August Šenoa, Zlatarovo zlato

 Započinje obćaćanjem Štiocu

 Objašnjenje- knjiga nastala po pronađenoj raspravi iz arhiva među silnim podbanom
Gregorijancem I građanima zagrebačkim
 Unduši mojoj oživješe davne slike, ja sam ih skupio, nacrtao i evo ih pred tobom, štioče dragi.
 Pripovijetkom naziva roman, objavio ju je u Vijencu
 Uvodno pismo štiocu napisao je 1871.
 Podijeljena na poglavlja označena brojevima
 Na domaku šesnaestoga vijeka, za karaljevanja Makse Drugoga, a banovanja Đure
Draškovića, nizahu se oko župne crkve Sv. Marka oniske daščare, gdje su kramari i piljarice
obzirnim građanima plemenitoga varoša na gričkih goricah tržile lojanica, ulja, pogača i
druge sitne robe za sitnu porabu i uz malen novac.
 Magda paprenjarka, bubnjar Đuro Garuca (nadimak biskupska palica)
 Pobožna starica, nalik na vješticu izvana. Pekla je paprenjake najbolje u gradu, živjela je kod
Kamenitih vrata. Novce je kupila za mise za pokoj svoje i muževljeve duše. Živjela je kod Petra
Krupića, zlatara i starješine gradskoga.
 Varoški brijač Grga Čokolin prevrtljivac, joginica, podmuklica, po svim se je kutovima vrzao,
svuda svoje prste zabadao gdje ga i ništa nije koštalo
 Liječio je građane kamforom i pijavicama, liječio marvu hostijom, brijao je gospodu, brijao i
trpjanske seljake na drvenoj žlici. A za ostalog vremena je pio, kockao se i vragovao.
 Petar Krupić nikad se majstor ne uzoholi niti krivim djelom ne omrlja imena, a građani ga rad
poštena srca i bistra umaubrzo zavolješe te izabraše starješinom.
 Kći jedinica Dora. Toj Dori bila stara Magda kuma na krstu, to je kumče pazila Magda kao
oko u glavi.
 Naučila je čitati i pisati, što nije svojstveno onome dobu, kod varoškoga učitelja Blaža
Dragšića
 Grga Čokolin nemjerio oženiti Doru. Njezin se otac protivi jer ona ima tek 16 godina
 Krčma kod Crnog Janka, tu je ispijao Čokolin vino i promišljao kako se osvetiti Magdi
 Tužio ju kod magistrata za prodaju manjih svijeća, protivno naredbi. Magda je završila pred
sudom zbog toga. Sad se namjerio osvetiti Krupićima.
 Godina radnje 1574.
 Čist i vedar bijaše svijet, vedra i duša čovječja sred divotnoga svijeta.
 Opis Stjepka Gregorijanca koji s prijezirom gleda na Zagrepčane- žele se dočepati njegovoga
Medvedgrada
 Susret s Antunom Vramecom- hrvatski kroničar i zagrebački kanonik. Sluga Jerko. Pozove ga
Gregorijanec kod sebe
 Gregorijanec ima ženu Martu i sinove Niku i Pavla. Vramec je Pavlov kum.
 Dođoh i zato da se načas otresem Zagreba, da, Zagreba, toga loegla jala i jada, brbljavosti i
pakosti, gdje se kršeni ljudi grizu kao nijema živina. (…) šalje me prečasni gospodin i brat Niko
Želnički, prepošt čazmanski. (…) Ti si po misli banovoj šugava ovca u stadu svete matere crkve.
 Fratri su ga pred banom optužili da ih plijeni, robi i pljačka, da vara svoju ženu
 Čazmanski prepošt primio je pismo u kojem se o njemu govori- naslućuju da je šurovao s
Gupcem, da je kmete protiv gospode vodio, da daje potporu luteranima, da spletkari protiv
svoje vojske i generala...
 Tahija okrivljuje za sve optužbe koje su ga snašle
 Šesta evo teče godina da me je tužio carevoj svjetlosti u Beč, da su me ročili u Požun pred
kraljev sud, a zašto? Jer sam branio pravo svoje punice Uršule, materinstvo svoje žene, gospe
Marte Henningove, jer nisam dao da opaki ljudožder Tahi pograbi svega Susjedgrada.
 Kralj Ferdinand darovao je Medvedgrad njegovom ocu Ambrozu koji je kasnije skinut s
podbanskog mjesta i osramoćen. Svemu je Tahi kriv.
 Nema kome ostaviti, u sinove se ne može pouzdati i ostacviti im ono što su on i otac stekli
 Draškovića kritizira da je previše oslonjen na Beč, imao je vjeru u Franu Frankopana, sad ju
je izgubio. Zato se povukao samo na svoje imanje, šuti i ne djeluje.
 Vramec ga nagovara da se pridruži otporu kraljevskoga dvora
 Godina dana od sastanka. Prijevoz od Siska do Zagreba Kraljevskim brodom držali su
Gregorijanci. Opis mladića na konju, dvadesetak godina star. To je bio Pavao Gregorijanec.
 Okupljeni građani, plemići kod Kamenitih vrata- drži govor Grga Čokolin. Franjo Filipović
uhvatio Turke kod Ivanića. Sude mu jer je na tursku vjeru prešao i ubijao domaće ljude.
Prozvao je Pavla da bulji u Doru.
 Franju su javno izopćili iz crkve i prokleli. Narod mu je provalio u kuću i uništili su sve što se
moglo uništiti. Izbio je požar. Doru je spasio Pavao.
 Na Kaptolskom trgu dogorjevala lomača i dvor Filipovićev pust, omaljan crnilom zjao ke kao
čudna neman- strašna opomena svim izdajicama krsta i roda svoga, a crna uspomena
izdajstva i pravedne osvete spominje se još i danas rječju crna škola.
 Pavao dovede kući onesviještenu Doru
 Jerko je zbog Dore pod kopito došao i on ju je htio spasiti. Odnijeli su ga u Remete i rekli da
ga šalje Pavao na liječenje.

