www.nasciturus.com 25.INDUKTIVNA METODA- sistematska i dosljedna primjena induktivnog naina zakljuivanja s ciljem otkrivanja ili dokazivnja istine..

Induktivni je zakljuak zakljuak od pojedinanog i posebnog na ope. Na temelju promatranja pojave zakljuujemo da e slie pojave koje jo nisu ispitane imati iste osobine i ista svojstva. Razlikujemo potpunu i nepotpunu ovisno o tome ulaze li u izvod svi ili samo neki sluajevi ili pojave. U pomone i posebne metode indukcije uvrtavaju se : Promatranje prva i osnovna metoda svake znanosti.. Njime se na neporedan nain upoznajemo sa predmetima, pojavam i procesima. Tako prikuplmo podatke o pojavama i injenicama te upoznajemo veze i odnose meu njima. Najrairenija znanstvena metoda ima i svoje mane Eksperiment za razliku od promatranja kao prirodnog ; laboratorijski i kabinetski postupak. Brojenje za metodiki postupak brojenja bitan je imbenik njegove sumacije a ne kvalitete predmeta koji se broji.. U brojenju se anulira kvalitativna razlika brojevnih predmeta. Mjerenje jedan os najvanijh postupaka za prikupljanje,verifikaciju i analizu podataka. Rezultati mjerenja u znanstvenom istraivanju su znanstveni podaci. Mjerenja nema bez jedinice mjerenja,zahtjeva instrument za mjerenje. -metodiki postupak kojim se uz pomo nekog pribora utvruje brojana vrijednost nekog ekstenzivnog svojstva ili kvantitete. 26. DEDUKTIVNA METODA - metoda s misaonim postupkom suprotnim postupku induktivne metode naziva se deduktivna metoda. Primjena deduktivnog naina zakljuivanja tj. izvoenje posebnog iz opeg. Rijedak je sluaj primjene deduktivne metode bez oslanjanja na induktivnu. Slui u razliite svrhe: a) za objanjenje injenica i zakona b) za predvianje buduih dogaaja c) za otkrivanje novih injenica i zakona d) za dokzivanje postavljenih teza e) za provjeravanje hipoteza f) za znanstveno izlaganje 27. ZNANSVENO OTKRIE I DOKAZ Zadatak znanosti nije samo opisati,objasniti i predvidjeti nego i otkriti i dokazati. Otkriima se obogauje riznica znanja a dokazima se utvruje istinitost onog to je otkriveno. Znanstveno otkrie svaka nova spoznaja u granicama jedne znanosti, ispreplie se s izumima ili pronalascima, ali izmeu te dvije kategorije treba praviti razlike. Dva temeljna logika uvjeta znanstvenog otkria: otkrivena teorija ili teza mora biti istinita mora biti nova tj. po prvi puta postavljena Vrste znan. otkria: prema predmetu istraivanja Temeljna znanstvena otkria- otkria injenica postojanja odreenih pojava, njihovih svojstava, posebno kvantitativnih i kvalitativnih njihovih mjera odnosno odnosa. Otkrie uvjeta uzorka i motiva ljudskog ponaanja i aktivnosti jer se otkriem tih pojava one ne samo opisuju nego i objanjavaju. Svrha znanstvenog otkria i znanstvenog istraivanja uope je otkrie zakona i pojava tj. njihovog nastanka,razvoja i prestanka Znanstveni cilj od otkria znanstvenog zakona je otkrie znanstvene teorije. Postoje i dr. otkria npr sluajna, otkria pojedinaca, paralelna otkria.

