VRSTE I TIPOVI ROMANA

prema STAVU
autora i OPEM
TONU

TEMATSKA
klasifikacija

prema KOMPOZICIJI
(STRUKTURI) TEMELJNIM
FABULARNIM ELEMENTIMA

prema nainu
IZGRADNJE SIEA

s obzirom na ODNOS
PRIPOVJEDAA PREMA
PRII

* ova se klasifikacija
vie odnosi na
knjievnost u cjelini
nego na samo roman

* nepotpuna i moe ii
unedogled

*Wolfgang Kayser prema integraciji

svih elmenata: roman, kao i svako
epsko djelo govori o nekom zbivanju,
koje se zbiva na nekom prostoru i u
kojem sudjeluju odreeni likovi

* Ruski formalisti: tri osnovna

naina na koja se novele kao
dijelovi romana povezuju

* Franz Stanzel

didaktiki

ljubavni
porodini
drutveni

1 ROMAN ZBIVANJA opisano

zbivanje ujedinjuje sve ono to roman
opisuje (kriminalistiki ili pustolovni
romani): fabula se sastoji u
prevladavanju zapreka koje stoje na
putu prema cijlu glavnog junaka

1 LANANI ili STEPENASTI

roman zavretak svake novele
je ujedno i poetak idue

1 AUTORSKI roman
pripovjeda je najblii autoru
i pria priu sa stajalita koja
je u neku ruku na pragu
romana (Stendhal Crveno i
crno)

humoristiki
satiriki

psiholoki
sentimentalni
tendeciozni

kriminalistiki
povijesni
pustolovni
viteki
pikarski

2 ROMAN LIKA jedan ili nekoliko

uzajamno povezanih likova dominira
strukturom romana i tako ostvaruje
jedinstvo svih ostalih elemenata u
romanu (Gospoa Bovary, Povratak F.
Latinovicza) u sreditu je psiholoko
oblikovanje znaajnog karaktera
3 ROMAN PROSTORA neki
imaginarni ili stvarni prostor ini bitnu
vezu svega to roman opisuje (Andri
Na Drini uprija, Zola Trbuh Pariza
praenjem kretanja likova u
prostoru upoznajemo razliite sredine

(povezivanje se postie
razliitim stilskim sredstvima
kao to su npr. odlaganje
stvarnog zavretka, prividni ili
lani zavretak i sl. najee
pustolovni romani)
2 PRSTENASTI jedna okvirna
novela obuhvaa ostale poput
prstena : neki dogaaj
omoguuje okvir unutar kojeg
se zatim pria itav roman

2 JA-ROMAN pripovjeda je
jedan od likova Demone Dostojevski
3 PERSONALNI ROMAN kao
pripovjedai nastupaju
iskljuivo pojedini likovi u
romanu (Faulkner Krik i
bijes

3 PARALELNI nekoliko se
fabularnih nizova razvija
usporedo

4 ROMAN VREMENA prati promjenu

karaktera protjecanjem vremena od
mladosti do zrelosti (smrtI)

prema EPOHI

KNJIEVNO-ZNANSTVENE VRSTE
(znanstvene teme knjievno-stilski oblikovane)

* svaka epoha ima svoje konvencije

REALISTIKI
vrsta fabula

MODERNI
svjesno i namjerno odustajanje od svih konvencija
realistikog romana, npr.

psiholoka analiza karaktera

slijedi se prirodni tok zbivanja
karakteri i njihovi postupci se
tumae prije svega uzronoposljedinim odnosima izmeu
stvari i pojava

ROMAN STRUJE SVIJESTI nema ni fabule ni zapleta u

klasinom smislu, radnja se iz vanjskog svijeta premjeta
u ovjekovu svijest, u centru panje unutarnji, psihiki
procesi lika, sadraj svijesti po principu asocijacija
ROMAN-ESEJ: u njega izravno ulazi znanstvena
problematika ili se komponira prema naelima logikog
razvijanja pojedinih misli

relativna pouzdanost
pripovjedaa

- vrsta fabula
- due vrijeme radnje
- kronoloki slijed dogaaja
- jednostavnost
- sveznajui pripovjeda u 3.
licu

1 ROMAN-ESEJ (tip nefabularnog romana): kad

umjetnika obrada potpuno nadvlada znanstvene
namjere, esej prelazi u roman
2 ROMAN-FELJTON s uzbudljivom tematikom i osobitom
kompozicijom podreenom izlaenju u nastavcima (razvija se u
okviru novinskog feljtona)
PUBLICISTIKA U IREM SMISLU (pisana na pristupaan nain, tei
zabaviti i pouiti ire slojeve itatelja) VRSTE:
ESEJ (OGLED): ujedinjuje se znanstvena namjera da se obradi
odreeno znanstveno/ivotno pitanje na umjetniki, stilski dotjeran
nain
STUDIJA(TRAKTAT): kad znanstvena vrijednost prevlada nad
umjetnikim oblikovanjem (znanstveno-prozni oblik)

- defabularnost
- psiholoko (subjektivno vrijeme u stvarnosti nekoliko
dana ili sati)
- reprodukcija ovjekove svijesti: unutarnji monolog
- teite na liku, ne na dogaajima
- este teme traganja za smislom ivota, razmiljanje o
sebi, pitanja o svijet u njegovu smislu
- pripovjeda je nepouzdan i subjektivan, pripovijeda u
1. licu jednine
- jezik filozovije, simbola (metajezik)

BIOGRAFIJA, MEMOARI (USPOMENE), DNEVNIK: ujedinjuju povijesnoznanstveni interes s umj. oblikovanjem

PUTOPIS opis proputovanih predjela ili zemalja povod je za ire
umjetniko oblikovanje zapaanja, dojmova i razmiljanja o onom to
putopisca zaokuplja tijekom putovanja
PUBLICISTIKA U UEM SMISLU: knjievna djela iji je razvoj vezan uz
novinarstvo VRSTE:
FELJTON (PODLISTAK) naziv dobio zbog stalnog mjesta na kojem je
objavljivan u novinama; na i i popularan nain obrauje pitanja
umjetnosti, znanosti, filozofije i politike od znaaja za iru zajednicu i

zanimaju iru publiku.

REPORTAA - izvjetava o nekom doivljaju, dogaaju, drutvenoj
djelatnosti ili pojavi na nain koji se moe u veoj ili manjoj mjeri
pribliiti umjetnikom nainu izlaganja jer reporter izlae i vlastiti

pogled na predmet reportae koristei se vlastitim dojmovima i

ivotnim iskustvima.

* feljton i reportaa ujedinjuju istinitost i vjerodostojnost zapisa o pojedinim ljudima i pojavama. Neki tipovi moderne proze
izriito tee tzv. reportanom stilu, tj. stilu izvjetavanja o nekom dogaaju kao da se eli itatelj tono i pouzdano izvijestiti o
stvarnosti.