D�EPNA* KNJIGA

No. 30

BIBLIOTEKA D�EPNA KNJIGA

Urednici
BO�E �OVI�
DRAGAN MILKOVI�
ZDRAVKO �IDOVEC
Izdava�
ITRO AUGUST CESAREC
OOUR IZDAVA�KA DJELATNOST
ZAGREB, PRILAZ JA 57
Za izdava�a DRAGAN MILKOVI�
Recenzenti NIKICA PETRAK NENAD POPOVI�
Korektor
VESNA BRLEK
Likovna oprema
NENAD DOGAN
Tehni�ki urednik
FRANJO PROFETA

Hrvoje Hitrec

ISBN 86-393-0038-0
Tisak
TISKARNA MLADINSKA KNJIGA TITOVA CESTA 145, LJUBLJANA

AUGUST CESAREC ZAGREB

1987

bila s Marijom Radi� dok je ova kapala vru� vosak na prsa mrtvoga mu�a, ali je vo�a
le�ao mirno, u najboljem mogu�em polo�aju, s onim istim izrazom lica �to ga je
nosio na �este uzni�ke izlete, pod lokote mad�arske i srbijanske. Stoje�i jutros
kraj lijesa, u po�asnoj stra�i �Hrvatske �ene�, Ana je vidjela Radi�a kako dr�i
Domagoja na kr�tenju i sjetila se laganog srha usred radosti, zamrljane zelene
koprene kroz koju je vidjela u jednom trenu, sablasne, predsjednika i dje�aka, to
joj je oddjedaTibora, ta to�nost slutnji kojom je pla�io ljude u Kecelu ionako
izbezumljene podlim vjetrovima puste, no i on bi se ponekad prevario, budi bog s
njim, ba� u svom slu�aju, ali svoju smrt valjda ne mo�e� naslutiti tim darom, tvoju
smrt zna netko drugi.
Kad je sprovod krenuo, ljudi su ve� bili umorni, �edni i napeti, na Medve��aku
su neki padali u nesvijest, dr Pernar je zaglavinjao i oslonio se te�ko na seljaka
koji je nosio trnovu krunu s metkom Puni�inim, i sre�a njegova �to su Zagrep�anke
stavile na prozore lon�i�e s vodom, rana jo� nije zacijelila. Sparina je gurnu-la
hrvatsku tjeskobu u paniku tamo dolje kod Ribnjaka, netko je prega�en u stisci,
izgubljeni stari Turopoljac lutao je s plo�om �Organizacija Lomnica� i ulazio me�u
pjeva�e, me�u Cigane koji su gudili Beethovena, me�u islu�ene oficire, odguravali
su ga od gradskih zastupnika i klera i dogurali do �etvorice gardista �to su nosili
kraljev vijenac. Tada je podigao plo�u kao

sjekiru, ali ga odvuko�e, stavi�e mu led na �iju i sjedio je tako na rubu trotoara,
pla�u�i od nemo�i. Ana ga je prepoznala, bio je to Polak, onaj koji je dovezao
unuka njenom bratu, apotekaru, mali je ve� bio uko�en od tetanusa.
�ak su se i Sokoli jedva dovukli do Mirogo-ja.
 Poku�avala je objasniti sebi za�to se osje�a toliko praznom. Nakon �to je
svladala prezir i nije dozvala �alost, ostala je samo nejasna gor�ina. Tim
mu�karcima je bilo najva�nije da zadr�e mirnu, malodu�nu tupost utu�ene mase, da
sve pro�e bez incidenta, da netko ne vikne nedaj bo�e protiv netunskih konvencija,
pla�ljivo su se osvrtali na znojnu zmiju i hranili je umiruju�im pogledima.
Kad bi, ako ne sada, u ovoj jari nebeskoj, trebala planuti jarost nakupljena od
prve podvale osamnaeste.
Ana stisne prste u �aku i i��upa �ilave vlati po�utjele trave.
La�u da se boje pogroma poput onog devetsto druge, nije to isto, ni izdaleka,
nikad pre�an-skim Srbima nije bilo gore nego sada kad su ih stisla bra�a njihova
srbijanska, pa su jo� dalje od prvog odu�evljenja nego Hrvati, a kako i ne bi, kako
se ne bi sjetno prisje�ali udobnog svoga gospodstva, miljenici Khuenovi, na nos im
je iza�la ta kraljevina i slo�ni su s bra�om svojom Hrvatima prvi put poslije
stolje�a, po�li bi s njima, raskinuli ovu i potra�ili novu vezu kako

� Snimili su sprovod, mama.

� Ah, to je onda �ist nekaj drugo.
Branimir se nasmije�i. Njen kajkavski je
uvijek zvu�ao kao citat. Osim toga, nije joj rekao da se poslije pogrebnog �urnala
daje �Bagdadski lopov� s Douglasom Fairbanksom i on ga je neizostavno htio vidjeti,
a jo� vi�e je �elio sjediti s Tenom u zamra�enoj dvorani i dr�ati je za ruku. Sutra
�e natrag u Lomnicu, i tko zna kad �e taj lopov opet na repertoir.
� Prvo �ete ru�ati. Rozika, pogledaj tu
govedinu.
Slu�kinja podigne poklopac i zabode vilicu u meso.
� Moglo bi ju se jesti � zaklju�i, gledaju�i
u Branimira koji je diskretno zijevnuo. � Bi
gospon student �tel morti jednu kavicu?
� Ne, Rozika, gospon student ne bi �tel
ni�.
To jest, gospon student bi htio svoju sestri�nu, pomisli na �istu �ipku njena
rukava, produljenu rezbariju prozora. Me�u starudijom u �upi, na odvaljenom crvenom
kozli�u, s grije�nim mirisom �a�a u nosnicama, stavio je ruku na njen gle�anj i
penjao se oprezno kao ma�ak uza stepenice kurije, a Tena se istegla na kota�u
fijakera, podatna mahovina pod kopitima posavskih konja, gledala je stisnutih o�iju
i uko�eno mu se smje�kala a onda mu dlanom poklopila prste, gurnula natrag i
istr�ala u suton.
� Ni�ta, Rozika � ponovio je zami�ljeno.

� Drugi put. Mama, meni je dosadno, ja bih se pro�etao.

� Kolar dolazi u jedan.
Tata je uvijek stizao u jedan, otkad je morao u slu�bu. Branimiru bija�e
nejasno kako su tata i mama uspjeli spiskati sve �to su imali, a �ini se da su
imali dosta, iako mu nije bilo jasno odakle su imali to �to su spiskali. Bio je
uvjeren da su u debelim dugovima, ali pred djecom nikada nisu govorili o novcu.
Sje�ao se malog du�ana s kolonijalnom robom u Ulici Kraljice Marije, datulja
glatkih kao hrastova le�a, i uzbu�enih bradavica limunova, tko zna �to se dogodilo;
na tako dobrom mjestu, tek jednoga su dana radnici skinuli firmu i otad je
stajalo ,Klein'. Gospodin Klein bio je tada jo� vrlo mlad, imao je lijepu �enu i u
njoj tek za�eto dijete, �alio se da je dao vi�e nego �to du�an vrijedi.
� Pogledaj �to to rade.
Ana poka�e glavom prema dje�joj sobi. Mije�ala je sos od paradajza i nije
htjela prekidati. Dosta je bilo, govorila je u zdjelu, bez glasa, posvetit �u se
djeci, Roziku vi�e ne�u trebati, mogu sve sama, Rozika je uostalom stara i nije
vi�e za posao, meni su trideset i �est, osje�am se dobro, politika je drek, jedan
veliki drek. Man kann nichts machen.
Branimir od�krine vrata dje�je sobe.
Lujo je ridao na sagu, zape��a krvni�ki stegnutih grubom �pagom, vezan uz
dasku,
o�ajno je mlatarao nogama prema Hinku koji mu se pribli�avao s velikim �avlom u
jednoj i �eki�em u drugoj ruci. Lena je skakutala oko brata, izbjegavaju�i udarce
nogom i poku�avala sjesti na Lujeva koljena.
� Hinko!
Dje�ak se bijesno okrene prema vratima. Branimir po�e prema njemu, da mu otme
�eki�, ali Hinko podigne oru�je i baci ga mladi�u u grudi. Premda nejak, udarac je
bio bolan i Branimiru se iskrivi lice, pa nasrne na mali�ana uzdignutim, otvorenim
dlanom.
� Da me nisi tukao! Mama!
Uop�e nije zvu�alo prestra�eno, i to zaustavi Branimira. Mali nije bje�ao,
nije �ak ni zaklonio glavu rukama, stajao je tamo, raskre-�en i zao, za�ti�en samo
odraslom mr�njom prema elegantnom gadu koji mu je prekinuo lijepu zabavu.
Branimir oslobodi Luja, paze�i da ne okrene sasvim le�a Hinku, taj je za sve
sposoban, bogamu, al' su se mama i tata usre�ili kad su ga posvojili, trebalo ga je
zadaviti u pelenama.
� I ti si mi neka sestra � okrznuo je Lenu.
Skru�eno je sjedila na krevetu i cupkala vunu iz
�arenog pokriva�a.
� Igrali smo se Kalvarije � re�e djevoj�i
ca. � Lujo je sam rekao da ho�e biti Isus.
� Je, ali se nismo dogovorili da me zakuca
ju � rasplakao se opet Lujo. Branimir privine
lijepu, kovr�avu glavu na grudi, Lujo je bio

njegov obo�avani mali brat, osim mame samo je njega doista volio, jedina dva bi�a
na svijetu, uz Tenu, naravno, ali to je ne�to drugo.
� A ti, Lida? � prijekorno upita deveto
godi�nju Hinkovu sestru koja je kraj prozora
�e�ljala lutku.
� Nisam bila tu � re�e ona zami�ljeno.
� Kako nisi bila tu? Bila si.
� Nisam bila tu � ponovi Lida i okrene
glavu od njega.
Branimir uze Luja za ruku i povede ga u kuhinju.

�ekali su da otac izgovori molitvu, a on je gledao u svijetloplavu keramiku

zidnog sata. Ferdo jo� nije stigao.
Nitko nije znao gdje je Ferdo, i zato Petar Kolar odlu�i da ipak po�nu bez
njega. �O�e na� koji jesi na nebesima, sveti se ime tvoje, do�i kraljevstvo tvoje
budi volja tvoja kako na nebu tako i na zemlji. Kruh na� svagda�nji daj nam danas i
otpusti nam duge na�e, kao �to i mi otpu�tamo du�nicima na�im...�
Svi se prekri�i�e, osim Branimira koji je rasijano gledao u juhu. Petar Kolar
ga pogleda, jedan mr�avi obraz mu zatitra, prstom pokuca po stolu, i Branimir preko
volje podigne ruku do �ela. Prekri�i se brzo i slegne ramenima.
Ako ne uspije s Lujom, nijedan, Majko Bo�ja. I Branimir i Ferdo bili su kod
isusovaca u Travniku, odli�ni �aci, ali je otac Vjekoslav Lang otvoreno rekao
Kolaru da nisu za sve�eni�ki poziv. �Smjernosti im nedostaje, nje najvi�e.�
Rozika i Ana Kolar odnosile su duboke tanjure kad se pojavio Ferdo, veselo
pozdravio i

naju�tivije se ispri�ao, sjeo izme�u Tene i Hinka, prekri�io se najpomnije i

najozbiljnije izrecitirao O�ena�, glave zari vene u dlanove, dok je kroz prste
namigivao Leni.
Taj vedri licemjer, uzdahnuo je Petar Kolar, sav je od ovoga svijeta.
Bo�e, �to �e biti od njih, kakve su tvoje namjere? �udni su putovi tvoji,
Petar Kolar se rodio u Konj��ini, u selja�koj obitelji. Tre�i od osmero bra�e,
bole�ljiv. Otac mu bija�e sna�an i bistar, pismen kao kakav u�itelj, seljacima je
pravio molbe i predvodio deputaciju banu i velikom �upanu, nave�er su doma molili
krunicu, devetero njih mu�kih i majka, umrla je sa trideset tri a zamijenila ju je
baka, plemenita du�a, sve ih je dr�ala u redu i na sve je stigla. Petru je bilo
osam kad je majka nestala tiho kao �to je i �ivjela, i osjetio se izgubljenim.
Oti�ao je u Mariju Bistricu i zavjetovao se crnoj djevici, kroz suze ju je molio da
ga zagovara kod Boga, u tvoju za�titu se stavljam, Majko nebeska sada kad vi�e
nemam zemaljske majke. A bila mu je potrebna, kao nikom. Oduvijek je bio vi�e
bolestan nego zdrav, pet puta na umoru, dvaput upala plu�a, jedanput upala
porebrice, tri operacije, groznice, proljevi i glavobolje bez broja. Kad se
zamom�io, u gostionice nije ulazio, zvali su ga da do�e plesati, ali je u toj
zabavi vidio tjelesnu i du�evnu propast. Jedne no�i je sanjao mladi�a i po�ao s
njim, kao janje. Stigli su pred gostionicu, imala je dva prozora na

ju�noj strani i dva na zapadnoj, a ulazna vrata s istoka. Stali su na prag, mladi�
i on, i gledali kako mu�ko i �ensko ple�e, razvratno, a u pono� kad je sve mu�ko i
�ensko bilo pijano, kroz sva �etiri prozora uljeze �etrnaest �avola; stado�e
plesati i ljubakati se sa �enskinjama i upita on toga mladi�a ne vide li �ene s kim
ple�u, a ovaj odgovori da su im od grijeha o�i duhovne zatvorene, pa ne vide. Tada
mladi� nestade, a �avoli primijete Petra i nasrnu na nj, on pobjegne na cestu,
dobje�i do raspela >i obujmi kri�, a �avoli zastado�e oko petnaest metara od
drvenog Krista, ne usudi�e se bli�e.
Kad mu je bilo sedamnaest, povrh svih bolesti dobi i malariju. Svaki tre�i dan,
to�no u podne, morao je biti kod ku�e, to�no u dvanaest zatresla bi ga groznica, a
kad bi prestala padao je u komu. U �upi iza cjepanica prona�ao je lijes, legao u nj
i bio mu je po mjeri. Otac ga je za nj istesao.
Dvije godine ga je mu�ila. Molio je Boga da mu dade zdravlje ili da umre, ali
nijedno nije dobio. Jednoga dana uputio se u vinograd da pomogne ocu i bra�i, sat
hoda bilo je dotamo, na pola puta raspelo, nikoga u blizini, pa Petar jo� jednom
zamoli. I On si�e s kri�a i uputi se prema njemu i pri�e mu, ali se Petar odmakne,
a kad zastade zakora�i Isus opet prema njemu, ali se Petar opet odmakne, i tako jo�
nekoliko puta, i onda se Krist vrati do kri�a i podigne se na nj.
Za�to je ustuknuo pred Spasiteljem?

Mislio je da ga ne�e uzeti u vojsku, ali je slu�io kod domobranstva dvije godine.
Nedoku�ivi Bo�e! Tamo gdje je o�ekivao propast, na�ao je najve�u sre�u.
Dvadesetpetog o�ujka tisu�u devetsto osme molio je izlaz iz kasarne, da ode na
misu, jer se Majci Bo�joj bio zavjetovao da �e, gdje god bude bio, za njene
blagdane po�i na misu i ispovijed. Molio je kapetana, ali uzalud. Nije uzeo ni
zajutrak ni objed, popodne je molio slu�buju�eg poru�nika, ali ga ni taj nije
pustio, jer mu je Petar iskreno rekao kamo namjerava, poku�ao je oko �etiri sata
presko�iti ogradu ali mu nikako nije uspijevalo da se popne. O�ajan, uputio se iza
konju�nice i molio i tu�io se Majci. Tada se dogodilo. Otvorilo se nebo i on ju je
ugledao, prstom ga je pozivala da do�e gore, k njoj, i on je do�ao i ona ga je
dr�ala kao svoje dijete, na desnoj ruci, i smije�ila se an�eoskim smije�kom.
Nikada nikome o tome nije pri�ao, �ak ni svome ispovjedniku. Onoga dana na�ao
je bio svoj du�evni mir, glavobolje su gotovo nestale, o�vrsnuo je. Devetsto devete
se o�enio Anom Vi�njevac i eto, stol je velik kao u njegovoj konj��inskoj rodnoj
ku�i. �udni su i neobja�njivi putovi Gospodnji. A zdravi, jaki �tef, koji je pio i
plesao �itavu no� i zubima dizao ba�vu, sada je �aka pra�ine kod Caporetta.
� Mama, zna� da su izabrali Ma�eka? �
javio se Ferdo.
� Znam � rekla je suho.
�
� Onaj mali? � upita Tena. � Bio je kod
nas... kad su bili izbori.
� Mali � potvrdi Ana Kolar. � Poslije
velikog dolazi mali, tako je uvijek bilo.
Ferdo obri�e masna usta ubrusom i pro�ita, krevelje�i se usput �da se je sa
izvjesnih strana pri�alo, kako bi vodstvo imao preuzeti dr Ante Trumbi�, odgovorio
je drugi jedan narodni zastupnik: ,Neko mo�e biti politi�ar velikog stila, ali ne
mo�e u jednoj politi�koj organizaciji nadomjestiti vo�u, ako nije ideolo�ki
izgra�en za tu organizaciju. Za na�u stranku vi�e va�i jedan predsjednik kotarske
organizacije, koji uredno vodi svoju organizaciju, nego drugi ina�e politi�ki
spreman �ovjek, jer smo mi na�e prista�e ideolo�ki.. .�'�
Branimir stavi ruku na Tenino koljeno, i djevojka se zagrcne.
� Za�to mi to �ita�? � upita Ana Kolar.
� Pa, mislil sam da bu te zanimalo.
� Ne vi�e.
Hvala Bogu, promatrao ju je Petar Kolar, gotovo siguran da govori istinu, po
toj njenoj habsbur�koj donjoj usni koja se tvrdoglavo ovje-sila. Iz dugog bra�nog
iskustva znao je koliko je sati ni ne di�u�i o�i do njenih. Kad bi izvrnula usnu,
prepirka je naglo svr�avala, njenoj volji se ionako nikad nije uspio izravno
suprotstaviti. Bilo bi dobro, o, vi�e nego lijepo, da prestane juriti na zborove
selja�ke stranke i ostane u ku�i,

gdje je �eni i mjesto. A mo�da je uspije vratiti u krilo svete matere, crkve.
Ana Vi�njevac je do�ivjela vjersku katarzu oko �esnaeste, kad su je dali kod
koludrica, gdje je ribala, heklala, kuhala i brisala pra�inu u sakristiji, posebno
revno sa slike sv. Josipa, pjevala je u koru i htjela ostati zauvijek, i bila bi se
zakopala da joj fra Krolo, vide�i je zdravu i jedru, nije stao govoriti te su
Hrvatskoj potrebite majke i da je ra�anje djece u svetom okrilju braka boguugodno
djelo, da ima pobo�nih i po�tenih mladi�a, kao onaj Petar Kolar kojega ni vojarna
nije iskvarila, i svodni�ko sjeme fra Krolovo na�e put do poljana njene du�e, to
vi�e �to je upravo u to vrijeme i sama po�ela sumnjati.
Poslije Branimirova ro�enja u�asnuti Petar Kolar primijetio je da Ana sve rje�e
ide u crkvu, ponekad �ak ni nedjeljom, protiv Boga i vjere nikada ni�ta nije rekla,
ali su mu njene izjave o sve�enicima bile zazorne, na kraju je polazila misu samo o
Bo�i�u i Uskrsu, no djecu je odgajala u Njemu, hvala Mu budi. A koliko je novaca
samo dala toj stranci, kojoj je i sam oprezno pripadao, ni sam Bog ne zna. Vo�a! Za
mene postoji samo jedan vo�a i on �e nama Sudnjega dana, stra�an, nemilosrdan i
milostiv, pokazati gdje �emo �ivjeti �ivot vje�ni, o Sveta Majko, u tebe se u tom
�asu ufam.
Nije to bilo jedino iznena�enje ranoga braka Petra Kolara kojemu je u to
vrijeme umro otac, a bra�a se razdijelila, on je svoj dio prodao

Iveku koji se bogato o�enio i imao gotovine. Kupili su ku�u u Vo�arskoj, neveliku,
spava�a soba je gledala na vi�nje u vrtu i tu se zbilo, ne odmah ali poslije prvih
nelagoda, neka strana strast koju je pripisivao mad�arskoj krvi i grozio je se jer
je bilo o�ito da nije upravljena samo za�e�u, molio je Boga da joj oprosti i
prekri�io bi se svaki put kad bi joj pristupao, kao prije jela.
Branimir je i dalje dr�ao ruku na Teninu koljenu, drugom je nabadao narezanu
govedinu i prepredeno se smje�kao, sve dok nije osjetio neke tu�e prste �to ga
neugodno dirnu�e, i on, crven u licu, zirnu preko Tenina tanjura prema Ferdi koji
je nutkao Luja i dr�ao vilicu lijevom rukom.
Tena je mudro �utjela, neznatno rumena.
Branimir naglo povu�e ruku i upita:
� Mama, je li u tvojoj familiji bilo ljevaka?
� Ne � podigne Ana obrve. � Kakvo je
to pitanje?
� Pa, vidi�, kod Ferde se pojavilo.
� Zbilja � re�e Ana. � Ferdo, kako to
jede�?
� Stisnuli su me na kandelaber kod spro
voda � odgovori gimnazijalac mirno. � Ne
mogu micati prste na desnoj ruki.
Ispod stolnjaka stisne prstima desne ruke Tenino koljeno.
� Zakasnit �emo u kino � ustane Brani
mir. Prokleti balavac, sedamnaest mu je godina i
taj da mi pokvari ljeto, da nije Tene sada bih bio
u �panjolskoj, mo�da u Maroku, tko zna.

Petar Kolar ga je nazivao skitnicom. Od petnaeste godine Branimir je lutao isprva

Sljemenom, Zagorjem i Turopoljem, s ruksakom na le�ima i crvom vriti, kako je
govorila teta Zora, s preporukama za gvardijane kojima se dje�ak svi�ao iako je
mogao pojesti kao dva fratra zajedno, pro�loga ljeta je �to vlakom �to biciklom
stigao do Marseillea. U Zagrebu je iskreno volio samo tr�nicu, rado je i�ao na plac
i mirisao naran�e. Ana je osje�ala u svom najstarijem, svom voljenom sinu njoj
stranu �e�nju za ino-stranstvima, koja �e ga uskoro i definitivno odvu�i u svijet.
Takav je bio i njen brat Kolo-man, za kojega su tvrdili da je �vahzinig jer je po
�itav dan landrao okolo s Ciganima i cirkusanti-ma, a sada vele da ima vinograde u
Kaliforniji. Mo�da. No za pismo i marku nema ni centa.
Ferdo poku�a ugurati palac i ka�iprst me�u Tenina koljena, ali ih ne uspije
razmaknuti. Tim so�nim, �vrstim koljenima stiskala je �drijepca, trljaju�i se o
sedlo, zajapurena, mutnih o�iju me�u bijelim guskama.
� Ima jo� kuglofa, Tena � rekla je Ana
kad je djevojka naglo ustala.
� Fala teta, ja ne bi � pogledala je Ferdu.
Branimir ju je nestrpljivo �ekao, igraju�i se
nervozno d�epnim satom. Ferdo stavi desnu ruku na stol i opazi da je Hinko
pripremio katapult od �lice i uperio ga, s komadi�em kruha kao streljivom, prema
Luju.

� No! � prijekorno zagun�a Petar Kolar,

koji je i sam vidio.
Ferdo lagano tresne Hinka po tjemenu, dje�ak problijedi, spusti �licu, dohvati
vilicu i svom snagom je zabije u stol, tamo gdje je sekundu prije le�ala Ferdina
nadlanica.
� Hinko, u sobu! � razljuti se Petar
Kolar. Dje�ak �mugne izme�u Tene i Branimira.
� Taj mali nije normalan � izjavi Ferdo
promatraju�i vilicu koja se pretvorila u glazbenu
vilju�ku.
� Nije � re�e Branimir na vratima. �
Mama, s njim ne�to nije u redu, na �asnu rije�.
� Sve je dobro � promrmlja Ana. � Sve
�e biti dobro.
Sudbina je dovela Hinka i Lidu u njenu ku�u, kao zamjenu za Domagoja i Lovorku.
Obe�ala je njihovoj majci da �e se poslije njene smrti brinuti za mali�ane kao za
ro�enu djecu, i to je �inila. Hinko je bio �udan, ali joj se znao uvu�i u srce.
� Dovi�enja � pozdravi Tena. Ferdo se
okrene i mahne joj, a Branimiru uputi mili
osmijeh: � Uzmite zadnji red balkona, tamo se
najbolje...
Branimir zalupi vratima.
� �to se tamo najbolje? � smrkne se
Kolar.
� Tamo se najbolje vidi, tata. Za�to ti
nikad ne ide� u kino?

Na stepenicama nalete Tena i Branimir na Jtrica Ivana. �epao je vi�e nego ikad, a
na Idmori�tu bi zastajao da napuni zrakom davno |rostrijeljena plu�a.
 � Ma�ka su zebrali � re�e Ani kad se
smjestio, odbiv�i ru�ak. Jeo je u �Lova�kom
rogu�, tamo mu se neobi�no svi�alo, jer je bilo
otmjeno i konobari su mu govorili milostivi
gospodine, a on si je to mogel priu�titi, imal je
grunta v Konj��ini i Zlataru, i lepe vinograde
kod Stubice otkud mu je bila �ena.
Ana samo kimne glavom.
� Bil si na sprovodu, Ivek? � upita ga
Petar.
Bio je, prespavao je kod jurista Frange�a od �enine familije, i sad je do�epal
samo da se ne veli kak se ni do�el pokazati pri Petru.
Imao je vi�e sre�e nego �tef, iako su skupa tjerali Talijane prema Tagliamentu
a ovi su be�ali kak zajci, ipak je �tef a nekaj strefilo, u glavu je dobil, Monte
Maggiore je jo� vidio i poslije ni�ta a padala je takva silna ki�a da mu je isprala
mozak, Ivan je bio mo�da osam kilometara daleko pod generalom Borojevi�em i ga�ao
nesretne bersaljerose koji nisu pokazivali ni najmanju �elju da se tuku, tek bi tu
i tamo koju

opalili, ni na Tagliamentu se nisu zaustavili, do Piave je Cadorna o�ajavao i tek

se preko nje ukopao, pet milijuna kutija mesa, sedamsto tisu�a kutija somovine, pa
kava, �e�er, biskvit, al' su se dobro najeli vla�kog provijanta, ba� je grizao
biskvit kad mu je Bartol iz velosipedske jedinice javio za brata.
� Videl sam maloga � poka�e prema
vratima � jo� se srdi na mene?
� Ma kaj onda � re�e Ferdo pipaju�i
�unku �to je virila iz ko�are � pravi se va�an. Ja
vas imam stra�no rad, stric Ivek.
Stric i Branimir gadno su se bili pograbili lani, o tome je Branimir pri�ao
Teni dok su i�li prema Tu�kancu, a sve zbog zelenog kadra i Bajnskih dvora, takvog
dvorca nije bilo u Zagorju, takav dvorac se mo�e samo sanjati predjutro, a iznutra
Murillo, Anthonis van Dyck i Rubens, Diirer i Rembrandt, Lenbach, a mramornih
kipova, bronce i alabastera... je, ali se lani na svadbi male Micike, k�erke brata
si Andrije, Ivek tak nalil da je sve ispripovedal, kak se odmetnul od regimente pa
je puno svinjarija napravil o kojima se ni pijan ne ufa pripovedati, ali kaj je �
je, onom gadnom grofu Festeti�u napravil je borme� velikog vraga kad je s pajdasima
kaj su vojski Nj. Veli�anstva kak i on riti okrenuli jedne no�i hiljadu devetsto
osamnaeste v Bajnske upal, samo je majordomus bio na vrhu zavojitih stepenica s
kuburom u ruci i uspio ustrijeliti Ver�eka iz Marofa prije nego su mu Ivanovi

de�ki napravili takvu rupu na grudima da se kroz nju vidio lijepo poslagani
Severporculan, gdjekoji naravno razbijen mecima, sluge su se razbje�ale kud koji,
nije to njihova stvar, grof je ionako bio u Grazu, a jednu su sobaricu uhvatili i
malo ju gnjavili na perzeru ali je ostala valjda �iva, no, je, pone�to su uzeli od
onoga �to je grofica Terezija Raczysky donijela Erdodvju u miraz, a ostalo
zapalili.
Branimir je tada planuo: �To si bio ti! Najve�u zbirku u Hrvatskoj!� Nije vi�e
htio ' sjediti kraj njega.
Na svojim putovanjima Branimir je pretra�ivao samostanske tavane i selja�ke
podrume. Imao je ve� lijepu malu zbirku.
Tena je slu�ala i smje�kala se, ne�to Branimiru, a pone�to mu�karcima u
prolazu, a oni bi zastajali i gledali za njom ili bi se okretali kora�aju�i dalje i
sudarali s rastresenima koji su na pristojnom rastojanju do�ivljavali Tenu
odostraga.
Branimir je bio bijesan, ali i ponosan �to ga vide s ljepoticom Tenom, takva ni
Kozar�eva nije bila u dobrim danima, zbilja je prelijepa. Ushitio bi se svaki put
kad bi okrenula glavu prema njemu da ga �togod kratko upita.
A Tena je doista pa�ljivo slu�ala navudre-nog mladi�a, koliko je to ona ve�
mogla. Branimir je dosta znao o umjetnosti, slikao je ali �e se ujesen upisati na
filozofiju pa �e i za ostale biti student a ne samo za Roziku kojoj je budu�a

njegova titula silno imponirala, o gotovo svakoj zgradi znao je poneku anegdotu, o
Ka�i�evu kipu i Milo�u Zecu koji je stanovao u ku�i �Narodnih Novina� na uglu
Frankopanske i ulo�io protest banu da ne �eli svaki dan gledati sa svog prozora
katoli�kog fratra, Tena se smijala, ne preglasno, i Branimir je u�ivao u svojoj
elokventnosti dok nije shvatio daje mladi kreten u uniformi poku�ao pro�i a da je i
ne pogleda, pa mu je na taj na�in skrenuta pa�nja.
� �uj, Branimire � upita Tena i on ugleda
vr�ak njena jezika medu zubima � jel' da si to
pro�itao kod Kr�njavog?
� Jesam � prizna mladi� razo�arano i
neznatno porumeni, uhva�en u kra�i.
� A jel' on zbilja bio tako pokvaren stari
gospodin kako se pri�a?
� Aha. Vele da je. Imao je jednu sobu za
moliteljice. S tvrdim, �irokim otomanom.
Tena osjeti da su joj se bradavice malo ukrutile, �to ja znam za�to je tako,
ali volim starije mu�karce, nije valjda zbog... ma gluposti, ne�to moraju imati i
ne�im me moraju imati u rukama u �aci ne�im mi moraju prijetiti i zbog ne�ega im se
moram podati u svakom u�itku ima malo mr�nje malo boli malo straha i malo sasvim
malo ga�enja a dotle �u malo vu�i za nos toga Branimira, ba� je �ik i dobro odgojen
i duhovit ali se po meni ne�e penjati nikakav drhtavi maturant kako god na�itan bio
ho�u na trbuhu jednu izra�enu ruku kao �to je... ma gluposti ali da ba�

takvu da mi se ne �ure�i pribli�ava dok kle�im s rukama na otomanu ispod slike

Vlaha Bukovca i podigne mi haljinu dr�kom �tapa...
Jo� je bilo dosta narodnih no�nji, �andari su uznemireno brisali znoj sa �ija.
� Tena � upita promuklo kad su se
pribli�ili kinu � tebe ne smeta �to si mi sestri�
na?
� Ne, pa ja volim �to sam ti sestri�na.
� Zna� na �to mislim.
� Na �to? � osmjehnulase. � A,to!Samo
da tata i Maja ne saznaju, zna� kakva je Maja. Pa
ba� da nas i vidi � nastavi bezbri�no � �to me
briga, ionako ne�emo i�i do kraja, ne? Ipak sam
ti sestri�na.
Branimir zastade, ali kad ona nastavi prema gu�vi pred blagajnom, potr�i za
njom. Sutra se vra�aju u Lomnicu, mo�e mu sto puta biti sestri�na ali �e j e...
prokletstvo, ne�e, �ak nij e bio siguran da li bi i mogao, prokletstvo, sada je
mogao biti u Barceloni, imao je tako krasne preporuke.
� Ali ja te volim, Tena � uhvatio ju je za
ruku dok se bagdadski lopov spretno verao po
krovovima. Ona mu uzvrati stiskom i ta mu
toplina vrati nadu.
� Pa kako me ne bi volio � re�e dosta
glasno i zirne prema gospodinu sa svoje lijeve
strane, a on se javi iz mraka srditim ka�ljuca-
njem.

Tko je dr�ao do sebe, toga se-ponedjeljka nije pojavljivao u kavani, barem ne u

Velikoj kavani, ali je Tena tako rijetko dolazila u Zagreb da joj Branimir nije
mogao odbiti. Upozorio ju je da ima samo za bijelu kavu, jedva toliko, na �to je
Tena izvadila za�u�uju�e krupnu nov�anicu pa su popili i pernot, a stari je konobar
zanjihao glavom kao sjeverni medvjed kad je gospo�ica popila pi�e u jednom,
lomni�ki o�trom trzaju.
Kod ku�e je Hinko kle�ao na kukuruzu i Branimir izrazi neslaganje s tom
pedago�ki krajnje primitivnom metodom, koju je nekoliko puta u djetinjstvu i sam
iskusio. Me�utim, Petar Kolar je nepokolebljivo sjedio kraj prozora i �itao ��ivote
svetaca�, mama je sjeckala ostatke govedine da napravi salatu za ve�eru, a djeca su
oprezno i tiho obilazila Hinka. Zaboraviv�i ve� da ga je ka�njeni toga dana
namjeravao pribiti na dasku, Lujo je sjedio na �tokrlu i �alio Hinka,
I
navla�e�i preko o�iju duge, kovr�ave vlasi da sakrije suze, kako lijepu djevoj�icu
imate govorili su nepoznati sve donedavno, pa i sad je

izgledao kao curica odjevena po mu�ki. Nije mu bilo jasno kako Lida i Lena
ravnodu�no uma�u kekse u �aj i �licom izvla�e sme�u, slatku ka�u.
� A �to je u�inio? � upitala je Tena.
Kolar pre�u pitanje, pa Ana preko volje objasni da je mali opet bio kod
profesora Gaude na Maruli�evom trgu, ovjesila je habsbur�ku usnu kad je izgovorila
prezime gospodina poduzetnika koji je u dubokim pedesetim, nakon �enine smrti,
otkrio spiritizam, i sa suprugom je mnogo puta razgovarao, nije bila zadovoljna na
onom svijetu a najvi�e su joj falili �trukli, cirkus je nastao tek kad je po�eo
lije�iti bolne gledaju�i ih netremice modrim o�ima i govore�i: idite, bit �e dobro,
toliko se pro�uo da su dolazili pod njegov balkon kao u Lourdes a on se pojavljivao
svakih petnaest minuta, mu�karci bi poskidali �e�ire a �ene se kri�ale, u dva u
no�i ve� bi dolazili seljaci, oko pet je vrvjelo, u osam je trg bio krcat, maheri
su nanju�ili posao, osam sladoledara se poslagalo uz ogradu, do�ao je bogme i
pe�enjar i zamirisale kobasice, a prodalo se na kilograme krunica, �kapulara i
kipova sv. Antuna, tako se i stari Gauda zvao, novinare nije primao, tek gaje
policija pritisnula i zato je stavio na vrata ceduljicu da je otputovao.
Bilo je to pro�loga ljeta. Petar Kolar je vjerovao u lurdska ozdravljenja,
vjerovao je Majci Bo�joj Bistri�koj, jer je i samom njemu pomogla i dala mu ne samo
du�evno zdravlje, ali taj Gauda je obi�ni �varckinstler i �vindler,

Micikinoj mami koja ima rak na licu ni�ta nije bolje, a pri�alo se daje stari sklon
sodomiji, to je i odlu�ilo da Hinku zabrani posjete �udotvornom gospodinu
poduzetniku no mali se iskradao iz ku�e ili se dugo nije vra�ao iz du�ana, nekoliko
puta su ga vidjeli kako izlazi iz Gaudine ku�e, a jednom se i sam Gauda pojavio u
Preradovi�evoj kod Kolarovih, gledao ih je �udnim, modrim o�ima i strpljivo
obja�njavao da ni�im ne nastoji privu�i dje�aka, da ovaj sam dolazi, premda nije
bolestan, tijelo mu je �vrsto, pametan je de�ko, no ima ne�to �to on, Gauda, ne bi
Kolarovima htio zatajiti, kad su jednom sjedili sami u njegovom tagecimeru
javio se ortak Cindri�, onaj koji je ubio tasta i staru slu�kinju, a sam se
objesio, javio se re�e Gauda, sam od sebe, i obra�ao se samo Hinku kao da se
odavno poznaju, osjetio je neobi�no po�tovanje u glasu Kalmana Cindri�a... Petar
Kolar je ustao, bez rije�i otvorio vrata i zagledao se preko gospodina Gaude, koji
je pokupio �e�ir i sebe.
� Ferdo ga je na�ao pred haustorom Gau
dine ku�e i doveo doma � zaklju�i Ana.
� Mama, nisam bil gore � javi se Hinko.
� Mama, ti zna� da ja tebi nikad ne la�em.
� Znam, srce � Anin glas je bio topao,
toliko,da se Branimir lecne i jedva sakrije
nelagodu.
� Mama, mogu se sad dignuti?
Ana pogleda prema �vrstom profilu Petra Kolara, odlu�i umjesto njega, kimne
potvrdno.

Hinko ustade trljaju�i bolna koljena, prkosno pogleda Branimira i Tenu, a kad pro�e
pokraj maturanta nezahvalno prosik�e: �Pojedi moju ve�eru, govno.� Branimir zamahne
nogom, ali mu sitna dje�akova stra�njica izmakne za centimetar.
� No! � prijekorno progun�a Petar Kolar.
Tena odu�evljeno klikne, Branimirova cipela je udarila o kredenc, mann kann
nichts machen slegne Ana ramenima i ponudi im �inkenvur�t, Tena je imala apetit i
o�i zimske vu�ice a Branimir grizao usne, ima i kod nas nadrilije�nika pri�ala je
Tena �va�u�i, tata ih zna, a kako i ne bi kad je i sam pomalo nadrilije�nik pa i
lije�nik, seljak pametno rezonira, kog vraga bi pla�ao doktoru da mu veli koji
lijek da uzme kod apotekara, ko da gospon apotekar i sam ne zna koji je lijek
dobar. Znao je Vi�njevac o babama i travama, o �kakljivim na�inima, pri�ao je
svojim k�erima, on im je sve pri�ao, bio je slobodouman �ovjek i nije se cifrao kad
su ga pitale, �ena mu je umrla kad su djevoj�ice bile male i on im je morao
objasniti sve �to bi im ina�e otkrila majka, Tena je sanjala kako ide u ko�ulji za
Perom vra�arom �to se doselio iz Bosne i gleda u jatagan svjetlucav na mjese�ini,
te dolaze tako njih dvoje do nepoznata groba zastaju ona skida ko�ulju i ostaje
gola pred �utljivim jataganom legne tako na grob glava na glavu groba a noge k
nogama mu�karac se nagne

nad nju i promotri je kimne i no�em iskopa rupu u zemlji ponad njene kose opkroji
grob izvadi pijetla iz vre�e i odsije�e mu glavu krv lipti po Teninoj ko�ulji
odstupi ne�astivi pa zakopa ko�ulju u rupu vrhu njena �ela. Da, a posebno je
voljela pri�u o Gheelu kamo su dovodili lu�ake. Upita, izme�u dva zalogaja, znaju
li za tu pri�u. Branimir se nalakti, spreman da saslu�a, a Lida i Lena na�ule u�i.
� Bila jednom jedna irska princeza, zvala
se Dvmpha i tako lijepa da se otac zaljubio u nju.
Da ne padne �rtvom grije�ne strasti, pobjegne
Dvmpha iz Irske i stigne u Belgiju. Ali se otac
uputi u potjeru za njom, prona�e je i ubije.
Petru Kolaru ispadnu iz ruku ��ivoti svetaca�.
� No! � progun�a prijekorno.
� To mi je pri�ao tata � osmjehne se Tena
nevino. � Svi�a vam se? � upita djecu.
� Meni se svi�a � potvrdi Lena. Lida je
�utjela, zami�ljena.
� Ba� je lijepa, samo je kratka � re�e
Lujo, a Petar Kolar izjavi da �e po�i na ve�ernju
misu, nikad mu se taj apotekar nije svi�ao,
zavr�it �e u paklu gdje mu je i mjesto, kako sam
odgaja k�eri oprosti mu bo�e, a na kraju �e sve
zakartati, sa�uvaj me od zla.
�

6
Ferdo se lagano preznojavao pred vratima na kojima je pisalo Antun pl.Gauda i
jedva se otimao sna�nom nagonu da klisne niz stepenice. �uo je ve� neravnomjerne
korake, bit �e to Gaudina doma�ica, i bila je, takav �udotvorac ne bi smio imati
kriplavo osoblje jer mu ru�i ugled na prvom koraku, stara upita mladi�a �to �eli i
on re�e da bi porazgovarao s gospodinom Gau-dom o vrlo delikatnoj stvari, koga da
najavim pitala je i Ferdo re�e svoje ime i prezime, na �to vje�tica zna�ajno
podigne guste obrve i pripusti ga u predsoblje s bakrorezom Nikole Ma�i�a.
Mo�da �e Gauda re�i da me ne �eli primiti, nadao se Ferdo, ali se starica brzo
vratila i pozvala ga da u�e u salon.
Balkonska vrata bijahu zatvorena, zavjesa napola navu�ena, a Gauda je sjedio u
polumraku, ljubi�asti ku�ni ogrta� s crnim reverima, i nije �itao �Kabalu� nego
nastavak Zagorke u �Jutarnjem listu�, nejasno je ne�to promrmljao u odgovor na
Ferdin ponizni pozdrav, zapalio stolnu svjetiljku na �rajbti�u, odlo�io novine,
upleo prste na trbuhu i �ekao.

