni roman (mološko-asocijativni);

 zbog poniranja u svijest glavnog lika, možemo govoriti i o psihološkom romanu;
 zbog ideja koje obrađuje (zločin, kazna, grijeh, pravda, pravo) možemo ga nazvati
romanom ideja
 djelo nije kriminalistički roman (iako imamo i zločin, zločinca, istragu, rješenje,
priznanje), osnovna razlika od kriminalističkog romana: ovdje zločinca znamo već na
početku
 roman možemo nazvati i društvenim romanom jer daje sliku društva sredine 19. st.
 Tema: čovjek i njegovi egzistencijalni problemi (psihološki, moralni, filozofski,
socijalni)
 prikaz grada i njegove mračne atmosfere
FJODOR MIHAJLOVIČ DOSTOJEVSKI: ZLOČIN I KAZNA

 Kompozicija djela: roman ima 6 dijelova i epilog

 Mjesto i vrijeme radnje: Sank-Peterburg, šezdesete godine 19. stoljeća
 Temelj fabule: zločin
 Fabula romana: može se svesti na nekoliko rečenica: siromašni student Raskoljnikov
ubija staru lihvaricu Aljonu Ivanovnu i njezinu sestru Lizavetu kako bi iskorijenio
lihvarenje kao negativu društvenu pojavu; pratimo njegova unutarnja previranja prije i
nakon ubojstva, priznanje zločina i kaznu
 likovi: socijalno i psihološki okarakterizirani; u prvom planu je psihološka
karakterizacija (prevladava klasna određenost karaktera, a oni su nositelji ideoloških
stavova, psihološka analiza do čovjekove podsvjesti)
 likovi: Radion Raskoljnikov, bivši student i osamljenik; Razumihin, njegov prijatelj;
Sonja Marmeladova, žrtva vlastite obitelji; Marmeladov, njen otac,...
FJODOR MIHAJLOVIČ DOSTOJEVSKI: ZLOČIN I KAZNA

 Raskoljnikov je lik propalog studenta kojega na ubojstvo motivira podjela ljudi na

obične i neobične; obični ljudi služe za očuvanje vrste, a neobični su ti koji u svojoj
sredini nose promjene i novosti, njihovu neobičnost i uzvišenost cijenit će tek
budućnost; zato Raskoljnikov smatra da ima pravo ubiti staricu koja iskorištava
siromašne lihvarenjem te da će tim ubojstvom riješiti društvo jedne uši, međutim istina
je da tim ubojstvom on ubija sam sebe, pati fizički i psihički, muči ga grižnja savjesti i na
kraju, pod Sonjinim utjecajem, priznaje zločin; tek u Sibiru doživljava unutarnju
promjenu: čitanjem evanđelja shvaća da mu se život mora temeljiti na ljubavi i vjeri;
simbolika njegova imena - Raskoljnikov: raskol unutar njega samoga
 Sonja Marmeladova je lik prostitutke koja je izvršila "zločin" nad vlastitim tijelom kako
bi pomogla obitelji; usprkos svom društvenom položaju, ona je nositeljica moralnih
osobina u romanu:
FJODOR MIHAJLOVIČ DOSTOJEVSKI: ZLOČIN I KAZNA

istinski je dobra, požrtvovana i humana: smatra da svatko ima pravo na život i da nitko
nema pravo ubiti, iskreno je religiozna, pozitivno utječe na Raskoljnikova.
 Raskoljnikov razvija teoriju nadčovjeka kome je sve dopušteno, pa čak i «krv po
savjesti»: ubija staru lihvaricu i ostvaruje svoju teoriju. Nakon toga zapada u duševnu i
moralnu krizu, predaje se vlastima i kaje za učinjeni zločin.
 Raskoljnikov je propatio svoju kaznu prije odlaska u Sibir. Sibir će mu možda donijeti
pročišćenje.
 Dostojevski ovim djelom ustaje protiv društva: Raskoljnikov i Sonja: ubojica i
prostitutka su prejaki izrazi; Sonja Marmeladova (psiha – tijelo);
 - Svirdigajev (ubio ženu, nije ga pekla savjest)
 - Raskoljnikov sebe osuđuje kao uš
FJODOR MIHAJLOVIČ DOSTOJEVSKI: ZLOČIN I KAZNA

 Stilska obilježja romana:

 realistička: postoji fabula, likovi su socijalno i psihološki okarakterizirani,
pripovijedač je u 3. licu, detaljni opisi
 modernistička: defabularizacija - fabula se prekida brojnim digresijama i
unutarnjim monolozima, simbolika, važnost snova i halucinacija, filozofske
rasprave u nekim dijelovima romana
 Ideja romana: Patnja je sredstvo koje dovodi čovjeka do prosvjetljenja. Raskoljnikov
shvaća da se njegov život mora temeljiti na ljubavi i vjeri te tek tada postaje spašen