www.nasciturus.com Postupak ija je svrha utvrivanje, pokazivanje, zasnivanje istinitosti nekog suda naziva se dokazivanje a njegova forma dokaz. U dokazu razlikujemo dokaznu postavku ili tvrdnju koja se dokazuje i dokazne razloge pomou kojih se dokazuje. Proces dokazivanja je proces zakljuivanja. Dokazati jedan sud znai pronai skup sudova iz kojih se on moe valjanim zakljuivanjem izvesti. Vrste dokaza: direktni (njime se direktno dokazuje teza) i indirektni (pobija se suprotnost teze), potpun i nepotpun, empirijski i neempirijski,deduktivni i induktivni,progresivan i regresivan. 28. TERENSKI RAD Skup je i teak pa pri izboru problema istrazivanja treba voditi rauna o tome, budui da je suvie kasno odustati kada se susretnemo s tekoama na terenu. Moe se dogodtiti da na terenu uope ne moemo doi do podataka koje elimo prikupiti jer nam organizacije koje smo ukljuili u istraivanje ne doputaju da to provedemo. Skupoa i teina navode nas na telefonsko i potansko anketiranje. esto se provodi i terenska kontrola tj. provjerava se da li su anketari dolazili do ispitanika koji su odreeni u uzorku i dali su ih anketirali. I u dobro pripremljenom istraivanju bilo je prekidanja terenskog rada pa se u veim istraivanjima provodi terenska kontrola. Individualno anketiranje znatno poskupljuje istraivanje. Na terenu se moe dogoditi da anketari ne pronau predvienog ispitanika. 29. SREIVANJE I OBRADA PODATAKA U znanstvenom istraivanju podatke prikupljamo sustavno i organizirano tako da pojave i procese obuhvaamo cjelovito. Prikupljeni podaci ine nepreglednu gomilu iz koje se ne moe nit saznati ako se ne srede i obrade. Plan obrade ovisi o ciljevima istraivanja, hipotezama varijabli na koje se podaci odnose. Prva faza je logika kontrola koja provjerava kvalitetu prikupljenih podataka a zatim na red dolazi statistika. Statistika je instrument pomou kojeg razmiljamo na temelju podataka. Ako nam je cilj istraivanja deskriptivni izraunavamo sredinju vrijednost podataka, a opi uvid dobit emo raunanjem indeksa rasprivanja. Klasifikacijskim ciljevima dobit emo podrobniji uvid u podatke raunanjem indeksa znaajnosti razlika. Grupirani podaci mogu se i grafiki prikazati pomou histograma krivulja frekvencije. 30. INTERPRETACIJA PODATAKA Iz mnotva preciznih podataka o objektivnoj stvarnosti nije mogue izvui nikakve zakljuke smo posrednim uvidom u te podatke, pa se istraivanje nastavlja logikim sreivanjem i obradom podatka. Teko je odrediti granicu izmeu obrade i iterpretacije podataka.U interpretaciji Sreivanje podataka i obrada Iterpretacija rezultata istraivanja je miljenje utemeljeno na teorijskom znanju o naem problemu istraivanja i na prikupljenim podacima o tom problemu. U interpretaciji rezultata treba doi do izraaja kritinost istraivaa, ne samo u pogledu hipoteze ve i dobivenih podataka koje treba dovesti u vezu s podacima slinih istraivanja.. Znanstveno istraivanje je jedinstven deduktivno-induktivni proces. Deduktivni put ide od teorije preko problema,hipoteza,varijabli, indikatora do podataka. Induktivni put ide od podataka preko njihova sreivanja i statistike obrade do hipoteza, problema i teorije, Utvrivanje zakonitosti

www.nasciturus.com Znanost ide uvijek dalje od podatak, podaci slue kao temelj iz kojeg se izvodi zakonitost. Zakonitosti se otkrivaju miljenjem, a miljenje je povezivanje podataka meusobno, podataka, hipoteza i teorija. Interpretacija podataka je miljenje. Interpretacija- dovoenje u vezu sa zamislima koje su potakli na sakupljanje podataka . Ukupno istraivanje je miljenje a vrhunac je interpretacija rezultata. Istraivnje nedaje samo odgovore na pitanja ve otvara nove probleme i usmjerava na nove hipoteze. Najvaniji trenutci o kojima treba voditi rauna u interpretaciji rezultata istraivanja: a) dovesti podatke u vezu s podacima slinih istraivanja b) dovesti podatke u vezu s postupcima koje smo koristili c) provjerene hipoteze dovesti u vezu s teorijom od koje smo poli u istraivanje 31. PISANJE ZNASTVENOG IZVJEA Zadnja faza u znanstvenom istraivanju. Vrste : samostalno sintetiko s najviom razinom uopavanja. Clj : informirati itatelje to se i kako se u znanstvenom radu radilo, do kojih se rezultata dolo te kako su ti rezultati obraivani i interpretirani. Ono uglavnom ima informativnu funkciju. Mora biti pisano kratko i razumljivo.Objavljuje se u asopisima i posebnim edicijama. Sastoji se od vie djelova: Naslov treba upozoriti na specifinost jednog rada Saetak kratki opis rada, na temelju njega itatelj treba saznati spada li rad u podruije njegova interesa. Uvod ili problem definira kljune pojmove, povezuje to istraivanje s prethodnim kako bi se na temelju toga postavile hipoteze koje e se provjeravati u istraivanju Metoda opisuje postupke koje je istraiva napravio u empirijskom djelu istraivanja. Rezultati i interpretacija iznosi rezultate i obrazlae njihovu obradu.U intrepretaciji se misaono povezuju teorijska polazita, empirijski postupci i rezultati koji su dobiveni. Zakljuak skraena interpretacija u kojoj iznosimo hipoteze, podatke i parametre koje potvruju ili obacuju. Moe se istai potreba za drugim istraivanjima a i upozoriti na mogue praktine koristi od rezultata. Saetak na svjetskom jeziku, pie se obino na onom jeziku koji je najbogatiji s istraivanjima te vrste Bibliografija Stvarni i imenini registar Prilozi sadre vaniji istraivaki materijal koji nije neophodan u tekstu izvjea. Znanstveno se izvjee objavljuje a dokumentacija o istraivanju se uva 32. ULOGA ZNANSTVENO INFORMACIJSKIH DJELATNOSTI Znanstvenoinformacijski rad ima sve veu ulogu u podruiju znanosti. Definiramo ga kao institucionalno organiziranu raznolikost znanstvenog rada koji se obavlja da bi se poveala efikasnost istraivakog suda i razvoja. Taj rad se sastoji od prikupljanja, analitiko-sintetske grae, spremanja i pronalaenja registriranih znanstvenih informacija,te davanja tih informacija istraivaima i ostalim korisnicima u prikladnom obliku. 33. SADRAJ DJELATNOSTI ZNANSTVENIH INFORMACIJA Svaki se kreativni rad moe sagledati kao proces selekcije i obrade informacija u razliite svrhe- u znanstvenoistraivkom radu za stvaranje novih informacija.