� Ovaj, kao �to sam rekao... stvar je

delikatna � osvrne se Ferdo prema doma�ici.
Ona postoji jo� tren na pragu, a zatim se na
Gaudin mig povu�e.
� Sjednite, mladi �ovje�e � ponudi mu
Gauda naslonja�. � Da �ujemo, �to je to delikat
no. � Niste valjda u drugom stanju?
Ferdo pocrveni. Imao je razra�en plan razgovora, a najva�nije od svega
bilo je da ga on odi i dovede Gaudu do svrhe. Od koje �e, nadao se, imati sasvim
odre�ene koristi.
� Nije to � uspije se hladno nasmije�iti i
�to le�ernije smjestiti u jastuke naslonja�a. � I
ne radi se o meni. Sasvim iskreno govore�i,
gospodine Gauda, popodne sam vidio da Hinko
izlazi iz va�e ku�e. Odveo sam ga doma. Moji
roditelji su, ovaj, neugodno iznena�eni da poslije
svega vi i dalje odr�avate, no... mislim re�i da
dje�ak dolazi k vama usprkos njihovom proti
vljenju.
Poku�avao je izbje�i Gaudine modre o�i, pa mu je pogled skakutao ljubi�astim
ogrta�em i debelim sagom.
� Koliko vam je godina? � upita Gauda
umorno.
� Sedamnaest... skoro sedamnaest.
� Uzmimo da je sedamnaest. Za te godine
izra�avate se vrlo dobro. Vi �ete biti pravnik, ne?
� Mislim da ho�u � ustvrdi Ferdo. Pro
kleti vje�tac, ali mo�da mu je Hinko pri�ao. U
svakom slu�aju opet on postavlja pitanja.
�

� �eka vas blistava budu�nost � ustade

Gauda i zagleda se u trg na kojemu su �mirkala
svjetla. Ponad Sljemena nakupili se tamni ve�er
nji oblaci a u pukotini me�u njima rastezao se
ru�ni pas.
Vjetar mu izdu�i le�a i prekine ga napola.
� Vi ste me do�li ucijeniti, je li tako? �
re�e Gauda ne okre�u�i se.
� Kako mo�ete i pomisliti! � sko�i Ferdo.
� Koliko vam novaca treba?
Sve je propalo, on zna, gdje je ta moja diskretna najava, zatim vrlo op�enit
govor o potrebi razumijevanja ljudskih sklonosti, premda naravno postoje razlike,
radi se o djetetu a ne odraslom �ovjeku koji odgovara za svoje postupke, prefinjeni
pasa�i s natuknicama o zakoniku i na kraju Gauda, slomljen i prestra�en nudi novac,
dr��u�im rukama kopa po ladici secretai-ra i vadi dvije, ne, �etiri, ili mo�da pet
tisu�a.
� Mali danas nije bio kod mene, ve� dugo
uostalom nije dolazio � progovori Gauda � i to
je �teta. � Znam �to mi �elite imputirati i
uvjeravam vas: ako bilo �to poku�ate u tom
smislu, na�i �ete se u neugodnom polo�aju. Moj
odvjetnik drBernardi� odmah �e se pobrinuti,
kao �to je u�inio sa svima koji su me obijedili da
izvla�im korist iz lije�enja.
Ferdo oblizne suhe usne.
� Dakle, s te strane razgovor smatram
zavr�enim � zaklju�i Gauda. � Nego, ima ne�to
drugo...

Gimnazijalac vi�e nije mogao izbje�i modre o�i, i prepusti im se, osjetiv�i ugodno
propadanje.
� Vi ste, vidite, takva jedna priroda, takvi
ste se rodili i basta. �ivjet �ete dugo, u�init �ete
mnogo dobra i mnogo zla, vidjet �ete zgrade
grada i oblake nad njima, ali nikada ru�nog
crnog psa presje�enog nadvoje, ni protuma�iti
poruku drhtaja voljene �ene. Sjekirom �ete raz
valjivati ormare ljubavi, koje mo�e otvoriti blag
potis du�e. Bavit �ete se zlo�inom i zlo�incima, a
ostat �e vam nedoku�ivim tajanstveno struganje
po vratima dobra, dirljivo zavijanje u dimnjaku
za olujnih zimskih ve�eri... A on se mo�da jo�
mo�e spasiti, mladi gospodine Kolar.
� Tko, gospodine Gauda? � glupo upita
Ferdo.
� 0 Hinku govorim. Vrlo, vrlo zanimljiv
dje�ak, ali ono �to sam vidio u njegovoj du�i,
nasmrt me je prepla�ilo. �teta, ka�em, da va�i
roditelji imaju prema meni takav animozitet. Ja
ga ne mogu spasiti, vjerojatno, ali ga mogu
kontrolirati. Mo�da... Ali �to se tu mo�e �
otrgne Gauda o�i od Ferde i njegovi glatko
obrijani obrazi omlohavi�e.
Odsutno se osmjehne i krene prema secre-tairu, izvadi petsto dinara i stavi ih
me�u Ferdine noge, lagano mu pritisnuv�i ud.
Ferdo se na�as uko�i, ali se Gauda ve� bio okrenuo i sjeo za pisa�i stol.
Gimnazijalac oprezno pokupi nov�anice, stisne usne i odlu�i da

sada ima pravo na zavr�nu re�enicu izjalovlje-nog govora.

� Zna�i, dogovorili smo se, gospodine Gauda � re�e glasno, ustaju�i. � Nikom
ne�u pri�ati o ovom, neka ostane me�u nama. Dovi-�enja � po�e prema vratima, ali
kad je htio dohvatiti kvaku, vrata se sama otvore i vje�tica mu za�eli laku no�.
�uo je Gaudin smijeh dok je prolazio predsobljem. �uo ga je jo� i pred vratima
paziku�e zgrade broj pet u Meduli�evoj, gdje je mamina prijateljica Zora Bedekovi�
imala salon, za odijevanje gospo�a iz boljeg dru�tva. Marta Srkulj se iznenadila
kad joj je mladi gospodin bez rije�i pru�io dvjesto dinara, toliko novaca odvajkada
nije vidjela na kupu, i vrlo je susretljivo uvela Ferdu Kolara u malu kuhinju,
pozvala Ru�u iz sobe, sretno namignula i izjavila da �e skoknuti do du�ana po
pra�ku salamu, �to je Ferdo rado odobrio i ostao sam s djevojkom. �inilo se da je
zaljubljena u njega, no vrag �e znati, bolje da malo podma�e majku a k�eri ne�e
ni�ta u�initi, malo �e je pipkati i zavla�iti j oj jezik u usta, hvala bogu i
gospodinu Gaudi, mo�da joj ne�e stavljati samo jezik u usta jer stvarno je udovici
napravio Bo�i� usred ljeta, jadna �enska kako se mu�i za mizernu pla�u a mo�da taj
njezin pijanac i nije mrtav, postojali su znaci da pridr�ava �ankove na Su�aku.

Apotekar Vi�njevac bio je deset godina stariji od Ane Kolar, pa ako je i nije
obasipao tolikom ljubavi kao za kri�eva�kih dana, to vi�e je cijenio njen zna�aj i
ponekad �alio �to se udala za Petra Kolara s kojim je bio u korektnim odnosima ali
mu se iza le�a podsmjehivao, mr�avom li�ioltaru, a kad bi ga opona�ao u svom
veselom lomni�kom dru�tvu �ak je i �upnik ridao od smijeha, oprosti mi bo�e, glasno
je praznio nos i udarao se po koljenima.
Branimir je gledao kroz otvoreni prozor na ulicu, rijetki automobili pla�ili su
nesvikla konja upregnuta u fijaker �to je �ekao da ih odveze, a seljak je drijemao
opu�tenih ruku me�u ra�irenim nogama. Upravo je bio odlu�io, �vrsto, da se ne vra�a
s Tenom u Lomnicu, kad mu se djevojka pribli�i, re�e ne guraj se i odgurne ga
bokom, lagano i meko, priljubi se uza nj i nasmije�i, pa on odlu�i da ipak ode u
Lomnicu, takve nema ni na kraju svijeta.
Ferdo je zbog ne�ega bio izvrsno raspolo�en, dakle upravo nemogu�. Uspio je
pri�apnuti

Rakiju nije odbio. Branimir i Tena skoknuli su do �Kuglija� po Lotreamona, a

Ferdo je pa�ljivo slu�ao razgovor jer o maj�inoj obitelji nije previ�e znao. �udni
ljudi. I ta tetka koja se udala za Tur�ina i pre�la na islam, i za koju tata nije
htio ni �uti. Koliko je shvatio, Tur�inu vi�e nije i�lo kao prije.
� I njih �e upropastiti do kraja � slo�io se
Vi�njevac. �Jeste, i njima �e da padne sleme na
teme � rastegnuo je opona�aju�i starog Baju, a
radio je to maestralno. Kad je primijetio da Ana
nije odu�evljena Ma�ekom, pretvorio se u kupi-
ne�kog gazdu i tvrdio da nije tako gingav izbor
za godine pred nama, je draga moja Kolar ovica
ja se znam kesiti i premetati vru�e ko�tanje po
rukama, znam se pri�majhlati kad treba i onda
odozdol vudriti, ipak sam ja ovak mali najve�i
hrvatski politi�ar, bute vidli.
� Ne, nije naivan kao Stipica � progovo
rio je Vi�njevac svojim glasom i vratio crte na
mjesto. Apotekar nije pripadao nijednoj stranci,
ali je u svima imao dobrih veza, njegove intimne
�elje nisu i�le dalje od autonomije za Hrvatsku, a
Ana je takvu nagodbu energi�no odbacivala.
Bila je za federaciju, makar i to nevoljko, prili�no
realno jer velike sile nisu pokazivale namjeru da
podr�e amputaciju, Evropa se jedva oporavila
od rata a podr�avati nemir na Balkanu, proklet
stvo, kosa im se dizala na glavi od tih povelikih
muda na europskom tijelu, s tim silnim vjerama,
narodima, plemenima, jezicima, ni vrag se tu ne

mo�e sna�i, kako bi bilo lijepo imati jednu Zapadu odanu Jugoslaviju s jednim tamo
jugoslavenskim narodom, da si �ovjek ne razbija glavu.
� Ma novac, draga Ana, novac � gun�ao
je Vi�njevac pospano. Stvari su tako jednostav
ne. Po�elo je onda kad je Stipica i�ao dirati u
gospodsko dete, ma s Radom je dirnuo u Baju i
korupciju, a Baja je bio Srbija, o�e� ne�e�, i ma
koliko je seljak srbijanski vikao tada i vi�e sada
da je Rade bandit jedan i fukara belosvetska,
more pustite mi dete, dabome, dete pa vole �e�er,
mo�e da bidne da takvi zlonamerni glasovi
kru�e, samo i� se ne brinite o toj, sve �emo da
uredimo. Jeste � uozbilji se Vi�njevac � a zna se
tko je na vrhu hrpe i tko je Puni�in ka�iprst na
kokotu. Ima Aca odgovor na hrvatsko pitanje.
� Misli� da je zbilja znao?
 � Ma nego. I nije njemu Puni�a tako
nepoznat. Pri�a zubar Paveli� da ima ne�to
izme�u Ace i Puni�e, puno dublje, govori se da je
Puni�a iznio iz vatre prijestolonasljednika kad
mu je �rapnel odnio... hm, testis.
Ana se uko�i. U ku�i Kolarovih neke su se rije�i izbjegavale, �ak i u latinskom
celofanu.
� To �to�ta obja�njava � smje�kao se
Vi�njevac i pipao jetru. Umjesto u javnu ku�u,
mogao je sko�iti do specijalista, drStupar mu je
ve� dao do znanja da bi ga jetra mogla do�i glave.
Jednojajni kralj. Jedna dr�ava, jedan narod,
jedan kralj, jedno jaje. Vrlo prosto.

� I sada �uft ve�era s upraviteljem zatvo

ra, sto posto.
� Dabome � rastegne Vi�njevac zami�lje
no. � I jo� �e mu bolje biti.
� Trebalo bi ga dovu�i u Zagreb i tu mu
suditi, na Jela�i� placu. Ali tko �e to u�initi?
Ana pogleda u Ferdu i on zagrize usnu. Godinama poslije sje�at �e se toga
mo�da slu�ajnog pogleda, zbog mame �e �etrdeset i druge nagovarati pukovnika
Brunera da odobri otmicu pritajene sline kara�or�evi�ke.
Rozika se vratila s uznojenom i gladnom djecom, jadaju�i se da ona vi�e nemre z
njima na kraj, jedino ju Lujo jo� posluhne ali na druge se mora derati kak filarka
i opet ni�. Minutu poslije stigao je i Kolar.
Vi�njevac se oprostio tek oko tri, pri�ekao je da Tena i Branimir ru�aju, a i
sam je na kraju ne�to prezalogajio, pa su na Ferdin nagovor i seljaka pozvali gore
da ga �lag ne trefi od sparine. Za svoju zabavu, Vi�njevac pri�apne Kolaru gdje je
prespavao, �to nije bila sjajna ideja jer je Petar ba� bio stavio u usta komadi�
kruha. Gu�io se punu minutu.

8
Ferdo se nije prenemagao, selo mu je doista bilo dosadno, u�ivao je lutaju�i
gradom kao Branimir u ruksa�kim landranjima. Nije bio nacistu sa sobom, ono �to je
potvrdio Gaudi bilo je samo djelomi�no to�no, jedna od njegovih zamisli, ali jo� mu
se toliko toga vrtjelo po glavi. Privla�ile su ga ve�e u Vla�koj i Petrinjskoj,
tre�njeva�ke kr�me i ili�ke kavane, subotnja gu�va na mitnici, tajanstvene stra�nje
prostorije �Grilla�, bankovna predvorja i kazali�ne garderobe, mnogokad bi se ljudi
pitali tko je taj svijetlokosi balavac u pre�irokom tankom odijelu koji bezo�no
pilji i prislu�kuje razgovore, jednom je dobio i u�tivo pisamce na ubrusu od
krvolo�nog oficira na nje�nom ljubavnom domjenku, �ako ne prestanete fiksirati
gospo�u u mojem dru�tvu creva �u da vam prospem� a bilo je i slu�ajeva poput onog
na Gornjem gradu, da prigu�e rije�i, a jedan namjerno glasan bariton uzvinuo se bio
tada �ve� i �mokljane uzimaju za konfidente�. Ferdo bi se dizao i odlazio, neznatno
pogo�en, ali mu sretna priroda nije dopu�tala

da ga kosnu takve gluposti i na ulici bi ve� zvi�dukao, pogurao �kripava kolica

radni�ke obitelji izba�ene iz stana ili izvje�banim okom uvrebao �enu koja je
�mugnula u haustor da na brzinu popravi nat �arape, a on je ulazio za njom ve�
naciljana pogleda, uljudno rekao �pardon�, popeo se na prvi kat, pozvonio i saop�io
mu�karcu da gospodin Klobu�ar poru�uje gospo�i da nave�er ne mo�e do�i u dogovoreno
vrijeme na njoj poznato mjesto, sam bog zna kakve su bile posljedice tih �ala.
Nesvjestan da upravo to �ini, Ferdo je prou�avao ljude. Bili su mu jo� prili�no
zagonetni i on ih je izazivao da mu se poka�u u svoj ljepoti svojih naravi. Kad je
otkrio sudnicu, smanjio je opasna pribivanja tu�im tajnama i neprili�ne dosjetke,
pa se od salvati�kog mje�anca koji dobiva nogom u guzicu pretvorio u pa�ljivog
pointera. Tu je sve bilo na kupu. Zlo�in iza razbludna lica naivne seljanke s kojom
bi se �ovjek vrlo rado popeo na �tagalj, ali se mo�da ne bi probudio bez sjekire
zataknute za uho, skru�ena �edomorka stisnutih koljena i �aka, neprozirni
ku�evlasnik koji je �enu otjerao u ludnicu, glasni bolj�evik i �eljezni�ar koji bi
i sada rado zaspao, kao onda...
Mo�da iz istog razloga, Ferdo je volio i kupali�te na Savi, Zagreb u
badekostimima, vedro naguravanje na skliskim balvanima utopljenim u rijeku, mnogo
lijepih nogu otkrivenih do nezamislivih visina, mokru tkaninu pripijenu

uz male, za�iljene toke avarskih ratnica, simpatije otvorene kao ravnica prema
Slavoniji i mu�ni tok jarunskih rukavaca u o�ima pa�ljivo pra�e-nih ljubavnika,
paniku mlade majke, dozivanje na rubu pla�a dok se izgubljeno dijete smije iza
njenih le�a, mu�evi mor�evi izvaljeni na dekama spavaju i sve �uju i sve vide pa
kad �ena za�e u tjesnace drvenih kabina a za njom slu�ajni imalac presvla�ili�ta u
istoj ulici, eto spava�a odjednom budna i nakostrije�ena, spremna na skandal, a kad
vidi da �ast suprugina i ve�ma va�nije njegova nije u opasnosti ne priznaje
posjedni�ku potjeru nego ulazi za njom i u d�epu obje�enih hla�a tra�i novac za
gemi�t, vra�a se prema stolovima i usput flisne dje�aka koji viri kroz rupu na
vratima, lice mu se promijeni pri pogledu na djevoj�e �to cupka na vr�cima prstiju,
uvu�e trbuh i pogleda je tako mu�evno da se ona strese od nelagode, prokleti bili
pomisli djevojka i mahne Ferdi koji je sjedio u tu�em lige�tulu tako opu�ten kao da
se tu rodio, sa zaboravljenim malim ru�nikom preko koljena i ostavljenim novinama
�to su javljale o zdravstvenom stanju Nj.V. Kralja koji da pati od zubobolje i bit
�e mu potreban manji zahvat.
Zoju su zvali Pikula kad je bila mala i lijepo pjevala. Sada je narasla, ali su
je u �malom teatru� i dalje zvali Pikula, i dalje je lijepo pjevala ali teta Alma
nije bila sigurna da je Zojina budu�nost u operi, nije to taj glas, mo�da
opereta...

� I teta je tu � re�e Zoja Ferdi, na �to on naglo odbaci novine, nazove je

la�ljivicom ali u istoj re�enici izjavi da to mora vidjeti prije no �to umre.
Zoja ga zaustavi i poka�e prema babinjaku. Dje�aci su dolje na travi igrali
nogomet i Ferdo im se pridru�i, prvu loptu koja mu je dobro sjela podigne na krov
kabina najbli�ih babinjaku, a kad su ga djeca razo�arano i bijesno okru�ila,
prestra�eno podigne ruke i obe�a da �e se uspentrati po loptu, �to je i u�inio,
nevjerojatno, �aptao je gledaju�i gomilu kvrgava mesa �to se pu�ilo na suncu,
zelenkaste vene slijevale su se u pukotine presu�enih dasaka i u kratkom trenutku,
s raspaljenim podnem nad glavom, Ferdi se u�ini da tu dolje le�e le�evi ostarjelih
Amazonki poslije posljednjeg poraza, jedna preko druge, svu�ene i izmrcvarene.
Gospo�u Almu nije vidio, dobro je sakrila svojih devedeset kilograma, i bilo mu
je drago. Dobaci loptu dje�acima i si�e do Zoje koja je gestikulirala, negoduju�i.
Ponudi joj lige�tul, a sam sjedne do njenih koljena, voda je kapala s mokrih vr�aka
vlasi, Zoja je cijedila kosu �akom, pri�ala je, koljeno joj je mirisalo po rijeci i
�inilo joj se da je kod ro�akinje Tonke vidjela Tenu, na �to Ferdo zna�ajno podigne
obrve i odlu�i da ne zaboravi taj detalj, jer je dobro uhodani fotografski atelier
imao i zgodnu tajnu.
Ne bi bilo lo�e praviti bilje�ke, odlu�i Ferdo gledaju�i Zoju odozdo, volio ju
je gledati otkud

bilo i bila mu je iz svakog rakursa draga, ali je odasvud, i na gracilnom tijelu i

na ljupkoj glavi opa�ao nejasnu slabost, u kretnjama neodre�enu nervozu, da je bio
iskusniji identificirao bi je kao pripadnicu one vrsti �ena �ija privla�nost ne
jenjava do kasnih �etrdesetih ali koje ve� dvadesetih popodne potro�e skromnu
energiju i umorne lije�u u postelju, no Ferdo je imao sedamnaest a ona je bila
glatka i �ivahna i koljeno joj je mirisalo na rijeku i on glasno cmokne, ali je
do�ao vlasnik lige�tula i zahtijevao da se gospo�ica digne.
� Oprostite, ali vi ste se zabunili � re�e Ferdo i stavi ruku na Zojino
koljeno, ne dopu�taju�i joj da ustane.
�ovjek ga izgledom podsjeti na tatu, koji nikada nije htio ni �uti za savsko
kupali�te, vjerojatno bludili�te. Ovaj je, me�utim, imao problema sa
sinhronizacijom lijevog i desnog oka, �to je bilo bitno razli�ito od Kolarova o�tra
pogleda nad uskim nosom. Skre�u�i mu pa�nju na okolnost da je do mo�ebitne zabune
oko lige�tula do�lo zbog toga gospodinova prirodnog nedostatka, Ferdo je polako
ustajao i spreman do�ekao nespretni napad, stu�tio se niz stepenice a Zoja je
strugnula na drugu stranu. Na�li su se na mostu.
Mladi� je bio dobro gra�en. Dok su ostali skaka�i nastojali da budu �to bli�e
povr�ini rijeke, ovaj se popeo na ogradu, ogledavao se kao da nekoga tra�i i Ferdo
otprati njegov pogled do

djevojke u bijeloj suknjici, s teniskim reketom pod rukom, u pratnji brata blizanca
kojemu je nedostajala samo suknjica i ne�to dulja kosica pa da bude pljunuta ona.
Djevojka podsmje�ljivo kimne skaka�u i ovaj podigne ruke. Zoja lagano stisne
Ferdinu nadlakticu. Dolje na kupali�tu mnogi ustado�e i utisnu�e palce u obrve.
Ferdo je u o�ima preplanule tenisa�ice vidio kad se Apolon sunovratio, zebnja
mada podrugljiva, s malim plamom trijumfa, to je za nju skakao, svi se nagnu�e
preko ograde, i tenisa�ica, Ferdo je piljio u njenu lagano izba�enu stra�njicu,
zatim svi potr�a�e na drugu stranu i opet se prelomi�e preko ograde, Ferdo se na�e
nekako izme�u nje i blizanca ali nisu obra�ali pa�nju na nj, dovikivali su se kao
da ga nema, no mladi� se nije pojavljivao na povr�ini.
�utke, usporeno kao na sprovodu, gomila mladih kupa�a vra�ala se prema
kupali�tu polomljenih koljena. Dolje su tr�ali Sokoli, kraji�ni�-ki brkati, bacili
su se s kamenja u odraz mosta, blizanac je vukao sestru, dr�ala je ruku na ustima
kao da �e povra�ati.
Predve�er su Zoja i Ferdo �etali kraj rijeke. Pokazao joj je starog ribi�a;
uvijek na istom mjestu, okru�en crvima i ma�kama, naginjao je nad vodu nakazan nos
na kojemu su visjela jo� �etiri bez nosnica. Valjda tumor, veselo je tuma�io Ferdo,
a onda je pozvao Zoju na kobasice kod �Mlina�. Odbila je.

9
Ana i Petar Kolar rijetko su i�li u kazali�te, Ana ne�to �e��e nego mu� koji je
strast za teatrom i�ivljavao u pontifikalnim misama, do�ivljavao ih je duboko kao
�ovjek srednjega vijeka sacre representationes i s vremenom postao istan�an
poznavatelj ritualnih finesa pa je i iznena�enom Baueru jednom spo�itnuo neprili�nu
�urbu pri abacijalnom obredu, a fri�ki ministranti i�li su mu na �ivce diletantskim
pogre�kama. Latinski nije znao, ali je cijelu misu mogao napamet izgovoriti,
latinski, i pobunio se kad je Ana rekla da bi trebalo govoriti hrvatski. Klasi�ar
Ferdo mu je tuma�io rije�i, i u ocu na�ao prili�no nezahvalna u�enika.
Anini teatri bili su do dvadesetosme politi�ki zborovi, mrzila je statiranje
ali mu�karce nije mogla pobacati s bine pa je to ve�om energijom djelovala u
�enskom ogranku, a u glavnoj ulozi na�la se kad je ono opalila pljusku ministru pa
su je osudili na tri mjeseca, da je nije branio Politeo dobila bi i vi�e. Izrezak
iz novina dr�ala je iznad no�nog ormari�a, uz Radi�evu sliku.

Ferdo je obo�avao kazali�te. Tu su se ljudi pretvarali, to�no je rekao Petar

Kolar mada su otac i sin razli�ito tuma�ili rije�, i Ferdo je od malih nogu, jo� ne
znaju�i za�to ga to pretvaranje toliko zanima, ushi�eno promatrao preobrazbe njemu
poznatih stri�eka u Shvlocke i Harpa-gone, spu�taju�i se niz stepenice, glade�i
dlanom pozla�ene labudove na rukohvatu osje�ao je isti nemir kao kad je sada
silazio mramornim stubama suda, ljudi su neshvatljivi i neuhvatljivi, koliko ih
�ivi u jednom i odakle to, koji je pravi od tih mnogih i kako mu mo�e� vjerovati?
Mama je bila protiv njegovih posjeta ku�i na Pantov�aku, podozriva prema
glumcima, posebno prema glumicama, ali je Ferdi otkri�e �malog teatra� bilo
neobi�no ugodno, tako razli�ita atmosfera od one u roditeljskom domu, mama �e
sigurno vikati, ve� je sat do pono�i, ali je u�ivao u nastavku jubileja gospodina
Falstaffa, gospodina Sebirada i Viteza Tobije alias gospodina Druzovi�a koji je
pomalo u ljetno nevrijeme ali pedantnom to�nosti proslavio �etrdesetu dasku i
dobrano pripit pri�ao Almi o opernim maherima u vrijeme kad je kao buffo-po�etnik
zagazio u taj svijet gdje su svi vri�tali kak nepodmazana vrata, krhka moja nje�na
Almice tepao je primadoni, si mo�e� zamisliti �Lohengrina� pod palmama, Alma
Poto�nik se koloraturno smijala, ba� je �teta da nikad nisu skupa pjevali ali
Druzovi� je bio brzo kliznuo u drugi fah, fah ljubavnika, draga Almice, kad si sad
prelistam afi�e bok i

bogme ak nis sve igral kaj se dalo igrati, osim Salome, al sam bil Ivan �kropitelj
i glava mi je ostala na Mili�inom tanjuru.
Zoja je sjedila pokraj Ferde i srkala ostatke �ampanjca. Nezamjetni, u kutu
salona otvorenog prema vrtu, do�aptavali su se na ra�un gostiju, sretna,
zaljubljena djeca, i pomalo zlurada.
Ku�a na Pantov�aku nije bila Almina, operna diva pla�ala je tek neznatnu
stanarinu za polovicu zgrade Evi Filipovi�, sestri gospo�e Bedekovi� u �ijem stanu
je Ferdo i upoznao Zoju.
Djevojka je zalazila tamo, premda je teta Zora odavno prekinula sve veze s Evom
ve� onda kad se sestra udala za starog Helmera koji je umro to�no tri dana nakon
vjen�anja, on je imao skoro sedamdeset a ona dvadeset i jednu, a nije ih pomirio ni
Evin novi brak s Aleksom Filipovi-�em, teta Zora se uvijek vrlo uvredljivo
izra�avala o tom putuju�em lakrdija�u fru�kogorskom koji se usidrio u Zagrebu nakon
godina protuma-ranih u nekoj srbijanskoj kazali�noj dru�ini. Eva je bila prosje�na
glumica, njeno okruglo lice sa starim, dobrodu�nim o�ima namijenilo joj je uloge
majki ve� kad je imala trideset. Pjevu�ila je, prebiru�i po glasoviru, i nagovarala
Aleksu da ne�to otpjeva, on se ne�kao poput djevoj�ice, da nije njegov fah, da se
stidi pred operskom kremom, mnogo je toga preturio preko glave ali je uvek hteo da
ostane dostojan profesije, da se ne gura tamo gde mu nije mesto, on je acteur i

peva samo njoj i nasamo jer je voli, i zbilja ju je mnogo voleo, �ak bi i neiskusni
Ferdo osjetio da se ne�to te�ko i vje�no provla�i kroz dim cigareta kad bi se Evin
i Aleksin pogled susreli ispod lustera.
Idem u Indiju, vikao je Druzovi� udaraju�i �akom po poklopcu, Eva je naglo
podigla ruke s tipki, prepla�ena, na Mirogoj ide� pokazao je novinar �timac rukom
prema vrtu i nesuvislo nastavio da su u Moskvi o�ivjeli majmuna a u Kopenhagenu
�ovjeka, neki Jakob Nordentof, doktor, u Indiju idem, vikao je Druzovi� skaku-�u�i
kao vidu�aka, tamo ne poznaju tragediju, tamo svr�etak mora biti sretan, nje�na
moja, krhka Almice, vodi me u Indiju.
Mladi, vrlo obrazovani traged Bari�, �alosno je gledao u slavljenika,
sklup�ana na sagu poput psa pod Alminim nogama, a onda mu se pogled zaustavi na
Zoji. Tko je taj nemogu�i deran pokraj nje i �emu se toliko cerekaju? Njega,
trageda, vrije�ao je svaki cijuk iz gledali�ta, a Zoja dobro izgleda i moglo bi
biti ne�to od nje, valja po�ekati da malo sazri, bilo bi zanimljivo razderati
koprenu �udne male djevice, valjda ne�e biti na Almu, no da i bude, tada to vi�e
ne�e biti va�no, Alma je bila ljepotica ako fotografije ne la�u, po�ela se debljati
tek poslije tridesete. Ali tko je taj balavac?
Pri�alo se da je Zoja zapravo Almina k�i. Kad se mala bila pojavila prije
desetak godina, mirisala je po puranima i siru, u kavanama su

spominjali gospodina Kornicera, ku�evlasnika, podsjetili su se da je g. g. Kornicer

imao neodgodivih posala u Be�ui Pe�ti ba� onda kad bi Alma Poto�nik tamo gostovala,
rumor je dopro i do u�iju njegove �ene, bolesne od ljubomore. Sada je bila samo
bolesna i g. g. Kornicer �e uskoro postati udovac.
. Luda i Grobar Druzovi� odavao je nepogre�ive znake da prelazi u nirvanu �
po�eo je govoriti �e�ki.

10
Za Teninu sestru Maju govorilo se da ima slabe �ivce. Kad su se te nedjelje
krajem kolovoza svi Kolarovi dokotrljali u Lomnicu, i�ao joj je na �ivce mirni,
uskonosi Petar Kolar koji ju je pitao je li jutros bila na misi i kad se zadnji put
pri�estila, i�la joj je na �ivce Ana Kolar, za�to nikada ne dolazi� u Zagreb, moji
de�ki te jako vole, svi te mi volimo, nemoj biti takva divljaki-nja, pa daj da te
malo bolje vidim, stani tu na svjetlo, i�ao joj je na �ivce Ferdo i njegov bolni
izraz silom na selo protjerana mu�enika. A tek djeca! Samo je mala Lida bila
dostojna njene pa�nje, �utljiva i odsutna, eto ve� pun sat sjedi u sjenici kraj
bunara, nalak�ena, kao da je osamdeset godina za njom i gleda slike iz duga �ivota.
Prilijepio se uz nju kao mulj uz nogu, usta su mu uvijek bila otvorena,
zadahtani prepeli-�ar u pre�iroku odijelu, Ferdo je slutio da joj ide na �ivce ali
je ba� zato i da ne umre od dosade kinjio Maju odranskim tijekom rije�i
promatraju�i sme�u nogu, govorio joj je o Ru�i i Zoji, blebetao o duhu i tijelu i
kako mu�karac mora

imati dvije �ene a Maja je mislila da bi bilo dobro pogoditi ga kamenom kao �to je
ubijala �abe 'u mo�vari, bio je apsolutno nepodno�ljiv, kla-pavi djevac, kad bi
samo znao �to je sve radila s mladim doktorom Stuparom, umalo je odgovorila Petru
Kolaru kad ju je pitao je li bila na pri�esti, kad bi samo znao odnijeli bi ga
onesvije�te-na u kuhinju gdje je Ana pomagala Teni i slu�kinji Rusi da naprave
objed i na kraju izbacila nasmijanu ljepoticu, kako to taj njen brat odgaja
djevojke, dobro, gimnaziju su zavr�ile, ima dvije godine da je i Maja maturirala, i
�to sada? Udaja? Kuhati ne znaju, Tena se samo zafrkava, a Maja... Maja �e nekoga
unesre�iti.
� Ja bi se okupala � rekla je Maja. Tena je izvodila iz staje svoju �utu
kobilu, dra�esna u crvenim jaha�im hla�ama, u polutami �tale Branimir je umirivao
nervoznog potomka hrvatskog bijelca, Ferdo se ironi�no smje�kao, zavidan, a kad su
se konjske stra�njice odnjihale niz cestu i postale ne ve�e od tr�ka, zijevnuo je i
blazirano pristao na kupanje, premda upozoren da nije pozvan.
Slijedio ju je kroz kukuruzovinu do ribnjaka i dvaput pregrizao jezik da je ne
upita za kostim, valjda ga ima na sebi, no nije imala ni�ta osim ko�e navu�ene na
pone�to atrofi�no ali privla�no tijelo, svukla se pred njim dok je skidao �arape pa
ju je vidio samo s le�a i zapazio nekoliko to�kica na guzovima, upitao ju je dok su
plivali i rekla je da joj otac, ili ponekad drStupar, daju

� To se radi s arsenom � obja�njavao je Vi�njevac Petru Kolaru.

Branimir za�titni�ki zagrli Luja koji je rekao da ga je tamo bilo strah, ima
prekrasan oblik glave raznje�io se Smoljan, kao anti�ki kip �to ga je nedavno
prona�ao u mo�vari, mladi�, jo� dje�ak, bezruk i beznog, �to je sve vidio ukopan u
blatu, koliki su milijuni nara�taja ubadali odlu�ne o�i i zbunjeno odskakali,
koliko se da�devnja-ka u odje�i sa�ivenoj od austrijske zastave parilo u njegovoj
kosi?
Hinko je, me�utim, bio odu�evljen Vi�njev-�evom nekrofilskom zbirkom, Maja re�e
da ponekad poma�e ocu, a apotekar je tvrdio da se radi o zabavi koja mu donosi
dodatne prihode. Izbjegavao je Krznari�ev pogled kadgod bi spomenuo novac.
Kad se mrak spustio do �ilja bukve u dvori�tu, najmla�i bijahu poslani u
tavansku sobu gdje je Rusa pripremila le�ajeve, Kolarovi de�ki i Vi�njev�eve
djevojke naklapali su pod sjenicom, u tami, a u salonu se pu�ilo i pilo, Ana je
bila jedina �ena u tom dru�tvu ali je vidjela jasnije od njih, slo�ila se s
Krznari�em da Radi� vjerojatno nije diktirao Pribi�evi�u ono �to je voda socijal-
demokrata �itao na sprovodu, a dr Stupar se smijao formulaciji da je �kralj u tom
razbojstvu neodgovoran faktor�.
Tenin glas izvijao se ponekad iz sjenice, mek i uzbudljiv. Krznaricu bi se tada
zatresla ruka i pepeo je padao na sag, Smoljanu bija�e jasna u

mraku kao toga popodneva kad je jahala kraj njegove ku�e, rub �a�e je poljubio
umjesto njenih usana i sjetio se stare, glupe pjesmice �Parfiim Jockevclub�.
�Sportkomtess... und kaum zwan-zig Jahre�, pjevu�io je, i �to �e biti sada? Ho�e li
se kralj prepla�iti i postati popustljiviji prema Hrvatima? Gospodin Krznari� je
bio za to da se pomo� potra�i u Italiji, mo�da i u Mad�arskoj, a Smoljan je uz
mnoge ograde i ispri�avanja, smatrao da bi sve jo� moglo dobro zavr�iti, naime je
Europa sada nakon toliko vremena �ula za Hrvate u kontekstu, hm, povoljnijem,
�rtvenom, a i Amerika se podsjetila zaboravljena, �udna imena indijanskog plemena
na obali rijeke Potomac, Srbija je dodu�e i dalje balkanski Piemont i te su
simpatije �vrste, no sve bi se moglo promijeniti, mo�da ve� i jest. Tragedija
Hrvatske je u tome �to je premalena da bi opstala, a prevelika da bi jednostavno
nestala, re�e Smoljan.
Pa i onda kad se doselio u Slavoniju, Anin djed Tibor Pal jo� je govorio,
pri�ala joj majka, Horvat nem ember, u�utio je tek kad se k�i udala za Hrvata, prem
bi radije da se za �ovjeka udala. I �to to pri�a Smoljan? Ekstra Hungaria non est
vita, po tomu smrdi. Ekstra Jugoslavija non est vita, Europa, Jela�i�evi haramije,
Trenkovi panduri, Hrvati jedu djecu, dobar tek vam �elim dame i gospodo, na svoje
o�i, i na �asnu rije�, krvolo�na banda, o sole piu ratto a sorger l'appresta,
�andari �andara, Gesta Dei per Jugo-

slavenos, no bila je tu i ta neugodna stvar s tim zidom ali �to bi radili Hrvati da
nije bilo Turaka, divljali bi Europom pod ne�ijim stijegom kao u tridesetgodi�njem
ratu, brkati, stasiti i divlja�ki osloba�ali su niske strasti na nesigurnoj granici
a kad smo osjetili da su korak do pobjede jednostavno im nismo slali poja�anja,
krvavi lu�aci i ta vajna Megale Hrobatia u bezvrijednim papirima.
Bijelac ironi�no zar�e u �tali.
Ana dobaci ma�ki �ljukina jetra, ali je prepeli�ar bio br�i, naravno, a kad
moraju u�initi ne�to za sebe, onda ih uhvati zabrinuta i sjetna blesavost. �to ka�e
Krznari�? Da nije unutra�nje pitanje, nego me�unarodnopravno, da se osamnaeste
nismo legalno udru�ili. Ali �to su radili osamnaeste? Koliko je tih propu�tenih
prilika bilo, koliko puta su odjahali u krivom pravcu, tako lijepi, mu�evni, u meku
maglicu predve�erja, u �ikaru naivnih zasjeda. I kako to Hrvati postaju pacifisti u
nevrijeme?
Prvi put je, prije dvadeset dana, Ana osjetila simpatiju prema komunistima,
mada nikom nije priznala jer se kretala u krugu koji ih se u�asavao. Jedini su oni
ne�to poku�ali poslije ubojstva.
 Nekoliko mjeseci nakon te lomni�ke ve�ere koja je zavr�ila kartanjem do duboko
u no�, bez Ane i Petra, razgovarao je Aleksandar Kara�or-�evi� u Parizu s Briandom,
iznena�ivao je Francuza svaki put kad bi se mu�no nasmije�io, jer je Briand bio
siguran da �e Njegovo Veli�anstvo

podrignuti, Nj. V. je izgledalo dosta lo�e, s ljubi�astim podo�njacima, na

Briandove primjedbe odgovorilo je da dr�i konce u rukama, da krajnja sredstva nisu
potrebna, a ako budu, bit "�e upotrijebljena, pa Briand najbolje zna kako se to
radi, Briand se lecnuo na spomen Rudolfova imena, otkud dovraga Balkancu
informacija, zatim je Veli�anstvo neznatno pokazalo zube i dalje su razgovarali s
ve�im razumijevanjem, Ono je dopu�talo da dr�avna administracija i srpske politi�ke
stranke imaju nekih grijeha, no to se dade urediti, a �to se opozicije ti�e,
koalicija je slo�na kao Irci i Englezi, dotaknulo je nos domalim prstom, njeno
desno krilo je uostalom blizu Beogradu, koalicija brblja a ne radi, narod je miran
i pla�a porez, nema financijskog bojkota.
� Hrvati su pacifisti i stoga neopasni �
zaklju�io je Aleksandar. � Mi radimo na amal
gamiranju i fuziji svih dijelova naroda. Ja ne�u
dopustiti autonomiju bilo kojeg dijela, ni federa
ciju, dakako. Ako i budem razmi�ljao o decen
tralizaciji, ona nikako ne�e biti na temelju uspo
stave historijskih zemalja.
Briand slegne ramenima.
� Oni vi�e nemaju vo�u � rekao je Alek
sandar ustaju�i. � Radi� je mrtav... kao i
Rudolf � dodao je. � Nadam se da �emo se opet
sresti, gospodine Briand.

