Silvije Strahimir Kranjčević

PJESME: Zadnji Adam, Zapad Sunca, San, Iseljenik, Ditiramb

1. Objasni nasov pjesme „Zadnji Adam“. Opiši strukturu pjesme pazeći na odnos
narativnih te dramskih i lirskih obilježja. Izdvoji biblijsku i misaonu tematiku pjesme.
Nalov pjesme „Zadnji Adam“ ima donekle preneseno značenje. Kao što znamo da su prvi
ljudi prema „Bibliji“ bili Adam i Eva, tako nas ovaj naslov upućuje na zadnjeg Adama,
odnosno zadnjeg čovjeka na Zemlji i njegovu sudbinu. Struktura ove pjesme ima
narativna,dramska te lirska obilježja koja su međusobno povezana. Dramska obilježja
ostvaruju se najviše kroz napetost koju pjesnik prožima kroz cijelu pjesmu(„I tu je pao!
Žile mu se koče, / I savija se zgrčenijih šaka, / A suha rebra uporno se boče...“). Uz
napetost za dramska obilježja veže se tragični završetak (posljednji čovjek na zemlji), ali i
mnoga retorička pitanja koja lisrkog subjekta okružuju („ Gdje su... kamo?“, „Kud je – što
je?!“). Lirska obilježja vidljiva su po načinu zapisivanja pjesme. Ova pjesma je zapisana u
stihovima koji su uglavnom osmerci i jedanaesterci. Ti stihovi su rapoređeni u
dvanaesterostihe, osmerostihe, sedamnaesterostihe... Među tim stihovima pronalazimo
rimu koja je uglavnom unakrsna („ I zadnjim kretom ruke/ On grabi krst, al žile mu se
mrznu, / Uz zadnji jecaj samrtničke muke / Tek nemoćno te trznu,...“). Unutarnju
kompoziciju pjesme krase brojne pjsničke slike; vizualne („Niz zlaćane mu nekad
trepavice / Za suzom samo suzica ledi...“), akustične („A on zar sami grobne sred tišine“),
ali i razna opisivanja koja se nadovezuju na pjesničke slike. Izražajna su i stilska izražajna
sredstva kao što su na primjer anafora („I sjajne zvijezde u majskome krijesu / I brze
rijeke – ko da biser teče, / I more silno, jedino i samo...“), personifikacija („Ta ista nkad
neviđena usta / Zanijemila su; krvca, što je tekla...“), metafora („Niz zlaćane mu nekad
trepavice...“) te brojne druge. Narativna obilježja nadovezuju se na lirska, ali i dramska s
obzirom da se radnja odvija kroz stihove, te se priča provodi kroz stihove pjesme. Ova
pjesma ima i biblijsku i misaonu tematiku. Biblijska se odnosi na neke rečenice koje usko
vežemo uz bibliju („Nek bude svijetlo!“) te spominjanje Boga u raznim oblicima („Mru
bozi – košto magla vrh pučine...“, „Je l? Bog? Ne, slabi, posljednji je čovjek...“, „Da Bogu
ruku poda?!“). Misaonu tematiku uočavamo u raznim promišljanjima lirskog subjekta o
„dubokim“ temama („Za njime se smrt ko lavina vija...“, „A on zar sami grobne sred
tišine...“)

