Interpretativni esej (G.

Boccaccio Dekameron)

Dekameron Giovannija Boccaccia je humanistiko djelo koje, za razliku od

srednjovjekovnih djela, u prvi plan stavlja ovjeka. U ovom sluaju govori se o skupini ljudi
koji, kao to nam i naziv djela govori, deset dana (gr. deka hemeron) provode izvan grada
prepriavajui dogaaje iz ivota.
U ovom ulomku, smjetenom u uvodnom dijelu prvoga dana, ne spominju se likovi.
Takoer nema ni vremenske odrednice. Ulomak tematizira pojavu nove bolesti kojoj u to
vrijeme nema lijeka. Kasnije saznajemo da je rije o kugi te da se meu stanovnicima
proirila panika, jer nitko nije znao odakle je dola te na kakav se nain moe lijeiti. Posebno
je strah ulijevalo to to se radilo o prenosivoj bolesti: ...jer se s bolesnih doticajem prenosila
na zdrave, kao to vatra zahvati suhe ili nauljene predmete koji joj se nau u blizini.
Boccaccio kugu opisuje vjerodostojno navodei da su zaraeni kugom umirali u roku od tri
dana. Problem je predstavljalo i to to se bolest prenosila i neizravnim kontaktom. Posljedica
se odrazila na dva naina. Prvi je bio taj da su se ljudi u skupinama izolirali od bolesnika i
njihovih stvari i tako ivjeli konzumirajui probrana jela i visoko kvalitetna vina. Oni su
izbjegavali bilo kakav doticaj s vanjskim svijetom. Drugi su bili u kontrastu s prvima, ali i
opem svjetonazoru srednjovjekovnog ovjeka. Naime, religiozni svijet srednjovjekovnog
ovjeka sastojao se od posta, molitve i ignoriranja materijalnih stvari. Dakle, suprotno tomu,
pojedinci zagovaraju stav da ivot trebaju provoditi maksimalno zadovoljavajui fizike
potrebe: najpouzdaniji lijek tomu zlu (je) mnogo piti i uivati i skitati se okolo pjevajui i
alei se, i zadovoljiti elju ime god se moe,...
Giovanni Boccaccio zaetnik je novele, kratkog proznog djela karakteristinog po
manjem broju likova, kratkom vremenskom periodu odvijanja radnje, odvijanju radnje na
samo jednom mjestu, to fabulu ini ogranienom i manje razgranatom za razliku od romana.
Jedna od karakteristika ovakvog tipa knjievnog djela je i pouka na kraju ime je Boccaccio
potaknuo suvremenike da i sami izvuku pouke iz tuih iskustava.