Drugi dio
1
Bojala se susreta s roditeljima svoga budu�eg mu�a koji je bio civiliziran, �ak
otmjen na sasvim engleski na�in, no taj je �tih vjerojatno dobio tek u Perziji, ali
kakva mu je porodica Good save Kathy �esto je prestra�eno razmi�ljala gospo�ica
Grevstone na palubi, ipak je to Balkan, kadli � taj se Zagreb nije previ�e
razlikovao od Pariza ili Berlina gdje je Kathy bila s ocem prije sedam godina,
dakako sve je bilo manje, preglednije, gore gornji, dolje donji grad, gore brdo
dolje rijeka, dosta baroka i secesije, pogotovu secesije za koju se specijalizirala
premda ju je u zadnje vrijeme zatravila apadana a i u Indiji su proveli nekoliko
mjeseci, dakle doista otkri�e i ona je ve� prve ve�eri kad su iz Splita, it isn't
possible vi ste dakle potomci Rimljana, dakle kad su iz Splita doputovali u Zagreb
Kathy je napisala odu�evljeno pismo majci u London, da su sva njena strahovanja
razbijena kao velika armada, da je Branimirova family ugodna i fina, �teta �to tata
nije tu, on se iskrcao u Pireju i sastat �e se svi opet u Be�u, Tvoja Kathy,
Zagreb, 29. May 1934.

Slu�ala je �ivahan razgovor, nije mogla razabrati ni granice me�u rije�ima ali
je stisnula Branimirovu nadlakticu i rekla I am happy, ljubavi, on se malo uko�io
mada ju je nau�io nekoliko rije�i pa i ovu i mada ga je to u Perziji nasmijavalo i
�inilo mu se �armantnim, ovdje je zazvu�alo krivo, ta rije� se ne izgovara u
dru�tvu, it's only for us.
� Sorrv.
� �to radi va� otac u Ateni? � pitala je
Ana Kolar njema�ki, Kathy je pone�to znala od
hambur�ke guvernante i s dosta napora objasni
la �to tata radi u Ateni pa se jo� jednom ispri�ala
u njegovo ime, ali sljede�i put �e sigurno do�i,
ona �e ga dovu�i makar i silom, no za to ne�e biti
potrebe jer joj tata ispunjava svaku �elju, od
prvog ponvja do Branimira.
Branimir se opet uko�i i ona ga pla�ljivo pogleda.
� Sorry � re�e opet, ali bilo je prekasno,
Ferdo se ve� gu�io od smijeha, a smijao se tako
zarazno da je na Branimirov u�as nastalo op�e
veselje. Na kraju se i on nasmije, bo�e moj,
Kathy je prekrasna djevojka, i u krevetu je
dobra, ali ponekad bubne, �to mari. Uskrs je,
miri�e mamin �trudl i sjaje se �pekom premazana
�arena jaja, nakon pet godina je opet kod ku�e,
svi su �ivi i zdravi, a �unka prvoklasna, ni
premasna ni presuha. Nisu bili ni pet minuta u
ku�i, ma tek �to je bio svima predstavio Kathy,
kad je Petar zapitao djevojku koje je vjere, nos

rmu se za�iljio kad je potvrdila njegove slutnje, ali je odmah izrazio �elju da �e
Kathv prije vjen�anja sjesti naravno u krilo crkve katoli�ke, Kathy nije rekla ni
da ni ne, rekla je may be.
Ferdo je pri�ao viceve o Englezima, isprva pristojne a zatim se otac smra�io,
takve �ale ne trpi, o hotelskom gostu koji je pobrkao mrtvu Francuskinju sa �ivom
Engleskinjom, a dotad rezervirani gimnazijalac Hinko prikrio smijeh saginju�i se da
pokupi no�, pogled mu se zadr�ao na Kathynim nogama i laganim ljubi�astim cipelama,
a kad se uspravio i upravio neznatno kose o�i nad izbo�enim jagodicama u Kathv, bi
joj odjednom hladno. Ne okre�u�i glavu, Hinko zirne prema Leni, a ona jezikom
oblizne usnu.
Ferdo je stasao, le�a su mu o�vrsla, bujna sme�a kosa padala je na �elo, kiptio
je od vedrine: i energije, sli�an mami vi�e nego ikada, samo je on pokupio njene
crte a Branimir je gledao oca, bome je to neugodno kad vidi� sama sebe za nekih
dvadeset i pet godina, ko �iv ko zdrav, a kako je samo taj vedri vrag Ferdo uspio
diplomirati pravo tako ekspresno i ve� radi kao pripravnik i unajmio je stan a sve
lijevom rukom ili se samo pravi le�ernim, dobro, ni ja se ne mogu potu�iti ipak sam
se nevjerojatno sna�ao tko je mogao misliti kad sam ono po�ao samo do Carigrada i
tisu�u puta sam mogao zaglaviti sada mi je kao da se dogodilo nekom drugom o
pupolj�e me�u kozorozima, o mu�no hvatanje engleskog i Kathy...

Pogleda je nje�no i poljubi joj ruku. Magdalena zavidno zagrize usnu.

Kako �e se sna�i u Engleskoj? Tri dana prije puta gospodin Frederic je pozvao
Branimira na razgovor, u �etiri oka, u velikim �a�ama whisky s puno leda, odmah mu
je dao do znanja da se ne radi o Kathy, �to se nje ti�e on je prebolio prvi �ok i
ne �eli se vi�e mije�ati, mada �e familv biti sna�no protiv Kathvna braka sa
Slavenom, k tomu bez zna�ajnijih sredstava. Radilo se o drugom. Pa�ljivo biraju�i
rije�i i navla�e�i vr�ak pamu�noga brka, gospodin Grevstone je tra�io informacije
o Jugoslaviji. Sve, do u detalje. Branimir je izrazio �aljenje �to mu o
doga�ajima u zadnjih �etiri, pet godina ne mo�e podrobnije pri�ati jer zna koliko i
gospodin Grevstone, mo�da ipak pone�to vi�e, iz maminih pisama, no ipak je razlo�no
i bez mahabharatske op�irnosti izlo�io povijest Jugoslavije od predgra�a Pariza do
nedavnih dana, o hrvatskom pitanju i svom �udnom narodu, ponijem�ivanom a ne
ponijem-�enom, pomad�arivanom a ne pomad�arenom, sada upravo posrbljivanom, o
makedonskom, crnogorskom, arnautskom i muslimanskom otporu, o talijanskom ugrizu s
juga i o dragim susjedima uop�e, a zatim je Kathvn otac postavio dva pitanja: �to
bi, po njegovu mi�ljenju, u�inio Aleksandar u slu�aju sukoba zapadnih demokracija s
fa�isti�kom Njema�kom i Italijom, te ima li izgleda da se Jugoslavija pribli�i
komunisti�koj Rusiji.

Branimir je otpio gutljaj i zadr�ao na jeziku komadi� leda. Kadgod bi to u�inio,

bolje je govorio engleski. Na prvo pitanje odgovorio je, slije�u�i ramenima, da ne
bi znao odgovoriti. Kao �to je gospodinu Grevstoneu poznato, kralj Aleksandar je
trenuta�no odan Zapadu no od njega se sva�ta mo�e o�ekivati. Na drugo je izjavio,
vrlo rezolutno, da bojazan ne postoji, da kralj jednakom pomnjom zatvara, mu�i i
vje�a komuniste i nacionaliste, ali jest, postoji u stvari ne�to, ma�ta on o Rusiji
na drugi na�in, ne�e li njemu kao jedinom slavenskom kralju biti ponu�ena kruna
Roman ovih ako jednoga dana,... ali to su gluposti, i smije li pitati odakle
najednom tolik interes gospodina Frederica za Balkan, da li njegova kompanija
namjerava otvoriti predstavni�tvo u Beogradu, ili se radi o stvarnom poslu mistera
Grevstonea, otvoreno govore�i.
Englez je te�ko ustao i do�etao do Branimi-rova naslonja�a.
� Sine moj � rekao mu je mra�no. �
Sada si u obitelji, ili gotovo ve� jesi, bistar jesi,
gledao si, vidio si, zna�. I nastoj zaboraviti, well?
� Well � obe�ao je Branimir. � Ja �u
zaboraviti.
� Smart � pohvalio ga je budu�i tast. �
Lad sredim svoje stvari u Londonu, a u to ulazi i
|tvoje vjen�anje s Kathy, �eka me vrlo osjetljiv )osao... Ja �u vam naravno dati
ne�to za po�etak, ali dalje mora� plivati sam. Kakvi su tvoji dlanovi?

� Nejasni � priznao je Branimir. � In

any case, dobrog restauratora svatko rado vidi,
jer ih nema previ�e. A tu je i zbirka koju smo
Kathy i ja skupili, zahvaljuju�i va�oj ljubaznoj
potpori. Mislim da �e u Evropi vrijediti, pa...
dosta.
� Koliko sam vidio, politika i njene, hm,
prate�e slu�be ne zanimaju te previ�e.
� Ne. Va� posao me ne zanima, ako ste to
htjeli znati.
Srebrni riton iz okolice Sinope zanimao gaje mnogo, mnogo vi�e. Jednu malu,
sivu plesa�icu donio je mami i njoj se poklon dopao, barem je tako rekla, stavila
ju je u zastakljenu vitrinu, ali ne previ�e naprij ed j er j e Petar Kolar imao doj
am da kipi� djeluje razbludno. Perzijska plesa�ica! I sada su takve?
� Indijska, tata. Indijska.
Kad si dulje tamo ni�ta nije- kao prije, ne krevelji se tako idiotski, Ferdo,
ni�ta nije kao prije, �ak ni krava, da, dobro si rekao, prva zora, otajna �enka,
zemlja i majka, na put do du�a umrlih u pala�i Yame i�lo se nekad s kravljim
bubrezima u ruci.
� Oprosti, tata � nasmije�io se na nervo
zno ka�ljucanje. � Ba� mi je lijepo s vama. A �to
je s Tenom i Majom? Jo� se nisu udale?
� Vra�je su to �enske � opona�ao je
Ferdo strica Ivana. � Svakaj se pripoveda.
� Da? Pa pripovedaj � re�e Branimir.
� Mogao bi pokazati svojoj zaru�nici Mak-

simir � gotovo zare�i otac, i Branimir shvati da informacije mora potra�iti na

drugoj strani ili u drugo vrijeme. Ferdo mu grimasom dade do znanja da �e o tome
poslije, a majka duboko uzdahne.
� Zbilja si razgovarao s Gandijem? � upita Ana.
Branimir ne odgovori odmah. Privukle su ga bile Hinkove o�i, ne�to pse�e je
bilo u njima, vi�e no ikad prije, ali ne vjernost, �u�e no prije, s �udno
raspore�enim crnim mrljama iznad i ispod zjenice. �Izbjegavaj dva psa, sinove Sara-
me, pro�aranih tijela..,�, bogamu, kad si dulje tamo ni�ta nije kao prije.
Kathy mu potvrdi da se sli�no osje�a kad gleda tog njegova polubrata, bilo je
to sljede�eg jutra dok su kupovali karte u agenciji, Ferdo zlurado pridometne da bi
jo� �to�ta mogla zaklju�iti o Kolarovima da je dulje tu, kad si dulje tu ni�ta nije
kao prvih dana, uostalom i Kathvno drugo pismo majci iz Zagreba pisano neposredno
prije puta u Be� bit �e manje odu�evljeno, mo�da zato �to je ve�er prije
eksplodirala bomba u telefonskoj govornici pedesetak metara od iznena�ene
Engleskinje, mama, malo me je ve� strah, zatim je precrtala strah, malo sam
nostalgi�na i veselim se svojim prijateljicama, voli te Kathv.
Nije joj naravno opisala ni �to joj se dogodilo toga popodneva u stanu
Kolarovih. Branimir je posje�ivao prijatelje, a ona se zaklju�ala u sobu, svukla se
i promatrala svoj odraz u zrcalu,

premda nije bilo pretopio �etala je gola, Branimir joj je rekao da je tu sobu
dijelio s Ferdom, tu je bilo njegovo djetinjstvo, dje�a�tvo, tu je izrastao onako
vitak i vai�ijski gospodstven, tu su mu dozrijevali odlu�ni prsti, promatrala je
travnjak u okviru, mu�karac plemenitih crta sjedio je na panju a vodenke, valjda,
slavile ga obna�enih grudi, kako je mala bila vjerojatnost da �e se sresti i kako
je dobro da su se sreli, kako je prirodno, sigurno ali nje�no razgrnuo njena
koljena na mra�noj terasi tko zna za�to sjetila se pari�koga kneza u teheranskom
azilu.
Zamute joj se o�i i razdvoji koljena glatkim le�ima �etke za kosu.
Kad je opet otvorila o�i, opu�tena, pred njom je stajala Magdalena. Otkad je
bila tu? Klju� bi sigurno �ula, vra�ja djevoj�ica, sigurno se bila u�uljala prije
nje, mo�da se skutrila iza rastvorenog velikog kov�ega s okovanim uglovima, sve je
vidjela! I za�to stoji tu, te�ko di�u�i, uko�ena pogleda?
Izbacila ju je iz sobe, ali Branimiru nije o tome rekla ni rije�i.

Dr Vlatko Mlinari� je preko volje primio Ferdu Kolara u svoju odvjetni�ku

kancelariju, na preporuku profesora Filipovi�a koji je o mladi�u govorio sve
najbolje, ne ra�aju se svaki dan takvi briljantni studenti, moj Vlatkec, ho�e� da
ti pro�itam njegov govor na zadanu temu, ma to je trebalo �uti, �udo od retorike, i
nije samo pri�alica, ima neke svoje ideje o istra�nom postupku usporedo s
policijom, rekao bih na ameri�ki na�in, private investigation, no znam, kaj odmah
�ipa�, ho�u samo re�i da je de�ko dobar i u prakti�nom poslu.
Dr Mlinari� nije volio �uda od djece ni �uda uop�e, doktor nije volio mlade�,
njegova je granica bila nazaretska, trideset i tri, ispod toga sve je bjesomu�nost,
nepouzdanost, nerazum-nost, tragi�ni, hormonima upravljani pred�ivot, ni �eniti se
�ovjek ne bi smio prije trideset i tre�e, uostalom dr Mlinari� se nije o�enio ni do
pedeset tre�e a vjerojatno se uop�e ne�e, premda mu �ene nisu bile mrske, Filipovi�
i on bili su cimeri za be�kih studija i to je prevagnulo pa je Ferdo

dobio stol i neva�ne, �egrtske poslove koje je obavljao s toliko mara i vedrine da
je svima i�ao na �ivce, a bilo ih je tamo jo� �etiri, �to mla�a �to starija, zvali
su ih Mlinari�evi magarci, Ferdi se to stra�no svi�alo i svugdje se predstavljao
kao Mlinari�ev magarac, �ak je ponekad i njakao, vrlo prodorno.
Od Mlinari�a u po�etku nije dobio ni dinara, osim prezrivih pogleda i
omalova�avanja od njega nikada ni�ta nije primao, sve do slu�aja Marice Ban, no
snalazio se sitnim uslugama sirotinji,-pravnim uputama koje je sipao kao iz rukava,
uzimao je vrlo malo, toliko da mo�e platiti garsonijeru, a jeo je kod mame.
U stan Kolarovih i dalje su prili�no redovito pristizale ko�are iz Zagorja,
bez tih ko�ara ve� bi odavno oti�li dovraga, jer je o�eva pla�a bila mizerna, kakva
sre�a da su bra�a ostala na selu, osim strica Ivana slali su i stri�evi Andrija,
Francek i Luka, samo su se Jo�ek i Ignac nekaj durili, Ferdo se ve� kao ni�i
gimnazijalac pobo�no odnosio prema �arobnim ko�aricama �to su kao u veseloj
pjesmici, pune sira, vrhnja, jaja i krumpira, s ponekim puranom za Sisvete recimo,
putovale u Zagreb, iak �e��e fri�ko zaklane pipice nek purice, a da bi odr�ao
kontinuitet darova prirode, Ferdo je stri�evoj djeci prikazivao gradske strahote u
zolinski te�koj varijanti, najte oditi tam di sami gangsteri �iviju, bolj�e je i v
�pi�kovini s po�tenimi pajceki i telci �iviti, nek me�u �uftima i sroljcima, penez
vam zmanjka

par dana posle pla�ice i prepu��eni ste sami sebi kak �ubi� Zrinski, najte to
gledati kaj vidite onih par di se pelaju z autima nakin�eni kak oltareki, muka je
Isusekova tam se rivati, muka je to z gecemanjskoga vrta.
Svejedno je Ivan poslao svoga sina u Zagreb da se vu�i za doktora, �tel je
imeti nekog ko bu'ga pre�timaval kad oslabi kak stari pes, i to je bio prvi Ferdin
poraz. Ostali su se jo� nekako dr�ali za zemlju.
� Daj, pri�aj mi � rekla je Ana Kolar i pozvala Hinka, pa dok je Ferdo,
zapaliv�i cigaretu, samozadovoljno i pregledno sastavljao niti slu�aja Mudrinjak,
Hinko je spretno �erupao pipicu, a kad je zavukao ruku u rupu na trtici i jednim
pokretom istrgnuo cijelu utrobu tako vje�to da se ni kap �u�i nije prolila, lice mu
je dobilo zadovoljan, gotovo sretan izraz te je Ferdo morao popiti �a�u vode, tako
ga je ne�to stislo u grlu. Dakle, kao �to zna�, mama, nastavio je, djevoj�ica je
slu�ila kod �eljezni�ara za stan i hranu, a kad je nestala taj se Mudrinjak dr�ao
vrlo �udno, nervozan tip i ina�e, onako ro�en sa sumnjivim licem, pa su ga pretukli
nje�ni de�ki u Petrinjskoj, ali se kleo svim svecima da je nevin sve dok mu nisu
�eki�em razmrskali tri no�na prsti�a i pitali da li da nastave, optu�nica je
glasila umorstvo iz pohote, on je curicu silovao, zatim ju je ugu�io i raskomadao
kao ti sada ovu pipicu, ba� je prava za pohanje, a dijelove zakopao na raznim
mjestima

1 A

ali se nije odmah mogao sjetiti gdje sve, sjetio se tek kad su mu rascopali �etvrti
prst...
Mudrinjak je imao brata, brat je imao vinograd, vinograd je prodao i uzeo za
odvjetnika Mlinari�a, koji je obranu zasnovao na klasi�nom receptu: lesa nema,
iskaz iznu�en, optu�ba nema temelja. Ferdo nije bio u ekipi, ali je navukao
pohabani sako i napio se s Mudrinjako-vim susjedom Lipovcem, a kad se otrijeznio
po�ao je jedva vidljivim tragom do nekog Bane-ka u Gornjoj Dubravi kod Kri�evaca.
Doktor je pustio da proces zapo�ne, dr�ao se vrlo pasivno, odsutno je nju�kao
nokte i keksima hranio grlice na prozoru dvorane, po�etni�ki nespreman uljudno se
ispri�avao da nije u toku, sudac ga je morao upozoravati, uza sve po�tovanje, da
bude pribraniji jer je glava u pitanju, pa je i Mudrinjak postao nesiguran, rekao
je dodu�e da su ga tukli i mu�ili i da je zato priznao ali da sada ne priznaje
ni�ta, da je nevin, vapiju�e nevin, publika se smijala, �ivotinja �e visjeti, kakav
tip, taj bi ubio moju djevoj�icu a da i ne trepne, neka mu visi jezik.
Tre�ega dana, na upit ima li jo� �to dodati u korist svoga branjenika, dr
Mlinari� je boja�ljivo izjavio da nema gotovo ni�ta, osim mo�da jedne male
okolnosti koju �e sud, ocijeni li je svrhovitom, mo�da uzeti u obzir.
� A onda si se pojavio ti! � zadovoljno je rekla Ana Kolar.
Tada je Ferdo uveo malu okolnost.

Koko� je ve� cvr�ala na pratfanu, prezli su �utjeli, Hinko je napeto slu�ao a Ana
rasku�trala Ferdinu kosu. Imala je i sama posla s policijom, nju se dodu�e nisu
usudili tu�i ali je malo falilo, a dr Mlinari� se nakon pojave �ive i zdrave Marice
Ban, nesretne djevoj�ice, od hinjene ovce pretvorio u goropadna pijetla i
iskoristio totalnu zabunu za napad na policijske metode i policijsku nesposobnost,
�to mu �ef Bedekovi� ne�e zaboraviti. Janki�a Bedekovi�a je kralj mnogo voleo i
bilo mu je mnogo drago da ima tamo u Zagrebu jednog takvog nepatvorenog Hrvata,
plemenita-�a zagorskog koji je izgledao kao uljudni fosil pod starim krovovima,
udvorni Janki�, samo �to je bio malo �aknut, mnogo je volio bi�eve i �avle, silovao
je i ubijao vlastoru�no i prostodu�no se poslije molio u zatvorskoj kapelici, bo�e
moj kad bi ti znao koliko ima olo�a na svijetu, koliko nastranih tipova...
� �uvaj ga se, Ferdo � rekla je mama.
Ferdo se samouvjereno smje�kao, prokleto siguran u sebe uvjeravao je mamu da �e
sve biti u redu.
On je svom �ivotu pripremio briljantnu i elasti�nu obranu, �ovjek jest optu�en
i za �itava vijeka mu sude i osu�uju ga, pretresaju ga, ispituju ga od jutra do
sutra, ali kao �to-ima onih koji se slome i prestra�e �im koraknu u sudnicu, tako
ima i drznika koji pred sudbinom �to sjedi sa �eki�em u ruci i nestrpljivo kucka,
bezbri�no jedu kruh premazan leberpa�tetom i navode

nove svjedoke svoje nevinosti, jebi se draga, premda i ti i ja znamo da se ne mo�e

izbje�i davno izre�ena presuda, proces se mo�e otegnuti, za to su potrebni dobri
�ivci, dobro zdravlje, pedantnost u razmi�ljanju i povr�nost osje�aja.
I malo vedrine. ,Titanic' je tek zaplovio, do sante jo� ima dana, palubom �e�u
zanimljivi ljudi, nave�er ple�emo sa �enama koje dobro miri�u, a mo�da to i nije
taj brod, ili je mo�da santa otplutala sjevernije.
�ovjek se ne smije pre�esto spu�tati u sebe, jer ga dolje �eka nepomi�no
�udovi�te slinavo od o�aja i podivljalo od osame, s ljubi�astim pipcima neodredive
tuge.
Nedostaje Zoja.
Te ve�eri se zvala Gru�enjka i opijala se s Fjodorom, bila je divna, �enstvena,
velikodu�na, ali nije imala dovoljno ni svojih grijeha ni svoje strasti da bi je
dala Gru�enjki. Ferdo je svejedno ustao i vikao �bravo�, ljudi su ga �udno gledali,
pljeskali su Duj�inu, ma �to oni znaju, u predvorju je Ferdo uhvatio dvojicu
kriti�ara i raspao se od gorljive govorljivosti, gospodine �timac, gospodine
Krenauer, takvu Gru�enjku jo� nismo imali i uop�e ne sumnjam da je va� sud vi�e
nego povoljan, napokon je prona�ena prava partnerica na�em velikom glumcu,
kriti�ari su se pogledavali i pristojno kimali glavama, nastoje�i se od�uljati �to
dalje od mladog Kolara, najbolje bi bilo pri�uljati mu se u mraku lo�e i zadaviti
ga, a Zoja je sjedila pred zrcalom i tiho se ab�minkala,

u �ari�tu svoje spirale nazirala je prosje�nost, priliku nije iskoristila i tko zna
ho�e li joj se takva ukazati, bila je hvaljena kao Beatrice u �Glemba-jevima� ali
se na takvim poniznim ulogama ne gradi velika karijera, uzela je �kare i unakazila
ru�e, na sitno je isjeckala Ferdinu posjetnicu i nije ga htjela primiti, kao ni
nave�er me�u noge trageda Bari�a s kojim je �ivjela ve� tri godine, nakon �to joj
je u zamornim probama oduzeo djevi�anstvo, ni on nije uspio ali je poraz na daskama
zamijenio inteligentnim pisanjem o kazali�tu, a radio je i na drami koja uop�e ne�e
biti lo�a.
Ferdo je davno bio odlu�io da se o�eni Zojom, prokleto siguran u sretan
svr�etak. �ekao je. Dok je �ekao, zabavljao se s k�erkom hauzmajsterice u tetinoj
ku�i, ali ne s Ru�om koja mu se vi�e nije svi�ala, nego mla�om, imala je sedamnaest
i nekako se izdvajala. Ru�a je postala kurva, sada ve� gotovo profesionalka, i
Ferdo se vedro povukao kad je postalo jasno da njegovi skromni prihodi vi�e ne
zadovoljavaju ni hauzmajstericu ni k�erku, no vezu nije prekidao, �ak se
sprijateljio s Ru�inim momkom Maksom koji je bio stra�no ljubomoran i ljubomorno ju
je prodavao dva do tri puta dnevno, ne vi�e, jer je ina�e postajao stra�no
ljubomoran.
Anici je kupio lijepu haljinu za osamdeset i osam dinara, cipele za
sto�etrdeset i pet, sve skupa gotovo tri stotine, a od Mlinari�a je dobio petsto za
slu�aj Marice Ban i po�asno mjesto

me�u magarcima, smatrao se ve� Mlinari�evim konjem i vi�e nije njakao, veselo je
nji�tao u �malom teatru� �ija mu vrata Alma nije zatvorila, ali je pa�ljivo
izbjegavala da se sretne sa Zojom i Bari�em, jer mada je vrijeme dvoboja prohujalo,
nikada se ne zna, mladi Kolar je bio tvrdoglav kao mazga a Alma je imala neugodna
iskustva iz Pe�te gdje su se zbog nje potukli sabljama. U salonu. Osje�aju�i Almin
oprez, Ferdo se pribli�io Evi i Aleksi, dobrodu�no su ga prihvatili jer nije smetao
njihovoj ljubavi �to bija�e ustrajnija od vremena i Cili� je ponekad igrao njihove
nje�ne grimase, uzdisao neuvredi-vo i to�no.
Ako se ne ra�una Ru�ina nestalna naklonost prije �est godina, Anica je bila
prva �ena �iju je zaljubljenost iskusio Ferdo Kolar. Na�ao je da se radi o stvari
vrlo mu�noj, zaprepastio se shvativ�i da je pred njim slu�aj pogibeljne odanosti.
Pa kako samozatajna predanost u partneru ra�a neobja�njivu �elju za osvetom, on ju
je mu�io, izmi�ljao �ene s kojima se sastaje, tjerao bi je da ga prati do �Grilla�
i pitao bi je ima li kakvu dlaku na odijelu, kako izgleda, da mora dobro izgledati
jer je gospo�a koja ga �eka izbirljiva, u krevetu joj je pri�ao o Zoji, svojoj
budu�oj �eni, na pekin�ki na�in premazivao je lice �utom a njoj crvenom bojom i
uzimao ju je grubo tek kad bi se zaklela da joj ne�e smetati ako bude njegova
trinaesta konkubina. Ani�ino blijedo lice s milim, tu�nim osmijehom pronala-

zio bi ponekad jutrom na jastuku i tada bi ga obuzimalo kajanje.

Kad bi ga samo manje voljela, on bi sve u�inio za nju, mo�da bi je i o�enio. I
pritisnuo bi joj vr�ak nosa a ona bi mu u polusnu liznula ka�iprst.

� Ja to ne �elim gledati. Ne�u!

Petar Kolar je ba� razmi�ljao o vezi �aja i naglog pada mortalileta u Engleskoj
o �emu mu je pri�ala Kathy, njenu i Branimirovu razglednicu Pariza dr�ao je u
rukama. �to to vi�e Ana?
A Lujo je brzao iz �kole, preskakivao je po tri stepenice, utrkivao se s
tramvajem, ljudi su se okretali za lijepim dje�akom, �utljivi osjetili �elju da s
nekim porazgovore, mrki dizali glave s plo�nika i osmjehivali se prolaznicima,
surevnji-ve gospo�e prekidale tra� i, posti�ene,.pronalazile olakotne okolnosti za
oklevetane, mrzovoljne majke podizale uplakanu djecu iz kolica i ljubile ih, �to je
to protr�alo kraj njih, koje dobro i otkud, Lujo je nosio u ruci svjedod�bu tre�eg
razreda gimnazije s potpisom razrednika Karla Ke�ke�a i mama se razvedrila kad ga
je vidjela, kao i uvijek... a onda ono ja to ne �elim gledati, ne�u! Vidjev�i kako
se odjednom promijenio, vidjev�i ga otvorenih usana i zgranuta, lica zgr�ena u
suzdr�avanoj provali pla�a, ona ga privu�e k sebi i zagrli.

� Ali, mama, sve pet... osim gimnastike...

sve � tresao se.
Petar Kolar ustade i uze svjedod�bu sa stola. To je bilo, �irilica dakako, Ana
se nikada ne�e pomiriti s tim, koliko god na drugom mjestu, poslije crtice, pisalo
latinicom. Godi�nje svedo�anstvo. Veronauka, nema�ki, istorija, hernija, higijena,
pevanje, jestastvenica.
� Sta je to jestastvenica? � naivno upita
Petar, ali odmah po�ali jer mu se umjesto
odgovora vrati smrtonosan pogled. Prigne glavu
prema papiru umjesto da ga pribli�i o�ima a
onda i njegova nenasilju skloni du�a dade Ani za
pravo. Jer, koliko god puta da je ve� vidio crno
na bijelom, ubode ga opet: srpskohrvatskoslove-
na�ki jezik pisalo je u svjedod�bi zagreba�ke
gimnazije. Zagreb je za�udo jo� bio Zagreb,
Hrvatska se vi�e nije nazivala Hrvatskom, Ferdi-
ni glumci su nastupali u Narodnom kazali�tu na
Trgu kralja Aleksandra, jedne no�i je nestalo
hrvatsko ime i no� traje dugo, a jezik se zove,
dabome, istorija ja�e pod pozornim lukom obrve
Savine, izvedi narod moj o Gospode, Lujo je
jecao, mama, sve pet, pogledaj, a Ani se stisnulo
srce, bio je blagoslovljeni plod utrobe njezine, i
radost, dobar dan, mrzila ga je, u koju �e on
odjahati zlosretnu i nepromi�ljenu pustolovinu
sasvim hrvatsku, sve su nam uzeli, mrzila je
Fcrdu, mama, to je kriza, mama, no� je najmra�
nija prije zore, sve �e biti u redu, imam prokleti
osje�aj da �e sve dobro zavr�iti, samo moramo

imati dobre �ivce. �ivce! Mrzila je Kolara koji im je oprostio, opra�tanjem je

pobolj�ao svoje pozicije za Sudnji dan, kad �e uostalom i njih sti�i zaslu�ena
kazna, milosr�e i pra�tanje, zmijo pod fratarskom sandalom! Pou�ena od Radi�a,
grozila se klera, za�retanije je bilo dovr�eno i preostalo je samo jedno.
Nije ni primijetila kad se Hinko uvukao u kuhinju gu�vaju�i svoje, vjerojatno
lo�e svedo-�anstvo u ruci, o�i joj se odjednom sreto�e s njegovim, neljudski
jantarnim kad je preostalo samo jedno i Ana Kolar se radosno prepla�i.
Dogodilo se da je iste ve�eri dobila obavijest o Ferdinu ranjavanju i smrti
svoga brata Vinka Vi�njevca.
Ima takvih dana.
Po prvi put u �ivotu, Ana stavi cigaretu u usta. Do pono�i ih je ispu�ila
trideset. Student medicine Miha Kolar, Ivekov sin, ispri�ao je Petru i Ani putem do
Zakladne bolnice koliko je znao, da su odvjetnika Mlinari�a i Ferdu zajedno dovukla
kola za spa�avanje, Ferdo je bio u mnogo boljem stanju, Mlinari� ni sada nije pri
svijesti, netko gaje odalamio po glavi i �udo daje lubanja izdr�ala, prosje�na bi
od takva udarca oti�la u stotinu komadi�a...
Miha je rijetko dolazio teti Ani. Podsje�ao ju je na Mi�kinu koji je nekad
zalazio Kolarovima i �itao poslije ve�ere svoje pripovijesti. Bit �e dobar
lije�nik. Imao je ve� sada onaj duboki, smiruju�i glas starog Thierrvja, glas koji
lije�i

bolje od masti i no�a. Mihina askeza bila je �est predmet Ferdinih �ala. Navodno je
i komunisti�ki simpatizer. Petar Kolar ga je oprezno promatrao, umiren, ogrozdi
suza �to su mu bubrili u o�ima kad je �uo za nesre�u ve� su se sasu�ili, a
Vi�njevac, jadnik, pa ni Ana naizgled nije bila previ�e potresena, o�ekivali su
vijest svakoga �asa i pripravila se, bila je to sna�na �ena i plakala je u osami.
Tek pred bolesni�kom sobom Miha Kolar prizna da Ferdo osim prijeloma klju�ne
kosti ima jo� pozljeda, napuknuta rebra, izudarano lice i ranu na glavi koja je
nastala indirektno, vjerojatno od udarca o zid.
Ana malo od�krine vrata i �vrsto pogleda u sobu. Bila su tri kreveta, ali Ferde
ni u jednom. Samo njegov neznatno napuknut glas, posu�en sadrom obavijenoj prilici
koja je prstima slobodne ruke kuckala o metalni okvir kreveta, justicia, aequitas,
jus, justum, lex, pravica, judicium, lis, processus causa forensis, actio, pra,
jura, liti-gium, controversia, modro i purpurno, oteklo lice, zatim je sklanjao
nepravilne glagole i prisje�ao se imena i prezimena svih kon�kolaraca od prvog
razreda do mature, bio je samo nekoliko trenutaka bez svijesti i prepla�io se
posljedica, ali ga fenomenalno pam�enje nije napustilo, nekoliko sekundi mu je ipak
trebalo da dozove Alberta Jordisa, zato �to se taj zdrkani cvjeti� upisao dodu�e u
prvi razred pu�ke ali je povu�en natrag u krilo privatnih u�itelja ve� nakon mjesec
dana.

� Jordis! Albert Jordis! � veselo je pod

viknuo.
� Mladi gospon, budite ku� � pobunio se
pudar kojemu su prije dva dana ponovno za�ili
trbuh.
� Bilo bi dobro da ne idemo svi zajedno
unutra � rekao je Miha, i Petar se povu�e s njim
na klupu u hodniku.
� A, ti si to, mama � razveselio se Ferdo.
� Zamisli, mojem kompanjonu � poka�e na
pudara � je bik rasparal trbuh, a �ena mu je
gurnula creva natrag i za�ila �pagom. Kaj veli�
na to?; I jo� je �iv, pogle kak je rumeni, fenomen
jedan, vrag ga dal zagorski.
� Ku�, mladi gospon � jedva �ujno pro-
gun�a pudar.
Ana stavi prst na usta, izvadi iz torbice �isti bijeli rup�i�, sjedne na krevet
i obri�e sukrvicu s prevelikih usana.
Zagleda se u nepoznato lice i polako zakima glavom u nevjerici. -� Kako ti je?
� Prvorazredno � odgovori on ozbiljno.
� Tko je to bio?
� A, neke barabe. Vra�ali smo se iz �City-
ja�, mo�da su nas od tamo pratili. Gospon
Mlinari� uvek ima dost u geldta�nu.
� Ferdo?
� Barabe, �asna rije�. I�li su za nama do
kancelarije, doktor je htio ne�to uzeti da pro�ita

doma, i puf. Ali ve� su ih uhvatili, mama, na uglu Dalmatinske utr�ali su ravno u
policijski auto. Sada su na sigurnom.
� Rekla sam ti.
� Nije to, mama.
� Nego?
� Ne�to puno va�nije. Najljep�e je da ja
uop�e ne znam o �emu se radi. Zbilja ne znam.
� Nije ti zlo? Ne povra�a�?
� Stari je napipao ne�to veliko... Mama,
daj, zna� da se za mene ne mora� brinuti.
Ana mu stisne koljeno, osje�ala se krivom, krivom pred bogom i ljudima i
Ferdom, tko zna �to je prikrivao drskom samostalnosti taj njen dje�ak i blokirao
nehajem svaki njen poku�aj da mu se pribli�i, a ona ih je imala toliko na srcu pa
se tje�ila, slabijih je uvijek bilo i potrebnijih, Ferdo nema za kino, ali Ferdo �e
se nekako sna�i, Branimir mora dobiti odijelo, i Ferdo bi morao, ali njemu �e dobro
stajati i ono staro ljetno Petrovo, Lena pla�e, mala se zaljubila u gospodina
Kadi�a koji ima lijepu �enu, valja razgovarati s njom, Hinko opet tumara, no reci
mi Hinko, nije to tako stra�no, nisi ti namjerno povukao djevoj�icu, ni bolestan
Ferdo nije nikada bio da bi ga trebalo maziti, neka djeca tako brzo izrastu pred
tobom da ih ne dospije� upitati kako su.
A ve�eras ga je mogla izgubiti.
� Tata, moli se za mene � tiho i nemo�no
re�e Ferdo kad je otac zamijenio majku, iskrene
o�i, zgr�i se i umiri otvorenih usta i ispla�ena

jezika. Petar Kolar sklopi ruke, zadr��e i poleti po Mihu i Anu.

Na vratima ga zaustavi Ferdin smijeh.
� Ku�, mladi gospon � zacvili pudar.