www.nasciturus.com Sama djelatnost znanstvenih informacija velikim sa dijelom sastoji od selekcije i obrade znanstvenih informcija. Koje su njihove specifine osobine i koja je granica izmeu rada na znanstvenim informacijama i ostalih kreativnih djelatnosti. Dva oprena stava: 1) svodi rad znanstvenih informacija na raznovrsnost pomonih slubi u istraivanju, projektiranju i djelatnostima upravljanja u znanosti. 2) Potpuno ga izjednauje s dijelom istraivakog rada Znanstvenoinformacijski rad stvara preduvjete za uspjenije istraivanje time to odabire dokumente relevantne za predmet istraivanja. Razvoj znanosti doveo je do uvoenja znanstvenoinformacijskog rada kao organskoga ali autonomnog dijela znanstvenog rada. 34. ZADACI I DJELATNOSTI ZNANSTVENIH INFORMCIJA Analizira se kroz nekoliko faza: Prikupljanje svih potrebnih znanstvenih informacija uz maksimalnu moguu iscrpnost. Analitiko-sintetika obrada znanstvenih informacija - znai da za svaku grupu zabiljeenih podataka u nekom znanstvenom dokumentu treba analitiki obuhvatiti s obzirom na sadraj. Obraene informacije postaju prikladne za spremanje, pronalaenje i koritenje u znanstvenom radu. Dugorona pohrana znanstvenih informacija Pronalaenje informacija potrebnih znanstvenom radniku sastoji se od niza logikih operacija za pronalaenje informacija ,glavni aspekt informacijskog rada. Interes znanstvenika budui da rezultat svakog od spomenutih postupaka za pronalaenje informacija u prvom redu mogu biti od interesa za velik broj znanstvenih djelatnika praktiara, pojavljuje se zadatak difuzije znanstvenih informacija. Koritenje-svrha informacija-za djelatnosti znanstvenih informacija nije svejedno ako se njihovim rezultatima koristi. Zadatak tih djelatnosti je i popularizacija ciljeva znnosti i tehnike, uvoenje najefikasnije tehnike za procesnu i opeativnu obradu znanst.i tehnikih dokumenata, prouavanje efikasnosti koritenja tim dokumentima , utjecaja koji informacijska djelatnost ima na znanost,tehniku i nac.gospodarstvo u cijelini. Zadaci i djelatnost: - prikupljanje - analitiko.sintetika obrada - dugorona pohrana znanstvenih informacija - interes znanstvenika - koritenje Uloga znanstvenih informacija da povea efikasnost istraivakog rada i razvoja. Sadraj djelatnosti znanstvenih informacija selekcija i obrada znanstvenih informacija .

