„Dekameron“

Giovanni Boccaccio (1313-1375.)

1. Kratke bilješke o piscu

Boccaccio je rođen 1313. godine u Čertaldu, malom toskanskom gradu u blizini Firence. Od
presudne važnosti za njegov život i njegovu umjetnost Boccacciu je svakako bio boravak u
Napulju (odlazi tamo 1327. godine). Kasnije će se posvetiti izučavanju kanonskog prava, u čemu
je imao više uspjeha, ali već u to vrijeme snažno ga vuče na drugu stranu izrazita sklonost ka
književnosti, njegov pjesnički i umjetnički poziv. Oko 1362. u tzv. eruditskoj fazi svog života
kada se posvetio humanističkim studijama, Boccaccio zapada u teške religiozne i moralne krize te
želi svoj život posvetiti pokajanju i iskupljenju. Pogoršanog zdravlja, Boccaccio često pobolijeva i
živi u prilično teškim novčanim prilikama. Pred kraj života, 1373., biva pozvan od firentinskih
vlasti da u crkvi Santo Stefano di Badia tumači Danteovu Komediju. Došao je do XVII pjevanja
„Pakla“ i tu, vjerovatno zbog bolesti, prekinuo predavanja. Umro je u Čertaldu decembra 1375.
godine

2. Struktura Dekamerona i porijeklo naziva djela

Djelo sadrži 100 novela i građeno je tako da sve novele uokviruje jedna glavna priča. Svako od 10
mladih ljudi ipriča priču za svaku noć provedenu u vili, te se na taj način u 10 dana ispriča tačno
100 priča do kraja njihovog druženja. Djelo je dobilo naziv od deka-deset – 10 dana, 10 mladih
ljudi, 10 priča svaki dan.

3. Ko pripovijeda priče u Dekameronu i koliko su njihove karakterne crte povezane sa odabirom

tema?

Priče pripovijeda 10 mladih ljudi (7 djevojaka i 3 momka). Oni se sklanjaju u vilu, te kako bi im
vrijeme brže prošlo, svako od njih mora ispričati po jednu prišu za svaku noć provedenu u vili.
Priče ne pripovijedaju nedjeljom, a po jedan dan u sedmici uzimaju za obaveze. Oni pričaju o
slučaju i sreći, sretnoj i nesretnoj ljubavi, snalažljivosti pojedinaca, šalama, komičnim situacijama,
podvalama, viteškim pothvatima, te na taj način možemo vidjeti o čemu oni razmišljaju, tj. te ih
priče čine onima kakvi jesu.

4. Kakvu tematiku Bokačo uvodi u zbirci Dekameron i koje sve slojeve društva obuhvata u želji
da naglasi ovozemaljske užitke?

Ovom zbirkom Boccacio uvodi novu književnu vrstu, novelu, kratku priču koja sadrži jednan novi
i važan događaj. U njegovim djelima nalazimo tipičnu srednjovjekovnu simboliku brojeva.
Boccaccio se posebno zanima za likove snalažljivih i duhovitih ljudi, predstavnika društva u
usponu. On također, uvodi slobodno prikazivanje životnih užitaka i tjelesne ljubavi. Likovi iz
svakidašnjeg života, pripadaju različitim društvenim slojevima. Boccaccio pokazuje moralnu
impotenciju viših socijalnih slojeva. Taj sloj zato najčešće predstavljaju stariji muškarci, slabi
karakteri i jaki stubovi društva. Boccaccio je u Dekameronu izrazio pravu, hedonističku, stranu
čovjeka prikazujući svoje likove kao ljude sumnjivog i dvojbenog morala i moralnih načela.
Takvim slobodnim načinom pisanja prvi je pobio mišljenje o bezgrešnom životu i pokazao
ljudima njihovu pravu, prirodnu stranu.
5. Ukažite dijelove Dekamerona gdje je vidljivo Bokačevo suprotstavljanje srednjovjekovnom
modelu života

„Masetto iz Lamporecchija dođe na ideju da odglumi nijemost i zaposli se tako kao vrtlar u
jednom ženskom samostanu, u kojem sve redovnice jedva dočekaše priliku leći s njime u
postelju.“ – Boccaccio se ovdje suprotstavlja srednjovjekovnom načinu života, tj. ismijava crkvu
na taj način i pokazuje kako i u crkvi ima svega, dok je u srednjovjekovnoj književnosti crkva bila
„bez mana“. Boccaccio je htio dati ravnopravnost ženama, pričao o ljubavnim odnosima između
muškarca i žena.

6. Kakvu funkciju u Dekameronu ima okvirna pripovijest

Općenito se okvirnim pripovijestima često događa da narator koji pripovijeda u okvirnoj

pripovijesti u svoju priču uvodi jednu drugu ličnost koja na sebe preuzima ulogu pripovjedača i
koja priča o drugim ličnostima i o događajima koji su se dogodili na drugom mjestu ili u drugo
vrijeme. Samo djelo je nastalo spajanjem novela i u svakoj noveli je sažeta radnja, svaka novela
sadrži jedan događaj i samo nekoliko likova. Radnja se događa u relativno kratkom vremenskom
periodu i na relativno ograničenom vremenskom prostoru.