U dalekom bukviku spremala se oluja. Prebiru�i maj�inu zlatninu, poti�tena Tena je

polako shva�ala da gospodin Krznari� nije govorio napamet, papiri u o�evu stolu
tvrdili su isto, ku�a je pod hipotekom, sutra mogu do�i ovrho-voditelji i istjerati
nju i Maju na ulicu, apotekar Vi�njevac ostavio je za sobom k�eri i dugove,
Krznari� je potra�ivao dvanaest tisu�a a bio je samo jedan od podmuklo strpljivih u
sprovodu vjerovnika, hladna bjelou�ka gmizala joj je uz ki�mu, nedostajali su
najkrupniji komadi nakita, Tena ih se sje�ala vrlo dobro ali oca nije mogla mrziti,
bio je takav kakav je bio, volio je �ivjeti, nije gurao �ep u. grlo boce da ostavi
gutljaj za sutra i dok se od Save bli�io prijete�i �tropot nebeskih ko�ija Tena je
�irom otvorila prozor u svibanjsku no�, vjetar je mirisao po natrulim panjevima i
rasapu crnoga raka u treseti�tu, pokoj vje�ni daruj mu Gospodine i svjetlost vje�na
svijetlila njemu, po�ivao u miru, �ula je zakiv �avala u dasku lijesa, posljednje
�to je vidjela od njega bili su prsti sivi kao strni�ta u

\>V

zimsko predve�erje, �ivotinje �to �ive na Mjesecu mijenjale su oblike, krasta�a je

pojela zeca, Kolarovima ne�e re�i ni�ta, ama ba� ni�ta, ona je dovoljno jaka da se
brine o sebi i Maji, vjerovnici su mu�karci i s njima se da izi�i na kraj,
obe�avaju�i smije�ak, ruka se malo dulje ostavi u njihovoj ruci, poneki kompliment,
grumen germe za ta�tinu, no to naravno ne�e i�i sa svima, dvojicu ili trojicu
pustit �e u dvori�te da u�ivaju, ostalima �e dobaciti komad mesa samo u krajnjoj
nu�di, kao seoskim psima, preko ograde. Ta zamisao je zagolica. U ovim okolnostima
mora i tako zaboraviti na udaju, sada je imaju u �aci, morat �e im popustiti da bi
se spasile, ako bude oklijevala dr�e�i dlan me�u nogama oni �e joj prijetiti, mo�da
�e je i tu�i, vjerojatno �e je tu�i jer ona ne�e odmah popustiti, napokon ne�to
privla�no. U�asnula se bila na sprovodu, uhvativ�i sebe kako misli ba� na ono vru�e
popodne prije petnaest, ne, �esnaest godina, kad je dr�ala dlan me�u nogama na
uskom sagu sa crveno--sivim prugama a otac u�ao u sobu, zastao, podigao obrve i
brzo opet zatvorio vrata, �ula je njegove korake na drvenom stepeni�tu i gotovo
umrla od stida, ka�ljucao je zbunjeno, nikako se nije mogla odlu�iti da si�e na
ve�eru, sjedila je u tami i mislila o sebi najgore, poslao je Maju da je dovede ali
se Maja vratila i rekla da Tena sjedi kao bolesna ma�ka u dnu kreveta, sa �elom na
koljenima, onda je on sam do�ao, poljubio joj kosu pomilovao joj le�a nosio ju je
niz stube

sna�an i nasmije�en posadio ju je za stol sjeo je i podigao joj ka�iprstom bradu

namignuo joj je i rekao joj na uho to rade sve dobre djevoj�ice, Tena, samo prije
zaklju�aju sobu. Kako ga ne bi voljela.
Takvog ga je htjela zapamtiti dakle, sivi prsti na crnim reverima nisu vi�e
pripadali njemu nego nesretnoj sestri sna, koja nema svoga oblika pa se zabavlja
uzimaju�i tu�e i drago joj je kao da netko za njom pla�e.
Karta� Vi�njevac dobio je fatalnu kartu taroka prije tri mjeseca, on je znao
�to zna�i ciroza u tom stadiju, bavio se mi�lju da ubrza neumitnost dobrom dozom
arsena dok je u podrumu parao svijetlo�uti trbuh ustrijeljene kune, ali je odustao,
zazvao Rusu zavidno gledaju�i zdrava �ivotinjska jetra i uzeo poslu�nu slu�kinju
odostraga na hrastovoj klupi pa se zadovoljno opustio s prstom u njenoj stra�njici,
umiren svojom neospornom tvrdo�om i odlu�an da ga nabije i samoj smrti, kad do�e
podignut �e poplun i pustiti je da se uvu�e, uhvatit �e je, s otmjenim ga�enjem,
ismijati i poslati dovraga.
Kao i onda, Tena se nije mogla odlu�iti da si�e u salon. Bilo je previ�e ljudi,
neke je tek jutros upoznala. I Maja je jo� bila u svojoj sobi, kroza zid se �uo
nejasan bariton doktora Stupa-ra. Teni se nije svi�alo �to Maja toliko ovisi o
njemu, ali je s njim mirnija, kakav je to skandal bio kad se doznalo da �e Stupar
o�eniti Soto�eko-k�er, no�ni goni�i s drhtavim lampa�ima
vu

istjerali su je iz skrovi�ta pod jablanom ravno pred konjske grudi, dovezao se i

doktor Stupar bi�uju�i crvenog konja i bila je to tako romanti�na scena kad je
sko�io s dvokolice i pao na koljena pred ra��upanom Majom, sasvim nevjerojatno za
takvog jednog cinika, a Soto�ekova Ljerka se udala u Sisak, za nekog Polugana.
Tena je polako silazila prema �amoru salona i tiho vrisnula kad se na dnu
o�e�ala o priliku �to je sjedila u polumraku predvorja. Petar Kolar je trljao zrnca
krunice i molio za du�u apotekara Vi�njevca, premda je bio gotovo siguran da mu Bog
ne�e usli�ati molbe, apotekar je jama�no proveo tek tren u kancelariji Kolarova
imenjaka, toliko da Odvojitelj dovr�i hitan spis, a kad je podigao o�i i prepoznao
veseljaka iz �Balalajke�, sladostrasnika iz Palmoti�eve, bitangu lomni�-ku, slegnuo
je ramenima i okrenuo palac nadolje, �alim slu�aj, a Petar Kolar nije htio u salon,
tamo su ljudi ve� dosta popili i tko je izmislio te poganske karmine na kojima se u
i�u ne gu�i tuga nego osnovni osje�aj pristojnosti, pa ako i jesu zakopali
grije�nika i pajda�a, barem bi jednu ve�er mogli provesti u tihoj, posnoj tuzi i
slaviti Gospoda. Osim toga, Vi�njevac je �etrnaeste dao Petru dozu koja je
pobo�nika oborila s nogu, a i vojnu komisiju.
Tena duboko udahne i otvori vrata. Razgovor na�as utihne, mu�karci malo
poniko�e, ali su zure�i u sag hvatali njen stas do struka, Ana po�e prema njoj i
zagrli je, Teni bi ugodna njena �vrsta

toplina. �ekali su Maju, ali doktor Stupar javi da se gospo�ica ne osje�a dobro i
da se on vra�a k njoj, neka samo ve�eraju. Rusa je izgubljeno komandirala
prijenosom pladnjeva iz kuhinje i prega�om brisala o�i, bilo je tu jo� lijepog
posu�a iz miraza Agate Sabol kojoj se mu� eto pridru�io nakon duljeg zadr�avanja
dolje i sada joj valjda tuma�i da je kurija njenog djeda optere�ena, mo�da zajedno
slu�aju razgovor u salonu, malo--pomalo opet je postao �ivahan, tu i tamo poneko bi
se nasmijao i odmah zagrcnuo, uz duboki uzdah i ispriku, ali im je vino punilo �ile
i bio je svibanj, Lujo Kolar je sjedio u dnu kraj djevoj�ice koju nije poznavao,
mala je kopala nos i keljila �mrklje na donju stranu stolice a gore, daleko,
nedohvatna, sjedila je sjetna Tena i Lujo joj se zaklinjao na vje�nu ljubav, tada
je ve� pisao pjesme koje nitko nije shva�ao, prepune nesvare-ne gr�ke mitologije i
kako je bio bijesan kad je Ferdo jednom �itao naglas s papiri�a istrgnutog iz
�kolske bilje�nice ti kome je pripalo nebo a njemu Tartar mra�ni o hadski kralju
nepopravljivi, Ferdo je rekao da se radi o tipi�nom kvazipoetskom tartar-sosu
lijepog malog idiota koji bi radije mogao pomo�i mami i obrisati tanjure, od sada
�e imati kome pisati pjesme, o Teno, kraljice kurije, tebi sve moje pjesme zanosne,
a djevoj�ica je opet keljila �mrklje i Lujo je prijekorno pogleda dobrim, velikim
o�ima ali do�eka neodredivu grimasu ukra�enu pokvarenim zubima.

Ne, gospodin apotekar nije bio u pravu �to se ti�e Ma�eka, ma�ak se odmah dao
prevariti od Aleksandra. I kako se samo kesio da je lajbek raskop�an, vraga je
raskop�an, eto dokle smo stigli, ali se na�a vojska u emigraciji okuplja, tvrdio je
frankovac Krznari� i sada ima dvadeset tisu�a vojnika ako ne i vi�e, mo�da
trideset, prignuo je glavu prema Morovi�u i objasnio mu kakvu �e ulogu imati Hrvati
muslimani, Morovi� je promatrao svoga sina i slu�ao, vrlo, vrlo odlu�nu, govorio je
Krznari� ali se Morovi� uvio kao hartija fermana i otpuhivao dim malo nervozan jer
je sjedio preko puta Hinka izme�u koko�je juhe i pohane svinjetine protiv koje nije
imao ni�ta, njemu je �itava ta �enina katoli�ka familija bila ravnodu�na i trebalo
bi odavde �to prije odmagliti jer su izgleda golje ko �to Mira i re�e da jesu, tu
ne samo da se ne da iskam�iti koji dukat nego bi trebalo i ruku u kesu zavu�i pa
dati, lakog ga je �ejtan odnio u d�ehenem. Nije da ga politika nije zanimala, ma
nije to vi�e ni bila politika nego se tu o ko�i radilo, ne smije ni re�i da se
morao izjasniti kao Srbin da dobije zajam, kad ga je dobio odmah je porekao, jasno,
ali jo� to nije gotovo, kundak je to, i uhvatio se zami�ljeno za rijetku bradicu i
opet zabrinuto prokaskao crtama sina Adema dok se Ana dohvatila s Krznari�em oko
Pre�ana, ona se po Pribi�evi�evu dr�anju uvjerila da nije krivotvorio Radi�ev
diktat u bolnici, �u prvom preporodu bili su pre�anski Srbi ne�to po strani, a u
drugom

zajedno s nama. Ovo nam daje snage i pameti, da te�ko pitanje koje je zlo�in
postavio...�, ta odlu�na hanuma dr�ala se kao da je njoj ostavio u amanet
posljednju hrvatsko-srpsku koaliciju i ona je gospodinu Krznaricu usuprot
zahtijevala da se, �to god bude, nastavi u tom duhu, makar je Fadil Morovi� osjetio
u njenom preglasnom hotjenju privatnu rezervu.
Pokraj tihog, suzdr�anog Smoljana, Tena pogleda u no�. Tamo negdje vani tata je
le�ao pod gomilom te�ke gline, ostavljen od svih dobrih djevoj�ica.
 Ferdo se brzo oporavljao. Gadili su mu se prljavi bolni�ki zahodi i silom je
izmolio otpust prije vremena, na svoju odgovornost. Toga dana dopustili su mu da
vidi doktora Mlinari�a, jo� u prugastoj flanelskoj pid�ami i stotinu puta ispranom
sme�em ogrta�u, Ferdo je sjedio kraj kreveta, odvjetnik je zapinjao u govoru, ali
je ve� gledao bistro i jeo laganu hranu, eto novog dokaza kakvu tvrdu tikvu imam,
lije�nici ka�u da bi svakom drugom pukla kao prezrela lubenica. No mo�e jo� biti
sva�ta, stvorila se aneurizma u koju nitko ne �eli ni ne zna dirnuti i zbog toga je
potrebno da bude� upu�en u stvar, �teta da si tako mlad ali imam u tebe povjerenja,
nakon svega �to smo zajedno pre�ivjeli smatram te sinom.
�aptali su jo� dobra dva sata. Neka Ferdo zasad ni�ta ne poduzima, ni�ta
otvoreno, u pozadini stoji vjerojatno taj policijski �uft Aleksa Vragovi�,
Bedekovi�eve psihopate je iznajmio na pola sata.
� Ali u �emu je stvar?

� �ekaj. Kancelarija je vjerojatno demoli

rana, tra�ili su tamo dok smo mi le�ali... Dovedi
je u red i nastavi posao dok ja ne izi�em...
Priprema se proces, mo�da jedan od najve�ih
koje smo ikada imali. Nisam te upoznao s
Jakobom Hahnom?
� Ne. Ne�to u rodu sa Samuelom 'Hah
nom, tvornica ko�e?
� Polubrat. Jedan od manjih dioni�ara
Na�i�ke.
� Bojim se da nisam upu�en.
� Nisi. Union des Usines et des exploata-
tions forestieres de Nasic A.S. dragi Ferdo jo�
mora� puno u�iti... Ne�to kao holding-dru�tvo
za dizanje para. Slavonska hrastovina.
� Ah! Sada mi radi... Ignatz Deutsch i sin?
� U po�etku. Ima tu francuskog, talijan
skog, belgijskog i mad�arskog kapitala.
� I �idovskog.
� Jasno.
Dr Mlinari� opipa bijeli �ljem. Bez prosijede, podulje kose, upalih obraza,
djelovao bi manje autoritativno da nije bilo starog sjaja iza pozla�enih okvira.
� To dru�tvo je potpla�ivalo sve i svakog.
Narodne zastupnike i ministre, posebno u vrije
me kad je trebalo odugovla�iti zakon o �umskom
agraru.
� A, to je, zna�i.
� �to to? �ekaj, jo� ti ni�ta nisam rekao. U
to vrijeme smo jo� imali parlament.
�
� Pa?
� Kralj zahtijeva da se optu�e svi koji su
davali mito, i neki koji su ga primali. Ho�e
pokazati da je imao pravo, da je parlament jedna
bijedna demokratska izmi�ljotina, vrlo trula i
korumpirana i da je jedini izlaz bio u diktaturi.
� Ali doktore, pa ba� Aca je...
� Ti�e, Ferdo. Proces �e biti vo�en poseb
no protiv �idovskih dioni�ara, s tim da neizo
stavno bude osu�en i orahovi�ki bankroter Gr-
gin. Od njega je sve i po�elo, zamjerio se kralju jer
nije mogao vratiti posu�eni novac Beogradskoj
zadruzi, a to je isto kao da nije vratio Aleksan
dru. Grgin je bio umije�an u onaj posao s
podmi�ivanjem, kad je pao pod ste�aj prinudni
upravitelj Sladbvi� prona�ao je kod njega silne
papire, dokaze o korupciji. Sad, pazi, Ferdo,
korupciona�e treba na sud, sve, ali �e proces biti
namje�ten tako da se oni najve�i izvuku. Mi u
Advokatskoj komori vidimo veliku priliku. Bra
nit �emo optu�ene, ali tako da ih primoramo da
povuku za sobom i �lanove sada�nje vlade. Ako
uspijemo, izazvat �emo krizu.
Ferdo odu�evljeno kimne glavom.
� Sada�nji ministar pravde dr Svetozar
Tomi� bio je tada ministar �uma. Na primjer.
Ferdo se veselo oblizne.
� Jakob Hahn � spusti dr Mlinari� glas i
Ferdo pribli�i uho gotovo do njegovih usana �
dobio je od bra�e Schlezinger dokument koji
potvr�uje da je glavni gangster u �itavoj toj

stvari Milan Stojadinovi�. Gospodin Hahn se prepla�io i dao mi da pohranim papir.

Stavio sam ga u sef.
� Prije ste ga pro�itali, naravno?
� Da, ali to sada ni�ta ne zna�i. Kako su
samo doznali... Kad do�e� u moju sobu... tu su
klju�evi... pogledaj iza Ra�i�eve litografije, ta
mo je moj manji sef, i ako unutra ne�to na�e�,
pljuni mi u usta.
Ferdo se instinktivno odmakne od Mlinari-�a. Dakle tako, mamu bi razvedrio ovom
pri�om, ali ne, i pred njom �e �utjeti dok ne do�e vrijeme.
� Dragi de�ko � rekao je Mlinari� �
zbilja mi je �ao �to si u sve to upao ni kriv ni
du�an.
� Ja se brzo regeneriram.
� Vidim.
Dr Mlinari� se udobnije smjesti u jastucima. Glavobolja mu se poja�ala,
svjetlucalo mu je pred o�ima. � I sve to kad sam htio biti koristan otad�bini �
promrmlja. �To je bila gre�ka, moj de�ko, ja sam njega htio spasiti a sada ba�
ne�u. Neka to ostane me�u nama.
Njega? Ferdo po�eka, nije ga po�urivao.
� Zna� �to sam �uo kad su mislili da sam
bez svijesti? Vurmzera i �aniku iz �Citvja�, neka
�ena se smijala a konobar je donio na tanjuri�u
muhu, lijepo spakiranu muhu u platnenoj salve
ti, onda mi je �toplcierom otvorio glavu, stavio
unutra muhu i opet za�epio. A kapela je svirala

tango... Sada sam Belzebub... Dakle, sje�a� li se Brune Krena?

� Da.
� Na toj Janka-pusti odakle ga je i��upao
energi�ni po�tar, pripremali su osim onih bombi
za zagreba�ke telefonske govornice i viroviti�ke
vlakove, jo� ne�to.
Opet je govorio tako tiho da je Ferdo vi�e �itao s usana nego registrirao zvuk.
� Ubojstvo � pro�itao je. � Aleksandra.
Mlinari� prstom prereze vrat. � Kren je
rekao ocu po�taru, a kad sam uspio da Bruno dobije samo dvije godine, stari mi je
od sre�e sve ispri�ao. Radite s tim �to ho�ete, otpuhnuo je zami�ljeno, i ja sam
imao najbolju namjeru, bog mi je svjedok, da upozorim kralja ne tra�e�i ni�ta
zauzvrat. Ja vjerujem u pravdu, de�ko moj, ili bolje re�eno u pravo. Ta na�i�ka
afera bit �e ja�a od bilo kakve bombe... Ali pogrije�ili su. Ja sada ne�u ni�ta
re�i, to je moja mala osveta.
� Rekli ste meni.
Mlinari� ga pa�ljivo pogleda.
� Kao stari Kren meni, tako i ja tebi: radi�
tim �to ho�e�. I jo� ne�to. Sutra �e do�i k meni
Lajtner i jo� dvojica. Izdiktirat �u oporuku, za
svaki slu�aj.
� Ma, smije�no... � odmahne Ferdo. �
Za dvadeset dana ste u sudnici.
� Mo�da ti se �ini da imam puno, ali
uvjeravam te da nemam. Na svaki na�in, ne�u te

zaboraviti, tukao si se za mene, svaka ti �ast. Netko drugi bi pobjegao.

� Ma bi i ja, ali mi nisu dali � nasmije se Ferdo.
�asna sestra zamoli mladi�a da ostavi doktora. Presvukao se u svojoj sobi, uz
pomo� bolni�ara, i srda�no oprostio s fenomenom na susjednom krevetu.
Osam dana poslije Mlinari�u je prsla aneuri-zma.
Krajem lipnja, onog prijepodneva kad je Alojz Stepinac postao nadbiskupom-
koadjuto-rom, uz gun�anje Ane Kolar da se radi o novoj podvali, nikada tako mlad ne
bi dospio tako visoko da nije soluna�, eto ti tvoga klera, no Petar se nije dao
zbuniti, bedasto�e, toga prijepodneva dakle stajao je Ferdo Kolar u mramornom
predvorju i promatrao simetri�ne lukove stepeni�ta. Izvana se �uo reski zvuk dobrog
sle-zengera i �enski smijeh, Ferdo je provirio kroz vrata �to su vodila na terasu i
rastreseno zurio u �vrste listove tenisa�ice, suknjica joj se ne�edno podizala dok
je servirala, partnera nije vidio ali je bilo o�ito da tenisa�ica igra bolje i
kinji jadnika jer su se umjesto loptica vra�ali uzdasi, a onda je pogodila mre�u i
po�la po lopticu, podigla ju je kratkim, izvje�banim trzajem uz nogu, zabacila
pramen �to joj je padao na �elo i pogledala prema Ferdi i on se nasmije�io ali nije
ga vidjela, ne�to mu je sijevalo, ne�to je neugodno bilo u vezi s njom, ona pro�e
pokraj Kolara u liku svijetloko-

sog mu�karca s reketom u ruci, pa naravno, savski most i onaj jadnik. Blizanac ga
letimice ljubi�asto pogleda i kimne glavom kao ruski hrt mje�ancu, uto se na vrhu
lijevih stepenica pojavi vratar i pozove mladi�a u salon.
Jakob Hahn je bio nervozan i prestra�en, valjda vi�e nego njegov djed hasidski
rabin pred koza�kom sabljom, hodao je gore-dolje s rukama na le�ima i trljao palcem
i ka�iprstom ro�ave obraze, po tre�i put je pitao Ferdu da nije papir slu�ajno bio
pohranjen negdje drugdje, kr�io je ruke, sastrugan kao krumpir u latki, vidio je tu
i Hitlerove prste mada ga je Ferdo uvjeravao da nije u pravu, da se radi o doma�em,
zgodnom malom doma�em, balkanskom obra�unu i preporu�io mu Huga Werka za odvjetnika
sada kad vi�e nema gospodina Mlinari�a za �iju je smrt gospodin Hahn neizravno
kriv, ali je gospodin Hahn govorio samo o sebi, �to �e oni bez mene, razmahao se,
odsjedit �u na robiji barem pet godina ako ne i vi�e, ba� sada kad poslovi idu tako
dobro, sasvim je zaboravio na Ferdu i skrhan sjedio u naslonja�u kraj prozora, sada
kad dr�e Hrvate daleko od velikih poslova ili ih daju �a�ici frankovaca, iznimno i
tendenciozno, nejasno zapravo, mo�da bi bilo najbolje prodati sve i pobje�i u
Ameriku ali je sada ve� nemogu�e, policija mu nadgleda ku�u, a znate, opet je
opazio Ferdu, �to mi pi�e David �apiro, oni su pomahnitali, svinuo se kao nosa�i
kamenja i �mrcao, Ferdo je �uo taktove �Nabucca�, da

re�e, Hugo Werk �e biti najbolje rje�enje. S �a�icom zelenkastog likera u ruci
pri�e prozoru.
� Va�a k�i? � upita promatraju�i dugu
kosu djelomice ukro�enu vrpcom.
� Tko? � pogleda ga Jakob Hahn.
� Tenisa�ica, tu dolje.
� A, Nastja. Ne, nije moja, ona je zapravo
va�a.
Ferdo podigne obrve. Da je barem njegova.
Na rastanku mu Hahn preporu�i doktora Benu Steina, ukoliko ima kakvih
posljedica od udaraca u glavu. Otpratio ga je do vrha stepenica i vratio se u
salon. Vratar zamoli Ferdu da pri�eka jo� malo, u vrtu. Gore se Hahn neko vrijeme
kolebao, a onda stavio u omotnicu nekoliko nov�anica, razmislio �askom, jednu uzeo
natrag, zalijepio jezikom i pozvao vratara da odnese mladi�u.
Ferdo je upravo bio potr�ao za lopticom, sagnuo se, i kroz grmlje vidio rosom
pomazana �enska koljena. Iznena�eno ga je pogledala i rekla �hvala� takvim
izgovorom da nije bilo sumnje u njen materinski njema�ki, ili mo�da... Vidjela je
kad je uzeo kuvertu, osjetio je njen pristojan prezir kao da mu je viknula u uho
probu�i mu uho na vratima i neka bude tvoj rob zauvijek.
Blizanac nestrpljivo mahne. Bezbojni mladi� koji je sjedio na klupi i brisao
lice ru�nikom, zahtijevao je da Nastja slisti brata kao �to je i njega. Ferdo se
jo� jednom okrene, kroz kovano

li��e obuhvati pogledom tratinu, teniski teren i ku�u, stisne usne i �askom zatvori
o�i, pa ode zvi�du�u�i.
Najavi se kod Vragovi�a. Sekretar je zahtijevao da Ferdo s njim razgovara, ali
mladi� odbije. �ekao je puna dva sata.
� Poznato mi je sve o vama � rekao mu je
Vragovi� gotovo ne mi�u�i usnama. � Mi radi
mo na tom �alosnom slu�aju i �im bude nekih
rezultata, ja �u vam osobno javiti.
� Poznato mi je sve o vama � re�e Ferdo
drsko � i ja radim na tom �alosnom slu�aju, pa
�im bude nekih rezultata otjerat �u te gangstere
na sud.
Vragovi� se osmjehne i zapali cigaretu.
� �ujem da volite raditi na svoju ruku.
Mladi�u, za to postoji policija.
� U ovom slu�aju i ne mogu mimoi�i
policiju.
� Shva�am. Ali uvjeravam vas da je polici
ja �ista, pustite vi te agramerske pri�e. Jo� ste
mladi, pred vama je, ka�u, briljantna karijera, i
zato morate biti pametni.
� Upravo zato sam i do�ao.
� Da?
� Imam podatak od najve�e va�nosti za
otad�binu � polako re�e Ferdo. � Od najve�e
va�nosti, gospodine Vragovi�.
� Da �ujemo.
� Takva informacija se u civiliziranom
svijetu pla�a.

� Ako ocijenim da je vrijedna...

Po drugi put toga dana Ferdo Kolar se * osjetio poni�enim. Policajac se
smijao, pokazao mu je desetak upozorenja svojih konfidenata, i svi su ukazivali na
isto: Aleksandar �e biti ubijen, nedavni zagreba�ki proma�aj ne�e se ponoviti,
vjerojatno �e udariti vani. Kralj je upozoren.
Nave�er je u �Corsu� Vragovi� ispri�ao Bedekovi�u i obojica su se dobro
zabavljali. Vragovi� je upozorio Bedekovi�a da nije dobro isprao krv, zavukla mu se
u zanokticu. Budu�i da se radilo o krvi komunistkinje, a Bedekovi� se bojao kukca,
naredi konobaru da mu donese �ljivovicu i iznad ubrusa zalije prst.

6
Prvih pari�kih dana samo su se vozili i voljeli. Na slonovima i konjima, u
tramvajima, na ringl�pilima, na dje�joj �eljeznici i u metrou, na najduljoj pruzi
Italie�Etoil, na pretrunjenim sjedalima taksija, mrlje su ostajale na krep�or�e-tu
i ona je stidljivom kretnjom povla�ila obrub nove haljine i ga�ice zarasle me�u
guzove, bili su prvi dani listopada i jo� neobi�no toplo, Ferdo je �itavo ljeto
oklijevao a onda se odlu�io, prvi put u �ivotu imao je novaca da se provede kao
grof i premi�ljao se da li da je uzme sa sobom u grad �ena, ali je �elio da je
'nekako nagradi za �udnu odanost, rekao joj je da idu u Pariz raditi ko�onerije,
Anica nije znala �to su ko�onerije ali je pristala bez rije�i a i njena mama uz
ispru�enu ruku. U vlaku je Ferdo ozbiljno i mra�no objasnio Anici da ima dobru vezu
s nekim tipom koji �e je iz Pariza odvesti u ju�noameri�ki bordel i ona se snu�dila
i pristala, ako on tako �eli, pa premda se poslije nasmijao i ljubio je i pjevao
vrlo glasno ti mog si srca raj gdje nisi ti tu pust je svijet, Anica je i nakon pet
dana �alosno i

oprezno pogledavala svakog Arapina, nesigurna u zemljopisu i prepla�ena u karnevalu

hodaju�ih plahti, fesova i �ubara.
Siguran da ga pani�no prati, Ferdo je brzo prolazio dvoranama galerija i
muzeja, zaustavljao se samo pred nagim ljepoticama da bi Anici skrenuo pa�nju na
neke savr�enosti koje njoj priroda nije dala, a ona bi kimnula glavom i
pocrvenjela, nave�er bi joj u dimu �Jockeva� uzbu�en bijelim mesom u mre�astim
�arapama predlagao nove ko�onerije, sada je ve� pomalo shva�ala �to to zna�i, pio
je preko mjere a i nju je tjerao pa su se iz dancinga u Rotondi vra�ali mokri i
topli kao brio�e umo�ene u bijelu kavu a Ferdo tada uglavnom nije bio niza�ta samo
je osje�ao potrebu da ga mazi a ona to tada jo� nije dobro znala, valjali su se po
sagu do pozla�enog metalnog kreveta s glatkim jabukama na stupici -ma okvira,
skinuo ju je i stavio na jabuku i blago ju je pritisnuo nadolje smije�e�i se
lukavo, imala je krhka ramena a on sna�ne prste, �aptao joj je o nekom Parisu i
njegovu izboru a ona je zagrizla usnu ali ga je i dalje vjerno gledala u o�i mada
ju je boljelo, obuhvatila ju je cijelu i tek tada je prestao vide�i da �vrsto sjedi
na vodoravnim �ipkama okvira pa je stavio glavu na njen trbuh a ruke oko mr�ava
struka i podizao ju je tako i spu�tao, ljube�i je pijano ali je zato u podne
ustajao prvi i odlazio u kupaonicu a njoj nije dopu�tao da se okupa sve dok opet ne
bi zaspao, dr�e�i je za ruku.

Gdjekad su �uli sasvim doma�e kletve i onda je Ferdo brzo pla�ao i odlazili
su, a na �Closeries� je bio unaprijed upozoren pa tamo nisu ni navra�ali po savjetu
novinara Kova�i�a, kad je ve� parlament bio raspu�ten u Jugoslaviji, barem je tu
funkcionirao, ne, Ferdu su privla�ile mont-parnaske drolje i jednom je, da provjeri
Anicu koja se po njegovu mi�ljenju previ�e opustila, zatra�io od djevojke da stane
izme�u Mad�arice i Kineskinje, a on je podigao revere sakoa, rasku�trao kosu i
stavio cigaretu u kut usana, patrolirao je preko puta zao kao najgori makro no
Anica je imala ne�to od Dorotheje Wieck i neki Bavarci su se zaustavili i nudili
joj s mnogo �ara da po�e s njima, pa se morao umije�ati, na kraju je dobio nogom u
�eludac, s trga je tr�ao policajac, a Ferdo se poslije smijao u �pelunki madamme
Rosalie kamo su ih pustili jer je na svom sve boljem francuskom ispri�ao gospo�i da
je njegov tata bio Utrillov doma�in na Jadranu i da su bili veliki prijatelji, tata
je naime poznati hrvatski slikar, Rosalie se nije sje�ala da joj je Utrillo ne�to
sli�no pri�ao, ali on nije previ�e pri�ao pa bi moglo biti to�no' i tako im je
dopustila da �ekaju red, dok se netko ne digne, pa ni tada Anica nije mogla jesti,
zbog pitomih �takora �to su unaokolo sjedili poput ma�aka i �ekali, bizamski debeli
i umiljati.
Branimir i Kathy nisu stizali, premda su uglavili osmog listopada. Njihan u
�Bullieru� i opijan u �La Paletti�, Ferdo je gotovo zaboravio

na tu�nu i opasnu zemlju daleko od ovog zabavi -�ta, sve dok u �Quotidienu� nije
ugledao zabrinutu fotografiju Njegovog Veli�anstva koje je na �Dubrovniku� plovilo
prema Marseilleu.
A Veli�anstvo nije imalo dobro more, bilo je usamljeno i nesretno i
predosje�alo je da odlazi.
Sobar Zeka je nekoliko puta virnuo u spava�u odaju i svaki put bio otjeran
natrag u salon. I hranu je odnosio netaknutu, oficiri su se za ve�erom pogledavali,
Admiral nije podnosio more a more nije voljelo Admirala, pjenilo se i podizalo
trbuh razara�a na najosjetljivijim mjestima, zlurado more. Mili�evi� je javljao da
�e atentatori poku�ati u Marseilleu, ako ne tamo onda u Parizu. Neka. Aleksandar je
hvatao zrak nakon duga povra�anja, zelenkasti smrad dizao se iz porculanskog lavora
i sve mu je bilo svejedno. U Marseilleu ili u Parizu. Jo� bolje u Marseilleu.
Zeka je odnio lavor i pitao da li da zove lije�nika.
Veli�anstvo je odbilo, htjelo je biti samo. Ta rezignacija uhvatila ga je bila
nakon zagreba�kog sretnog spasenja, dok je skriven iza satena slu�ao dalmatinskog
ribara i kroz rupicu promatrao tvrde �eljusti i pokvarene zube svog nesu�enog
ubojice, otad je smrt imala osti, mre�u i tvrde �eljusti i vi�e nije odlazila,
sjedila mu je na ramenu i ponekad ju je poku�avao skinuti blaziranom kretnjom,
poput vlasi zaostale iza �e�lja-

?>�.?��-

nja, ali bi ona samo uvrije�eno presko�ila na drugo rame.

Obrisao je stakla nao�ala rubom plahte i ? uzdahnuo. Bilo je dobro �to se
kraljica dala uvjeriti da putuje vlakom u Pariz, jer oni �e biti u Marseilleu. Vi�e
ili samo jedan? Da mu je po�eti ispo�etka, ali ne, isto bi u�inio. Mo�da se ipak
suvi�e �urio, mo�da treba vi�e vremena da jedan narod shvati da je jedan narod, eto
koliko je Francuzima recimo trebalo, dabome, koji mu predbacuju diktaturu. A mater
im jebem, a la guerre comme a la guerre, �ta oni znaju koja je to stoka.
Mo�da je ipak morao dr�ati na uzdi te �to su ga gurali, ali eto kako da zameri�
Puni�i, jest lola i klao je Arnaute ko pilad, no Nj.V. je mnogo volelo Puni�u,
bijahu kao bra�a i jesu iz istoga plemena, ne zaboravlja se to tako.
�ini se da je do�lo vreme da plati za onog masnog, lukavog Hrvata koji bi,
reko�e lekari, i pre�iveo ranu da nije bio gojazan ko fajferica. Zanimljivo.
Interesantno. Kad su se ono prvi put sreli zapravo su se mnogo dopali jedan drugom,
tako zabavna �oveka nije Aleksandar otad sreo, tako prijatno nasme�ena. A sad �e da
plati.
Neka. Ali ako misle da �e time ne�to posti�i, ne�e.
Veli�anstvo suspregne nov poriv za lavorom, otklju�a pretinac i izvadi kopiju
svoje oporuke. Je li to dobro? Pavle je pametan i promi�ljen, ako ga okolnosti
natjeraju mogao bi

da bude dobar regent, nema u njemu grabe�ljivo-sti i kad do�e vrijeme uklonit �e se
Petru. Jedva�ek je bistar, malo nervozan, ali skladan i ima gospodstveno dr�anje.
Lep de�ak. Narod �e ga mnogo voleti.
Narod voli lijepe vladare u lijepim uniformama.
I Ana Kolar je u tom trenutku mislila na svog dje�aka, na svoje de�ke, sada su
se ve� sastali negdje u tom nerazumljivom Parizu koji je za nju bio mjesto boli i
o�aja i gladi, op�e mjesto u biografijama na�ih �u�enja u svijetu, jedino mjesto
gdje su s njima, �ini se, postupali gore nego u Hrvatskoj, gdje su lo�ili pe�i
svojim najboljim pjesmama, ali je Ferdo bio sit, razdragan i objestan mada su se
franci topili kao puter na vru�oj tavi i samo bi mu kadikad preletjela o�ima slika
zabrinutog Veli�anstva i tada mu je ne�to govorilo da bi bilo bolje dati petama
vjetra ako je ona nenapla�ena informacija to�na no odmah bi i zaboravljao, quanto e
bella giovinez-za, veli�anstveno vedro, posebno kad ti ta crna puma dr�i topori�te
i propada� u njena usta kao lav u jamu prekrivenu za�titnom bojom sluzoko-�e a
dolje umjesto kolja uska sladostrast grli�a jednjaka, kakva ugodna preobrazba
ljudo�dera a poslije je veselo udarao po ukra�enom sedlu njenih vitkih le�a i
hvatao je za vunene kovr�e dok se Anica cifrala s Kineskinjom na svijetloze-lenom
�ezlongu, Kineskinja se koso smje�kala ve� na rubu strpljenja iskreno joj se nudila
ali

maloj to nije i�lo pa bog, nije voljela �ene i po prvi put se pobunila premda je
Ferdo vikao na nju toliko da su se otvarali prozori tihe Rue Mathis i netko je
vikao protiv prokletih stranaca i onda je Anica popila dva dupla konjaka i prvi put
demonstrirala za nju zapanjuju�u duhovitost, skinula je mr�avu Kineskinju i
zavodni�ki je povukla prema krevetu, podigla i nataknula na zlatnu jabuku pa je
ostavila da se pra�aka kao �aran me�u lotosima na Liu Kijevim slikama, bogme su se
lijepo zabavili u�etvero ali je to odnijelo dosta Mlinari�eve ostav�tine i ujutro
Ferdo navijesti razdoblje krenvir�tla i bijele kave, brzojavio je u London da do�u
ili jave da ne dolaze jer je on pri kraju strpljenja i sredstava, a ima i posebnih
razloga da po�uri u Croatiju. Njegovo Veli�anstvo je dotle u prosjeku vje�a
raspravljalo s Njom koja je vidjela tolike nepokretne pokreta�e kota�a i skidala im
la�ne brade, njih �iji je nestanak naru�avao ustrojstvo svijeta i. prijetio kaosom,
�to sam im uradio, pitao ju je, a Povijest je na dugi bijeli krevet slagala male,
sive, unaka�ene le�eve i nije prestajala mada ju je molio, sve dok se postelja nije
ispunila �udovi�nim lutkama ispla�enih jezika, prsti bez nokata, razmrskane kosti i
otvorene kreolinske rane na grudima, on joj je obja�njavao da nema krivnje na
njemu, da su mu namjere bile �iste i jasne, bio je human i prosvije�en vladar i
nikoga u stvari nije mrzio osim komunista i Hrvata, prve je �ak i poku�ao shvatiti,
jest,

Njegovo Veli�anstvo je �italo Marxa, vrlo natmureno, sve dok u toj �idovskoj
govnari]i, kako ju je krstio, u toj bolesno] opsesiji klasnim borbama, nije nai�ao
na pasuse o Hrvatima i tada mu se lice ozarilo, neznatno je korigirao gnu�anje i
potcrtao �popustljivost prema narodu po prirodi svojoj kontrarevolucionarnom jest
jedino �to se mo�e upisati u grijeh Mad�arima�, �ak je sam preveo re�enicu s
francuskog, kao i sljede�u Nijemcima upu�enu �da mi u zajednici s Mad�arima i
Poljacima samo putem najodlu�nijeg terora protiv �eha i Hrvata mo�emo osigurati
revoluciju�, Veli�anstvo je potcrtalo �najodlu�nijeg terora�, te onu prijatnu
metaforu o otpacima naroda, ali je u svoj dnevnik prije tri godine zapisalo s
velikim znakom �u�enja kako to da je ba� me�u Hrvatima koje je sam komunisti�ki
Prorok identificirao, njih i Ruse to jest, kao protivnike revolucije s kojima valja
postupati kao s neprijateljima, kako je Proroku usuprot ba� me�u Hrvatima izgleda
najvi�e uhvatilo korijena to �avolje sjeme, kako su sjajno pro�li u Zagrebu
dvadesete da te trnci pro�u, eto ti slobodnih izbora, ma ne�e majku im jebem, a s
Rusima se Prorok zajebo do bal�aka, i tko �e ga onda znati, draga moja, �to i kako
uraditi u datom momentu.
Povijest je pristojno �utjela, ona ga je ve� smjestila me�u razbojnike, a tih
se Hrvata nejasno prisje�ala, ne�to joj je zvonilo, neka davna i daleka kapelica na
mo�varnoj obali.

Nekoliko sati prije nego �to je Aleksandar napustio razara�, nagovarali su ga,
pri�ala je Povijest, da skrene u tulonsku ratnu luku. Veli�anstvo je reklo da ne�e,
da se program ne smije mijenjati. Povijest je kimnula glavom i odobrila tu odluku,
namignuv�i hudobi na kraljevu ramenu. �to je odre�eno, ne smije se mijenjati.
� Uostalom, sada je prekasno za sve � jo� je rekao Aleksandar. Odani Ze�evi� je
stajao s �eli�nom potko�uljom u rukama pred pogrblje-nim kraljem koji je gledao u
admiralsku uniformu ispru�enu na pospremljenom krevetu, le�ala je kao mrtvac na
odru i samo joj je glava nedostajala, kralj se pogledao u zrcalo i na�ao ju je
tamo. Odbio je pancirnu ko�ulju i rekao Zeki da se pobrinuo za nj u oporuci. Zeka
mu je poljubio ruku i rasplakao se.
Vlada �ofer sjedio je tada na parketu hotelske sobe, njegova �e�ka putnica na
no�nom ormari�u, njegov arsenal na krevetu: dva revolvera, jedan od njih
automatski, stotinu dvanaest metaka i bomba. Sjedio je u ga�ama da ne izgu�va
lijepo novo odijelo. Soba je bila zadimljena. Pripalio je novu cigaretu na �iku i
usne su mu se rastegle. Ba� je �udno da su mu dali pratioca koji se zove Kralj.