35. BIBLIOGRAFSKA REFERENCA osnovne jedinice znanstvene informacije Kad netko ima desetaka lanaka,separata, poneku disertaciju, nekoliko knjiga za svoju osobnu dokumentaciju mogue je da se sjeti imena autora ili naslova tih dokumenata.

www.nasciturus.com Dovoljno je da su oni grupirani aproksimativno prema subjektu u registre ili na police pa da bez veih tekoa pronaemo podatak koji je rjeenje naih problema. U takvoj situaciji nemogue je popamtiti svaki dokument te je poeljno da se svaki od njih predstavi kratkom biljekombibliografskom referencom.One mogu biti napisane - na kartice - u bibliografijama na kraju lanka - u disertacijama - u katalozima objavljenima u knjinicama - u sekundarnim izvorima informacija - u obliku za finalnu obradu Reference mogu biti sistematizirane na razne naine: a) prema autorima b) prema predmetu c) po kronolokom redu Razlikujemo primarne i sekundarne izvore informacija. Primarni dokumenti registriraju neposredne rezultate znan.istraivanja,planiranja i razvoja. Oni dokumenti to uglavnom sadre novu znanstvenu materiju ili novo tumaenje poznatih injenic i ideja. Sekundarni dokumenti donose analitiko-sintetiku obradu znanstvenih informacija sadranih u primarnim dokumentima. Oni to preteno slue za davanje informacija o primarnim dokumentima i publikacijama. Sekundarni izvori informacija pojavljuju se u razliitim oblicima, najee kao revije, bilteni saetaka. Bibliografske reference se pojavljuju : a) u sekundarnim publikacijama b)u bibliotekama c) u citatima d)u osobnim podacima 36. BIBLIOGRAFSKE REFERENCE U SEKUNDARNOJ LITERATURI Godine 1971. UNESCO je zavrio raspravu o prilazu biblio. referencamajednostavnijem obliku znastvenog dokumenta. Periodika periodina publikacija. Objavljeno djelo koje se pojavljuje redovito u odreenim vremenskim razmacima u posebnim brojevima razliitog sadraja ali pod istim naslovom. Termin periodiki upotrebljen je kao sinonim za medicinske i tehnike znanstvene asopise. Reference daju sljedee indikacije a) ime autora b) naziv ustanove institucije c) naslov periodike asopis ili ilustracija periodina publikacija koja redovito izlazi tjedno,mjeseno, dvomjeseno, polugodinje u istom slogu ikoja donosi lanke ili druge materijale znnstvenog znaaja. Izlaze u numeriranim svescima. Broj koliko asopis izlazi zove se godite. Knjige meunarodni termin. Neperiodina tiskana publikacija koj mora imati najmanje 49. str raunajui naslovnu i korice Broura neperiodina tiskana publikacija s najmanje tri a njavie 48.str Monografije znanstveno djelo koje iscrpno pokriva neko ue podruije, predmet ili problem u znanosti. Izvjea s konferencija i kongresa izdaju se po zavretku znanstvenih skupova i odluka prihvaenih na konferencijama. Oni sdre saetke, a ponekad i integralne radove, izvjea pa i zakljuke diskusija.

www.nasciturus.com Udbenici i prirunici donose glavne podatke i veinom su namjenjeni za nastavne svrhe. Slubene publikacije dokument to sadri informacije to su u izravnoj vezi s ativnou ustanova odgovornih za te informacije. Referati s kongresa znanstvena javnost organizira sastanke na kojima istraivai prezentiraju svoj rad izlaganjima koja su praena diskusijom . Slubeno izvjee kongresa s kompletnim tekstom uz tablice brojke esto praene diskusijom. Njihove reference sastoje se od vie elemenata: tema kongresa, broj sekcije, grad u kojem se kongres odrava, datum odravanja. Radovi reference radova,disertacije i magistarski radovi sadre : prezime autora i inicijali,naziv rada, grad izdavanja i izdavaa, godinu obrane,komplementarne indikacije, podruije rada i ime uilita, mjesto pohrane rada. Disertacija orginalan istraivaki rad koji se pie radi postizanja doktorata znanosti. Znanstvena i tehnika izvjea itvjea o rezultatima rada na projektima istraivanja i razvoj.Glavni su izvor informacija koje su potrebne za razvoj znanosti i tehnologije te uporabu njihovih rezultata u industriji te za poboljanje procesa inenjeringa. Bibliografske reference sadre: prezime autora i njihovi inicijali ili imena, naziv izvjea, bibliografska adresa i grad, ime organizacije izdavaa, datum, oznaka izvjea, svesci, ilustracije,reference, centar gdje se moe nai. Patenti vaan izvor tehnikih i znanstvenih informacija prua povjesni pregled svakog izuma ili otkria te jasnu sliku sadanjeg stanja i smjera u razvoju teh.miljenja, u odnosnom podruiju znanosti ili tehnologije. 37.BIBLIOGRAFSKE REFERENCE POJEDNIH ISTRAIVAA Privatne zbirke referenci slue kao podsjetnik selekcioniraju se samo za izradu rada i one koje e biti citrirane u radu.Kod klasificiranja referenci mora se voditi rauna da li su one iz skundarnih pregleda ili su reference primarnih dokumenata.Referenca bilo kojeg dokumenta trebalo bi da bude posljedica studije djela. Korisno je pri stvaranju vlastite zbirke bib.referenci upotrijebiti sljedei podsjetnik; lanci iz periodika prezime autora i inicijali, adrese radnih organizacija (poduzea), naslov lanka, naziv periodike, serija, godina, volumen,svezak, prva i posljednja strana Knjige - prezime autora i inicijali, naslov, broj izdanja, grad izdanja,ime komercijalnog izdavaa, godina izdanja, cijena, ISBN ISBN- oznaka za meunarodni broj za knjige International Standard Book Number a dobiva ga svaka publikacija koja se smatra monografijom ili zbornikom. ISBN se sastoji od brojki + crtini kod od 13 brojki radi raunalnog oitavanja ifre Zbirka naslov , prezime i inicijali znanstvenih izdavaa,broj izdanja, grad, cijena ISBN-poglavlje zbirke,referati skongresa,radovi.patenti