2. Protumači tko je ti kojemu se obraća lirski subjekt u drugome dijelu pjesme „Zapad
Sunca“. Izdvoji savjete koje mu lirski subjekt daje. Dokaži svojim riječima tvrdnju da je
ideja pjesme optimistična unatoč odlasku Sunca, davatelja života. Nabroji osobine
„bijele vile“ i svojim riječima izrazi njezinu simboliku.
 U drugome dijelu pjesme ti kojemu se lirski subjekt obraća je Sunce. Lirski ga subjekt
savjetuje na način da ga motivira i daje mu do znanja što nam je sve pružilo („Kroz
prirodu život diše / Tvoj plameni cjelov vrući...“). Također mu se divi te ga hvali („Al ti si
nam svijetlost dao, / Al ti si nas svojim žarom / Izmrtvila podigao.“), ali mu se Sunce na
neki način protivi jer je razočarano našim svijetom i njegovim izgledom te ponašanjima
ljudi („A kad prodrem oblak gusti, / Raspilnem ga u etiru, / Onda vidim, gdje se puši /
Krvna ljaga u svemiru“). Unatoč tomu svemu lirski subjekt pokušavu suncu objasniti kako
je ono jedino što može uveseliti i ovaj svijet učiniti boljime („I azvedri i u život budi...“,
„Podaj ljudstvu svoga srca!“). Iako Sunce odlazi ideja pjesme je i dalje optimistična jer
iako će ovo Sunce otići, doći će još bolje i još veselije novo Sunce koje će nastaviti
uveseljavati Zemlju i sva bića na njoj („A iz tvog groba / Rodit će se drugo Sunce
novo...“). Pri samome kraju pjesme pojavljuje se bijela vila koja je razumna, osjećajna,
uporna i odgovorna. Smatram kako je ona značajna jer mislim da je jedna vrsta
poveznice između Sunca i svijeta, također ljude usmjerava na na pozitivne načina
gledanja na svijet.

3. U pjesmi „San“ pronađi primjere za mnoštvo stilskih figura kojima ćeš dokazati
bogatstvo pjesničkog jezika. Protumači značenje motiva crva i lutke u prvome dijelu
pjesme. Izdvoji pjesničke slike kojima lirski subjekt opisuje „najlijepšu od vilinskih
kćeri“. Navedi najmanje dva argumenta za tvrdnju da je „San“ refleksivna pjesma.
Pjesma „San“ je pravi primjer za pokazivanje bogatstva pjesničkoga jezika, zbog
raznovrsnosti pjesničkih figura. Tako ovdje uočavamo anaforu („A što je bijelo –
zlaćanim gradi, / A što je crno – bajno šareni, / A što je gorko – šećerom sladi“), antitezu
(„Usadi trnje i cvijeće bujno.“), kontrast („A što je bijelo... / A što je crno...“), sinegdohu
(„Čarne su trake joj žarke“), personifikaciju („O dođi! šapće cvijeće i šuma...“), gradaciju
(„ I kuda tiho, nečujno dođe“), metaforu („Zemlja se vidi - prašnjava mrva“), mnogo
inverzija („Ruke nebesima pruža“) i brojne druge. U pjesmi se pojavljuju dva motiva koja
uzimaju posebnu pažnju čitatelju, a to su crv i lutka. Crv se smatra bićem koji u sebi ima
sačuvanu zemljinu prošlost, dok lutke zapravo predstavljaju ljude na ovome svijetu.
Lirski subjekt u ovoj pjesmi „najlijepšu od vilinskih kćeri“ opisuje uz pomoć pjesničkih
slika; „U nje nad čelom zvijezda treperi“, „Čarne su trake joj žarke!“, „Izlazi korakom
sjene“... Sve u svemu opisana je kao predivna i dobra osoba na koju se uvijek može
računati. Ovu pjesmu možemo shvaćati refleksivnom iz više razloga,a ovo su glavna dva.
Kao prvi argument navela bih to što nakon pročitane pjesme, pjesnik nas tjera na daljnje
razmišljanje o stvarima o kojima je on pisao; to su ovdje bili čovjek, život i svijet. Drugi
argument da je ovo refleksivna pjesma je to što sam pjesnik iznosi svoja promišljanja i
stavove o svijetu, prirodi...