Nije im se spavalo sino�, ni ovako ni onako, novaca nisu imali ni za dancing,

�etali su pari�kom tvr�avom oko pono�i kad chiffonieri idu na posao, oni koje grad
nije primio polazili su �eprkati po onome �to je grad odbacio, rastezali su se u
hladnoj no�i pred vratima �upa, pred �atorima, plakala su uzbunjena djeca a Anica
je opet postala svjesna svoga podruma i potkupljive matere koja bi je prodala za
dvadeset dinara, nije ni slu�ala Ferdu da Francuzi ne znaju igrati Molierea ili da
vi�e ne znaju, da se Molierea ne mo�e igrati kao nekad, malo joj je i�ao na �ivce
ali je voljela zvuk njegova glasa i bojala se povratka, neka je proda u taj
ju�noameri�ki bordel ona �e zaraditi puno novaca i vratiti se u Zagreb kao velika
dama, ponekad bi ga pogledala jer nikada nije znala da li se �ali ili misli
ozbiljno, no taj put je bilo ozbiljno jer se radilo o kazali�tu. Poku�ala je
zamisliti kako izgleda ta Zoja koja �e ga odvojiti od nje, bijedne, krivuda-ve
ulice izme�u prozora zalijepljenih novinama smirile su se i hodali su sami, Ferdo
je za�utio, i�li

su ali izlaza nije bilo, zalutali smo nasmijao se i povukao prema mogu�em prolazu,
ovo postaje jezivo.
Tada se uz kre�tav krik pred njima stvorila smrt u dronjcima, imala je oblik
�udovi�ne polugole starice, lica boje mladomisnikove albe, zamahnula je pasjom
�apom prema njima, Ferdo je od onog no�nog napada te�ko podnosio takva iznena�enja
i zakoraknuo je natrag, a Anica je stala pred njega i ispru�ila �ake prema
bra�njavoj sablasti iza koje se pojavio grbavac s harmonikom i zasvirao, stara je
ispru�ila ruku tra�e�i franak ali je Ferdo i dalje uko�eno, zurio, dugo mu je
trebalo da se histeri�no nasmije i.dade prokletoj babi bak�i�, u hotelu se jo�
nekoliko puta stresao piju�i konjak nad djevojkom �to se postavila izme�u njega i
smrti, koja bi to �ena u�inila za nj, bio je nje�an a poslije je lo�e spavao s
buljookom prosjakinjom iza ormara, pu�io je izme�u dvije more i definitivno odlu�io
da ujutro otputuju, ljubavi moja, liznuo joj je koljeno a djevojka nije znala je li
sanjala ili je doista rekao, ali se nasmije�ila u polusnu burgundska Madona na
mekom, �irokom krevetu s pozla�enim jabukama u Rue Mathis 17, on je bio njen �ovjek
zauvijek, nek' se �eni s kim ho�e. Vra�ala se u velikom automobilu i uzela od
mu�karca odjevenog u bijeli smoking klju�eve �vicarske ku�e u Maksimiru, mahnula mu
da ode i �ekala da �ofer doveze Ferdu iz bolnice, pozvala je najbolje lije�nike
smetalo ju je �to su jeli �trudl a sir je

padao po rani na trbuhu tko mu je to za�io meso �pagom gospo�o upala se pro�irila i
mi na �alost moramo osloboditi gospodina njegove mu�kosti okolnosti su takve sepsa
je to ona se lecnula ali im je dopustila kakav bio da bio njen je �ovjek najstariji
je stavio rup�i� na usta izvadio skaka-vac i zarezao.
Anica vrisne i na�e se na Ferdinim grudima, pu�io je i za�u�eno ju je pogledao,
ona napipa njegov ud, obuhvati ga i u istom trenu �vrsto zaspi.
U podne su na�li poruku da se Branimir i Kathy nalaze u Parizu. S njima je i
gospodin Greystone. Ferdo, oporavljen i vedar, uvjeri Anicu daje gospodin Grevstone
izravni potomak lorda Tarzana i upozori je neka se ne za�udi ako Englez urlikne i
sko�i na luster.
Vlada �ofer, pravim imenom Veli�ko Geor-gijev Kerin, u tom je trenutku ulazio u
cvje�arni-cu. Pokazao je prstom na veliki buket i nije �ekao da mu prodava�ica
uzvrati sitni�. Ljudi su se ve� okupljali na Quai des Belges. Njegovo Veli�anstvo
pilo je �aj s Pietrijem, razgovarali su o Korzici, Aleksandar se posebno zanimao za
podmornice, kad se brod smirio i more je bacilo sidro, galebovi su zloslutno
graktali a podmornice su bile nesigurne i skupe, no dale bi se dobiti na zajam,
Pietrijev tast bi za dobar posao i prvenstvo u isporuci sa zadovoljstvom dao
Njegovom Veli�anstvu osobni poklon, ali je Aleksandar

umorno pogledao ministra mornarice, srknuo �aj i uzdahnuo, qui vivra, verra, ustao
je tu�no i rekao �Ja sam spreman�, kao da ga iz tamnice la Sante vode na giljotinu.
Ukrcao se u motorni �amac, pone�to nesiguran na nogama, na oknu svojih odaja
primijetio je Zeku i mahnuo mu, zaudaralo je marsejsko more kao Coselchijeva knjiga
�Croazia libera�, od koga, odvratno more i jadranska federacija i taj �ivot,
jadranska, podunavska, srednjoevropska i kakva sve ne, osti, mre�a, kako se zvao,
Oreb dabome, gledao je kad su ga vje�ali, kad mu je krenula ki�ma a Mussolini ima
istu takvu �eljust jo� komi�nije izdu�enu, kako je samo znao igrati amica dok je u
sebi pjevu�io ariju iz �Krabulj-nog�, a Du�i� da tako nasjedne, a jest ima
diplomate, sve neke pesnike i �onje. >
Barthou je pitao Njegovo Veli�anstvo kako je putovalo, ono mu je reklo da se
silno mu�ilo a i ina�e da je bolesno, ali da je sada u redu i po�li su prema
�delageu�. Oficir je jedva obuzdavao konja, �palir je ve� vikao �Vive le roi�, tu i
tamo, kralj je dodirnuo koljena generala Georgesa i rekao pardon, a Barthou je
mahnuo �oferu Foissacu. �Delage� je polako krenuo, pra�en konjskim gubicama. Vlada
�ofer se probio kroz gomilu ali je zastao iza �ene kraj kandelabra, metar od
ula�tenog �andarskog remena. Ve� je mogao vidjeti tablicu automobila, 6068-CA6,
�ezdeset i osam, toliko ima njegov otac. Prednji kota�i automobila slijedili su
tramvajsku prugu.

Konjanik s desne strane bio je prestar za vojsku, kri�a su mu se svijala, morao bi

sjediti negdje u naslonja�u.
Njegovo Veli�anstvo je �utjelo i ponekad podizalo ruku da mahne ljudima �to su
stajali na trotoaru i radoznalo nastojali da osmotre srpskoga kralja u
poluotvorenom automobilu.
Foissac neznatno uspori na kri�anju tramvajskih pruga, upozoren da dragocjeni
teret ne podnosi tre�nju. Vlada �ofer ramenom odgurne �enu, protr�i kraj �andara,
na�as se posklizne na kaldrmi u novim, crnim cipelama, ali se odr�i na nogama,
vikne �Vive le roi!� i uperi cvije�e prema Aleksandru. Veli�anstvo se na�as
zbunjeno osmjehne, ali onda shvati. To je dakle to. Ne�to te�ko ga udari u prsa i
on izgubi svijest.
Foissac zako�i i okrene se, ugleda �iroka le�a i dohvati kaput na njima. Starac
na konju prekune i spusti sablju na atentatorovu glavu, Kerin ispusti cvije�e i
podigne ruke da se obrani ali sablja fijukne jo� jednom i jo� jednom, tr�ali su
�andari, ne pucajte vikao je Foissac, Barthou je krvario, �inilo se da je i general
pogo�en ali se pucalo dalje, Foissac poslije nije bio siguran tko je ubio Barthoua,
a mo�da je i Aleksandar dobio koji francuski metak. �ena kraj kandelabra je
vriskala, pogo�ena u nogu.
Kathy Grevstone prebaci nogu preko noge, napola slu�aju�i razgovor svoga oca i
gospodina Panetticra uz asistenciju prili�no rastresenog

Branimira. Par u kutu se* ljubio, u Londonu bi ih prijekorno gledali a mo�da i

zamolili da to rade drugdje, u �etiri zida po mogu�nosti. O�ima je usmjerila
Branimirove i on se nasmije�io. Bo�e koliko sre�e da se na�u mlje�na moja mila
sljepoo�ice, koje li radosne slu�ajnosti, pa ja sam se mogao roditi kao vuk ili grm
ru�marina, jaglac, dabar, suncokret ili jelen, ona kao breza erdeljka, koliko je
uop�e bilo �ansi, da, i �itav bi �ivot pro�ivjeli tra�e�i se izbezumljeno sve do
tupog mirenja, ve�ernjeg sijela na terasi u potpunoj i potpuno bezna�ajnoj ti�ini s
rukom oko zaglavka nevoljena bi�a �to im ga je kob odredila za isto tako
nezadovoljna suputnika.
Monsieur Panettier bio je tu o�ito pilier de cafe, konobari su uslu�no
pritr�avali �ak i kad bi podignuo ruku da pogladi zaliske. Branimir se potrudi da
ga prati, pristojno je kimao glavom, sasvim je tako, samo dvije velike zemlje
iskreno �ele mir, koje zemlje pitao je netakti�no, pa Francuska i Sovjetska Rusija.
Rusija je ugro�ena s dvije strane, od Njema�ke i Japana, i tko zna ho�e li izbje�i
pogibelji, tajna sutra�njice, no gospodina Panettier a je vi�e zabrinjavalo ho�e li
Francuska biti uvu�ena u novi sukob: �Gdje je za nas pogibelj rata? Na Rajni? Ne,
ako posjedujemo mudrost da izbjegnemo isku�enjima, i ako do�emo do toga, �to nije
nemogu�e, da se sporazumijemo s Njema�kom. Na Alpama? Ne, ako budemo znali
razumjeti talijansku politiku, �ija se gipkost prilago�uje svim kombinacijama.

Grevstone kri�om pogleda Branimira, svjetlucav od prigu�ene ironije.

� Govoriti i opetovati da Njema�ka �eli
uni�tenje Francuske, zna�i podr�avati shva�anje
da je rat na�ih dviju zemalja neizbje�iv � tvrdio
je Panettier.
� Nije li Hitler rekao isto? � upita Grev
stone.
� I u pravu je. Velika je nesre�a �to se
Njema�ka i Francuska ne razumiju. One se boje
jedna druge, da, da smo sami lako bismo se
sporazumjeli, ali mi imamo i saveznike na vratu.
� Potpuno vas shva�am.
� Da budem jasan, ja nisam protiv, �tovi�e
� zavu�e Panettier prst izme�u podbratka i
plavo-bijele leptirma�ne. � Povijesna uloga
Francuske je da poma�e i �titi male narode, to je
njen interes, rekao bih, moramo slijediti primjer
Engleske koja se zanima za �ivot svih naroda, ma
koji bili, prisutna svugdje preko svojih konzula,
svojih trgovaca, svoga Obavje�tajnog ureda.
� Pa nije tako sjajno kako vi mislite �
skromno primijeti Grevstone.
� Mi se previ�e oslanjamo na simpatiju, na
presti� na�e kulture, na sjaj narodnog genija, na
privla�nost na�e povijesti. Mi spavamo.
� Odjel za �udore�e � re�e grubi glas iza
Branimira. � Je li ovo va�a �ena?
Ferdo se smijao u Branimirovo ljutito lice.
Novope�eni Englez se trudio da susretu ne
podari previ�e balkanske srda�nosti, Ferdo bi

predstavljen gospodinu Grevstoneu i gospodinu Panettieru, prekinutom u govoru,

zatim je s vrata bila dozvana Anica, ne obja�njavaju�i ni�ta, u�ivaju�i u njihovoj
zabuni, Ferdo je upozna s gospodom i gospo�om, ba� je slatka, rekla je Kathy,
odakle vam Anette, Ferdo je samo odmahivao rukom i tvrdio da je jadnica na �alost
gluhonijema ali da se ina�e dobro razumiju i pro�lo je dosta vremena, pitanja i
obiteljskog informiranja dok je g. Panettier mogao nastaviti citiraju�i Llovda
Georgea da su svi dokumenti izvjesnih na�ih saveznika za vrijeme mirovnih pregovora
bili la�ni ili ishitreni, a da izazove simpatije bra�e Kolar ustvrdi da nijedna
evropska vojska ne posjeduje vojni�ki duh u tom stupnju kao srpska, ali �emu ta
vojna organizacija kad nitko ne ugro�ava Jugoslaviju?
Ferdo ga upozori da je ta vojska jugoslavenska.
� Namjerno sam rekao srpska, mladi �o
vje�e. I za�to smo mi Francuzi pomogli stvaranju
te vojske? �ega se oni boje? Odmazde pobije�e
nih naroda? Ne. Nego su protivno samoodre�e
nju �itavi narodi pripojeni a da nisu pitani, u
tome je bit, tvrditi da su Rutenija i Slova�ka
dobrovoljno pod �e�kim jarmom, a Hrvatska,
Slovenija, Banat, Dalmacija, Bosna i Hercegovi
na, Makedonija dobrovoljno pod srpskim go
spodstvom, Transilvanija, Dobrud�a i Besarabi-
ja pod rumunjskim, to je krivotvorenje istine.
� Za odr�anje tih naroda u podlo�nosti

trebalo je upotrijebiti silu � zaklju�i Francuz.

� Oprostite � re�e Ferdo i uputi se prema
izlazu, pogleda firmu s vanjske strane i vrati se.
� Oprostite � re�e opet � mislio sam da smo u
�Closeries� � objasni ozbiljno. � Tamo to isto
govore.
Branimir se nasmije i razjasni Kathy, koja je su�utno promatrala povu�enu
djevojku na rubu sme�e ko�nate presvlake. Kako se samo trgla kad je Ferdo ustao, i
opet sjela na njegov gotovo nevidljiv znak, kao izvje�ban pas. G. Panettier se
napokon zaustavio na Aleksandru, s optu�bom da je jugoslavensku ideju zamijenio
velikosrpskom i da je sklizanje u ponor po�elo Pa�i�evom smr�u. Bra�a Kolar ga
upozori�e na okolnost da prva ideja nikako nije bila bliska Pa�i�u, da ju je
prihvatio u nu�di, za odre�eno razdoblje.
�etiri mu�karca �ekala su Ferdu i Anicu u Rue Mathis. Imali su revolvere, bili
su histeri�ni i osorni. S lisicama na rukama mladi� i djevojka bijahu prisiljeni da
sjednu u zatvoreni automobil. U prefekturi ih razdvoji�e.
� Policija � rekao je grubi glas iza Brani
mira. Kathy i on sjedili su kasno nave�er u
hotelskom salonu i komentirali vijest o atentatu.
� Ponavlja� se � rekao je Branimir ne
okre�u�i se.
�
100

Uz po�asnu stra�u kralj je le�ao na udobnom trosjedu u marsejskoj prefekturi,

smrt se egzaltirano igrala resicom epolete i dosa�ivala, odlu�ila je da sko�i dva
kata ni�e do Kerina i dugo promatrala mrtva�ku glavu na njegovoj ruci, Sloboda ili
smrt, tu�no se zamislila nad tim rastavnim veznikom, nepotrebnim i uvredljivim, a
Ferdo je stajao u pregra�enom hodniku pari�ke prefekture i bezbri�no zvi�dukao,
premda je odmah po dolasku priznao da je ubio Marata preodjeven u Charlottu,
zatra�io da ga �i�aju i vode na giljotinu.
�etrdeset i osam sati poslije jo� je sjedio u istom hodniku, na svom sakou,
gladan i �edan, proklinjao samoga sebe �to nije poslu�ao blago-�udan instinkt, i
Branimirovo odugovla�enje, lako njemu s engleskim paso�em. Na sino�njem prvom,
kratkom saslu�anju shvatio je, za�u�en, da ga smatraju velikim plijenom. Inspektor
Simonovi� nije mu dao da i�ta ka�e u svoju obranu, a Francuz pokraj njega samo je
natmureno gledao iznad uhap�enikovih rodnih vlasi,

pitaju�i se za�to priroda nekima daje a nekima uzima, i nije li dio te kose
prijevarom oduzet ba� njemu. Ferdu je posebno zabrinulo �to stalno spominju Anicu,
kao da je ona va�an element u svemu, nanju�eni trag.
Uostalom, Simonovi� i njemu dodijeljeni Vernon odlu�ili su da prvo slome plavu
damu. Francuski nije znala, to se .poklapalo, premda je u Avignonu tra�ila sobu na
lo�em francuskom i prijavila se u hotelu �Regina� pod imenom Marija Vondra�ek,
priznaj stoko bogogrdna jer �e kosti da ti pobele u buturnici i tako, Anica je samo
plakala, rekla je da su doputovali vlakom, da nikada nije bila u avionu, �udila se
�to tu ima eks, Simonovi� se toliko razbjesnio da joj je opalio �amar�inu od koje
je pala na pod i htio ju je udariti nogom ali se umije�ao Francuz, dosta pristojno
jer je na kraju krajeva francuska policija pokazala nevi�enu nesposobnost u Mar-
seilleu i bilo mu je prili�no neugodno u ime �itave �andarmerije, Simonovi� se
sabrao i nastavio, gdje su �uti kov�ezi, gdje se srela s makedonstvu-ju��ima, tko
ju je poslao, koliko novaca ima, on zna da je bila u Aixu dan prije atentata, taj
�ovjek kojega ona naziva Ferdo Kolar priznao je uostalom sve i kog bi se vraga
�rtvovala za tu svinju koja ju je izdala, Anica je samo tiho plakala i procijedila
da on nije svinja, a �to ste radili u Parizu, ko�onerije, rekla je i Simonovi� je
zastao, razoru�an.
Odvezli su je u La Sante istim automobilom

u kojemu su prebacili Svetozara Pribi�evi�a. Anica ga nije poznavala, �ovjek je

izgledao bolestan i pogru�en, kako tek postupaju s Fer-dom.
� Tako � zadovoljno je rekao Simonovi�,
kad se Ferdo dovukao do stolice. � Plava dama
je sve priznala, posao se bli�i kraju. Evo, jo� i vi
ovo potpi�ite, pa smo gotovi.
Izmu�eno Ferdino lice razvu�e se u ne�to poput osmijeha.
� Gospodine...
� Simonovi�.
� Gospodine Simonovi� � re�e polako i s
predumi�ljajem � idite u pi�ku materinu.
Vernon se baci na Simonovi�a. Ferdo je rukama za�titio lice i nogom uspio
tresnuti beogradskog policajca u koljeno. Dok se Simonovi� oporavljao, Ferdo je na
svom najboljem francuskom zahvaljivao Vernonu na brizi i pa�nji.
� Gospodine Simonovi�u � re�e tada,
razveseljen policaj�evim cupkanjem � mo�ete
oti�i i do telefona, nazovite Vragovi�a u Zagreb.
On jam�i za mene. Ja sam doista Ferdo Kolar,
odvjetnik, a s ovim papirom si mo�ete obrisati
guzicu.
Zamoli Vernona �a�u vode. Dobio ju je. Dok je Simonovi� telefonirao, Ferdo se
kod Francuza raspitivao koliko su ljudi uhapsili.
� Pa, imamo oko tristo va�ih zemljaka �

indiskretno je priznao Vernon. � Nego, �to ste mu to rekli � poka�e o�ima na

Simonovi�a.
� Bojim se da ne znam toliko francuski.
Simonovi� nije dobio Vragovi�a, ali je razo�arano slutio da laje nad krivim
tragom. Ferdo je ipak preba�en u zatvor, oslobo�en peti dan nakon atentata kad je
sve ve� bilo vi�e-manje jasno. Ni Anica nikako nije mogla biti plava dama koja je u
�Regini� uzela sobu za mu�a i sebe i tamo se sastala s nekim Kramerom. Branimir je
bio proveo na prefekturi samo pet sati, pu�ten na intervenciju gospodina Panettiera
koji je sedmi dan nakon atentata priredio ru�ak u svojoj ku�i i pri�ao o Trumbi�u a
zatim razlagao ideju o velikoj katoli�koj dr�avi koja bi sezala od Jadranskog mora
do Poljske, Mad�arska, Hrvatska, Dalmacija, Slovenija, Tirol i Poljska, s osloncem
na Poljsku. Da, i �e�ka. Ta bi federacija spre�avala germanski Drang nach Osten, s
druge strane bi prije�ila panslavizam, i napokon uspostavila u srednjoj Evropi
izgubljeni sklad izme�u produkcije i potro�nje, poljodjelstva i industrije.
Kathy je naglo iza�la iz blagovaonice. Ve� drugi put. Sigurno je u drugom
stanju.
� Ferdo, gdje je tu zahod? � upita i Anica
minutu poslije.
Zaprepa�teno je pogleda�e.
� O, pa gospo�ica govori! � za�udio se
Branimir. � I to hrvatski.

� �udno � re�e Ferdo mirno. � To je valjda od onih batina na prefekturi.

Grevstone je prou�avao Branimirova brata, mladi� se brzo oporavio, bistar,
natprosje�no inteligentan, znao je jezike i svi�ao se ljudima. Vrlo dobar
materijal.
Nave�er, dok je Anica pakirala stvari u Rue Mathis, Ferdo je dugo razgovarao
sGrevsto-neom nekoliko stotina metara dalje. Zatim se popeo u Branimir ovu sobu.
. Ana Kolar no�ima nije spavala. Sjedila je u naslonja�u blizu nedavno
instaliranog telefona i �ekala. Napokon je zazvonilo. Ferdo i Branimir. Bili su na
Loiri, prekrasni dvorci, da, a kako je tamo, mama? Ni�ta se nije promijenilo,
Ferdo, kad se ti misli� vratiti?
Nisu je mogli prevariti veselim glasovima, ali �ini se da je sve dobro
zavr�ilo, ni kralja nije trebalo ubiti, ionako bi umro za koji mjesec, ovjesila je
usnu i pred o�i joj do�e Magda koja je dvaput tjedno pospremala a ponedjeljkom
prala veliki ve�, �kako su nam to mogli u�initi�, i plakala je Magda
ve�erica kad se vratila s ' kolodvora, kralj je prikazan narodu i mnogi su'
plakali, policija je uhapsila oca koji je dr�ao sina na ramenima, mali je imao
najvi�e tri i vikao je: �Ubi�e psa!�. Maloga nisu uhapsili, ali je dobio flisku od
izdana oca.

Tre�i dio
1
To samo Alah zna, kratko je otpjevao Levi, di�u�i pogled prema radniku na mostu
i osje�aju�i da �e opet imati problema s lo�e prilijepljenom bradom. Sulejman ga je
prezrivo promatrao, nalak�en na sofu, ha ha ha ha, ti ne zna� ni�ta. Ili ne zna�,
il' se boji�. Biljeter je pustio zaka�njele, vrata su tiho vrisnula a gospodin
Bernardi� se jo� bje�nje okomio na �idova, �to si stao, ko da broji� �a�e, dane
moje smrti, reci sad: kol'ko ljeta jo� �u u�ivati toga svijeta, reci mogu 1' svijet
jo� strti! Reci, reci! Kol'ko sudim ja, jo� deset, odlu�io se Levi, dodaju�i za
svaki slu�aj ni�ticu, kad se la�e nek' se la�e, trebalo je pre�ivjeti.
Ferdo je uvukao u plu�a o�tru pra�inu samta, neznatna je razlika izme�u mirisa
starog haustora i uhodanog kazali�ta, nostalgi�no je pogledao prema prepunoj
galeriji, prema vremenu stajanja, ranih dolazaka da zauzme� onaj kut prema balkonu
odakle nekog vraga i vidi�, �kolski strogo spolno rastavljen visi� preslomljen
preko ograde u razini grla velikog lustera i zavidan si bagri u lo�ama otmjeno
podboltanoj

nad zlatnim an�elima, to smo dakle ostavili za sobom i udobno se prepu�tamo Zajcu,
opera je ipak opera, Ferdo nije shva�ao koncertne u�itke, napola sklopljene o�i i
bolno dugosatno sjedenje ni pred �im, gudalo ne mo�e zamijeniti ma�, glazba je
varljiva vi�e il' manje, i nikada ne zna� je li autor htio re�i to �to si osjetio,
neodre�enu ljepotu prevodi� nevjesto i podvodi� je privatnim strastima, pa zar onda
nije �asnije vu�i uho na uzici o�noga �ivca, taktovi sultanove srd�be su srd�ba,
�uti starce niti rije�i jer jo� �ivi stari lav, j muslin, velur, taft, zidine u
hintergrundu.
Sjedio je, pone�to uvu�en u prisjenak lo�e.j iza Zoje i gospodina Kornicera.
Prije tri godine udovac Kornicer se napokon o�enio Almom, kao ] �to su svi
o�ekivali. Priznao je Zoju, svoju i i Alminu k�er, kao �to su svi
pretpostavljali.' Ferdo je udisao parfem svoje �ene, a zatim ne�ujno nagnuo
naprijed i poljubio njen vrat ispod podignute kose. Zoja je skupila ramena, kao u
laganoj drhtavici, no je li dolazila od strasti ili nelagode? Zasad mu je i�lo,
dobro ka�e Pomet da razumne i sre�a ljubi, igrao je na Zoju tvrdoglavo, uvijek
istu kombinaciju, i kad su ga svi odgovarali on je ustrajao i dobio. Traged, vi�e
ne traged nego pjesnik, povukao se gotovo zahvalan, Ferdo se pojavio s
cvije�em u �asu kad se Zoja osje�ala tako bijedno da bi naslonila glavu na prsa
savske nakaze a nekmoli tom vedrom, pametnom, umiljatom Kolaru koji ju je I
oduvijek vjerno ljubio i tolike godine patio za

njom, li�avaju�i se �ena i u�itaka po vlastitom, te�ko ali iskreno izre�enom

priznanju, pa i ona je njega oduvijek voljela, nakon male gre�ke sve je opet na
svom mjestu, uostalom i kod Tolstoja je tako, ona se malo zaljubi u krivog, ali to
traje svega stotinjak stranica, ne vi�e.
Sulcjman je ustao, vrho zovi jalno za svoje godine i zdravstveno stanje, �udno
li sva krv mi vrije, rata mi srce �udi, silnije, ja�e mi bije, nadimlje sna�ne
grudi. Ah! Sad u boj, neka svijet pred mojim dr��e jarom, sad u boj, sve �e mrijet
pred sviju cara car om. Strepi o Be�u, ti prvi, prvi je udarac tvoj, prvi je udarac
tvoj, tebe kad padi�ah smrvi lagan je drugima boj, lagan je drugima boj... Koliko
je od Anschlussa? Gdje �e se zaustaviti i tko �e ga zaustaviti? Milan Stoj adi-
novi�? Ferdo se kratko nasmije, gospodin Kornicer se napola okrene i za�u�eno ga
pogleda.
� Pardon � tiho re�e Ferdo.
Dobro je ispalo. Gospodin Kornicer dao je lijep miraz, dovoljan za �etverosoban
stan i advokatsku kancelariju. Posao se lijepo razvijao, masonske veze g.
Kornicera, sveprisutne a nevidljive, �istile su put tamo gdje bi zapelo. Ferdo je
sada mogao pomagati roditelje, jo� su ih troje imali na grba�i, a onaj propalica
Hinko izvla�io je mami novac kao Stojadinovi� Hrvatskoj. Gospodin Kornicer je
�ivnuo, na pozornici se pojavila Eva pa premda joj je gesta kojom je krenula prema
Jeleni bila malo abgedro�n, glas ju je slu�io, �to je drago dijete, suzu vidim u
tvom

oku, ka�i majci sve. G. Kornicer je uvijek tvrdio da tako lijepa glazba ne
zaslu�uje te stupidne. rije�i, premda su u partijama Zrinskog ne�toj probavljivije,
ali opera je to, govorila je Alma, tu tekst uvijek kle�i i moli za opro�taj,
�uljaju ga! koljena na tvrdoj dasci, samom je sebi smije�an i! gleda ne bi li se
moglo �asno strugnuti u �apta�e-vu �koljku. �to se tu mo�e.
Sulejman se u me�uvremenu ozbiljno odlu�io na Drang nach Westen, Mehmed
Sokolovi� se 1 slagao glede Be�a, no je mislio da bi Siget! zanemariti se moglo,
na �to se sultan nasmijao j tvrde�' da svak vam vjetar �kodi, trpaju� tako Mehmeda
surovo me�u Hrvate, a u Szigetvaru kad Miklou� razumil bi�e istino da ide turski
car i kada vidi vojsku dohajaju�i, tako u�ini dozvati u grad nutrnji vse kapitane,
gospodi�i�e, konjike i pisce i purgare varo�ke i vsake varste ljudi ki su onda bili
u Segetu.
Nakon Be�a Sulejman je namjeravao na Poljsku. Hi da barem pripravi put
nasljedniku. Gospodin Grevstone nije odobravao politiku svoje vlade glede
popu�tanja Hitleru, �ivio je dovoljno dugo u Aziji da bi bolje vidio Evropu od
svojih ome�enih oto�ana i smatrao je svastiku opasniju od srpa s �eki�em, tu
svastiku koju je �esto vi�ao, okret dharma�akra, vrtlog nade, a sada te�kovoljan
kota� na perfidno crvenoj pozadini zastave. Opcije za krom dobili su Nijemci a ne
Selection Trust and Chester Beattv, Shell je imao ne�to vi�e ali nedovoljno uspjeha
u

diskretnom kupovanju nafte, a knezu Pavlu se dizala kosa od planova da se u slu�aju

potrebe uru�i litica u Kazan ili potope teglenice na Dunavu ili oboje. Ferdo je
zami�ljeno zurio u pupak turske robinje. U pauzi ostavi �enu i tasta, da se javi
gospo�i Bedekovi� koja je upravo hladno kimnula policajcu, nisu bili u rodu,
smetalo ju je �to nose isto prezime, gadljivom grimasom dala mu je do znanja �to
misli o njemu. Zojaje nekako istodobno dobila mu�a i oca, pa �ak i majku, jo� bi
ponekad rekla �gospodine Kornicer�,.a majci �teta Alma�. Kornicera nikada nije
nazvala tatom, rijetko su se i vi�ali jer je g. Kornicer �esto putovao, Zoja se
trudila da postanu bliski ali joj nikako nije uspijevalo, kao ni s Ferdom, bila je
mr�ava, bez teka za stolom i u krevetu s ponekim proplamsajima dan ili dva, no� ili
dvije poslije m'enstruacije, osje�ala se starom i prevarenom, ona bi tog Kolara
rado vi�ala u �malom teatru� gdje je sada i sama bila samo gost, ali ne i u
spava�oj sobi premda je bio pravi mu�karac, ne mo�e mu se ni�ta predbaciti, �ak ni
ljubavnica koju je namjestio kod gospo�e Bedekovi� i iznajmio joj stan u
Ba�vanskoj, on je uredio svoj povr�ni �ivot na najbolji na�in, postao je tra�en
advokat, to su bili fakti, napustila ju je neobja�njiva, le�erna prpo�nost,
trenutak vedre ironije i toplog povjerenja u budu�nost, stavila je malo parfema na
vrat, tamo gdje ju je poljubio, dezinfekcija, kako mrzi kad joj pri�a o svojim
uspjesima u sudnici, a ona...

� Za�to ne poku�a� opet, Zoja? � pitao je

g. Kornicer.
� Mo�da sljede�e sezone � kru�ila je i
prstom po rubu �a�e i nije ga pogledala u o�i.
Oti�la je bila nekako u vrijeme Freudenrei-1 chove smrti, kad joj je Alma
oprezno saop�ila da ! na nju ne ra�unaju u �Dubravki�, definitivno se oprostila sa
snovima o Kasandri, Fedri, Klitem-1 nestri, Kleopatri i Nastjenki, Lizi i Ani
Karenji-1 noj, strgnula je sa zida fotografiju Vike Podgor-j ske u oklopu Svete
Ivane i dugo je plakala, |j zatvorila je vrata i nikoga vi�e nije pu�tala u sebe. |
Nosila je svoju nesre�u i kri�om je spu�tala u d�epove Ferdina ogrta�a.
 Ferdo je razgovarao s doktorom Veesen-i maverom, antipati�nim �vabom, opazio je
Zoju i Kornicera kraj buffeta i poslao joj poljubac a Zoja se namr�tila i znao je
da �e opet krenuti lo�e, u trenucima iskrenosti Zoja je znala da je taj Kolar
zaslu�io vedru �enu, ali ga nije �alila, pouzdaj u�i se u njegovu snagu. Takve
sretne prirode jednostavno moraju dobiti protute�u, mislila je zlobno, jer je
sudbina �ovjekova tragi�na, pa ako joj netko namjerava uma�i, nepogre�ivi Svevi�nji
Ferdina oca pobrine se da ga podsjeti na neostvarivost plana. Kimne Bari�u i po-
rumeni. Nije ga mogla zaboraviti, sive o�i u polumraku i topli pokrov nje�nih
rije�i, tenerorum lusor amorum, njegove su pretjeranosti bile iskrena nadahnu�a,
njihove su no�i bile domi�ljanje nemogu�eg, dodir lijepih du�a i srsi

neodredljivih �uvstava, a ipak je ne�to jeknulo prazno, ne�to s njima dvoma nije
bilo u redu.
Ferdo je povjerljivo �aptao Nijemcu, ne osvr�u�i se na prezirne poglede
publikuma. Tko zna �to sada izvodi, pitala se Zoja, dvadeset dana nakon vjen�anja
nije ga pu�tala k sebi, nije uop�e ni smjela popustiti nakon skandala u Kornicero-
voj ku�i kad je svadba bila u punom jeku, ona je upravo razgovarala � Tenom
Vi�njevac opaljenom od sunca, trunjaca i trnaca u tirski grimiznoj ve�ernjoj
haljini, kakva �ena, ta bi bila za Ferdu, pri�ale su o Maji i njenoj malaksalosti,
Tena se odu�evila terapijom zmijskim otrovom, ona je uvijek imala neke fantasti�ne
ideje o lije�enju i lijekovima, a Zoja je u d�epu pelcmantla imala nove �vicarske
tablete protiv depresije, smatrala je da bi Maji pomogle, pa su se uputile u
garderobu u prizemlju da potra�e kaput u neurednoj gomili, stropne grede tresle su
se od plesa gostiju, pripiti Ferdo grlio je u kutu mladu gospo�u Salvaro, ah ti
Kolarovi, ba� si se usre�ila rekla je Tena hladnokrvno dok se Ferdo ispri�avao
tvrde�i da je i�ao po cigarete, da ni on nije mogao prona�i svoj kaput i da mu je
signora Salvaro pomogla ali se upravo sekundu prije no �to �e nai�i Tena i Zoja
spotakla o neki �tap, on ju je uspio uhvatiti i...
Drugi put je zvonilo. Ferdo se odvoji od Veesenmavera, uhvati Zoju pod ruku i
povede je prema lo�i. Kornicer ih je pratio.
Bili su doista lijep par.

Petar Kolar molio se u maloj crkvi Ranjenog Isusa za svog trogodi�njeg unuka
Thomasa, Tomislava Tomeka �ija je du�a bila u opasnosti. Na sva pitanja o
djetetovoj vjeri, koja je u pismima uporno postavljao Branimiru, dobivao je
neodre�ene odgovore i srce mu je bilo �alosno. Zar da mu to u�ine, prvoga unuka da
otmu iz krila svete crkve katoli�ke. Nije mu bilo svejedno ni da li �e dijete
odgojiti kao Hrvata ili kao Engleza, �to je Anu zabrinjavalo mnogo vi�e od vjerskog
odgoja, a Ferdo je tvrdio da �e za mali�ana biti mnogo bolje da bude Englez, u
svijetu to ne�to zna�i.
Molio se za tu nesretnu �enu, tu Kathy, za Branimira koji �ivi me�u
raskolnicima, za Fer-du tri zdravomarije i dvije, ne, �etiri za njegovu glumicu
koja se pokajala i sada je, �ini se, na pravom putu, molio se za Lenu, da prona�e
�ovjeka s kojim �e �ivjeti u miru, radu i ljubavi, za Lidu koja nepomi�no sjedi u
naslonja�u i gleda kroz prozor, �to joj je to smutilo duh, retardirana, bo�e moj,
�to zna�i retardirana, zar

nisu bezbo�ci i za Malu Terezu tvrdili da je retardirana, vodit �e Lidu u Lourdes

samo dok se malo smire ove ludosti, dobri moj Bo�e valjda ne�e biti rata, oslobodi
nas, kakve su tvoje namjere, s kojim ciljem ostavlja� na �ivotu onog �avola u
Njema�koj koji progoni sve�enike kao i �idove, za�to dr�i� zlo�inca u Rusiji,
sprema li se to Sudnji dan?
I za Hinka se molio, �ak devet o�ena�a je izmolio, ali je osje�ao da molbe
njegove ne dolaze do Gospoda. Osje�ao je i te�inu ki�obrana, u zadnje vrijeme
ostavljao ih je u crkvama pa mu je Ana savjetovala jednostavan trik i otad je
zavla�io dr�ak u desni d�ep, kad bi se rastajao sa Svevi�njim, ki�obran bi sam
po�ao za njim.
 Pssst, zasiktao je prema grupi starih gospo�a u klupi pokraj orgulja, ku�u
Njegovu rabile su za prepri�avanje novinskih vijesti, �uo ih je gdje spominju
grozan zlo�in na Savi i njegovog Ferdu kojemu je napokon uspjelo dotjerati pred sud
ubojice advokata Mlinari�a, situacija se sada toliko promijenila da je bilo mogu�e,
Ferdo je �ekaju�i ubojice tvrdoglavo kao �to je �ekao Zoju dobro odabrao �as kad �e
udariti. Knez Pavle je nevoljko popu�tao Hrvatima, Ma�ek nije bio u zatvoru nego u
kancelariji na Prilazu br. 9, tmasti oblaci vukli su se sa sjevera i juga i Pavle
je tu�no procijenio da se bez Hrvata ne da ni�ta u�initi za spasenje, sve se mora
preduzeti da bi nekako prihvatili Jugoslaviju kao svoju, makar je i njima i
pre�anskim Srbima samo zla nanijela i

te�ko �e mo�i da je sada odjednom svare, ali j mora se da joj ne okrenu le�a u
prvoj �arki.
Starice bijesno odmjeri�e Petra i usmjeri�e smjerne poglede prema oltaru. Za
Luja i nije morao moliti. Lujo je bio Ljubav, jedini �ovjek na svijetu pred kojim
se Petar Kolar osje�ao grije�nim. Je li Isus bio takav, oprosti mi Bo�e, je li tvoj
sin bio kao moj, mea culpa, mea maxima culpa, ali dovoljno se dugo znamo da te mogu
upitati. �to �e mojem sinu u�initi ljudi?
Petru se pojavi�e suze u o�ima.
I agent Ki�pati� se gotovo rasplakao. Imao je le� i samo le�, bez motiva, bez
tragova, bez svjedoka, bez nade i bez nosa. Agent Ki�pati� nije bio lo� �ovjek.
Nikada nije tukao vi�e nego �to je du�nost zahtijevala ili dopu�tale njegove snage,
ubio jo� nije nikoga i nadao se da ne�e morati, premda se nikada ne zna, eto onu
pucnjavu u Selskoj samo je slu�ajem izbjegao, toga jutra je vodio �enu u bolnicu na
hitnu operaciju slijepog crijeva, a da je do�ao u sedam odredili bi ga. Na masnom
papiru le�ali su koluti�i salame, trpao ih je u usta gledaju�i starca s druge
strane stola.
� Zajedno ste i�li u ribi�iju, kaj?
� Ne, on ni nikog imal rad, kak ni drugi
njega.
� Zbog svoje... hm, deformacije, kaj?
� Ne � re�e starac nesigurno � radi nosa.
� No to sam i mislio � zare�i Ki�pati�. �
Je li me�u vama bilo kakvih sukoba, recimo oko

boljeg mjesta za ribi�iju, oko novaca, hm, ili oko �ena...