38.ZNANSTVENO INFORMIRANJE Izuzetno bitno podruije znanosti koje se bavi informiranjem o najnovijim izumima, tezama, dokazima. u danasnje vrijeme znanost nije privilegija manjine nego putem informiranja postaje mocni medij. Dolazi do eksplozije informacija sve veim razvojem tehnologije sto nam donosi sve vecu koliinu znanja i raznih publikacija.

www.nasciturus.com Znanstvena informacija je odgovor na eksploziju informacija; posebna vrsta djelatnosti koja od strane znanosti daje informacije, a one su rezultat istrazivackih djelatnosti. svjetska konferencija "science for the twenty- first century: a new commitment" pozvala je znantvenike na odgovorni rad i prestanak zlouporabe znanosti, i to pod 4 proglasa : znanost za spoznaje, za mir, za razvoj, za drustvo. IT - informacijska tehnologija, [sva znanja potrebna za obradu i razmjenu informacija; najpoznatija i najuestalija razmjena informacija putem mrea; postoje komercijalne i akademske mree] kod nas je [akademska mrea] CARNET; internet i web stranice nam pruzaju mogucnost objavljivanja radova, publikacija, da ih vide svi korisnici 39.KLASIFIKACIJA ZNANSTVENIH DOKUMENATA 1) monografija, 2) doktorska disertacija, 3) magistarski znanstveni rad, 4) znanstveni lanci, 5) znanstvene studije, 6) patenti znanstveni rad je rad koji se temelji na provedenim znan. istrazivanjima i dio si znanstvenoistrazivacke djelatnosti koja je definirana u Zakonu o znanstvenoistr. djelatnostima. izvorni znanstveni rad - novi rezultati istrazivanja, opisan je tako da drugi istazivac moze ponoviti to istraivanje, te je bitna publikacija u kojoj se objavljuje - poznata publikacija. prethodno priopcenje-preliminarna biljeska- nove informacije ali bez pojedinosti kao kod izvornog rada pregledni rad- pisan o nekom posebnom pitanju - na nacin da su informacije prikupljene , obradjene i raspravljene : opsezno obradjeno pitanje- korisne za studente monografija- iscrpna, temeljito dokumentirana rasprava , njome autor temeljito pokriva neko podrucje, npr krace knjige ili clanka: pisu ih znanstvenici za znanstvenike ili profesionalne kolege, jedan autor ili skupina autora projekt ili studija- znanstveno djelo na kojem radi obicno vise istrazivaca pod vodstvom glavnog istrazivaca, a rezultat bi trebao biti jasan doprinos teoriji ili praksi. strucni radovi- unaprijedjuju praksu; clanci , udbenici strucni clanci- sadrze rezultate strucnih istazivanja, objavljeni u strucnom casopisu strucni prikaz- rewiev- opis strucnih informacija sa kritickim osvrtom izvjesce- report- opis tijeka bekog istrazivanja ili projekta (godisnje, mjesecno) knjiga i udbenik- najcesci primjer strucne knjige,iznad 49 strana, uvezana 40. OSNOVNI INFORMATIKI KRITERIJ (lanci,monografije, patenti,projekti, referati, informatike kartice ) pise da se uzima kombinacija prethodna 2 odgovora (plus preciznost, relevantnost napisanog, dobra obrada teme, mogucnost publikacije na netu