4. Usporedi značenje i osnovne ideje u pjesmama: „Iza spuštenijih trepavica“ i „San“ te u

pjesmama „Mojsije“ i „Zadnji Adam“. Svoje uspoedbe temelji podjednako na
sličnostima i razlikama.
 Pjesme „Iza spuštenih trepavica“ i „San“ su vrlo slične jer bi se obje mogle svrstati u
lirske pejzažne pjesme s obzirom da su i jedna i druga usko vezane uz opširne opise
prirode te uz ljepotu života. Osnovna ideja ovih pjesmi je pejzaž i razočaranost sa
svijetom. Razlike između te dvije pjesme je ta što u pjesmi „Iza spuštenih trepavica“
pjesnik piše o prirodi usred koje se nalazio on te nam govori o tome kako matrijalne
stvari nisu bitne, dok u pjesmi „San“ autor piše o vilama pomoću kojih pokušava
predstaviti život. Način pisanja je drugačiji, odnosno jedna pjesam je u prvome, a druga
u trećemu licu. U pjesmama „Mojsije“ i „Zadnji Adam“ slično je što obje pjesme sadrže
narativna obilježja te što obrađuju istu tematiku; bogove, božanstva, nove izazove s
kojima se čvjek mora naučiti nositi...Razlika je samo u vremenu kada su se likovi počeli
propitkivati o određenim stvarima. Mojsije se propitkivao o smislu života dok god je
živio, a s druge strane Adam je to učinio tek na svojoj samrti.

5. Odredi tko je lirski subjekt pjesme „Iseljenik“ i opiši njegovo emotivno stanje. Navedi
razloge takva stanja. Istraži narodnu legendu o Marinoj kruni i objasni njezinu ulogu u
pjesmi „Iseljenik“. Odredi vrstu lirske pjesme i izrazi osobni dojam nakon
intrepertacije.
U ovoj pjesmi lirski subjekt je jedan imigrant, odnosno čovjek koji je zbog ekonomskih
razloga u svojoj državi bio primoran napustiti baš nju, svoju zemlju. Njegovo emotivno
stanje i nije bilo baš najbolje. Muku je mučio s emocijama i osjećajima koje su ga vezale
za njegov dom te se često u mislima vraćao tamo („Draga mu obala osta negdje za leđim
daleko“); te se nada da će tamo gdje ide situacija biti bolja. Marina kruna je domoljubna,
stara, hrvatska usmena pjesma. Prema toj pjesmi doznajemo da je Mari kruna pala u
more i da se još uvijek može vidjeti kako svijetli s dna oceana. Povezanost između
„Iseljenika“ i „Marine krune“ je u domoljubnim elelmentima koji se javljaju u obje
pjesme. S obzirom da je pjesma prožeta u tužnome tonu te žali za nečime nepovratim,
dola sam do spoznaje kako je pjesma „Iseljenik“ zapravo elegija. To možemo prepoznati
po njezinom tužnom karakteru koji se najviše ostvaruje kod lirskog subjekta. Također
ova je pjesma dio uskočke elegije odnosno skupa 12 pjesama autora Silvija Strahimira
Kranjčevića koje su pisane u vremenu kada ekonomija baš nije bila na strani uspjeha.
Meni se pjesma svidjela iz razloga što otvoreno progovara o problemiama koji su tog
čovjeka snašli, bez prikrivanja djelova koji nisu baš lijepi za proživjeti. Svidjela mi se
iskrenost.

6. Dokaži prisutnost ironije i sarkazma u pjesmi „Ditiramb“, prisjećajući se pritom

obilježja ditiramba kao tradicionalnog oblika. S obzirom na dosad obrađene
Kranjčevićeve stihove te na njegove tematske preokupacije, protumači značenje
stihova „Rođen da živiš na krilu lakom / Slobodne misli i da se kriliš / Navijek više“.
U pjesmi „Ditiramb“ prisutni su ironija i sarkazam. Ironija se pojavljuje u raznim
oblicima, ali gotovo uvijek nema doslovno, već preneseno značenje.(npr. „Prekrasan
život!“). Sarkazam je baš kao i ironija, način na koji razlikujemo tip ostvarenja nečega što
je smješno ili izaziva smijeh (npr. „Kaljava cesta ode u maglu“). Ditiramb je tradicionalni
oblik, koji se suproti sarkazmu i ironiji svojom radošću, oduševljenjem, veseljem... U
stihovima „Rođen da živiš na krilu lakom / Slobodne misli i da se kriliš / Navijek više“,
možemo prepoznati tematsku preokupaciju koja se veže za Silvija Strahimira
Kranjčevića. Njegove su pjesme uglavnom misaone te obrađuju teme vezane za smisao
života. Tako da bih ove stihove protumačila na način da nam želi poručiti kako je život
može biti izazovan, ali da ne bismo trebali odustajati, već izvući najbolje što možemo iz
svega što radimo.