� Ma bedasto�e � prostodu�no re�e sta
rac. � Azamesto se nismo heckali, tam se to�no
zna di je kome mesto.
� Jeste li ga kada zadirkivali zbog de...
nosa?
� Nigdar. Bogec je on bil veliki, gospon
Ki�pati�.
� Te ve�eri kad je ubijen, vi ste bili u
blizini, kaj?
� Bil sam do pola �est, onda sam oti�el
doma.
� Nakon �to ste ga ubili?
� Nemojte, gospon Ki�pati�, znam ja da ni
vi sami ne mislite tak. To su bedasto�e.
� Ne, ne mislim � umorno je priznao
Ki�pati� i ponudio starcu salamu. Dovraga, kad
mu taj padne �aka. Odrezati �ovjeku glavu, s
glave odrezati pet nakaznih nosova ili koliko ih je
ve� bilo, da nije neki poludjeli student medicine?
Ki�pati� odlu�i da jo� jednom pregleda mjesto zlo�ina. Stotinjak metara
zapadno od kupali�ta, na utabanom pijesku izme�u niskog grmlja nad rijekom bio je
kamen. Kamen ko kamen, kamen dobar za sjesti. Ki�pati� je rasija-no gledao
unaokolo, nije to bio kriminalisti�ki roman, tamo detektiv prona�e komadi� odje�e,
otrgnuto dugme, pramen kose a ponekad i zlo�inca, ma jebo ja te gluposti da se
vra�a na mjesto zlo�ina, njegovi se nikad nisu vra�ali,

,...,:., 1 QO ,

barem dugme, da u posljednjem poglavlju slavo-! dobitno uperi prst u tren�kot

ubojice i pita a gdje | vam je ovaj gumbek na �to ovaj promijeni boju i j| poku�a
pobje�i ali ga stigne metak. U nogu. U sto j pizdi materinih.
Ki�pati�u sine sjajna ideja. Ubojica je do�ao j u �amcu!
Nekoliko trenutaka poslije ideja se vi�e nije �inila sjajnom i Ki�pati� krene
prema svjetlu u drvenjari �uvara kupali�ta.
�uvar je bio primjetno uznemiren. Ki�pati�u br�e zakuca srce.
� Ja sam rekao sve �to imam � izgovori
�uvar na vratima, �tite�i tijelom ulaz.
� Mo�da ste se ne�ega sjetili, �oli�u?
� Nisam. Sve sam rekao i sada upravo
idem u grad, ba� sam po�ao, ako ho�ete mo�emo
zajedno � poku�a zatvoriti vrata za sobom, ali
ga Ki�pati� odgurne, potr�i kroz sobu, upita
�sami ste?�, �pa tko bi dolazio u ovo doba
godine?�nervozno je pogledavao prema maslina-
stim vratima i Ki�pati� odlu�no krene, naglo ih
otvori i mogao se zakleti da je vidio cipelu �to se
istoga �asa izgubila onkraj prozora. Za stolom su
sjedila �etiri mu�karca. Dvojica stavi�e ruke u
d�epove balonera i on postade oprezan.
� Niste sasvim sami � re�e preko ramena
�uvaru, a zatim se malo odmakne da ga ne ostavi
iza le�a.
�uvar ne odgovori.
Ruka prerano naborana �ovjeka poigravala

se ne�im masivnim, Ki�pati�u je bilo jasno da je upao u govna, traga� za ubojicom

nakaze a natrapa� na konspirativnu grupu koja te u punoj konspiraciji mo�e srediti
bez suvi�nih formalnosti. Agent se prisjeti svih zelenih kadavera izvu�enih iz
rijeke, a mo�da �e ga u automobil pa negdje u brda, u pe�inu, paprat ti raste kroz
o�nu duplju i �kaklja te a ti se smije� i gleda� kako se porodica puhova useljava u
tebe. Va�no je ne u�initi krivi pokret.
� Pa � podigne Ki�pati� ruke kao da se ispri�ava � vidim da sam vas prekinuo u
razgovoru. Izvinjavam se i dovi�enja.
Polako se okrenuo na peti, ni�ta se nije desilo. Zatvorio je vrata za sobom,
prijateljski uhvatio �oli�a pod ruku, vani je mirisalo po snijegu, hvatao je zrak i
rekao: mo�emo se nagoditi. Usprkos hladno�i, Savu je rezao uporni �etverac. �oli�
je veslao dok je bio mla�i, jo� je imao ru�etine kojima bi mogao zadaviti agenta,
ovako glupo biti provaljen zbog nekog lu�aka, kakva sre�a da je Ki�pati� do�ao sam
i da se tako lijepo prestra�io, ne vjerujem mu, jo� no�as moram napustiti drvenjaru
i otputovati u Vinkovce, a zatim dalje, tko zna gdje i koliko dugo �e trajati i ako
bude jednom kako �e izgledati utok Save u crveno more, pa ipak odlu�i nagraditi
Ki�pati�evo dr�anje korisnom informacijom, naime, prije pet dana, isto tako
nave�er, �uo sam smijeh i povike dolje kod rijeke, mladi�i su dra�ili starog
Ga�para a on je stajao i, �ini mi se, plakao,
povla�io se natra�ke prema grmlju, spotakao se o kamen, a kad se uspravio ruke su
mu se tresle, gledao sam dalekozorom ve� se hvatao mrak, jedan je opet koraknuo
prema njemu htiju�i mu vr�kom �tapa dodirnuti nos i tada je Ga�parg| zamahnuo,
momak se naglo trgnuo i prekrio oko| rukom. Valjda ga je udica zahvatila po
obrazu... j
� To je sve?
� To bi bilo sve.
� Ne poznate te ljude, kaj?
� Nikada ih prije nisam vidio. Jedan jej
izgledao kao mornar. Takva nekakva kapa, plavi]
kaput i crveni svileni �al.
� Taj je dobio udicom?
� Ne.
� Crveni �al? Da nije od va�ih prijatelja,
kaj... No, no, ja nastojim pre�ivjeti kao i vi,
�oli�u, neka ostane med nama.
Rukovali su se.
Petnaest minuta poslije Ki�pati� je telefonirao iz �Mlina�, trebalo im je
�etrdeset minuta da stignu, i jasno da vi�e nikoga nisu na�li. �etiri dana poslije
Ferdo je sjedio pred Bedekovi�em i nije mu se svi�ao izraz sugovornikova lica.
Odakle to samozadovoljstvo dva tjedna prije su�enja doktorovim krvnicima? Zapalio
je ponu�enu cigaretu, prebacio nogu preko noge i hladno �ekao da policajac
progovori.
� Posla preko glave, gospodine Kolar.
Komunisti, nacionalisti, anarhisti, plus uobi�a-[

jeni kriminal. Porast zlo�ina u odnosu na pro�lu godinu je 6,4. Jeste li znali?
� Nisam, ali moj posao ide odli�no, a to
zna�i da su statistike vjerojatno u pravu. Samo
me �udi �to vas to �alosti. Ne budite licemjerni,
gospodine Bedekovi�, i vi i ja �ivimo od zlo�ina,
�to opet ne zna�i da smo oba zlo�inci.
� Od ljudske nesre�e, Kolar � pre�uje
policajac nijansu.
� Mo�e se i tako re�i. Samo �to je ja ne
pove�avam.
Bedekovi� ka�ljucne i pogleda u nokte.
� Pa razni nastrani tipovi, prostitucija...
Vi poznajete izvjesnu Ru�u Srkulj...
Ferdo ugasi napola popu�enu cigaretu.
� Ba� me zanima igra. Idem dalje. Pozna
jem je.
� I njenog prijatelja, hm, izvjesnog... �
potra�i u papirima kao da se ne mo�e sjetiti.
� Maksa � pomogne mu Ferdo. � Da.
� Ru�a je sestra va�e ljubavnice. To�no?
� Ah, to je. Gospodine, samo gubite vrije
me. Tako me ne�ete ucijeniti.
� Ne�u, uop�e vas ne�u ucijeniti... Poznat
vam je slu�aj umorstva nakaznog ribi�a?
� Naravno. �teta, jedna atrakcija manje.
� Vidite, imam agenta, Franju Ki�pati�a.
Vrlo sposoban �ovjek. Slijedio je jednu informa
ciju i do�ao do Maksa. Na�i stru�njaci su ga malo.
�
pritisli no�as, verbalno dakako, u granicama zakona.
� Naravno � re�e Ferdo. � Nema te
dr�ave koja nema najhumaniju policiju na svije
tu.
� Ukratko, jutros smo uhapsili va�eg bra
ta, Hinka Kolara. Mo�ete ga vidjeti ako �elite.
Jo� mu ni�ta nismo u�inili... Ima malu, svje�u
brazgotinu ispod oka, ali to je od udice, a alibi
nema, pa nema. Maksova izjava, citiram: �Rekao
mi je da �e ga ubiti ne zbog udice nego zato �to
misli da bi sve takve trebalo poubijati.�
Ferdo pretrne. Tu re�enicu je i on �uo od Hinka, mnogo puta, i tada bi se
mladi�eva usta ukosila. Dovraga, nije valjda to u�inio.
� Ne �elim ga vidjeti � re�e, a vidio ga je,
kao zgrada kojoj ne mo�e� na�i zamjerke a ipak
te odbija, mo�da je sve na njemu bilo za nijansu
pretjerano, �treberski savr�eno, od glatke tamne
kose do no�nih mi�i�a. Koliko se tata ljutio kad
je Hinko vje�bao na balkonu, samo u kupa�im
ga�icama, a mu�evi preko puta tjerali �ene od
prozora, koliko je puta mama nailazila na udubi
ne njegova prsta u svojim pomadama, koliko je
vremena provodio pred zrcalom...
� Ima,te Maksovu izjavu? Potpisanu, mi
slim.
� Uskoro �emo imati mnogo vi�e. U ma
lom d�epu na unutra�njoj strani sakoa na�li smo
priznanicu. Neki Vizek potvr�uje da je od izvje
snog Gaude dobio na zajam hiljadu dinara.

Pretpostavili smo da sako pripada tom Gaudi. Mislim da se va� brat tamo presvukao,
dragi Kolar.
� On nije moj brat. Polubrat.
� Ah. Ne mijenja na stvari.
Netko pokuca. Ferdo se ne okrene, gledao je i dalje u policajca. Onaj �to je
otvorio vrata nije rekao ni rije�i, vjerojatno je samo potvrdno kimnuo glavom.
� Gospodine Kolar, sada je sve jasno.
Dobit �ete na uvid sve papire, izjave, dokaze. Vi
�ete povu�i optu�bu protiv mojih ljudi, ja �u
priznati da je policija nemo�na u ovom slu�aju.
Ako odbijete, mi �emo obraditi va�eg brata,
oprostite, �to vam ve� jest, da bude prigotovljen i
mekan do su�enja, a zatim �e biti obje�en. Ako
pristanete na pogodbu, pustit �emo ga jo� danas.
Napustit �e zemlju u roku od �etrdeset i osam
sati. Razmislite. Imate deset minuta.
Ferdo zapali novu cigaretu, previ�e parfimi-ranu za njegov ukus i bijesno
pogleda prema tapeciranim vratima iza kojih je nestao Bedeko-vi�. Promotri firmu na
cigaretpapiru i gadljivo proguta slinu. Tako je to, gospodine Mlinari �u, �ekao sam
toliko dugo jer sam ih sam sebi obe�ao i kad je poklon bio zapakiran, eto... ma da
nema mame pustio bih da mu oderu tu bri�no njegovanu ko�u, sam bih ga ubio ako je
ba� potrebno, bogme je imao Gauda pravo jer opsjednutost je to, nije ubojstvo na
koncu konca ni�ta neprirodno ako je izvr�eno iz �isto ljudskih pobuda kao
�to su strast ili korist, lijepa mala privatna ubojstva, zlo je kad se ljudi
ubijaju zbog ideja, ideologija, netrpeljivosti prema drugim oblicima duha ili �ak
tijela, dragi moj pokojni doktore neka va�e kosti prime moju duboku ispriku, ni�ta
se ne da u�initi, a i oni iz va�e na�i�ke afere izvukli su se na pravdi boga,
upravo pu�tamo va�e ubojice i jedino �to mogu u�initi jest da pljunem na stol
gospodina psihopata i u hra�ku ugasim cigaretu.
I Ferdo hra�ne iz dubine du�e izme�u spisa i pritiska�a za papir. Dok je
pa�ljivim pokretima alkemi�ara mije�ao duhan sa zelenkastim ispljuvkom, u�e
Bedekovi�, stade kraj njega neznatno blijed ali miran, shva�aju�i odgovor. Dobio
je. Jednog dana �e taj Kolar polizati.
� Kad �ista�ica ovo po�isti, zajedno �emo
sastaviti va�u izjavu za �tampu.
� Potpisat �u onda kad u rukama budem
imao otpusnicu za Hinka, s va�im potpisom i
pe�atom.
� Korektno.
� 1 jo� ne�to. Gauda. Neka se njemu ni�ta
ne dogodi.
� Poslije ispitivanja bit �e pu�ten doma.
� I da ga va�i psi ne dotaknu!
� Dr�at �u ih na lancu.
Kad su sat poslije prolazili hodnikom, na klupi pod prozorom sjedio je Gauda
zaba�ene glave i promatrao kako se u velikim krpama linja zimsko nebo, u�inio je
�to je mogao ali se metak

zaglavio u cijevi a Hinko je mislio da blefira, neizdr�ivo modro upiljilo se u

satanski �uto i modro je poniknulo. Gauda je bio star i za�elio je da umre, jednom
je ve� poku�ao i nerado se vratio sa sretnih poljana zasljepljuju�ih boja, ve� na
pragu pulsiraju�e spirale �to se rasprostirala u krugovima, meka, topla i dobra,
sklad bi se naru�io na jednom mjestu i tu se ra�ala nova, manja, pa se i ta �irila
tek toliko da pokupi nasmije�ene sretnike na obali i odvu�e ih, sa�imaju�i se, u
veliku majku iz koje je nastala, skupila bi se onda i velika spirala u modru to�ku
i opet bi se pojavila iz nje i rasprostrla i ra�ala, ali njega tko zna za�to jo�
nije htjela uzeti natrag, o �emu je to jo� morao svjedo�iti i �emu, pa on je znao
�to �e se dogoditi mada mu bijahu nepoznati detalji sme�eg pasusa, jasno je �uo
konje, jaha�ima je razaznavao lica, tako li dakle doista izgleda Stiks, moj Dante,
ili su te prevarili ili su se stvari promijenile, Pakao nikada nije postojao ni�e
od �ovjekove pete. A ta dva �ovjeka �to prolaze hodnikom nagodi�e se, o�ito,
vrijeme �to dolazi bilo bi siroma�nije bez Hinka Kolara.

� Benedikt i Mingazini tvrde da vijuge, oni ih zovu mozgovni zavoji, kod

zlo�inaca pokazuju �e��e nepravilne, atipi�ne formacije, ali ruski anatom Sernov
veli da tih atipi�nosti ima u istom broju i kod neporo�nih ljudi, pa se mogu
smatrati varijantama normalnog tipa, eh, mozgovnog zavoja. Ru�ak!
Patka je non�alantnim mornarskim korakom prelazila cestu i Ferdo pritisne gas.
Novi �peugeot202� pojuri prema gegavoj prilici u izmaglici jesenskog jutra, ali
se.patka u posljednji �as dosjeti vje�tine divljih predaka i odlepr�a u jarak.
Ferdo problijedi, �peugeot� je neko vrijeme balansirao na mekom, zavojitom porubu
ceste i tvrdoglavo �elio za patkom, Zoja se skutrila na sjedalu do njega, otraga su
natiskani Eva, Aleksa i Alma prestra�eno vikali, Almin vrisak bio je onaj iz
�Tosce� kad shva�a da je sve izgubljeno, a onda se automobil vrati na sredinu ceste
i Ferdo le�erno zapjevu�i.
� Gdje sam ono stao? � upita mirno, iskosa gledaju�i Zoju. Srce mu je jo� ludo
udaralo.
 � Kod zavoja. Mozgovnog � ljutito re�e
I Alma.
� Ja, sad se se�am. Isto tak Nachl pobija
| Lombrosa, ka�e da sve abnormalnosti, izbo�ena
�eljust, krivi zubi, velka vuha, previ�e prstih i | tak, imaju poro�ni kao i
neporo�ni. Dakle, vrlo nesigurno. Isto tak i teorija o slaboumnosti nema ba� �vrste
nogice.
� Jasno da nema.
Ferdo iznena�eno pogleda Zoju. Jedva ju je bio nagovorio da po�e s njim u
Lomnicu, �ivjela je u zadnje vrijeme vrlo tajanstveno, jela je malo, gotovo nikamo
nije izlazila, kad bi je poku�ao dodirnuti stresla bi se, kad bi je poku�ao
nagovoriti otresala se, izme�u njih je u krevetu plazilo devet da�devnjaka, ljubav
se mrvila na jastucima i suze stvarale nejasne azulejose.
� Moral insanitv � re�e opet Zoja.
� Dobro. Ali Aschaffenburg smatra da ne
postoji bolest koja bi se sastojala samo u eti�kom
defektu.
� A tko ka�e da se radi o bolesti?
� Pazi, Zoja, svi ti ljudi bili su ipak i
du�evno bolesni. Dakle umno defektni, pa je
moralno ludilo bilo samo simptom te�kih neuro
za i psihoza.
� Ti nisi umno defektan.
� Ne. Ali ja nisam ni zlo�inac.
� Jesi � re�e Zoja tvrdo � samo jo� nisi
u�inio zlo�in koji se zakonom ka�njava. Mo�da je
put obratan, mo�da, kao kod tebe, prvo nastupa
�
eti�ki defekt, a na kraju �e� i poludjeti jer iako ne zna� razliku izme�u dobra i
zla, ipak te mu�i i �elit �e� saznati, a kako nikad ne�e� saznati, ta �e tajna za
tebe postati opsesija, i...
� Molim te, Zoja � nasmije se Ferdo �
pa nismo u spava�oj sobi.
� Vidite � okrene se Zoja � �emu nama
slu�i �lafcimer.
� Ali �ijom krivnjom! � povi�e Ferdo, a
onda odmahne rukom. � Vidi se ve�, blizu smo
� re�e s nelagodom osje�aju�i �estore o�i na
svom tjemenu. � A �to vi mislite o tome, Aleksa?
� Jad i beda � progun�a glumac.
� Mislite na siroma�tvo?
� Na sve oblike bijede � re�e Aleksa.
Dr�ao je Evu za ruku i smje�kao se, iako mu je
vo�nja postajala sve mu�nijom, a neudobno
bija�e od samoga po�etka jer je Alma njih dvoje
pritjerala u �o�ak i on je osje�ao da nikada nije
bio bli�i Evi no ovoga jutra, gotovo mu je sjedila
na koljenima.
Iznad mrcini�ta se dizao stup dima. Negdje u blizini se pucalo, valjda na
prepelice.
� A kad je to Tena bila u Zagrebu? �
upita Eva.
� Pro�li tjedan. Kad po�a�avi, do�e u
Zagreb i istutnji se, pa se mirno vrati u svoju
provinciju, svojoj dragoj staroj gospodi koja je
prijekorno i ljubomorno do�ekaju, pa sve krene
po starom. Kako se barem pri�a...
Zoja ka�ljucne i on je to �uo usprkos buci motora. Lo�e je govorio o Teni jer kod
nje nikada nije imao uspjeha, bio joj je preplitak i preobi�an, zaklju�ila je Zoja,
kao i nj oj samoj, mada nije bila nacistu da li on to svjesno pliva po povr�ini
stvari ili je doista duhovni invalid, kao �to za sebe nije znala da li ga doista ne
voli ili ga ne �eli voljeti.
A Tena se nedavno u Zagrebu dobro zabavila. �ekaju�i sada ro�ake, bez �elje da
ih ugleda i bijesna na sebe �to ih je lakomisleno pozvala a ne zna �to �e s njima
puna tri dana, nervozno je popravljala tablete na olinjalim naslonima, taj �vapski
�picpleh Ferdo i Zoja koja �e zavr�iti kao Luda Juana, ona zapravo mrzi sebe, �to
se malo ne zabavi, bila bi lak�a i sebi i njemu, kakav je da je, ako ga se prihvati
kakav jest vjerojatno je s njim ugodno. Glumci �e valjda biti bolje dru�tvo. Tena
je voljela kazali�te, jo� vi�e kabaret, o njemu je u utorak odu�evljeno pri�ala,
pjevu�ila je �Tri palme na otoku s tobom�, imitirala Vuja-tovi�a preodjevenog u
�enu, reimitacija imitacije, i poku�ala opona�ati �itav orkestar odjednom kao onaj
s kljovama poput vepra dolje u hodniku, izrasline bezredne, s rupicama izme�u zuba
u kojima je bila tajna komi�nog muziciranja.
� Ve� dugo se nisam tako zabavljala �
zavr�ila je sva rumena, kraljica jedinog salona u
ovoj pustari, �ivahna, po�eljna i izazovna.
� Bezbo�nog li mjesta � uzdahnuo je
�upnik i dodao nekoliko informacija o progra-
�

mu, odaju�i tako da nije neupu�en, �to je Tena odmah i primijetila.

� Iz �uvenja znam, iz �uvenja � promr
mljao je. � �udno da tamo nastupaju i takvi kao
Lauren�i�.
� Sjajan � probudio se gori�ki gradona
�elnik � sjajan Aleksej Karamazov.
� Na�oj lijepoj Teni je ovaj mali izlet o�ito
dobro �inio � grickao je Krznari� jal na vr�ku
brka, suha grla, suspre�u�i se da je ne povali tu,
usred salona i ispred njih sviju i svima u �truc.
�est dana bez nje, �est godina �ivota manje,
�eludac gaje bolio kad god se sjetio njena trbuha.
� Zahvalimo milosti Bo�joj �to je gospo�i
cu sa�uvala od gradskih antikrista � srknuo je
�upnik jaku kavu.
Da ih je tko tu� slu�ao, dobio bi dojam da je Zagreb udaljen stotinama
kilometara, oni da �ive u �ednom zaklonu divlje osame.
� Ne ba� sasvim � izazivala je Tena, a
Smoljanu se oteo jedan ozbiljan �ah�, ona je
podrugljivo ponovila �ah� i izjavila da se milost
Bo�ja te�ko snalazi u toj gu�vi, a nestrpljivi
Krznari� re�e: no, sada je sve u redu, i gospo�ica
Maja se sasvim krasno oporavila od gripe ili �to
je to bilo, Maja je pogledala Stupara koji se ne�to
postarao i upitala ga �to je to bilo s njom, dok
tor je, gledaju�i u sag hladno rekao: samo mala,
bezazlena groznica.
Tena je dala fotografiju Smoljanu, njemu se kao i uvijek ruka malo zatresla u
blizini njenih

prstiju, volio je njenu slobodu, divlju narav ali se lecnuo pri pogledu na sliku,
grudi su joj bile toliko obna�ene da su se nazirale bradavice, a ona je stajala iza
njega i promatrala ve� stara�ki vrat, sada pone�to purpuran, kad bi znao da se
slikala gola ispred panoa nekog egzoti�nog pejsa-�a, kao detalj, �tafa�a u stvari,
ali je ispalo prvorazredno i dobit �e pet fotografija za deset dana preporu�enom
po�tom a drugih pet, samo pet, zadr�at �e gospo�a Tonka za svoju privatnu zbirku
nagih Zagrep�anki, od kojih su se neke slikale u mnogo uzbudljivijim pozama � za
svoje ljubavnike, poneke i za svoje ve� pone�to manje zaljubljene mu�eve, a najvi�e
njih za sebe same, za neke tamo dane, tijelo je vre�a �to se raste�e, natrpana
godinama i gor�inom.
Kad bi gospodin znao da je Tena svoje zagrebavanje zavr�ila kod grofice Line s
kojom ju je upoznao pokojni tata jo� dok je bila djevoj�ica, mnogo puta gaje �ekala
u odvojenom apartmanu i igrala se velikom lutkom koja je zatvarala o�i kad bi je
polegla i izgovarala �nana�, grofica Lina se sablaznila kad je prvi put �ula �to
Tena �eli, njeno je srce bilo ostalo kod Sevastopolja, ali se sada ve� privikla,
dvaput ili triput godi�nje imala je tako besplatnu svje�u djevojku pod krinkom, a
izabrane mu�terije su masno i rado pla�ale. U u�em krugu drhtavo se o�ekivao
dolazak tajanstva, a osim fizi�ke bes-prijekornosti, �isto�e i dobrog odgoja,
pretendenti su morali biti raznovrsni u zahtjevima,

kako bi Tena uspjela u�initi sve �to je smi�ljala pod crnim turopoljskim nebom u
onim �asovima prije oluje kad se je�ila, naelektrizirana, i ga�ice joj se odizale
kao da ih gura gruba �etka. Nego, u zadnje vrijeme je ipak dvaput uzela ne�to
novaca od grofice Line, ali je to objasnila kao posudbu.
� Ljep�i ste od svih tih amerikanskih
glumica � re�e Smoljan � na �asnu rije�... To
liko puta sam se pitao �to vas dr�i ovdje...
� Vi me to pitate � grubo se obrecnula
Tena, ni na koga posebno, ali je odmah izmislila
razgovor s otmjenim gospodinom, �eljezni na
mje�taj na veliko, ku�a na Gornjem gradu, vila u
Crikvenici.
� Sigurno te je zamolio da reklamira�
�eljezne krevete.
Tena se naljutila, bilo je nekorektno od Maje, ovakvi gafovi su joj se sve
�e��e doga�ali, uz nju je bilo te�ko odr�ati privid bezazlenog salona u kojemu se
nekoliko puta tjedno primaju prijatelji. Maja je gledala prema Teninoj torbici i
sestra shvati da mora u�initi kraj sijelu, draga moja gospodo, stra�no sam pospana,
dr Stupar je podozrivo gledao Maju, kriza se bli�ila; i on ustade i stade tako da
ga preostala gospoda nisu vidjela, dade znak Teni da bude jo� energi�nija.
� Ni�ta ljep�e od jeseni. Sve miri�e po
komovici i novcu � rekao je Krznari� na
odlasku. Razi�li su se, oti�ao je i dr Stupar, Maja
je rekla da joj nije potreban, samo sadr�aj Tenine
torbice, zatim se derala na sestru kao �tafun na

�rtvu, prorokovala joj je tabes dorsalis, uglavnom nezgodne stvari i ostvari]ive,

jer je bilo svega pet ampula, a Tena je tvrdila da nije imala vi�e novaca, pitala
je Maju znade li koliko danas ko�ta obi�an kostim od tvida, a ovaj �to ga je kupila
sebi u Zagrebu i nije sasvim obi�an, Maja je zamahnula malom, ljubi�astom �akom
prema Teni ali ju je jedra lomni�ka kraljica s lako�om odgurnula.
� Ah! Ti bi se tukla! Kravo, nema� �anse!
I Ja sam te prerasla, u svemu... Ho�e� se boksati?
Maja se nije htjela boksati, htjela je samo |i svoju dozu i htjela je plakati i
plakala je na koljenima.
� Da zna� �ta sam sve radila da do�em do
tih prokletih ampula, prokleta bila... Pa �ta ne
prestane� s tim! Evo, reci sama sebi � danas,
no�as prestajem i gotovo.
� Ti to ne razumije�.
 � Zato jer ima� slabu volju, eto, to ti je, ti
nema� svoju volju uop�e, dobro je tata govorio:
�Maja je trska koju mo�e� slomiti kad ho�e��.
� Ali je i rekao: �Ima ne�to u Maji. Ako
nastane potop, kroz nju se mo�e disati i spasiti.
Bla�en onaj tko je bude imao.�
Tena je odmahnula rukom, gluposti, stari gospodin se uvijek lijepo izra�avao,
da je vi�e pisao knjige a manje kartao, danas ne bi bile ni ti ni ja u ovoj
odvratnoj ka�i, nemoj tako govoriti vriskala je Maja, ja mogu tako govoriti, ja
mogu re�i i gore stvari jer ja na koncu konca otpla�u-

jem dugove, pljesnula se Tena po butini, da, uz tvoju neznatnu pomo�, i onda mi
predbacuje� jedan kostim od zelenog tvida. Zna�i, dok sam bila u Zagrebu, ti si se
zavukla u krevet i proglasila bolesnom?
Morfij je ve� djelovao, Maja ju je gledala sva razbla�ena a Teni je bilo krivo
�to je tako govorila o tati, no kako je vrijeme prolazilo sve vi�e se bunila protiv
lijepih uspomena, on ih je prodao kao roblje, znao je �to �e se desiti...
Sna�na truba rastjera mrzovoljne purice, samo se njihov gospodar nervozno
ko�operio i uzmicao poku�avaju�i sa�uvati dostojanstvo. Ferdin �peugeot� je uletio
u dvori�te kurije i do Tene je dopro gladni uzvik: �Ru�ak!� Ustala je i pogledala
kroz prozor. Ferdo je istrgnuo sjekiru iz panja i natjeravao purana koji je pred
sje�ivom izgubio svaki smisao za javno plasiranje i hitao prema �tali brzinom
�nelcuga. Zoja je jo� sjedila u autu, kao da i ne namjerava iza�i, i uko�eno
gledala mu�a dok su se Alma i romanti�ni par protezali, Tena se nasmije od srca
gledaju�i ih tako sparu�ene i izlomljene, istanjene i ispucale poput �indre na
krovu, ali se Rusa pobrinula da ru�ak bude kao u stara dobra vremena kad je
gospodin apotekar bio �iv, zdrav i mo�an, Rusa je omr�avjela i doimala se onako
duga poput �takule, s tu�ilom usred lica, ali su pohanci svima �mekali, vino je
bilo pitko, moslava�ko, Maja razgovorljiva i gotovo dra�esna, a od lomni�kog

dru�tva bija�e pozvan samo Stupar koji se pristojno raspitivao za mamu i tatu, mama
je dobro, a tata je bio u Lourdesu, ma zamislite, nikada prije nije pre�ao granicu
i svi smo mislili da ga je Miha sa zadr�kom poslao u �panjolski rat, a bra�a, hvala
na pitanju, dobro, tko, ah, Hinko je otputovao u �vicarsku, tamo negdje, na
lije�enje. Lujo dolazi.
� On je tako zaljubljen u tebe � nasmije�i
se Zoja prvi put otkako su stigli.
� Lujo je an�eo � ozbiljno re�e Tena. �
"To �e ga pro�i.
Aleksa je uljudno i uporno �vakao, radostan �to se malo maknuo iz Zagreba i
odmaknuo od teatra, shva�aju�i ovaj izlet kao neo�ekivani �pilhonorar, premda su
Eva i on bili zadu�ili Ferdu u vrijeme kada je uporno kaskao za Zojom, no kako su
se stvari dalje razvijale nije bio siguran da su mu u�inili uslugu. Tko �e ga !_�
znati, jo� sva�ta mo�e da bude, dabome da mo�e, tako je deda tukao babu a kad je
umrla uzeo sekir�e i prerezao si kucavicu, vrag �e da zna, i Aleksa se raskravio,
vikao protiv Stojadinovi�a i opona�ao Gavellu, klade jedne, fakini, ti la�e�,
dragec moj! Glumci!
Ferdo je za to vrijeme prona�ao nove �rtve i sipao iz veli�anstvene memorije:
�Vjerojatno �e od tih 15.539 mu�karaca i 2510 �ena oko 14.441 mu�karac i 2217 �ena
opet pasti u zlo. U�asno, 92 posto mu�karaca i 95 posto �ena izgubljeni za
dru�tvo.�

Dr Stupar i Maja uop�e nisu pokazivali �elju da o tome razgovaraju, ali se tu i

nije moglo govoriti o razgovoru, pri�ao je samo Ferdo: sve je to praksa, zadovoljno
se zavalio, mogu vam re�i da sada ve� i unaprijed poga�am, aha, u onoj podjeli �
slu�ajni zlo�inci, zlo�inci iz strasti, prigodni, promi�ljeni, zlo�inci iz navade i
zlo�inci od zanata � ja nekako znam za �to je tko sposoban.
� Eto ja, recimo? � hladno upita Stupar.
Ferdo ga pogleda u o�i i o�inski se nasmije�i:
� Vi? Vi ste sposobni samo dr�ati lojtre.

� Je li? Pa nije mi ni krivo �to me tako

nisko stavljate. Hvala vam.
� Ja tu nemam nikakvih zasluga. Ali ti,
Maja, ti bi mogla, bez uvrede, postati promi�ljeni
zlo�inac, samo da ti nekako uspije postati slu�aj
nim.
Alma je na Teninu molbu zapjevala. Hr�ci su negdje zadrhtali, i pas je
prestra�eno zalajao, no bio je to jo� dobar sopran, zaobljen i �ist. Pa ipak je
Maji pozlilo, zaglavinjala je, Tena i Stupar su sko�ili i pridr�ali je, a Ferdo se
zamislio kad su Maju izveli iz sobe.
� �to si joj govorio? � pitala je Zoja.
� A za�to bih ja bio kriv? Pohan ci su imali
�udan miris.
� Bili su odli�ni � otkloni Zoja. � �to si
joj to pri�ao?
� O zlo�incima � prizna Ferdo. � Zoja
� re�e onda nje�no i poku�a joj pomilovati

nadlanicu � za�to me ne voli�? Ja sam zapravo mnogo bolji nego �to misli�, ali su
ljudi oko mene mnogo gori nego �to se pokazuju pred nevje�ti-ma, i zato sam ja
mnogo podozriviji nego �to bi se od mene o�ekivalo. A �to ako je Maja nekoga ubila,
ha?
Zoja se okrene prema Almi, i on vidje da joj se ramena gr�e od ga�enja. Imao
je jasan nagon da je ubode vilicom u lopaticu. Gore, na katu, dr Stupar je ostao
sam s Majom. Tena se vratila i ostatak ve�eri konverzirala dosta napeto. Ni Ferdo
vi�e nije pri�ao kao do tada, izjavio je da ima probavnih te�ko�a i dugo ga nije
bilo natrag. Oko deset su se, mrzovoljni i nepozvani, pojavili Smoljan i Krznari�.
Pa dok je gospodinu Smolja-nu bilo doista neugodno �to je tako upao, Krznari� je
sjeo bez pitanja i navalio na ostatke pohanih>pili�a, gladan i prost kao u krevetu.
One no�i poslije Tenina povratka iz Zagreba, kad su se svi naoko razi�li, vratio se
bio Smoljan, zakucao mole�ivo i Tena mu je otvorila, ni�ta ne�e biti od spavanja,
uzdahnula je, ali: vi znate da su vam vrata ove ku�e uvijek otvorena kao i ja,
rekla mu je malo grubo, skuhala kavu i zahtijevala da joj naru�i svije�njak, onakav
kakav je bio na slici u �Arts Decoration�, u Kopenhagenu izra�uju takve, rekla mu
je i da je dobro u��uvan stariji mu�karac, da dobro miri�e, poljubila ga i potu�ila
se da je razdra�ljiva i razdra�ena te je dobro �to se vratio a ako nema namjeru
spavati s njom po�i �e sama u badeci-

mer, uspjela ga je �okirati mada nije znala za�to to �ini, njega je uvijek dosad
�tedjela ali je tada netko zakucao i Tena se osmjehnula, neka, i Smoljan mora
jednom saznati, bit �e to lijepa predstava, pa ga je pogladila kao �naucera i
turnula iza zavjese.
Bio je Krznari�, zaboravio je �e�ir. Tena mu dade �e�ir, lagano mu se nakloni i
re�e: pozdravite �enu i dje�icu, gospodine Krznari�, ali on ispusti �e�ir i zagrli
Tenu Vi�njevac i promuklo izjavi ti si moja �ena i moje dijete.
� A va�a �ena ne zna ni�ta? � vrlo glasno
upita Tena.
� Ne spominji je.
� Nisam dostojna, gospodine Krznari�?
� Ne zato. Ne �elim ni �uti o njoj. Ja jesam
trgovac gra�om, pa i drvenom i volim svoj
posao, ali je sasvim druk�ije kad ti se drvo
umije�a u privatni �ivot.
� Gospo�a An�ela je zbilja takva?
� Ma koji ti je vrag, Tena, i za�to tako
glasno... Tena, ne dolazim u njen krevet iz �istog
straha da se ne na�pranjim.
Krznari� se sirovo smijao svojoj �ali, Tena je hihotala vrlo napadno, cigla po
cigla, letvica do letvice i sve se sazna, ah ne, ja sam oprezan kad dolazim, kad
dolazim sam, i zatvorio je vrata �to je zna�ilo da namjerava ostati, pa kad je tako
pokazala je i njemu �asopis i u njemu vitrinu, ali je �parmajster Krznari� rekao da
su vremena te�ka i da se treba pona�ati razumno, da njih

dvije ve� imaju krasan namje�taj i krasnu ku�u za koju on otpla�uje pola hipoteke,
je li tako, i nije voljan upu�tati se u nove tro�kove, koliko god da si slatka i
draga, onda ni�ta Ilija, zaklopila je �Arts Decoration�, �ali� se, re�ao je, pozovi
me u moj krevet, moj, i ovaj stol, i ovaj tepih i slike i zidovi i zavjese...
nekoliko centimetara je nedostajalo pa da napipa gospodina Smoljana... gdje bi ti
bila skupa sa svojom histeri�nom sestrom da nisam isplatio dugove gospodina
apotekara, a?, ha?, kakva sam budala bio, da sam znao da je i ku�a zalo�ena...
� Opet bi pristao.
� Da.
� Vidi�. �ak i da Stupar nije preuzeo na
| sebe drugu polovicu.

� Neka mu, neka mu Maja, ne svi�a mi se,

ne kao ti.
� Ali ne bi imao ni�ta protiv, jednom, za
promjenu?
� Ne znam, Tena, ja sam te�ko radio za
sav taj novac, stvarno, ni�ta nisam imao od
�ivota. Valjda sam zaslu�io malo nje�nosti?

� Sada? Ne. Sutra. Do�i sutra nave�er...

I kasnije, oko jedanaest.
� Za�to ne sada?
� Tako... �to ja znam... zamisli, recimo,
da je gospodin Smoljan iza zavjese.
Krznari� odmahne rukom. Dakle sutra, Tena doista izgleda umorno, �to biste
imali od mene, gospodine, rekla je i probudila u njemu ve�

rezigniranu �elju, po�ao je prema njoj ali se suzdr�ao, dakle sutra, polako ga je
otpravljala i na pragu ga uvrijedila kad je rekao: naspavaj se, Tena, a ona:
naspavat �u se sutra pokraj vas, gospodine Krznaricu.
Oslonila je �elo o vrata. Druk�ije je to bila zami�ljala � rafinirana erotika,
uz kamin, nokti ma�ka u �treni i lagani, beskona�ni srhovi, srk mlijeka iz plitice
i okrutno rezanje na sedlu posljednjih kralje�aka, �izme zabijene u bedra i topla
ka�a u �elucu, zreli iskusnici �eljezne volje, potpuno pot�injavanje i nesvjestica
ispod �til--lebena nad kanapeom, skrutnuta krv preklanog fazana, kad tamo, ni�ta od
svega, ucijenjena dosada. I prezir.
Odgrnula je zavjesu i rekla: �Po�imo gore.