41.OSNOVNI SADRAJNI KRITERIJI RADOVA PREGLEDNI LANAK sadri cjelovit prikaz o odreenom pitanju ili problemu istraivanja o kojem je ve objavljena znanstvena informacija, rezultat znanstvenog istraivanja, samo su u njemu na nov nain prikupljene, analizirane, sintetizirane i na znanstveni nain prikazane.

www.nasciturus.com Autor ovakvog lanka duan je navesti sve bibliografske jedinice koje je koristio u obradi odreene teme. Od izvornog znanstvenog lanka razlikuje se po tome to ne mora sadravati originalne rezultate istraivanja. ZNANSTVENI LANAK prvo objavljivanje originalnih rezultata znanstvenih istraivanja o publikaciji koja je lako dostupna meunarodnoj znanstvenoj javnosti, a napisana je tako da se istraivanja mogu ponoviti i zakljuci provjeriti. PRETHODNO PRIOPENJE ili znanstvena biljeka znanstveno djelo koje sadri znanstvene spoznaje ili rezultate znanstvenih istraivanja iji karakter zahtijeva objavljivanje. Sadri jedu ili vie znanstvenih informacija, ali bez dovoljno pojedinosti koje bi omoguile itatelju provjeru iznesenih rezultata istraivanja. STRUNI LANAK djelo u kojem se iznose korisne informacije i spoznaje do kojih se u pravilu dolo razvojnim istraivanjem, a ne fundamentalnim i primijenjenim istraivanjima. U njima se ponavljaju poznati rezultati istraivanja koji su korisni u irenju znanstvenih spoznaja i prilagoavanju rezultata znanstvenog istraivanja potrebama znanstvene teorije i prakse. 42. PRAVILA ZA IZRADU SEMINARSKIH, DIPLOMSKIH RADOVA, MAGISTERIJA I DOKTORSKIH DISERTACIJA e) seminarski rad obrada odreene teme vezane uz nastavni program iz propisanih ili odreenih predmeta. Ima za cilj produbljivanje strunih spoznaja i savladavanje pisanja strunih i znanstvenih radova. f) diplomski rad pisani rad u kojem student obrauje odreenu temu manjeg opsega, primjenjujui odgovarajue metodoloke postupke kojima dokazuje sposobnost strunog rada i/ili rjeavanje praktinih problema donekle originalnim pristupom. Izrauje se po zavretku VI. ili VII. stupnja obrazovanja uz voenje mentora. g) magistarski rad (80-120 str.) znanstveno-akademsko djelo koje se izrauje i brani radi postizanja stupnja magistra znanosti (mr. sc.). Uz studije za znanstveni magisterij postoji studij za struni magisterij i specijalistiki studij. Izraujui magistarski rad kandidat dokazuje da vlada metodologijom znanstvenog istraivakog rada i da se osposobio za primjenu znanstveno utvrenih injenica, te da je sposoban prezentirati originalne podatke, ili donositi originalne zakljuke. h) doktorska disertacija samostalan znanstveni istraivaki rad koji primjenom originalne metodologije i originalnim rjeenjem znanstvenog, strunog ili nekog drugog problema daje doprinos znanosti. Kandidati izradom doktorske disertacije pokazuje sposobnost za samostalan znanstveno-istraivaki rad u podruju u kojem se dodjeljuje doktorat znanosti (dr. sc.). 43. ULOGA INFORMATIKE I DOKUMENTARISTIKE U ZNANSTVENOM RADU - u suvremenoj znanosti nije mogue ostvarivati vrlo sloene i zahtjevne zadae znanstveno-istraivake djelatnosti bez moderne znanstveno-istraivake infrastrukture.