2
 Umiri se, dijete, vrućica je. Da, vrućica koju svaki nas tek jednom za svoga vijeka oćuti- ljubav.
 Deteljan opis izgleda Zagreba u šesnaestom stoljeću
 Zlatna bula Bele IV bila im je Sveto pismo gradske slobode, stanac kamen njihova prava.
 Dok je tuđinska sila saturala druge hrvatske varoši i sela, ostade glava kraljevine tvrda i cijela,
i nikad nije nad Zagrebom lepršala zstava- van zastava hrvatska.
 Najljući krvnici gradu bijahu najbliži susjedi: biskup i kaptol.
 Stari sukob Gregorijanaca i Tahija zbog Susedgrada. Tu su se Gregorijanci iskazali kao junaci
 Zagrebčanima važna mjesta na koja bi se utvrda mogla proširiti- to je bio Medvedgrad
 Al sada gdje je zavladao Medvedgradom Ambroz, koji poslije smrti ferdinandove nije bio u
osobitoj milosti carskoga dvora- sada mišljaše Tahi zatjerati neprijatelja u škripac te stade
huckati Zagrepčane neka traže svoje staro pravo, jer da su mu mnogi mogućnici kod dvora i
kraljevskoga suda prijatelji, koji će s njegova zagovora navrnuti sud na zagrebačku stranu.
 Ivan Blaženković je dignuo tužbu protiv Ambrozija, a kako je on umro, Zagrepčani su se još
oštrije dignuli protiv njegovoga sina Stjepka- sad se čeka ili osuda ili njegova pobjeda.
 Vramec i Niko Želnički, gost zastupnik Stolniković, Gregorijaneci i podban Gašpar Alapić
Vukovinski, dotad neprijatelji
 Zato skupite pamet, gospodo! Plemstvo valja da se uhvati u jedno kolo, to vam je najbolja
ruka za mač istine.
 Stolniković donosi vijest da je kralj Maksimilijan preminuo. Drašković više ne želi biti ban.
Nosi Stjepku vijest da su Zagrepčani izgubili Medvedgrad i na sudu.o
 Otac šalje Pavla tetku Mihajlu Konjskomu koji je stanovao kod Kamenitih vrata, tik do Dorine
kuće. Otišao do Dore, susret. Magda priča o njezinoj bolesti koja ju je mučila nakon onoga
događaja.
 Nakon onoga događaja Pavao je išao u borbu protiv Turaka, skoro se nije vratio. Plemići su
štitili utvrdu Hrastovicu od bosanskog paše Ferhata. Bili su daleko brojniji. Spasio ga je Miloš
radak od nekog crnca koji mu je gotovo glavu odsjekao. Bježali su ranjeni. Popeli se na hrast.
 Priznaje joj ljubav. Moli ju da sad ona njemu izbavi život
 Čokolin je primjetio da je Pavao bio kod nje i da njega voli, sad će se njemu osvetiti.
 Barbara, žena čavlara Ivana Freya, prijateljica krčmarice Šafranićke- voljele su jako rakiju,
šljivovicu. Freyovka priča o svojemu snu- sanjala je da neka mačka ide na nju
 Čokolin im laže kako je ušao kod Krušića i vidio gdje Pavao Doru drži oko pasa, a Magda sjedi
i sa strane sve gleda. Priča o sramoti i odbijanju njega, a prihvaćanju gospode. One su to
svima prenijele.

3
 Jerko slijedi Čokolina cijelim putem otkako je otišao od onih baba. Krenuo Grga do
Susedgrada Stjepanu reći u koga se Pavao zagledao.