Kad se voli-ne voli jednoga jutra pretvori u vrijedi-ne vrijedi, kad povijest padne
na nas te�ka kao zavjetni kov�eg, �iji �e prsti ostati da vire prema zvijezdama?
Lujo obri�e ru�nikom zrcalo na kojemu je sino� napisao stihove, udahne miris
Magdalenina ru�a i nasmije�i se sebi. Ustao je rano. Bio je to velik dan. Re�i �e
Teni da je voli, �etat �e s njom u predve�erje, jo� ima ciklama, re�i �e joj da ne
o�ekuje ni�ta i mo�da ga ne�e ismijati, ona je dobra i blaga i svijetla kao klobuk
sun�anice u sumra�ju gu�tika, da baci rukavicu medu lavove on bi je podigao ali joj
nikada ne bi predbacio, jer ona ima pravo raspolagati njegovim �ivotom, kako ka�e
tata: �ovjek snuje a bog odre�uje, tako i ja obo�avana �eno �ista du�o snujem i
snivam a ti �e� re�i mogu li izdaleka kao i do sada tiho zaljubljeno i samozatajno,
ali �elim da zna�. Zauzvrat, za tvoju nje�nu dobrotu, ja �u te proslaviti, jer ja
sam Pjesnik, Lauro moja, moji �e prsti ostati da vire prema zvijezdama odakle mi
dolaze glasovi ne�ujni nesviklom uhu, drugima zagonetni meni

tako ugodni doma�i prepoznatljivi zvu�i i slike dalekih, neobi�nih svjetova, premda
ne znam nije li to sve ovaj na�, jedini, �to stvarno svoju tvarnost ukazuje samo
rijetkima ne zato da ih uzvisi i da se uzvise, nego da govore istinu o prividu
stvari ljubavi moja lomni�ka, nikakve tajne nema, samo lijenost du�e kao lijenost
ruke �to bi jednim pokretom mogla obrisati pra�inu sa zrcala kao �to sam ja ove
stihove i s njima maglu u koju sam gotovo utonuo, iz koje sam is-koraknuo na pragu
smrti, oja�an i radostan.
Lujo oslu�ne. Je li to mama ve� budna? Danas je dan svetoga Jude Tadeja,
tatinoga omiljenog sveca. Koju pjesmu da ponesem Teni i koju ko�ulju da navu�em,
onu svijetlozelenu, svilenu, koju mi je Ferdo donio iz Berlina, da prkosim
listopadu, samo ne od onih koje sam ispjevao kad je smrt stajala nada mnom, imala
je ko�aru punu bijelog rublja, mirisala je na �estin-ske potoke ali je posljednja
plahta bila krvava i zelene su se o�i tra�ile na dnu, ne prerezane, psu
andaluzijski, nego izrezane majstorski, �asak prije, jer jo� su se �udile i ne
htjedo�e se rastati. Mislio je da ga zove da po�e s njom, ali ona ga je ritnula
kopitom kad joj se pribli�io, uzmi me, ne mogu �ivjeti s tolikom ljubavi, ili idi
potra�i onog tko mi ju je dao tako rastro�no i reci mu da nije pravedno svaliti
toliko nje�nosti na le�a jednoga �ovjeka.
Premda se i dalje smije�io isto onako milo kao i prije, dje�ak izrastao u
mu�karca bez gruba

prijelaza, vitak i stasit ali nesvjestan tijela u dobi kad tijelo ljubomorno mu�i
mladi�e, mada je i dalje dobrodu�nom vedrinom otklanjao sulice zlobe i beskrajnom
dobrotom izazivao bjesomu�ne napade neobi�nog prijatelja Ki�a, ili upravo stoga �to
je po�eo sumnjati ne u dobre namjere svih ljudi nego u svoju sposobnost da ih
otkrije i upravi prema svjetlosti, ljubavi za koju su bili sposobni, koju su
nejasno naslu�ivali i bijesni �to je ne dohva�aju, odustajali i �inili zlo njima
isto tako neobja�njivo ali lako dohvatljivo, jer zlo je uvijek pri ruci i kad ti se
prsti spuste da po�e�e� gle�anj nalazi� dr�ku no�a zataknutog u �arapu, mo�da je
ba� stoga Lujo nad pisa�im stolom pro�ivljavao dramu odustajanja i napisao koliko
adolescentno pretjerano, toliko iskreno rezignirano:
Pitanje je samo da li po�i tek tako ili ostati tek toliko.
U susjednoj sobi je budna mama premetala radikaliju od nahtkasla do nahtkasla,
mrze�i neke ve� mrtve i preziru�i �ive, tata je u to vrijeme bio u transu, spremao
se u Lourdes, a nije ni bilo davno, prije dva tjedna mo�da, i oboje nisu znali da
je njihov voljeni dje�ak naumio da se ubije, da je napisao pjesmu: kad ugasim,
zapalite svije�e/to �e biti ujesen, uve�e/, budite

vedri i spokojni, a ja �u sa svoje strane nastojati da le�im ponizno, o, kako �e to

ispasti glupo i neprirodno.
Lujo je to pre�ivio.
Postoji na�in da je u�ini svojom i da je blaguje sa svima. Kad njenu �istu
ljepost pretvori u radostan stih, u utjehu, kad �rtvuje sebi�ni nagon za ljubavi
udvoje, kad poezijom dade Tenu svim �ednima i svim gladnima, kad je podijeli sa
cijelim svijetom.
A ljudi su u biti dobri, rekao je u lice Ki�u, ubiti, spojio je Ki� i palucnuo
jezikom prema Karmeli, �eni svoga �ivota, svojoj najboljoj publici.
Lujo je bio zahvalan Ki�u, frivolni pjesnik i zga�eni novinar upoznao ga je s
mnogima iz svoga kruga, i mladi Kolar se bez objavljene pjesme, �ak bez najavljene
mogu�nosti, na�ao u dru�tvu o kojemu je samo sanjao prolaze�i iz �kole pokraj
�Kazali�ne kavane�, naziru�i njihove silhuete u dimu cigareta, prate�i njihov hod
bulevarom sunca. Poneki od njih bijahu u lektiri, a jo� �ivi, ne�to manje zdravi i
pone�to alkoholizirani.
Karmela se kratko nasmijala, tvrdili su daje malo �aknuta, jo� lijepa, nekad
su joj kradom pisali pjesme no bila je nepristupa�na i Ki� se njome stra�no
ponosio, tvrdio je da bi zaklao i nju i onog koga uhvati s njom, a to bi vjerojatno
i u�inio, �to je Karmela znala ali ga nije voljela iz straha.

Znala je i da Ki� umire, znala je da zna da

umire i divila mu se. Pro�ivjeli su sva�ta, on je bio
siroma�ak, ona k�i ozaljskog pilara, te�na cura,
pokupio ju je na izletu i otac se zakleo da �e iz
njega napraviti lajsne ali je nakon tri godine
popustio i izvukao ih iz bijede, kupio im je ku�icu
na Tre�njevki, za njih dosta, Ki� je isprva
zara�ivao kao korektor a zatim napredovao do
reportera, Karmela je znala kopirati starinske
okvire, a predve�er su se spu�tali u grad zajedno i
i vukli po kavanama, i poslije dvadeset i pet
:, godina bio je zaljubljen u nju, ne�to �vrsto u
apsolutnom duhovnom neredu, kakve im bijahu
' i dvije sobe.
Postojala je i tre�a soba, sre�ena, izvjetrena, hladna, s jabukama na ormarima
i velikim bra�nim krevetom, s ukiseljenim krastavcima i raspelom, s Bogorodicom na
zidu, s namjerno nemogu�im zastorima i ta ih je soba, reko�e, spasila. Jedan tjedan
u tri mjeseca provodili bi u njoj, a tamo se nije smjelo pu�iti, ni ljubiti, ni
grliti, ni pri�ati svinjarije, ni lo�e govoriti o ljudima, nije se smjelo piti,
biti sarkasti�an i otrovan.
Izlazili bi pro�i��eni, kao dva an�ela. Nave�er bi se zajedno opili kao svinje.
Pjesma je, govorio je sino� Ki� dr�e�i pod stolom ruku na koljenu pilareve
k�eri, �ene svoga �ivota, pjesma je ono kad od nekoliko vagona izabere� pet, �est
tona senzacija pa u odurno strogoj selekciji dobije� kilogram ljubavi

ICC

i pola kile ostalih emocija a onda ih pljusne� u pre�u ironije i �eka� lud i
osamljen da izi�e kap poezije.
� Da � rekla je Karmela � dobri moj
Lujo, �to prije shvati� da su ljudi svinje, to bolje
za tebe. Ho�e� da ti doka�em?
Njeni prsti u crnoj, satenskoj rukavici poz-va�e konobara.
� Tri duple na veresiju � rekla je o�tro,
kao valpot kmetu.
� Ne mo�e! � obrecnuo se konobar.
� Eto vidi�, Lujo.
Je li Nazor imao neku neurednu sobu? Lujo ,je bio ljetos kod pjesnika, odveo
ga je Kova�i� s kojim ga je Ki� bio upoznao kod Bene Steina. To veliko sa�e, s
tisu�u urednih �elijica, s jednom maticom i radilicom u istoj osobi, rukopisi--
soldati u savr�enom poretku, tko istupi centi-tar dobit �e rimu u koljeno, Lujo se
snebivao a Ivan osmjehivao slije�u�i ramena, taj susret uop�e nije uspio. Nazor je
bio mrzovoljan jer mu neki stanari nisu platili kiriju, a starac bija�e tvrd
ku�evlasnik i volio je red, osim toga je Lujo povla�e�i ruku nakon kratkog stiska
na nesre�u dlanom pomaknuo buga�icu, �to je pjesnika do kraja ozlojedilo i razgovor
je zavr�io vrlo brzo.
Pa ipak, Lujo je bio uvjeren da Nazor negdje ima neku neurednu sobu u sebi.
I nije bila nedjelja taj veliki dan. Lujo je znao da ga o�ekuju u nedjelju, da
je Ferdo bijesan �to mali ne dolazi, valjda mu se nije ne�to

dogodilo, maloga bi zapravo trebalo predavati iz ruke u ruku kao vander�ek jer je
�ivotni debil, porculanski lavor na va�ti�u, s bistrom, izvorskom vodom u kojoj �e
neka prljava �ena oprati ruke, ali Lujo nije stigao do ve�ere, veliki dan je utorak
kad nikoga ne bude u kuriji osim Tene i Maje, �etat �e s Tenom, jo� ima ciklama i
ma�aka s tijelom lasica, tada �e joj re�i.
Rekao joj je tog utorni�kog, lomni�kog popodneva nakon ru�ka ali ju je prije
zamolio da zatvori o�i, i on je zaklopio vje�e i zatim rekao, a kad je pogledao ona
je i dalje sjedila zaba�ene glave, tiha iza spu�tenijeh trepavica, sve je oko njih
utihnulo, bijeli mladi� u mo�vari sjetno se nasmije�io kao da se i njemu jednom
dogodilo, umirili su se mravi u njegovoj kosi, nestalo je sunca i ogromni je oblak
pao na ravnicu kao soko na pauzu, deseterca.
Tena je plakala bez jecaja, bez gr�a i bez gor�ine. Nije �alila sebe. �alila je
sve dobre djevoj�ice na ovom svijetu koje nikada ne do�ekaju dobre dje�ake.
Lujo je zamolio da ostane do srijede nave�er. Dopustila mu je. Dugo nije mogao
zaspati, zatim je ipak utonuo u san koji je zaudarao na paprat, Ki� je vadio
pjesnikovo zubalo i govorio Carducci! Carducci! a Karmela se smijala i rekla da bi
samo s Lujom mogla spavati kad Ki� umre, onda je do�ao konobar, stavio ih u
fascikl, prekrio ubrusom krasopisni naslov �Metri�ke vje�be� i bacio ih u mahune.

Probudio se sat poslije pono�i i tiho, najti�e �to je mogao, od�krinuo vrata u
mra�ni hodnik. Na prstima se, ste�u�i remen ogrta�a, pro�uljao kraj Tenine sobe i
u�inio ne�to i njemu neobi�no, ono �to je tata radio uvijek kad bi prolazio ispred
glavnog oltara, kleknuo je i prekri�io se, oborene glave, san je dozivanje bokova
�ute spirale, tko prekine tu�i san neka bude proklet, i ve� je za�ao za ugao kadli
ga gurne hrapav, prepla�en Majin glas.
Tada je za�uo i �upnika.
� Svaka zabludjela ovca teret je mojoj
du�i. Koliko puta, dok di�em kale�, kao kroz san
vidim va�eg gospodina oca, laka mu zemlja, i vas
i malu Tenu u bijelim dokoljenkama, u drugoj
klupi s lijeve strane... Kad biste znali koliko no�i
sam probdio mole�i se za vas, i prije, a posebno
sada otkako imate te�ak grijeh na du�i.
Lujo dahne u hrastovinu.
� Zaboga, Tena ima lagan san.
� Ona ne zna?
Nije �uo odgovor, Maja je valjda odre�no kimnula glavom.
� Lagan san. A ja... ja se prevr�em po
svojoj skromnoj postelji i mislim jesam li dobro
uradio.
� �to mi niste dali odrje�enje?
� Ne. Razmi�ljam o svrsi ispovjedne tajne
i katkad mi se �ini da sam i sam sudionik u
zlo�inu. Le�im tako, ka�em vam, i govorim sebi:
morao bi oti�i na policiju i sve ispri�ati, jer krv

nevinog vapi do neba... To je ta u�asna sumnja. Mogu li doista re�i: Ustani i

hodaj! mogu li re�i: Opro�teni su ti grijesi?
� Ja sam vam vjerovala.
� I to je po�tovanja vrijedno, gospo�ice
Vi�njevac. Ali da \\ ja vjerujem? Ne, ne u Boga
na�eg svemogu�eg, nego u sebe, u milost koja mi
je dana da spa�avam izgubljene i sudim o grijehu
u Njegovo ime. Ne�e li me prokleti ako pogrije
�im? A s druge strane... �to dobivamo i On i ja
ako vas pustimo da dalje �ivite s tim grijehom
kao i do sada, kao da se ni�ta nije dogodilo? Nije
li Bogu ugodnije da va�e trapljenje po�ne ve� na
zemlji, da va�e o�i��enje zapo�ne tu...
� Ja i ne znam je li od toga umro. Vjerojat
no nije. Bila je sasvim mala koli�ina. Uostalom,
doktor Stupar je po...
� Ah, Stupar, takav bezvjerac �e sve u�ini
ti, posebno za vas. Nego, ako bismo, govorim
naravno samo u pretpostavkama, ako bismo
zatra�ili ekshumaciju, prona�lo bi se malo arse
na, ne?
� Vi �ete me prijaviti?
� Ne znam. Iskreno re�eno, ne znam.
�ekam da mi Svevi�nji dade znak.
� Pogazili biste ispovjednu tajnu?
� Nikako. To nikako... gospodin Popovi�
bi mogao dobiti anonimno pismo, koje nikada ne
bi mogao povezati sa mnom. Govorim, naravno,
kondicionalno, do toga ne�e do�i.
� �to tra�ite od mene?
�
T7A

� Da se molite. Da dolazite u crkvu, �to

�e��e, da spasite du�u, jer Bog vas je izmjerio kao
zidine od jaspisa, izmjerio vas je reskom. Drago
moje dijete, kako ste mogli tako nisko pasti?
� Nitko me nije uhvatio za ruku.
Lujo je gotovo prestao disati. Je li uzeo njenu ruku?
� Do�ite k meni kad god ste nesretni.
� To bi zna�ilo da se moram preseliti k
vama � jetko re�e Maja.
� Tako ste nesretni, dijete moje? Do�ite
ujutro, u podne, nave�er, no�u, ako je potreb
no. .. naravno oprezno, moja vrata �e vam uvijek
biti otvorena i moja utjeha spremna. Na�i �ete
mir, a sada vam je potrebniji nego ikada, jer
dolazi onaj dan. Dan tjeskobe i nevolje, dan
u�asa i pusto�enja, dan bojne vike na gradove
utvr�ene i na visoka kruni�ta. Krv �e se prosuti
kao pra�ina i trupla �e biti ba�ena na sme�e...
Samo nas ljubav mo�e spasiti, gospo�ice Maja.
� Shvatila sam vas.
� Odvratio sam od tebe nevolju, k�eri.
Mladi� u tami hodnika grcao je od raznje�e-
nosti nad tim dobrim, sumnjama rastrganim duhovnikom, i nije shva�ao Majinu
hladno�u. Oprezno se nagnuo nad ogradu i pogledao dolje, Maja je otvorila vrata,
�upnik je zastao na pragu i pru�io ruku, Maja je uko�eno stajala, zatim se lagano
svinula i poljubila ruku.
U petak je Lujo sjedio s Ki�om i Karmelom

u �Vinodolu� a dr Stupar dr�ao u �aci Majinu kosu, na njenom krevetu, grubo joj je
trzao glavu unazad da joj vidi o�i, je li, vikao je, istina je priznala je,
plemeniti Ko�uti� je otrovan, ja ti se divim ali od sada �u biti podozriv, za�to si
mi ga doveo, za�to si me prisilio na to, mala moja, ne misli� valjda da ja mogu
zaraditi od ovih selja�ina, od Krznari�evih radnika s devetsto dinara pla�e i
�krofuloznom djecom po podrumima, da mogu zaraditi toliko da otpla�ujem hipoteku na
ku�u starog satira, molim te, ah, tabu, dakle da ja otpla�ujem polovicu hipoteke,
da ti nabavljam morfij, izdr�avam sebe... Ja sam se zadu�io kod plemenitog do grla,
pa kad mu nisam mogao platiti izvukao je iz mene na �to toliko tro�im, uz obe�anje
najve�e diskrecije, kavalirski... prvi put... drugi put ne�to manje kavalirski, on
je uostalom bacio oko na tebe ve� preklani kad je tu bio u lovu, pa je smislio
zgodan na�in da u�e bez mnogo okoli�anja, ravno me�u tvoje noge, bez cvije�a i
nesigurna udvaranja... I ja sam pristao. To je bilo najbolje za tebe. Iako je,
usput, ba� te ve�eri tra�io da mu potpi�em mjenicu koju sam sre�om prona�ao u d�epu
njegovog prsluka kad sam ga izvla�io iz ove ku�e no�u, kao posljednji ubojica.
Zamisli da je tko vidio i javio Popovi�u, ? ionako me ima pun nos... Za�to mi
nikada nisi
I
rekla o toj prokletoj ispovjedi? Maja slegne ramenima. � Glupa�o! A on je stvarno
umro od �laga! Smrt u sedlu, klasika! Je li ti jasno u kakvom smo

sosu! Koji te je vrag tjerao tom vele�asnom gospodinu?

� Mora� mi pomo�i... mora� mi opet po
mo�i, Oto, ja to ne mogu... Mo�da je bolestan,
da, mo�da bi mogli...
� A, to ne, Maja. Ja sam lije�nik. Ne�to
�emo smisliti.
� A do tada?
� Do tada �e� biti pri�e��ivana, �ini mi se.

�Schon�, dohvatio je von Lersch svoju slabost i stavio je u usta. Bila je to velika
kada za dvoje i nije pripadala regence stilu spava�e sobe koja se mutno nazirala
iza stakla, ali Hinko nije bio siguran postoje li uop�e regence kade, u jednoj ruci
je dr�ao cigaretu a u drugoj �Ben Hura� i morao je priznati da mu je ugodno. Nakon
dvije banhofske no�i, kad se istopila ona Ferdina mizerija tutnuta u d�ep s takvim
prezirom da ga ni nevjerna �ena ne bi zaslu�ila, dok su �ekali da krene �nelcug,
Ferdo je �utio i stiskao �eljusti od nestrpljenja ali je istrajao do polaska
htiju�i biti siguran da �e Hinko otputovati. Uostalom, dva policajca diskretno
nadzirahu izlaze.
Zaklopi o�i i strese se od uspomene na zalenkastu jutarnju glad, a von Lersch
mu, raznje�en, polako ra�iri noge i stavi ih na svoja ramena, podvu�e mu ruku pod
stra�njicu, u prostor, omek�an toplinom vode, voda bija�e gotovo vru�a, savr�eno
gra�eno, opu�teno tijelo mirovalo je osim mi�i�a �to su se sada stezali oko

srednjaka pikni�kog bar ona i stegna �to su gurala naprijed, cigareta je pala na
mokre plo�ice, Hinko je jo� nejasno vidio rije�i �die hundert Galeeren sammelten
sich in der Bucht von Ane-mona�, a onda je pustio da knjiga sklizne u vodu, �vrsto
dohvatio rubove vane i bacao se nemilosrdno u barona, ovaj se gu�io i od sre�e i
jo� je dugo sisao obamrlo tijelo.
Hinko je imao vrlo elasti�an stav prema Erosu i do�ivljavao gaje bez �ovinizma
i suvi�nih stresova. Da ga je netko stavio pred dilemu: mu�karac ili �ena, on bi
odgovorio protupita-njem: gdje? Ako je soba u jeftinom hotelu, sastanak opasan i
nervozan, ako je ku�a na periferiji, plahte �iste a namje�taj skroman, ako se preko
puta �uje dvosmislena �Nineta�, onda mora biti �ena, ali stari dvorci i luksuzni
hoteli izazivali su u njemu �elju da bude obljubljen prije predve�ernjeg aperitiva.
Oboje, po mogu�nosti, za novac.
Bio je prekinut kad je mogao lijepo napredovati i preuzeti Ru�u a mo�da i njenu
sestru, premda je mala bila vjerna Ferdi. Jo� dvije, tri, i �ivjelo bi se bog
bogova. Kog vraga su napravili toliku buku oko starog slona kojemu je netko ve�
prije morao odrezati surlu, a bio je i arogantan, takva nakaza, Hinko ga je
rezbario vi�e s ga�enjem nego s u�ivanjem, podigao je pogled prema Mjesecu i
zare�ao kad je bilo gotovo, von Lersch se trgne kad vidje Hinkove pravilne zube i
meso nad njima, ali ga mladi� umiri smije�kom. Ipak

ga se bar on od tada tiho pribojavao i te�ko bi dulje vrijeme gledao u o�i �udnoga
Slavena, �ije je tijelo obo�avao.
Von Lersch je dobro pla�ao. Dvorac u f Josefdorfu naslijedio je zajedno s
poslugom i drugom �enom svoga oca koja se udala za starog Lerscha iz ljubavi, mada
dvadeset godina mla�a, a za mladog iz interesa, no Theodoru von Lerschu je
odgovarala otu�na ljepotica iz finskog roda Mannerheim, brak s ma�ehom donio mu je,
uz ogovaranja, stanovito divljenje i glas neobi�na �ovjeka, a prikrio njegove prave
sklonosti koje je Johanna poznavala i odobravala i prije braka.
Ona i nije �ivjela u dvorcu, nego u prostranoj jednokatnici s vrtom,
Grillparzerstrasse, brak upravo uzorit.
Nave�er je u klubu, kartaju�i s von Walti-gom, mladim Kortnigom i Per�evi�em,
nekoliko puta kao uzgred spomenuo Hinkajer je obe�ao lijepom momku da �e u�initi
�to mo�e, pa se drugoga jutra Kolar na�ao u kancelariji potpukovnika Per�evi�a, ba�
glupo da nas zemljake moraju preporu�ati austrijski baroni, rekao je Per�evi� dok
je Hinko mirno pu�io promatraju�i prostoriju koja ni po �emu nije podsje�ala na
usta�ku ispostavu, Hinko je malo znao o njima, mama je tvrdila mije�aju�i �e�er sa
�ljivama i �nitama limuna da �e se frankovci na kraju slizati s Beogradom.
Per�evi� je odli�no �ivio u Be�u, novac je

pristizao redovito, ne samo od Paveli�a koji je prema otmjenom potpukovniku gajio

sinovsku ljubav i smra�io se uvijek kad bi balavci optu�ivali staroga da previ�e
tro�i, nego i od Talijana za koje je radio ve� vi�e od dvadeset godina. Poslije
Anschlussa situacija se dodu�e ne�to pogor�ala, Gestapo je dvaput dolazio ali je
sve pro�lo dobro, s ne odvi�e glasnim prijetnjama, sve skupa ni�ta ozbiljno premda
se nikada ne zna, sada je Hitleru stalo do kneza Pavla, ali tko zna �to Dunav nosi.
Drugi je problem mu�io potpukovnika.
Bio je to iskusan �ovjek. Zagledao se u Hinka i nije, poput drugih, osjetio
jezu, gotovo se razveselio.
� No, �to se to dogodilo dolje? Jo� jedan
progonjeni Hrvat? Bacali ste letke, vjerojatno?
� Ne. Studirao sam matematiku i razbaci
vao sam se samo �enama.
Pravi se vihtig, ali je vjerojatno to�no, mada ga je preporu�io von Lersch.
Zgodan momak i vjerojatno nemilosrdan.
� Koliko �ujem, va�a sredstva su... hm...
nisu spomena vrijedna.
� Ne bih rekao. Moj osnovni kapital je
nedirnut � od�eta Hinko do zrcala i okrene se na
peti.
� Za�to ste pobjegli?
� A tko to ka�e? Sasvim legalno sam
pre�ao granicu. Izvolite moj paso�.
Per�evi� otkloni, i palcem pogladi sijedi brk.
� Tra�ite posao?

� Da. Ne�to lagano. Nemam namjeru da

se umaram.
� A �to biste vi radili?
� Sve � drsko re�e Hinko.
� Ne pitam vas �to biste sve mogli uraditi.
To naslu�ujem.
� Dobro naslu�ujete.
Nemoralan i lijep kao priroda, no dobro. Ali Per�evi� se morao osigurati jer
je Beograd slao provokatore.
Osam dana poslije toga prvog razgovora, Hinko je automobilom pre�ao mad�arsku
granicu i uputio se prema jugu, prema Jankapusti, mad�arski nije znao ni rije�i, to
jest baratom, eljen, nem tu�om, no u Jankapusti se govorilo, hrvatski i tamo se
dosa�ivalo ne�to ljudi �ekaju�i beskona�no i �alju�i od dosade bombe vlakovima,
nakon �ega se Paveli� iz Italije ogra�ivao, njegova organizacija nije teroristi�ka
nego revolucionarna, u me�uvremenu su se gajile paprike, bilo je graha i zelja,
sadio se krumpir i �ivjelo se idili�no do pojave dr Crvi�a koji je pobunio ljude
protiv �efa, ali je �ef ostao a oni raseljeni uglavnom u Debrecin, sada su tamo
samo dva vjerna i dvije sestre od kojih je, provjereno i bez sumnje, mla�a
beogradska �pijunka a starija, Helena, Per�ecova ljubavnica premda ne�akinja mu,
Helena ve� odavno mo�da pi�e Gitinim simpat eti�nim mastilom pa ni sam vo�a uz njih
dvije jama�no vi�e nije odan stvari kao nekad, omek�ale su ga, mo�da utroje u
krevetu, mo�e

�ena od Samsona u�initi ovcu a tek dvije i navodno po�eljne!, slatko obiteljsko
gnijezdo, rodoskrvni koloplet ispod gubica ve�ernjih konja �andara strpljivog
kapetana Pehera.
Ne�e biti lako.
�andarima na ulazu u imanje poka�e pismo, pisano njema�ki i mad�arski. Dvori�te
je bilo prazno, razvaljena vrata na barakama, zavijao je vjetar u uho kratkonogog
psa, a sestre su bile zbilja dra�esne, �teta ih je.

6
Na �istini se bijelio �ador, u �adoru stol prekriven bijelim stolnjakom,
kelneri u bijelim rukavicama pa�ljivo su stavljali pribor, a major-domus Nikola
o�trim okom nadgledao pripreme, nije on dao najbolji be�tek, znao je da �e za stol
sjesti i lopovi, trube su se bli�ile i sad �e, na, iz beljskog gu�tika, iz smrada
veprovih crijeva i krika preklanih ze�eva izbiti potomak cara Lazara u svoj svojoj
veli�ini, jedini istinski vladar Jugoslavije, njen vo�a i otac, genije koji je
izvukao zemlju iz govna, Krist u �itu, kora�ao je ogromnim koracima od kojih je
podrhtavala zemlja i kri�ali se seljaci lijevom i desnom rukom, drve�e je granama
�upalo svoje korijenje i skaku-talo smije�no u stranu, lisice su mu domahivale
repom a goni�i se jedva sklanjali ispred �izama na kojima se nakupilo blato i
nekoliko stotina milijuna dinara, kad bi vo�a jugoslavenski zastao da se popisa
svita bi odu�evljeno skidala �e�ire i grabila se za te�ke kapljice, kad bi zastao
da se olak�a vadio je iz torbe obveznice ratne �tete i �u�e�i zakretao vratom
fazanu koji se izdao

tihim �urlikom, trube su popratile sretan svr�etak diplomatskog lova u Belju, jedna
mnogo lepa tradicija je o�uvana a sada ima da se krka, sve �e to seljak da plati i
jest im vesto dizao ko �to re�e neko od prdonja u parlamentu i bakra� s vatre, da,
i jastuk ispod glave, da, ali �to kad postoje oni kojima treba malo i od maloga im
jo� mo�e� oteti, a postoje i oni kojima nikad dosta, ima raznih ljudi bogamu i �to
da �ovek bude nesre�an i �dere se, �to da ne vlada ako mu se vlada, ma mora da je
prosto inteligentniji od ostalih kad to tako lepo i tako godinama ide, glatko kao
ko�a mladih kandidatkinja na gornjem spratu palate berze gde se lepo smestio
burazer po umu Jova i tako oni dok dole poti�teni prolaze mu�karci koji se ne
usude, koji ne smeju i koji nemaju, tako on i Jova iznad le�aja banknota imaju
�talu kakvu nikad niko nije imao i stalno nove junice same kucaju i same se svla�e
da bi bile jebene i prote�irane, da bi bile postavljane u razne i na razne polo�aje
kako ve� kojoj godi, more �ena ima miris po �ljuki i �tuki i voli da je se
unapre�uje, zase�e� jeusredteladajoj o�i isko�e i �ta joj fali, ko da �e joj �onja
kod ku�e bolje uraditi, velika je �enska i poreska snaga na�eg naroda a povalit �e
njemu za volju i prokletu Jerinu jer Pavle je �onja, �ta Pavle zna i mo�e, svet se
deli na ve�take i lu�ake, jo� malo pa �e biti na konju, Pavla �e optu�iti da ho�e
krunu, da ima nameru da Petricu proglasi slaboumnim i zasedne sa svojom Grkinjom, a
jest krasna ta
>.,.,.��.-. 1 OO
i

Olga, j ednom ga j e primila u negli�eu i od tada j oj se nudi a ona kao ne�e, ma

�to ne�e, ho�e da izaziva, pokrit �e i nju na kraju trbuhom pod kojim su tolike
izdisale u suzama, stol je postavljen i sve je u redu, ljudi su gladni i promrzli
ali �e ih rakija o�iveti, a grof Ciano ho�e opet razgovarati o Albaniji, pa�to, da
se deli, �to da ne bi, da je po pameti ve� bi se i podelilo, ali se Pavle ne�to
skanjuje, ma taj okleva bez veze, veli �imam dosta muke i s ovim Arnautima�, kad
Pavle otple�e to �emo da resimo dok bi dlanom o dlan, dabome, kad budem
jugoslovenski Benito.
Milan Stojadinovi� je obo�avao Mussolinija, ve�taka Mussolinija koji je znao s
lu�akom Viktorom Emanuelom, i po staturi su bili sli�ni, a Stojadinovi� je vjerovao
da mu je po pameti i nadmo�an, �to je moglo biti i to�no, uostalom i Radi� mu je
priznao svojedobno, pametna glavica, re�e.
Ferdo prona�e ceduljicu sa svojim imenom podosta u dnu stola, ali ostade
stajati �ekaju�i da stignu saonice s damama, njega je ovaj poziv isprva bacio u
bjesnilo, zatim se nasmijao, kupio ne�to nalik lova�kom odijelu, pu�ku nije imao
niti ju je htio, a Zoja se zavalila iza krupne konjske stra�njice, rumena i
razdragana kakvu je godinama nije vidio, ne�to je govorila ljepu�-kastoj brineti do
sebe, uspravila se, nasmijana, dala ruku Ferdi i pogledala ga, jo� �asak su to bile
one o�i zbog kojih se davno, bo�e moj, je li to bilo tako davno, odlu�io da mu samo
ona mo�e

postati �enom ali ve� tren poslije kao da su se povukle u duplje i prekrile mrenom
predbaciva-nja, odbijanja i prezira, polako je izvukla prste iz -njegovih i zavukla
ih u astrahanski muf, a on je kora�ao, namje�teno vedar iza njenog dobro skrojenog
krzna i ljubi�astih �izama, opet �eljan ba� nje i svjestan da ba� nju ne mo�e
dobiti, bila mu je �ena, a �to da se radi, ne smije se u to u�i preduboko jer
�ovjek mo�e poludjeti, pa ako se i ne mo�e� utje�iti mo�e� se barem nasmije�iti i
zaboraviti do sutra.
Promatrao je Augustu Stojadinovi�, uspjelu mje�avinu nereide i VValkiire koja
je revolverom prisilila krfskog bjegunca da se o�eni njome i dobro ga je gurala
kroz sve scile adamstalske i hipotekarne, dobro mu se na�la u krevetu i u savjetu
pa ako je i znala da bi pokrov s mrtve majke digao i unov�io, nju nikad nije mogao
da prede, pa kad se i vra�ao nju�ke krvave od �enskog mesa znala je da mu mirno
ka�e: operi se, �ekaju te oni mangupi Rade Pa�i� i njegovi, posao �eka, ali �to se
medu njima dvoma doga�alo to je sam bog znao i tko se za kim vukao na koljenima, ma
dovu�i �e ga ona u Beli dvor a Pavle i Olga �e dolje u Gr�ku ili gdje ve�, puna je
Evropa ro�aka Burbonaca.
Ferdo se ljupko osmjehivao damama i gospodi u blizini, ponekoj bi i ponekom
mahnuo, oni pristojno uzvra�ali a zatim se kratko i nesigurno pogledali, tko je taj
valoviti punousni nao�iti, kad je po�eo ples ve� su bili pripiti, a

vo�a je dohvatio ministarku von Herrenku uz dopu�tenje supruga i tako se nalaktio

na nju da nije izdr�ala, ni stol nije izdr�ao, valjali su se u pa�teti, �unki i
kompotu a von Herren se suzdr�ano smje�kao, Fiihrer je rekao u�inite to kako
najbolje umijete a von Herren je umio sa Stojadi-novi�em, gospo�a Herren i
jugoslavenski vo�a su se presvukli, a ujutro su mu predstavili izme�u ostalih i
Ferdu, razgovor je trajao svega minutu, dvije, vi ste taj Kolar, pitao je
Stojadinovi� koji bje�e potomak cara Lazara isto onoliko koliko Puni�a potomak
Stevana De�anskog, �atora vi�e nije bilo ali je Ferdo imao kobili�evski nagon da mu
raspara mje�inu.
Zagreba�ki advokat. Mangup neki, �ini se.
� Gospodin Veesenmaver ima vrlo dobro
mi�ljenje o vama.
� Drago mi je da su vam poznate moje
sklonosti, gospodine predsjedni�e.
� Njema�koj su sada potrebni prijatelji.
Kao �eni koja je s revolverom u ruci dobila �to joj
pripada, i jo� bi samo malo ne�nosti.
� Apsolutno se sla�em, gospodine pred
sjedni�e.
� �ekaju nas te�ka vremena. Zemlja je
konsolidirana, dodu�e, ugled nam je vani veoma
velik, Italiju smo podmirili i jo� �emo joj i�i niz
dlaku. A valjda �ete i vi Hrvati videti dalje od
nosa.
Stojadinovi� pru�i ruku i Ferdo je prihvati.

� Ostanimo u vezi � re�e, razmi�ljaju�i

kako da najbolje upotrebi mangupa. A kad je
Ferdo ve� kretao, upita:
� Dama u astrahanu je va�a �ena?
� Da.
� Morate je mnogo voleti, mnogo je lepa.
Ferdo se zagleda u mje�inu pokraj koje je
knez jama�no izgledao kao lutak, i o�i mu se suzi�e.
� Volim je odavno. Od vremena prije
na�i�ke afere � re�e mirno. � Bila mi je �ast.
� Medisance � promrmlja Vo�a, ali nije
pokazao da je pogo�en. Jer i nije bio. Mali
zagreba�ki fakin, pa jeste, ta�no sam procenio,
mangup.
Nije mu zamjerio. Tamo u Hrvatskoj ostali su samo mangupi, malo te ujedaju kao
dosadni komar�i dok ljeti u Kranju �eka� kozoroga u zasjedi, a �to im je drugo
ostalo?
� Ostavila si sna�an dojam na gospodina
predsjednika � re�e Ferdo u saonicama. Bili su
pokriveni istom dekom.
Nije odgovorila.
� Zoja � upita je nje�no. � �to �emo s
nama?
Ali ona mu nije vjerovala niti je smatrala da je odradio svoju kaznu, kao �to
nije znala to�no ni za�to ga ka�njava. Mo�da preventivno. Kad joj je poku�ao
pomilovati obraz, naglo je odmakla glavu.
� Ne budi agresivan � rekla mu je, prate-

�i pogledom zeca koji se i sam �udio kako je pre�ivio diplomatsku paljbu. Na kraju
krajeva, mu�karac se nikada slu�ajno ne o�eni, niti se �ena slu�ajno uda koliko god
slu�ajno izgledalo. A lov je bio uspje�an, Ferdo je upoznao korisne ljude, Ciano je
za sistem Var�ava�Pe�ta� Beograd�Sofija, a voda zelenoko�ulja�a nije neki krakeler,
mo�e i to da bude, ma sve mo�e da bude, lepo, ja volim krakovjak, a �to �emo s
Malom Antantom?
Te ve�eri je Milan Stojadinovi� otputovao iz Belja u Beograd pun samopouzdanja.
On je bio Veliki ministar predsjednik, on je bio Vanjska politika Jugoslavije, bio
je Vrhovni bankar, Veliki pastuh i Veliki seljak, Veliki radnik, pokrovitelj
Jugorasa. Jugoslavija �e postojati jo� mnogo, mnogo godina, bez Kara�or�evi�a,
njihovo je trajalo samo od Vo�da do Vo�e, a i to s prekidima. Ni za �ta. Daju se
ubiti. Nisu ve�taci. A on je Ve�tak i Veliki mangup.

�andari kapetana Pehera zurili su u vatru i grizli usne. Te dvije strankinje,

sestre reko�e, bile su im tako blizu a nisu ih smjeli dotad. I prije su grizli brk
gledaju�i u tople prozore prizemlja, pratili kako se dolje u salonu u neko doba
no�i gasi svjetlo, pali �arulja na katu gdje mla�a spava, ili se ne pali nego
svjetlost prelazi u spava�u sobu kraj salona sa svima troma, nepravedno je to i
ru�no da �etiri mlada konja pi�aju u vjetar na studenoj pusti a ona tamo spava sama
ili onaj jedan njih dvije, gdje je tu vaga, baratom, i jo� psu hrvatskom dr�ati
svije�u, bassama teremtete, da mu netko ne raznese jaja, talmi kavaliru, pa nije
�udo da se Miklo� objesio, jednostavno, tako, spremalo se nevrijeme i Miklo� je
piljio u vatru kao oni sada, rekao je da ide pogledati konje, nemirni su, prebacio
u mraku konopac preko grede, prekri�io se valjda i zanji-hao kao zeleno zvono i
oti�ao gore, ili dolje, gore ih ne primaju, vjerojatno je u tom �asu na mla�u
mislio jer se sav pretvorio u �udnju jednu mra�nu i ugarsku, na mrtvacu nekako
nakaradnu, sveti Stjepane.