 Moralni problem djela: Ima li pravo pojedinac u ime dobra ubiti drugog čovjeka i
opravdava li ubojstvo činjenica da je ubijeni bio loš čovjek?
FJODOR MIHAJLOVIČ DOSTOJEVSKI: ZLOČIN I KAZNA
FJODOR MIHAJLOVIČ DOSTOJEVSKI: ZLOČIN I KAZNA
FJODOR MIHAJLOVIČ DOSTOJEVSKI – ZLOČIN I KAZNA
FJODOR MIHAJLOVIČ DOSTOJEVSKI – podaci za uvod
 Fjodor Mihajlovič Dostojevski pisac je visokog ruskog realizma i smatra se tvorcem
modernoga psihološkog romana
 Osim romana Zločin i kazna, njegovi najvažniji romani su Braća Karamazovi i Idiot
 realistička tematika: prikaz društva i kritički pristup stvarnosti
 roman Zločin i kazna može se žanrovski različito odrediti, kao društveni, psihološki,
filozofski i kriminalistički („antikrimić” – jer je ubojica poznat od početka i pratimo
njega, a ne istražitelja)
 fabula je preuzeta iz kriminalističkog romana (zločin, istraga, kazna), ali ona je u
drugom planu, a naglasak se stavlja na psihologiju likova i motivaciju njihovih
postupaka (socijalna, psihološka, etička, filozofska)
 Vrijeme i mjesto radnje: devet i pol dana 1860-ih u Petrogradu
 Glavni lik je siromašni (bivši) student Raskoljnikov, koji, suprotstavljajući se
nepravednim društvenim mehanizmima, razvija teoriju o iznimnim pojedincima kojima
je dopušteno kršiti društvena pravila i zakon radi viših ciljeva; tom teorijom opravdava
svoj zločin
FJODOR MIHAJLOVIČ DOSTOJEVSKI: ZLOČIN I KAZNA
Polazno pitanje – očekivani argumenti
FJODOR MIHAJLOVIČ DOSTOJEVSKI: ZLOČIN I KAZNA
FJODOR MIHAJLOVIČ DOSTOJEVSKI: ZLOČIN I KAZNA
FJODOR MIHAJLOVIČ DOSTOJEVSKI: ZLOČIN I KAZNA
FJODOR MIHAJLOVIČ DOSTOJEVSKI: ZLOČIN I KAZNA
FJODOR MIHAJLOVIČ DOSTOJEVSKI: ZLOČIN I KAZNA
FJODOR MIHAJLOVIČ DOSTOJEVSKI: ZLOČIN I KAZNA
FJODOR MIHAJLOVIČ DOSTOJEVSKI: ZLOČIN I KAZNA
FJODOR MIHAJLOVIČ DOSTOJEVSKI: ZLOČIN I KAZNA
FJODOR MIHAJLOVIČ DOSTOJEVSKI: ZLOČIN I KAZNA
FJODOR MIHAJLOVIČ DOSTOJEVSKI: ZLOČIN I KAZNA
FJODOR MIHAJLOVIČ DOSTOJEVSKI: ZLOČIN I KAZNA
FJODOR MIHAJLOVIČ DOSTOJEVSKI: ZLOČIN I KAZNA
FJODOR MIHAJLOVIČ DOSTOJEVSKI: ZLOČIN I KAZNA
FJODOR MIHAJLOVIČ DOSTOJEVSKI: ZLOČIN I KAZNA
FJODOR MIHAJLOVIČ DOSTOJEVSKI: ZLOČIN I KAZNA
FJODOR MIHAJLOVIČ DOSTOJEVSKI: ZLOČIN I KAZNA
ANTUN GUSTAV MATOŠ – CVIJET SA RASKRŠĆA
djelo za cjelovito čitanje i esej

 književna vrsta: lirska novela

 tema: susret pojedinca s ljubavlju
 vrijeme: nedjelja, praznik; jedan ljetni dan
 mjesto: francuski grad N., odmorište u aleji pokraj ljetnikovca
 likovi: Solus (lat. samac) i Izabela (španj. nevinost, krepost) žive u idealiziranom svijetu ljepote,
ljubavi, sreće, intenzivnog proživljavanja ljepote trenutka
 Izabela – lirski portret: bijela, nježna, naivna, susretljiva, neiskvarena, čista, netaknuta – ČISTA
LJEPOTA – sve što je lijepo jest u njoj, izolirana od vanjskog svijeta, simbol IDEALNE LJEPOTE
 - SIMBOLIKA BIJELE BOJE: «bijele cipelice koje nikad blata ne vidješe» - lijepo je ono što je
netaknuto od ljudi;simbol idealne, netaknute, djevičanske, apstraktne, ljubavi – ljepote o kojoj
Matoš sanja kao o svom idealu
 Solus – simbolika imena : «sam»
ANTUN GUSTAV MATOŠ – CVIJET SA RASKRŠĆA