www.nasciturus.com Najvanije pretpostavke za obavljanje znanstveno-istraivakog rada, osim odgovarajuih i kvalitetnih istraivaa i znanstvenika, predstavlja znanstvenoistraivaka infrastruktura. Obuhvaa: znanstveno-istraivake laboratorije, brodove za obavljanje istraivanja, pokusne pogone, pokusna polja, ispitne postaje, inovacijske centre, znanstvene knjinice, znanstveno-informacijske slube, raunalske centre i mree, znanstvenu publicistiku itd. 48. PISANJE I IZRADA ZNANSTVENIH I STRUNIH RADOVA-VANOST PISANJA Pisanjem izraavamo ne samo poznavanje teme o kojoj piemo ve i vladanje jezikom i sposobnost oblikovanja misli u smislenu cjelinu postiui relevantnost i suvislost. Sadraj pisanja su znanstvene i strune teme spoznaje do kojih je netko doao svojim radom. Svrha pisanja moe biti razliita, od postizanja akedemskih zvanja, obrade nekog zanimljivog podruja i sl. 49.ZNANOST,ZNANSTVENE I TEHNOLOKE INFORMACIJE Znanost je sustavno znanje iz nekog podruja. Informacija je sadraj ili poruka pismene ili usmene komunikacije. Znanstvene informacije su rezulatat istraivakih djelatnosti. Mogu biti temeljne ili primijenjene. Tehnologija je znanstveno, istraivako ili upravljako znanje potrebno za proizvodnju dobara ili usluga. Tehnoloke informacije su informacije koje se odnose na tehnologiju. 50. PROMJENE KOJE JE UNIJELA INFORMACIJSKA I KOMUNIKACIJSKA TEHNOLOGIJA Revolucija koju je izazvala informacijska i komunikacijska tehnologija moe se usporedit sa revolucijom koju je izazvao razvoj pisma, ali ukupno se te promjene jo ne mogu sagledati. Cijela zemlja je u istodobnoj komunikaciji, osiguravaju se svima minimum prehrane i socijalne skrbi ali u isto vrijeme i najgori uvjeti smrti i razaranja. Najvei dogaaj je masovno umreavanje, tj.Internet. Razvoj tehnologije tree generacije i runa raunala pomiu granice jo i vie. Razvoj mikroipa i suvremenog raunala omoguio je internetu brzi razvoj putem protokola TCP/IP. 51.ELEKTRONIKA POTA, WORLD WIDE WEB ILI INTERNET Elektronika pota omoguuje slanje poruka i podataka s jednog raunala na drugo. Olakava komunikaciju i omoguava rad na udaljenost. Elektronika adresa sastoji se od dva dijela <korisnik@adresaservera>. WorldWideWeb je sinoniim za Internet je nezaobilazan fenomen znanosti, kulture i ekonomije. Omoguuje korisniku koritenje informacija, lanaka, asopisa, elektronikih knjiga i sl. Hrvatska je 1992 utemeljila Carnet kao akademsku mreu.

53. ZNANSTVENI RADOVI Znanstveni radovi su radovi koji se temelje na provedenim znanstvenim istraivanjima i dio su znanstveno-istraivake djelatnosti. U vezi sa znanstvenim i strunim radovima esto se spominje originalnost (da nije prepisan neiji tui rad, tue ideje, za koje autoru nisu navedene dune reference)

www.nasciturus.com i objektivnost (odraava utemeljenost na racionalnom logikom pristupu, ali je rad svakog pojedinca ogranien njegovim vlastitim spoznajama i iskustvima nastalim u odgovarajuem drutvenom okruenju, koje je djelovalo na njegove ukupne vrijednosne stavove) Razlikujemo: a) izvorni znanstveni rad donosi opis novih rezultata istraivanja, tehnike ili aparata. Vano je da ima elemente neega novog, a izvorni znanstveni rad uz rezultate treba prezentirati novi pristup, injenice ili poglede na problematiku. b) prethodno priopenje sadri jedan ili vie novih podataka ili znanstvenih informacija bez dovoljno pojedinosti koje bi itatelju omoguile provjeru iznijetih podataka. c) pregledni rad je napis o nekom posebnom pitanju o kojem je ve publicirana informacija, ali u preglednom radu su te informacije prikupljene, proanalizirane, i o njima se raspravlja (10-50 str.). d) monografija iscrpna temeljito dokumentirana rasprava u kojoj autor iscrpno pokriva neko ue podruje, predmet ili problem u znanosti. e) projekt (studija) je znanstveno djelo na kojem obino radi vie istraivaa pod vodstvom glavnog istraivaa. Rezultati znanstvenog istraivanja moraju uvijek dati jasan doprinos teoriji ili praksi. Pri podnoenju prijedloga za projekt potrebno je navesti o kojoj se vrsti istraivanja radi prema karakteru ili nainu realizacije, navode se oblasti podruja o karakteru u kojem se provodi, navodi se postojei stupanj spoznaja o predloenom istraivakom podruju 54. STRUNI RADOVI Imaju znaajnu ulogu u unaprjeivanju prakse i reinterpretaciji rezultata i spoznaja kojima raspolae neka znanost ili struka. Razlikujemo: a) struni lanak sadri rezultate strunih istraivanja koja ne predstavljaju znanstveni doprinos, nisu nuno vezani uz znanstveno istraivanje, ali rasvjetljavaju temu ili problem s gledita ve postojeih spoznaja i prakse. b) struni prikaz opis strunih i znanstvenih informacija objavljenih negdje drugdje koji sadri kritiki osvrt. c) izvjee opis tijeka nekog istraivanja ili projekta na kojem se radi (kod dugoronih ili kratkoronih projekata). d) knjiga i udbenik knjiga je pisani materijal ije su stranice uvezane u korice i ima iznad 49 str.6 Udbenik je knjiga u kojoj se na sustavan i korisnicima primjeren nain, izlae sadraj nekog nastavnog predmeta ili nekog njegovog dijela.