7. Analiza 9. priče iz petog dana

Priča o Federigu i mona Đovani je motivisana iskrenom ljubavi. Ideal čovjeka jeste ljubav,
njegova želja da bude bolji samim tim jer je zaljubljen. Takvom čovjeku je idealno da provede
svoj život sa voljenom osobom, ne zanimaju ga materijalne stvari, već na sve gleda dušom.
Federigo je plemić koji zbog, u početku neuzvraćene, ljubavi gubi sav svoj novac u nadi da će se
svidjeti mona Đovani. Ona, međutim, tek nakon smrti njenog muža i sina, na neki način primorana
(braća je žele udati), odlučuje da se uda za Federiga, kojeg smatra da je jedini koji svijet gleda
očima punim ljubavi.

„Ona im odgovori: "Braćo moja, znam ja dobro da pravo govorite, ali ja radije uzimam čovjeka
kojemu je potrebno bogatstvo, nego li bogatstvo kojemu treba čovjek."“ – glavna osobina Federiga

8. Analiza 5 priča po izboru

DRUGI DAN - TREĆA NOVELA

„Tri mladića uludo potroše svoju imovinu i osiromaše; a njihov nećak, vraćajući se očajan u rodni
kraj, srete nekog opata, za kojeg se ispostavi da je kćer engleskog kralja; i ona ga uzme za muža i
nadoknadi sve gubitke njegovim stričevima te ih učini opet dobrostojećima.“

- 3 brata od kojih se prvi zvao Lamberto, drugi Tebaldo, a treći Agolante dolaze u bankrot

- uspijevaju pomoću lihvarstva opet postati bogati

- zaboravljaju koliko je lako opet postati siromašan

- Alessandro ostaje jedini bogat ženi se sa kćeri engleskog kralja, ali odvodi Agolantea sa sobom u
Pariz

ŠESTI DAN - PRVA NOVELA

„Neki vitez reče gospi Oretti da će je podići na krilima jedne novele; ali kako joj on nevješto
pripovijeda, ona ga zamoli da je spusti na zemlju.“

- počinje krunisanjem Elisse

- gospa Oretta putuje sa vitezovima van Firence
- jedan vitez nudi gospi da jaše sa njim
- loše pripovijedanje viteza
- laž gospe da vitez dobro pripovijeda

DESETI DAN - PETA NOVELA

„Gospa Dianora zatraži od gospara Ansalda vrt jednako lijep u siječnju kao i u svibnju. Gospar
Ansaldo uredi stvar s nekim vračem i stvori joj ga. Muž te gospe joj dopusti da udovolji želji
gospara Ansalda, koji je, čuvši o muževoj širokogrudnosti, razriješi obećanog, a vrač, ne želeći
ništa od njega, razriješi gospara Ansalda.“

- gospa Dianora ima tajnog obožavatelja

- misleći da će u njemu ugasiti svaku nadu da je osvoji, kaže mu da u januaru želi vidjeti zeleni
perivoj, pun cvijeća i drveća pokraj svog dvorca
- Ansaldo uz pomoć čarobnjaka uspijeva to izvesti
- Dianora, da ne okalja svoje ime i ime svog muža, ode k njemu
- Ansaldo je nije iskoristio kako je ona mislila da će
- Ansaldo se sažali nad njom i postane njezin prijatelj, i prijatelj njezog muža

PRVI DAN - PRVA NOVELA

„Ser Cepparello, lažno se ispovjedivši, prevari pobožnog fratra i preminu te, iako je za života bio
veoma loš čovjek, poslije smrti ga proglasiše svecem i nazvaše ga sveti Ciappelletto.“

- Musciatto Franzesi je od veoma bogata i ugledna trgovca postao vitezom te je morao naglo
otputovati
- Ceppaiello počinje naplaćivati dugove bez milosti
- zadesila ga bolest
- od silnih grijeha trebao je nakon smrti biti bačen u jarak
- na samrtnoj postelji izdao se za najsvetijeg čovjeka te od jadnog fratra izmamio obećanje da će
biti pričešćen svetom hostijom iz samostana gdje će biti i pokopan

ČETVRTI DAN - PETA NOVELA

„Elisabettina braća ubiju njezina ljubavnika: on joj se ukaže u snu i pokaže joj mjesto gdje je
zakopan. Ona u tajnosti otkopa njegovu glavu i stavi je u teglu bosiljka. Nad njom je svakodnevno
satima plakala, te joj braća stoga oduzmu teglu, a ona ubrzo zatim umre od tuge.“

- Elisabetta se zaljubi u trgovca njene braće

- ljubav drže dugo u tajnosti dok njena braća ne otkriju vezu i potajnu ubiju Lorenza
- ona ga dugo oplakuje dok joj se on ne javi u snu
- Lisabett otkopa njegovu glavu i te je stavlja u posudu s bosiljkom
- braća otkrivaju njenu tajnu te joj oduzmaju posudu, a ona ubrzo umire od boli