 - životni izbor: putnik, lutalica, fotograf, bježi od društva kojim je nezadovoljan, izabrao je slobodu i lutanje,
ne može živjeti u društvu koje mu ne odgovara
 - traži od života . SREĆU, LJEPOTU, idealnu ljepotu i ljubav; on je neiskvaren i buntovan, govori s gorčinom
o ljudima (citati).
 Simbolika naslova (u kontekstu novele):
 CVIJET – simbol harmonije i idealne ljubavi; posrednik između pjesnika i njegova naslućivanja misterija
LJEPOTE.
 RASKRŠĆE – simbolizira njegovo traženje, njegov životni put, sudbinu
 PRIPOVIJEDAČ – svojim lirskim iskazajima (citatima) i uporabom simbola i alegorija proširuje sadržaj
novele.
 antiteza (kontrast): stvarno, izvanjsko ------------ duhovno, unutarnje
 Izabelin otac Izabela je spremna poći sa Solusom,
 odvodi kćer ali on je samac, lutalica
 stilska obilježja: poetičnost, muzikalnost, slikovitost; funkcija pejzaža (nagovješta događaje, usklađen je s
unutarnjim proživljavanjem likova), dominantna je bijela boja - simbol nevinosti i čistoće
ANTUN GUSTAV MATOŠ – CVIJET SA RASKRŠĆA

 Kratki sadržaj:
 Glavni junak je putnik koji pješke putuje po svijetu, a ono što je lijepo bilježi svojim
fotoaparatom. Ime mu je Solus. Na jednom takvom putovanju on stiže u mali francuski
grad i zastaje da se odmori. Probudivši se zatiče ondje prelijepu, ali slijepu djevojku
Izabelu. I između njih se rađa ljubav na prvi pogled. Izabela živi s ocem i paziteljicom,
kako je Matoš naziva, koja je čuva i uvijek je s njom. No ovaj put, Izabela se uspjela
odšuljati iz dvora i tako je naišla na Solusa. Ona se zaljubljuje u njega i želi da on pođe s
njom u dvor i da zajedno tamo žive, no on to ne prihvaća jer kaže da onda ne bi bio
slobodan, a drugačije ne može živjeti. Izabela onda pristaje i da krene s njim na
putovanja, besciljna lutanja svijetom, ali on joj ne želi takvu sudbinu. U to dolazi
Izabelin otac i odvodi je natrag u dvor, a Solus nastavlja sa svojim putovanjem.
Antun Gustav Matoš – podaci za uvod

 najutjecajniji pisac u razdoblju hrvatske moderne

 Osim novela pisao je putopise, eseje, kritike, feljtone i pjesme
 Matoš je pisao pod utjecajem francuskog pjesnika Baudelairea, parnasovaca i
simbolista tako da njegovi tekstovi često sadržavaju neoromantična,
simbolistička i impresionistička obilježja
 Objavio je tri novelističke zbirke: Iverje, Novo iverje, Umorne priče
 Njegove se novele tradicionalno dijele na dva tematska kruga, na zagrebačko-
provincijski i intimno-bizarni krug; pritom su prve književnim postupcima i
stilom bliže realističkoj poetici, a druge simbolističkoj
Antun Gustav Matoš: Cvijet sa raskršća
Antun Gustav Matoš: Cvijet sa raskršća
Antun Gustav Matoš: Cvijet sa raskršća
Antun Gustav Matoš: Cvijet sa raskršća
Antun Gustav Matoš: Cvijet sa raskršća
Antun Gustav Matoš: Cvijet sa raskršća
Antun Gustav Matoš: Cvijet sa raskršća
SAŽETAK NA DM
SAŽETAK
SAŽETAK NA DM
SAŽETAK
SAŽETAK
SAŽETAK
Primjer sažetka
SAŽETAK
SAŽETAK
SAŽETAK
SAŽETAK
SAŽETAK
SAŽETAK
SAŽETAK
SAŽETAK
SAŽETAK
SAŽETAK
SAŽETAK
SAŽETAK
SAŽETAK
SAŽETAK
SAŽETAK
SAŽETAK
SAŽETAK
SAŽETAK
SAŽETAK
SAŽETAK
SAŽETAK
Tko želi može mi svoje eseje poslati na mail:
nedjeljka.dubroja@gmail.com

Hvala na pažnji