55. AKADEMSKI RADOVI Radovi koji se izrauju na strunim i sveuilinim studijima radi stjecanja strunih naziva ili akademskog stupnja obrazovanja. Razlikujemo studij za postizanje vie strune spreme, visoke strune spreme, magisterij, doktorat.

10

www.nasciturus.com U RH postoje struni diplomski studiji u trajanju 2-4 godine, te sveuilini dodiplomskistudij u trajanju 4-6 godina. Poslijediplomski studij se organizira kao struni i kao znanstveni, a uveden je znanstvenistudij za stupanj doktora znanosti (dr. sc.). Akademski se radovi izrauju pod vodstvom nastavnika, mentora ili voditelja rada. Izrauju se tijekom ili na zavretku visokokolskog obrazovanja i radi postizanja strunih i znanstvenih zvanja. Cilj im je omoguavanje prosudbe zadovoljava li osoba odreene kriterije u obrazovanju ili kriterije u postizanju odreenog akademskog stupnja. Polaznik se za pomo obraa mentoru. Voenje rada obuhvaa davanje savjeta, upute, pomoi, razmatranje ideja i planova, te pregled i kritiku pisanog materijala na kojem kandidat radi. Kandidat od mentora oekuje: a) da na vrijeme proita rad b) da je na raspolaganju c) da je kritian u pozitivnom pravcu d) da je zainteresiran za istraivanje Mentor od kandidata oekuje: a) da je nezavisan b) da napie rad c) da redovito dolazi na sastanke d) da postupi po savjetima e) da pokae interes za ono to radi Akademski radovi su: a) protokol empirijsko-analitiko registriranje odvijanja nekog eksperimenta, ponaanja ili postupka, posebno pri mijenjanju parametara, uvjeta ili sastavnih dijelova. Time se dobivaju podatci iz prve ruke. b) anotirana bibliografija je odabrana bibliografija nekog podruja, u kojoj su uz podatke o radu navedene dodatne biljeke o prosudbi sadraja djela, to daje pravo znaenje takvim radovima budui da oni predstavljaju kritiko priznanje osobitosti nekog djela i osvru na njegovu vanost i svojstva. c) esej (2-10 str.) najjednostavniji pisani rad, koji se moe pisati u okviru nastavnog procesa ili kao ispitni zadatak. Mora imati uvod, razradu i zakljuak. d) referat uobiajeni oblik pisanog rada u kojem student razrauje neku temu vezanu uz nastavni program e) seminarski rad obrada odreene teme vezane uz nastavni program iz propisanih ili odreenih predmeta. Ima za cilj produbljivanje strunih spoznaja i savladavanje pisanja strunih i znanstvenih radova. f) diplomski rad pisani rad u kojem student obrauje odreenu temu manjeg opsega, primjenjujui odgovarajue metodoloke postupke kojima dokazuje sposobnost strunog rada i/ili rjeavanje praktinih problema donekle originalnim pristupom. Izrauje se po zavretku VI. ili VII. stupnja obrazovanja uz voenje mentora. g) magistarski rad (80-120 str.) znanstveno-akademsko djelo koje se izrauje i brani radi postizanja stupnja magistra znanosti (mr. sc.). Uz studije za znanstveni magisterij postoji studij za struni magisterij i specijalistiki studij. Izraujui magistarski rad kandidat dokazuje da vlada metodologijom znanstvenog istraivakog rada i da se osposobio za primjenu znanstveno utvrenih injenica,

11

www.nasciturus.com te da je sposoban prezentirati originalne podatke, ili donositi originalne zakljuke. h) doktorska disertacija samostalan znanstveni istraivaki rad koji primjenom originalne metodologije i originalnim rjeenjem znanstvenog, strunog ili nekog drugog problema daje doprinos znanosti. Kandidati izradom doktorske disertacije pokazuje sposobnost za samostalan znanstveno-istraivaki rad u podruju u kojem se dodjeljuje doktorat znanosti (dr. sc.).

12