I jo� bi se duralo nekako, uspije �ovjeku i sa �enom da spava u krevetu i ne takne

je, duralo bi se nekako da se nije pojavio taj tot u automobilu i eto ga sad svako
jutro u�e jahati, bassama teremtete, al' je bio ko koko� u vodi, dobro.je tresnuo
dvaput, ali je �vrst �ilko� izgleda, tresne pa ustane i ho�e opet, a one o�i u koje
ne mo�e� gledati a da ti se gamad ne uvu�e u ko�ulju samo blje�te i konj se
propinje razumljen jer mu nije jasno kakav je to nevje�t a gadan jaha� koji ne zna
pokazati �to �eli a uporno ne�to ho�e.
Bogme je i projahao za pet dana i sasvim se skrasio, i no�u valjda ja�e na
mekom sedlu, dobro mu je i bit �e da mu je i bolje, samo se to izvana ne vidi,
navla�e se zavjese i du�a �andar-ska ostaje pusta i turobna, nije se Miklo� tek
tako objesio.
Hinku je doista bilo dobro. Sa sestrama se dalo razgovarati, dalo se kartati,
dalo se �ivjeti mirno i ru�ati obilno, dalo se jahati i pijuckati konjak uve�e.
Per�ec je u po�etku bio nepovjerljiv, dvaput bi se zaklju�avao nave�er, a Rosta� i
Mi�ura bi naizmjence sjedili pred vratima spavaonice i oslu�kivali kratku ali burnu
zvonjavu ili duge, poluglasne, iscrpljuju�e sva�e strica i ne�akinje, obi�no su
�uli samo posljednje njegovo glasno: ne!, i gotovo, ja ne idem, ja sam trenutno
mo�da u slabijoj poziciji ali sam bli�e i zemlji i situaciji, ma taj �e se tamo
ucrvati sa svojim tuberkuloznim klipanima, Ciano ga dr�i vna uzici i ne da mu ni
pisnuti, ljude mu je razjurio

po �itavoj Italiji i pocrkat �e na Liparima, Stromboli �e ih porigati, ja �u biti

poglavnik, razumije� mala, ostajemo ovdje, ne vra�am se u Jugoslaviju makar mi tri
penzije dali, zar misli� da sam takva sitna du�a, pa zna� li ti tko sam ja!
Onda bi utihnuli, on ju je molio da mu oprosti, bio je grub a ona je tako
slatka kad ho�e, liznuo joj je kralje�ak prvi, pa drugi, tako do posljednjeg, a
Mi�ura bi se vani uko�io od te ti�ine.
Gita nije sudjelovala. Bili su to tra�evi.
� Kako ste zapravo dospjeli ovamo? �
upitao ju je Hinko kad su tre�e ve�eri ostali sami,
premda promatrani.
� Do�la sam posjetiti sestru.
� Uvijek tako dugo ostajete u posjetima?
� Ona ga se pomalo boji.
� Mo�da. Ali vi... nemate svoj vlastiti
�ivot?
� Kao da me ne �elite ovdje?
� Nemam ni�ta protiv vas. Ba� zato...
vrijeme je da krenete.
� Sada imam jo� jedan razlog da ostanem.
� Helena se i mene boji?
� I ja. Ali je i meni ponekad, kao i njoj,
ugodno s vama. Onda kad ste prirodni, to jest
sebi�ni.
Hinko se trgne. �Zdrava sebi�nost koja izvire iz mo�ne du�e kojoj pripada i
uzvi�eno tijelo, lijepo, pobjedonosno...�
Ali ona re�e:
� Ne ba� zdravo, ali �armantno sebi�ni.
� Ah.
� Ne ba� �armantno, ali uzbu�uju�e sebi�
ni. Kraj vas se �ena osje�a kao kobila koja
zastane u mraku pred neodredivom opasnosti.
� A onda ipak potr�i dalje?
Hinko ju je gledao kroz dim cigarete, zani
mljiva cura i nekako nepogodna za �rtvu. Jedna
od nas. �Biti .nesebi�an' to sebi s dobrim razlo
gom �ele svi ti premoreni pla�ljivci i pauci
krsta�i! Ali svima njima �e sada do�i Dan, obrat,
ma� pravde, veliko Podne: tada treba da se
mnogo toga objavi! A tko slavi i hvali Ja i
blagosilja sebi�nost, doista, taj govori ono �to
zna...� . ?
� Veliko Podne � promrmlja.
Gita prestra�eno uzdahne u sebi i opipa revolver utaknut u podvezicu, ispod
duge, crvene ciganske suknje. Jo� jedan blistavi, nio�ni kula� bez zvala.
Drugi je satima i satima opona�ao ljubimca. Bio mu je pone�to sli�an, crn, s
br�i�ima, ali gorsta�ki, dinarski zlo�udan, rekbi normalan, pa mu nije polazilo za
rukom da fascinira ni patke u dvori�tu a kamoli masu, pisao je ne�to nalik na svoju
�Mein Kampf� ali je plagirao tako naivno da se i sam na sebe �estio, govorio je
monotono, a kad bi pred zrcalom povisio glas u traganju za histeri�nim vriskom,
po�eo bi ka�ljati, zasnovao je bio ve� odavno svoju no� dugih no�eva u kojoj �e
zaklati samozvanca, ali je sjedio tu, odsje�ena

hrvatska noga s gangrenom �to se za�ela tamo poslije Marseillea, nakon tih slavnih
dana, jest, samo jednu je sretnu sli�nost imao s Hitlerom � Helenu. Bilo je no�i
kad ju je zvao Geli, zvu�i an�eoski, no nije znao da se prestravila kad joj je prvi
put �apnuo jer pri�alo se da je Adi pretukao svoju Geli, da joj je razbio nos i
onda joj na�inio veliku rupu revolverskim metkom, jedini put da je ne�to �vrsto
dr�ao u ruci i da je Geli osjetila, nije vi�e tko imao mokriti po njemu, nije vi�e
tko imao �iriti noge pred risa�im papirom, bila je mrtva i mrtva je imala ne�to
�idovsko u sebi, jadna mala brbljava Geli, voljena ne�akinja ujaka Adolfa.
Per�ec je bio Helenin stric, ali kakva je razlika? Ne�akinja ko ne�akinja,
ne�kanje u po�etku ali stric, ili ujak, svejedno, imaju takvu privla�nost za
djevoj�ice da postaju smjelo popustljive nakon prvog toplijeg poljupca.
Helenin strah bija�e na mjestu. Stric je do�ao do zaklju�ka da ne�e napraviti
ni�ta dok je ona �iva. Onaj tko strasno voli jednu �enu, ne mo�e uvjeriti masu u
svoju ljubav. Ali je odga�ao koliko je mogao, jer ju je volio, a nije jo� bilo ni
potrebe, kad postane jedini Vo�a obavit �e i to, poslije �e plakati i kajati se i
prizivati smrt. Da, jo� ne�to. Geli je u tom �asu bila trudna, valjda �e i Helena
dotad... ma nije va�no. Navodno i tako s nekim drugim. Geli.
Oko Bo�i�a je potpukovnik postao nestrpljiv. Von Lersch se uporno raspitivao za
Hinka,

ali mu Kamerad nije znao re�i kad se momak vra�a, sa�alio se �ovjeku von Lersch
koji se tako dobro pokazao na Dnjestru devetsto �esnaeste kad ih je Brusilov
nagario na Duhove i gotovo je samo Lerschova baterija kod Okne tukla bronje-vike do
kraja, do posljednjeg �ovjeka a posljednji je bio von Lersch, sablasno �itav i
utegnut pojavio se iz dima i drsko po�ao prema uzbu�enom prapor��iku, osmjehuju�i
se na mlade Ruse, fascinirani prapor��ik je sasvim zaboravio da ga ubije.
Sada je von Lersch bio pijan od jutra do mraka i dosa�ivao potpukovniku dok je
tamo u Mad�arskoj kapetan Peher dobio nalog da obustavi stra�arenje jer su iz Pe�te
javili da �ele imati Per�eca na oku i nadohvat ruci, da se ima preseliti u
prijestolnicu.
Kapetan Peher je povukao ljude.
Rosta� i Mi�ura nisu bili �eljni Pe�te. Znali su gdje Per�ec dr�i novac,
odmaglit �e s njim, vratit �e se u Jugoslaviju, dobiti penzije i lijepo �ivjeti.
 Ni Per�ecu se nije i�lo u Pe�tu. Odlu�io je da po�e u Italiju, gdje �e
prirediti no� dugih no�eva. Mo�da je to znak, mo�da je sada najbolji trenutak.
Helena mu oduzima energiju koju je du�an narodu. Ali mu se nekako sve to skupa nije
mililo, razmi�ljao je ja�u�i iznad uspavanih jazavaca, uvukla mu se u �ivot i tako
je zapravo umorno sretan s njom da mu se ne da nikud, sve je ostalo ve� pomalo
poza, ali konj je frknuo i on se trg-

nuo, �to ja to govorim, naglo je okrenuo sivca a Hinko je u tom �asu stavljao
dinamit pod njegov krevet i ugurao fitilj izme�u sme�ih dasaka, proveo ga do stola
za kartanje na drugom kraju prostranog salona, podvukao pod dug, zeleni stolnjak i
prekrio detonator klupicom.
Pred sestrama je krivo stao i uganuo nogu.
Dok su nave�er lju�tili belot i pijuckali konjak, dr�ao je bolnu nogu na
klupici.
� �udno, nervirali su me, a sada kad ih
nema osje�am se nekako neza�ti�enim � rekao
je mali vo�a oko deset. Sve vrijeme otkako se
vratio s jahanja pogledavao je prema Heleni, i
Gita je fiksirala sestru, a mali vo�a se borio sam
sa sobom, cigareta mu je stalno padala na pod,
pokraj zelenog stolnjaka, Hinko ju je uslu�no
dizao, govorio da je to razumljivo, da su svi
nervozni, jer ovdje ostavljaju dio svoga �ivota,
pa ni njemu nije svejedno mada je tu kratko...
� Ali niste valjda namjeravali ostaviti ko
sti u ovoj pustinji? � pitao je, nikog odre�enog.
� Znate �to � govorio je, dobro raspolo�en �
trebalo bi napraviti vatromet.
Per�ec odmahne rukom.
� Zapravo je odavno trebalo oti�i.
� Mo�da Peher i nije povukao �andare.
Mo�da su negdje u blizini � osmjehnula se
Helena. Te ve�eri je izgledala posebno dobro,
rasna, topla crnka pogodna za dugo jahanje,
jedra, izdr�ljiva bedra, ali ju karta nije htjela.

Samo je Hinko bio sasvim miran i zabavan, pri�ao je o svom polubratu Ferdi, o svom
tati koji jedanput mjese�no ide pje�ke u Mariju Bistricu, a kri�ni put prokrvari ha
koljenima pa poslije nosi zavoje kao golman Glaser, smje�kao se gotovo simpati�no,
ponekad bi se zagledao Giti u o�i i svaki put je njena ruka tada kretala pod stol,
neko vrijeme je ne bi vidio i to ga je pone�to nerviralo. Neobi�na puca.
Mali vo�a je oti�ao sam, Heleni je dao znak da ostane.
� Hinko, molim te, do�i �askom � javio
se Per�ec s vrata spavaonice.
� Ali-moja noga...
� Molim te.
Uz bolnu grimasu, mladi� izvu�e nogu i od�epa prema spava�oj sobi. � Dobre moje
sestrice, ne dirajte klupicu, jedva sam prona�ao najbolji polo�aj � re�e. Gita se
zagonetno smje�kala, ili mu se samo �inilo.
� Slu�am � zatvori vrata za sobom. Mali
vo�a mu se povjeri, �ija mu je postala ljubi�a
stom dok je izrekao do kraja, tako je to i dobro �u
ti platiti, ja sam ne mogu, pa bog. Nije da sam
neki meki�, ali �to ka�u doktori � ne mo�e�
operirati najbli�u familiju, jel' tako, ne mo� pa
bog.
Hinko je sjedio na krevetu i preznojavao se, jedini naslonja� u sobi zauzeo je
mali vo�a i kr�io ruke u nemo�i.
Mladi� brzo pristade na ponu�enu svotu,

r%fS*
*

mali vo�a skine sa zida Advjev portret i skameni se. Sef je bio provaljen. Ispusti
sliku, staklo prsne, vrata se otvore i pojavi se Helena. Hinko pogleda prema njoj,
nepa�ljivo, mali vo�a je ve� dr�ao revolver u ruci.
� Nisam ja � �vrsto re�e Hinko.
� Ne, a �to si radio u sobi popodne?
. Gita je sjedila za stolom na drugom kraju salona, vidio joj je jedno oko,
drugo je zastrla Helena na pragu, bore su se udubile na �elu maloga vode.
� Gita? To je to�no? � pitao je.
� Bio je.
Hinko je brzo razmi�ljao.
� Prvo pogledajte gdje su ona dva majmu
na � re�e ljutito.
� Pogledaj, Helena.
Helena poslu�a strica i iza�e da ih potra�i. Snijeg je ve� prekrio tragove
kopita, dva su konja nedostajala u staji, a u val ovu je razjapljena �eljezna kasa
�vakala sijeno.
Per�ec spusti revolver, ali ga onda opet uspravi i uperi prema Hinku:
� Novac nisi ukrao, sinko, ali jo� ne znamo
�to si tu radio popodne.
� A tko ka�e da sam bio tu popodne?
� �uo si.
Hinko slegne ramenima, opusti se i od�e�e do prozora, okre�u�i svima le�a.
� Va�a ne�akinja je beogradski agent.
Va�a mla�a ne�akinja. Vjerojatno se sprema da

vas ve�eras ubije, poslije mo�da ne�e imati prilike.

Vrlo polako, revolver promijeni cilj. � Pomakni se, Helena.
Helena ne poslu�a, ostade izme�u Gite i revolvera.
� Valjda mu ne vjeruje�?
� Nikom ja vi�e ne vjerujem. Makni se.
� Ne�u, molim te, ona je moja sestra.
Tvoja ne�akinja. Kako mo�e� pomisliti...
Mali vo�a shvati da je sada prilika, ubit �e prvo Helenu, u afektu, ali je on
volio Helenu i zato je odgurne u stranu ne ispu�taju�i iz vida Hinka.
� Mom�e � re�e � kakve dokaze ima�?
� Recite joj da polako digne desnu ruku...
vjerojatno je sada dr�i pod stolom... � govorio
je Hinko zure�i u mrak dvori�ta.
� To�no � promrmlja Per�ec.
� A ja �u, s va�im dopu�tenjem, polako
izvu�i revolver iz podvezice.
� To ni�ta ne dokazuje � histeri�no je
vikala Helena. � Ako ga i ima, pa razumljivo je,
stalno su joj bili za petama, i Mi�ura i �andari.
� S va�im dopu�tenjem � nasmije�i se
Hinko u staklo � ja �u od�erafiti dr�ku pi�tolja.
Unutra su njezini papiri.
Gita zagrize usne i zatvori o�i. Sve je propalo. Podigne prazni dlan, podupre
�elo i bri�ne u pla�.

� Hajde � naredi mali vo�a Hinku. �

Tako, dakle...
Hinko se pa�ljivo provu�e u salon, obi�e stol i s le�a pri�e djevojci. Klekne
kraj nje, uvu�e ruku pod crvenu suknju, prstima pogladi revolver i nastavi do
njenih stegna. Gita se iznena�eno trgne kad osjeti da joj je dotaknuo ga�ice i
utisnuo palac u pamuk. Pogleda ga s ga�enjem, lukom ka�iprsta obri�e suze, ali joj
on prijateljski namigne, pogladi joj koljeno, potap�a joj list kao da smiruje
kobilu, izvu�e revolver, spusti se na sag i opali.
Helenu je morao ispljuskati da joj ispri�a za�to ga je njezin ljubljeni stric
pozvao u sobu. Giti prizna sve o sebi: da je ubio nakaznog starca u sva�i, da se
nagodio s policijom, da se podao von Lerschu znaju�i da je ovaj blizak Per�evi�u,
spomenuo je vezu u jugoslavenskoj ambasadi u Budimpe�ti, uostalom bila je to i
Gitina veza.
� A ja sam te htjela ubiti � gotovo ga je
zagrlila o�arana Gita, ali je po�la za Helenom u
sobu. Poslije �e mu se odu�iti.
Dugo je jo� jecala Helena iza zatvorenih vrata, Gitin je glas bio su�utan,
nje�an, uzbudljiv glas, Helena se kajala, ljubila ju je, le�ale su zagrljene kao
prije mnogo godina u Brodu na Savi, kako se sve to dogodilo, kako joj je otrovao
�ivot, a onda bi odgurnula Gitu, ne stidim se ni�ega �to sam u�inila u �ivotu, tko
bi me toliko volio, a vi ste ga ubili, pa �to onda ako je on mene

htio, jecala je, prevrtala se i opet tra�ila Gitina ramena, znala je da Hinko
govori istinu i mrzila ga je i zaspala je u Gitinu naru�ju, a Gita je jo� dugo
le�ala budna i slu�ala �u�tanje karata, to je taj neuhvatljivi Kolar slagao
pasijans dok se mali vo�a naglo hladio u napu�tenoj baraci, ruku je uvukla pod
suknju i ponovila njegove pokrete, razmaknula je noge i nije ga pozvala, nije
oti�la k njemu, bit �e jo� vremena i svi ti von Lerschi �e se malo na�ekati, njoj
�e se on podati.
Hinko nije znao za�to je, napu�taju�i Zagreb onako navrat-nanos, uzeo s Lujeva
stola pjesmu. Mo�da zato da napakosti dobrom de�ku, kao �to je iz Lenine ladice
izvukao zlatni lan�i�, ali se u Be�u pokazalo da nije ba� tako zlatan, mami je
netko podvalio. Ni sada nije znao za�to vadi iz lisnice taj deset puta preklopljeni
plavkasti papir i �ita jo� jednom �pusti me da provalim, bo�e, bar jednom, jednom u
sebe, bez naloga i pratnje, patnje da svoje uhapsim, da se spasim.�
Hinko slegne ramenima i spali papir plamenom upalja�a, protegne noge preko
klupice pod stolom. Vrijeme �to dolazi je vrijeme sposobnih i sna�nih, Veliko
Podne. Gauda je imao pravo, predvidio je gotovo sve. A nave�er �e se iz grmlja
pojaviti maroderi, pretresti le�ine, odrezati im kese, skinuti odje�u i �izme.
Mogao bi se malo zabaviti s Gitom, ali nije mu se dalo. Bio j e lij en, snij eg
j e bezglasno padao, bio je sanjiv.

Protrlja o�i, ustade uzdahnuv�i, tiho od�kri-ne vrata i oslu�ne disanje

zaspalih sestara. Zatim dovu�e otoman, uspravi ga i prekrije njime vrata.
Karte nisu ni�ta govorile. Poku�ao je jo� jednom. �to je �ovjek nego hrpa
�ivaca u lo�oj, ranjivoj ambala�i? U svakom dobru je lo�a trgovina milosti bo�jom
ili ljudskom, u svakom �aljenju samosa�aljenje, u svakoj poniznosti niskost.
Mo�da je Gita jedna od nas, mo�da bih je mogao povesti sa sobom. Ali to bi
vjerojatno bilo vrlo komplicirano.
Dovu�e jo� masivnu fotelju i stavi je ispred stola za kartanje, sjedne za stol
i pritisne ru�icu nadolje.

8
Visok, pone�to pogrbljen mu�karac i stasita �ena izdvajali su se iz mno�tva
maksimirskih �eta�a, ona je ovjesila donju usnu i nije skidala te�ki kaput ni
srebrnu lisicu usprkos travanjskom suncu, on je hodao dugim, te�kim koraci-' ma
zagorskog seljaka sviklog pje�a�enju, a lice mu se izdu�ilo kao labu�i vrat u
zrcalu jezera. Samo je jednom zastao, kad je ove�i dje�ak s uzvikom gradska
placovina pokupio �pekule dvojici matroznmali�ana.
Petar Kolar uhvati dje�aka za uho i progun-�av�i �no� natjera ga da vrati dvije
staklenke i �etiri menke, pa se okrene Ani, uhvati je pod ruku i produ�ili su dalje
ne gledaju�i lica izmamljenih Zagrep�ana, ali poznanike nisu mogli izbje�i.
 � �estitam � prilijepio se arhivar �tedio
nice u miru, biv�i Kolarov kolega.
� Na �emu? � o�tro se zagledala u nj Ana.
� Pa, udajete k�erku, milostiva, ako sam
to�no informiran.
� Niste � re�e Ana i po�e, a Petar izvrne
�
o�i i bude odvu�en prema Vidikovcu. Uspio je samo progun�ati: kak da vam velim...
ne udaje-mo ju mi.
Stari hrastovi pokazivali su iznena�uju�u �elju da jo� jednom prolistaju, nitko
ne pru�a utjehu tako brzo i dobro kao priroda �to si je stvorio, Gospode, tako na
brzinu a opet se nigdje ne vidi da je ra�ena u fu�u.
Arhivar u miru gledao je neko vrijeme za njima, �e�kao Adamovu jabu�icu i na
kraju s obje ruke natukao �e�ir na glavu, otpljunuv�i prema �afranima.
� Kako oni to rade? � upitao je Petar
nakon duge �utnje. Sjedili su na klupi, neko
dijete je vuklo limeni tramvaj i skakutalo na
jednoj nozi.
� Nemam pojma, niti me zanima.
Jo� pet minuta, a zatim se pokazalo da ima i te kako pojma, da se dobro
raspitala i bilo mu je �ao �to je sada i on upu�en, pa premda ga je Magdalena
uvjeravala da takvo vjen�anje ne dolazi u obzir, da su oni moderni mladi ljudi, on
ju je zami�ljao kako pod baldahinom otpija gutljaj iz pehara dok vonja opletena
svije�a a taj mladi Baruh gura joj prsten na ka�iprst, gle, ti si posve�ena meni po
Zakonu...
� Kojem Zakonu? � upita Petar.
� Mojsijevom.
� Ah.
� I Izraelovom.
Kao svaki dobar katolik, i Petar Kolar

bija�e vrlo lo�e obavije�ten o �idovskim obi�ajima, sve ide naopako, Branimir u
Engleskoj, Hinko tko zna gdje i za�to, Ferdo se o�enio glumicom i slizao sa
�vabama, Lidi nije pomogao ni Lourdes, Majko Bo�ja Lurdska mo�da hrvatski te�ko
razumije�, mali je to jezik i grdi za nau�iti, ni�, mada ju je gurnuo u prvi red,
probijaju�i se energi�no izme�u kljastih, slijepih i bespomo�nih, mada je postio i
molio gotovo bez sna svih sedam dana, a Lena, eto, mladenka na Josipovcu. Svi mu se
trgaju iz ruku i srljaju u propast. Bli�i se Sudnji dan.
Maksimir ga ni po �emu nije pretkazivao, be��utno razdragan. Jedna je �ena
otvorila suncobran, a Lena je u to doba grickala kola�i� i razgovarala sa Zojom i
mladim Paspom, tvornica �arulja, Ferdo se pona�ao vrlo prijateljski, donio joj je
prekrasan servis.za dvanaest osoba, nazvao ju je mala moja papirnata ljepotice i
vi�e joj nije spominjao svoje protivljenje, nije bilo zazora od naroda izraelskog u
njemu, nego nos dobro obavije�tena �ovjeka.
Baruh je nastojao da bude dobar doma�in, dru�tven i zabavan, ali ga je uskoro
umorilo pa je sjeo kraj meke majke i pratio Lenu tamnim, zaljubljenim o�ima,
popodnevno sunce veralo se koso po penja�icama na terasi, spitzwegovski ljupka
slika trenutak prije sutona i no�i u koju svi ulaze, tako je barem tvrdio cousin
Saul koji se s obitelji spustio iz Poljske i na�ao tu privremeno uto�i�te na putu
za Palestinu.

� Ne�e � govorio je Saul starom Freun-

du. � I vi �ete do�i na red, i vi ste pripadali
Habsbur�kom carstvu, ne? Kako vam nije jasno
�to se doga�a?
Ferdo je u blizini konverzirao s Ko�uti�em, pijuckao lagani gemi�t, osmjehivao
se damama i jedio se �to ne zna jidi�.
� On ho�e, zna� �to? On ho�e obnoviti
Habsbur�ko carstvo. Eto ti �e�ke!
 Tvorni�ar papira potap�a temperamentnog Saula po ramenu i ustvrdi da su to samo
pretpostavke. Ako do�e do najgoreg kao �etrnaeste, Jugoslavija �e ostati neutralna.
Nije li grof Ciano rekao da Italija �eli sna�nu Jugoslaviju, a Ciano valjda ne bi
trucirao Hitleru, ne, moj Saule, mi ovdje nemamo razloga da trubimo u ovnujski rog.
Eto, sva krema je tu, mo�da nas ne vole naro�ito ali znaju tko dr�i k�eft, mein
Lieber, Nijemac mo�e preuzeti k�eft, Hrvat ne zna.
� Glasine � govorio je Ferdo Ko�uti�u,
slu�aju�i jednim uhom Freunda i mladog �idova
�abljeg lica, s kojima ga nisu upoznali. � Meni bi
to vjerojatno bilo poznato.
� Upravo zato vas i pitam. Bilo bi prirod
no da i meni bude poznato.
� Znate �to, pitajte ga direktno � s dosa
dom u glasu re�e Ferdo. � Pa vi ste intimusi,
zaboga, pa vi ste njegov potpredsjednik �
osmjehne se Ferdo Luju koji je ulebdio u salon s
�a�icom u ruci, dugokos i tako hercig da su

starije dame tiho uzdisale. � Ili se zadovoljite mojim mi�ljenjem: ako je Ma�ek
ikada i rekao da bi proglasio autonomiju Hrvatske pod njema�kim protektoratom, onda
je to bilo u �truc Pavlu, mala kupine�ka ucjena, dakako, ni�ta ozbiljno, dragi
Ko�uti�u.
� Dakle, mogu smatrati da Ma�ek ni s kim
od Nijemaca nije razgovarao o tome... hm... iza
mojih le�a?
Lujo je dolebdio do Tene, porumenio i pru�io joj ruku.
Ona osjeti u stisku papiri�, uze Luja pod ruku i odvede ga prema stakleniku, da
zajedno pro�itaju.
� Ali, Lujo � uzdahne kad je i��itala
pjesmu. �Ja to nisam zaslu�ila.
� Vi�e od ijedne druge na ovom svijetu,
Tena.
Kleknuo je. Tena je nau�ila da mu�karci kle�e pred njom i da im sti��e
sljepoo�ice stegnima. Blago mu podigne bradu.
� Dobri moj Lujo, u ovom srebrnom la-
meu jo� mo�da nekako izgledam, ali da me vidi�
ujutro. Lomni�ka vje�tica!
� To uvijek govori� � smije�io se ljupko.
� A gle kako te gledaju.
� Ofucana seoska ljepotica � zanji�e se
Tena da dohvati �a�u s poslu�avnika, kakva
Beatrice moj lijepi dje�a�e, kinji� sebe patnjama
bez razloga i krivnjama bez uzroka, jo� te nije
prevrnuo �ivot. Lujo, ti si kao mala prodava�ica
�

cvije�a koja ulazi u svoju prvu birtiju, a sve ovo zajedno previ�e je Vidri�, kao
�to je prije bio Franjo Markovi�.
Nije mu to rekla, poljubila ga je u obraz i otkora�ala do dr Steina da ga upita
kome bi mogla odvesti Maju na jedan ozbiljan pregled, Maja se ve� dugo pona�a
�udno, Maja se oduvijek �udno pona�ala, ali sada vi�e po cijele no�i skinite tu
mje�inu s mene i mrtav mi grebe noktima po utrobi, kretala se gipko i lako u svemu
tom altdeutschu, zavidjela je Leni makar je bilo kasno, �ena ipak mora izabrati
jednog mu�karca da bi mirno i �asno mogla birati druge, pa makar i ka�iprstom, ti
�idovi su nevjerojatno izdr�ljivi ljubavnici i tako talentirani, kao uostalom za
sve. Kako ih onda goji ne bi mrzili? Nego, kad je to Magdalena prestala voljeti
magdalene?
Razgovaraju�i sa Steinom i dr Mihom Kolarom zirkala je prema Leni i vidjela da
mladenka ponekad pa�ljivo promatra djevojku u kutu, koja je mirno lizala sladoled s
pole�ine �li�ice. Ah, Lea, Baruhova sestra. Brak �e biti uzbudljiv.
Leni je srce sna�nije zakucalo kadgod bi Lea pribli�ila �li�icu jeziku. Naglo
se okrenula prema Baruhu i pru�ila mu obje ruke. S tim je gotovo, bit �e mu dobra
�ena.
Gospodin Kornicer je s nelagodom primijetio da mu se Ferdo nalazi iza le�a i
kopka po pladnju s narescima.
Hrvatski narod, selja�ki narod, Ferdo je jo� �vakao dijalog s Ko�uti�em, njemu
se ta definici-

ja hrvatskog naroda nikako nije svi�ala, i dok ju je poku�avao probaviti stajao je

iza svoga tasta. Ubrzo opa�en, nezadovoljno je shvatio da doktor Herge�i� naglo
mijenja temu i podsmje�ljivim o�ima daje Korniceru na znanje isto �to mu je ve�
nekoliko puta bez uvijanja izjavio o vedrom zetu.
Ferdo je jedanput izravno upitao gospodina Kornicera kako bi mogao postati
masonom, na onaj svoj povr�an na�in, kao da pita kako bi se mogao u�laniti u
Dru�tvo prijatelja prirode, a Kornicer je ozbiljno odgovorio da i njega to zanima,
ali jo� nikada nije nai�ao na �ovjeka koji bi mu znao re�i.
Dakle, nisu ga htjeli. Pa �to onda, nek idu k vragu skupa sa svojim �estarima
i bagremovima, kalfama i �egrtima. Ferdo zapjevu�i: imel jesem jen du�an, pak me
�egrt hitil van, na �to g. Kornicer i dr Herge�i� revoltirano od�eta�e prema
glasoviru na drugom kraju salona.
� Ma, Saule, pa Pavle je otjerao Stojadino-vi�a, �to �e ti bolji dokaz? �
Freund je jo� uvjeravao �aboglavog putnika za Palestinu.
Ferdo je sjeo kraj Baruhove sestre i s u�ivanjem balansirao na nepcu kuglicu
kavijara. Osjetio je Zojin pogled. U zadnje je vrijeme bila ne�to bla�a, kao da se
u njoj doga�alo ono �to je godinama �ekao da se desi, vra�ala se stara savska
simpatija, da�ak �malog teatra� u ono sretno vrijeme bla�ene, priglupe mladosti
koju prezre� misle�i da �itav svijet �eka na tebe ra�irenim nogama i srcima, ali
vraga, jest, Zoja

se mijenjala, dopu�tala mu je ponekad da je poljubi u obraz i nije s ga�enjem

odmicala glavu, jutrom bi mu svojim grlenim, uzbudljivim glasom za�elila dobar dan
na sudu, i dok je briljirao ismjehuju�i tu�ioca proletjela bi mu kroz spise i malo
bi njenog mirisa prostrujalo sudnicom.
� Ba� sam se vratio iz Rumunjske � re�e
Leji.
� I kako je tamo?
� U�asno. �uli ste za grofa Draculu?
Veesenmaveru je u povjerenju rekao da
Britanci tendenciozno zakupljuju teglenice, da bi napakostili Nijemcima, �to je
Veesenmaver znao, te da �e zakupiti Schultzovu jugoslavensku mornaricu, �to
Veesenmaver nije znao, jawohl, veselo je potvrdio Ferdo, Schickelgruber �e
dovla�iti naftu u kanticama ako odmah ne�to ne poduzmete, i Veesenmaver je odjurio
s tom informacijom, ali je bilo kasno da se ne�to uradi. Ipak, Kolar je jo� jednom
dokazao da je odan prijatelj. A odani prijatelj se smje�kao. Za Vee-senmavera
sitne, za Grevstonea krupne informacije.
� Samo strpljivo � govorio je drBeno
Stein Mihi Kolaru. Razumjeli su se. Obojica su
�vrsto vjerovali da �e komunizam dojahati na
Balkan, prognozirali su pedeset, u najboljem
slu�aju �etrdeset godina. Jo� �e do�ivjeti. Barem
Miha.
U tom �asu pojavio se na vratima Jakob Hahn u pratnji mlade �ene i bezbojna
mladi�a.

Ferdo naglo proguta vanili-kifl i zaka�lje se. Mala, �arobna stra�njica na ogradi
savskog mosta, rosom pomazana koljena, teniska loptica u grmlju i prezir. Posebno
prezir.
Po�eka da budu izmijenjene konvencional-nosti, da stari Freund odvu�e Hahna u
knji�nicu, svadba je svadba ali poslovi ne smiju �ekati, Ferdo je usput pogledao
kamo je nestala Zoja ali nije mogao otkriti i malo se zabrinuo, a kad se Nastja
odvojila od bezbojnog mladog �ovjeka i po�la prema Leji, stao je pred nju sa
�irokom �a�om u ruci i rekao da tre�i put bog poma�e, ona se naglo zaustavila i
odmjerila ga ljubi�asto i uljudno.
� Oprostite, ne sje�am vas se.
� Sumnjam � re�e Ferdo drsko, pru�aju
�i joj �a�u. � Sje�ate me se, samo ste vjerojatno
zaboravili.
Nastja se nasmije i prihvati �a�u. Zaglavci prstiju im se dotako�e, ona
vrisne, ispusti �a�u, Ferdo odsko�i odgurnut, perzer tiho do�eka staklo i posi�e
brendi', za�u�ene o�i upravi�e se prema njima, a oni su stajali i lagano drhtali
gledaju�i se u o�i.
� Ne znam... � progovori napokon Fer
do. � To mi se nikada nije dogodilo.
� Ni meni � priznala je zami�ljeno. �
O�ito � nastavila je �udno nasmije�ena � ako
smo se zbilja ve� dvaput sreli, nismo se tada
dotakli. Moj mu� � predstavi mladi�a koji je
zabrinuto prilazio.
�
� Was ist geschehen, Nastja?
Ferdo mu ledeno kimne.
Doista je ve� bilo hladno, ali se Ana Kolar nije dizala s klupe.
� Dobit �e� reumu � rekao je Petar
Kolar, dok su parovi oko njih sabla�njivo usko
promicali, ve� izgubljeni i prokleti, kao na
slikama Ra�koga.
� Mann kann nichts machen � zaklju�i
Ana i ustade. � �to �emo sutra kuhati?

9
Gauda je pio kavu, �Jutarnji list� le�ao je pred njim nerastvoren, nepa�ljivo
gurnut na maslac, �uti san mu nije izlazio iz glave, opet je jednom vidio pokojnu
�enu i �etao s njom sun�anom livadom, trava izvedena u debelim namazima okera,
divovski ora� u krpastosivoj halji �vrsto je dr�ao plug i vikao na lijenog ponija
kad se iz �umarka pojavio sli�an i zapodjeli su sva�u oko me�e pritr�ala su dva
�ovjeka i svaki je odvukao po jednog ora�a svoga ora�a poslu�nog kao psa ali je
onaj �to je vikao na ponija opazio da se Gaudina �ena pribli�ila biljci i
razgoropadio se lepi de�ko urlao je ali je �ena ve� bila dotakla duguljasti tobolac
i u tom �asu se naglo otvorio i izbacio sjeme letjelo je na sve strane lepi de�ko
kri�ao je div a �ena se zgr�ila i ispod nje je u �utu travu iscurilo dijete
krvavopr-ljavo novoro�en�e no nekako sitno i vjerojatno mrtvo mirisalo je na topli
kruh tek izva�en iz pe�nice.
Jo� je ne�to sanjao, ali se toga drugog sna nejasno sje�ao. No tekst se
izdvajao iz kaosa,
tiskana slova, brojka 203, velika crna brojka preko �itave stranice, tekst je
po�injao inicijalnim N, mahunasta biljka sli�na onoj iz �utog sna obavijala je
slovo, a u pozadini se vidjela crkva s odrezanim tornjevima. Notre Dame,
vjerojatno.
Notre Dame, Hugo, Esmeralda, grbavac. �to bi to imalo zna�iti?
Odmahnuo je rukom i otvorio novine. Pa�ljivo je promatrao slova, ali nije
uspijevao sastaviti rije�i.
Notre Dame, Notredame, Michel de Notre-dame?
Gauda naglo ustade i potra�i knjigu, stoje�i je prelista i drhtavim prstima
pritisne marginu dvjesto i tre�e stranice.
�Desetog travnja gotskoga doba u�gat �e opet prepredenjaci ugasli oganj, vra�ja �e
moba Mucavca tra�it gdje su ostaci.�
Pogleda komentar. Govorilo se o okultisti�-kom bu�enju u osamnaestom, o Saint-
Germai-neu, o slobodnim zidarima.
Jama�no je i on, �itaju�i prvi put stihove, bez razmi�ljanja povjerovao
komentatoru. Mihajlo Psel, Konstantin Mucavac, platonovac, napisao povijest
Bizanta, opisao ustanak u Makedoniji pod Petrom Deljanom.

�to mu je san htio re�i?

S Mucavcem je dakle povezana Makedonija, Balkan, mo�da razmi�ljam pristrano i
lokalno, ali �to ako isto proro�anstvo vrijedi za razna vremena, �to ako su vremena
izmije�ana, ako je sve to isto vrijeme, ista mje�avina, zaboga, ustanak u
Makedoniji i Bizantinci, nije li VMRO umije�an u marsejski atentat sasvim izravno,
izvr�no, nije li sada u Evropi gotsko vrijeme, �to �e biti ta vra�ja moba, koji
prepredenjaci? I za�to su se ba� njemu ukazali stihovi u snu? Zna�i li da �e se
ne�to tu dogoditi. Desetog travnja? Ali kojeg vremena?
Ili mo�da ipak: Notredame, Notre Dame, grbavac. Ma krivo, no da li sasvim?
� Marija! � pozove Gauda staru slu�ki
nju.
Ostala je na pragu, kao i uvijek kad je on bio u sobi. Rijetko ju je kada
pozivao da u�e.
� U�ite, Marija � rekao je i po�la je
prema nepodno�ljivo modrim o�ima. � Mislim
da sam shvatio, vi ste odre�eni da mi objasnite.
Pokazalo se, me�utim, daje u Nostradamu-sovu snu sasvim neuporabiva. Ali kad
joj je, podsjetiv�i se usput da je mrtvoroden�e imalo crte Hinka Kolara, rekao da
je div urlao �lepi de�ko�, Marija progun�a sasvim jednostavno:
� Pa da, to je lepi de�ko.
� Tko, Marija?
� Ta biljka. Tamo pod Bilogorom kod
mojih zovu je netek i nedirka i lepi de�ko. Vele da
�
ga trudnice ne smiju dirati, jer im ranije izleti, znate.
� Izvrsno, Marija, izvrsno � pohvali je
Gauda. Pokojna �ena nije mogla imati djece.
Neko vrijeme, samo kratko vrijeme, mislio je da
bi htio imati sina kao �to je Hinko. Nego, nije li
mladi Kolar i spona izme�u dva sna? Snovi
�ovjekovi su poput Maurovi�eva stripa, ali umje
sto da na svr�etku jednoga pi�e nastavlja se u
sljede�em broju, u sljede�oj ili istoj no�i, na kraju
pi�e: zaboravi me.
Gauda se odlu�no opre. Tako je, oni mali ljudi nazivali su divove vedima.
 Otpustio je Mariju i �itao, ali se ni�ta nije moglo na�i, vede, svete vede, ne.
Tada je opet pozove.
� Marija, zna�i li vam ne�to rije� ved? �
pitao je siguran u neuspjeh.
� Kako ne, milostivi gospon, to su divovi.
Gauda ju je zaprepa�teno gledao. Ved je
ogromno bi�e, govorila je, �ivjelo je nekad u �umama izme�u Bilogore i Drave, rado
se dru�ilo s ljudima, ljudi su se isprva bojali, no kad uvidje�e da su ti veliki
momci stra�no dobri i naivni, da ih se mo�e kinjiti i siliti, ah, milostivi gospon
Gauda, odonda je svaka ku�a imala svoga veda i on je orao, vukao drva iz �ume i
branio gazdu od susjedovog veda. Pa je, vi ste sanjali vede, mogla sam si odmah
sheftati.
Gauda kimne glavom. Sada je san dobivao pun smisao.

Bio je lipanj, gotsko vrijeme.

Knez Pavle je sjedio s Fiihrerom i polako, preko volje, obja�njavao za�to je
morao najuriti Stojadinovi�a, posvema unutarnja stvar, nije imalo nikakve veze sa
Stojadinovi�evim simpatijama prema Njema�koj, posebno Italiji, nedaj bo�e.
Sve zajedno veoma, veoma neprijatno. Pavle nije imao ono lakirano Aleksandrovo
oko na pti�jem licu, fascinantno zjeni�avo, Pavlovo oko bija�e meko i lo�e
u�vr��eno, bludjelo je prostorijom, �askom bi se zadr�alo na Fuhrerovim o�ima, pa
brzo skliznulo na Goringa koji se �itavo vrijeme nesta�no smje�kao i pravio lo�e
viceve, na hladan,masivan namje�taj, na Ribbentro-pa koji je po svemu sude�i jedna
preispoljna budala ili se pravi da jest, po prvi put je Pavle iskreno za�alio �to
se u ovom svirepom gotskom vremenu na�ao u Belom dvoru i sada ni vrit ni mimo �to
bi rekao Ma�ek, Nemcima treba dati do znanja da nije protiv njih ali da ne mo�e da
bude s njima toliko koliko oni tra�e, pa ni ne�to manje, jer �e Englezi odmah
sko�iti a on osobno ne bi s ovim gangsterima odigrao ni partiju brid-�a, no jasno
je da mogu da budu mnogo gadni, taj Hitler �as govori veoma inteligentno i sabrano
i ljubazno, a onda se smra�i i izbe�i da ga �o-vek pogledati ne mo�e, po�andrca sto
odsto, i krevelji se i umire od ta�tine.
� Mi ne �elimo rat � po drugi put je rekao Hitler.

� Barem ne dok je Roosevelt u Bijeloj

ku�i � nasmijao se Goring, ali se naglo uozbiljio
kad ga je Fiihrer o�e�ao hladnim pogledom. �
�to mislite, ho�e li va�i prijatelji .11 rat samo zbog
te sitnice od Danciga? � Hitler je nepomi�no
zurio u Pavla.
Pavle re�e da nema 0 tome ni posebno mi�ljenje niti bilo kakve pouzdane
informacije, da uop�e nije toliko prisan s Englezima da bi bilo �to mogao re�i, da
on sa svoje strane o�ekuje jedno razumno rje�enje, da je �ak uvjeren u umnost i
dobro volju jedne i druge strane, da bi sukob izme�u dvije podjednako dobro
naoru�ane. ..
� Oprostite � posko�io je Ribbcntrop �
ali oni naprosto la�u da imaju sve �to ka�u da
imaju. Pavle slegne ramenima i suzdr�i se. Kad
god bi bila spomenuta Engleska, Ribbentrop je
dobivao osip.
� Lako je napraviti deset topova, slikati ih
deset puta i re�i da ih ima stotinu � smje�kao se
sada Fiihrer skidaju�i vlas s revera. Kosa mu je
sve vi�e opadala. Postajao je nervozan. Razgovor
je trajao ve� skoro sat, a jo� se nisu pribli�ili
su�tini. �Jedini �ovjek kojega se ja doista bojim
� re�e � jest Mussolini.
� Pavle podigne obrvu i ka�lj ucne kao
pristojno iznena�eni engleski d�entlmen.
� Me�u nama re�eno � Mussolini ima
neke avanturisti�ke crte, sasvim ju�nja�ke. Zna
dete li da sam ga ja jedva obuzdao kad je za

LL

vrijeme abesinskog rata htio napasti britansku mornaricu?

� Ne znam � re�e Pavle.
� Da, vidite, to nije poznato. U svakom
slu�aju, bojim se da Mussolini sada ne poku�a
ne�to sli�no.
� Nisam dobio utisak da Mussolini �eli
rat.
� Mein guter Fiirst, kod njega se nikada ne
zna. Pa ja nisam imao pojma da on plovi prema
Albaniji! Ni rije�i, ni slova, da bi se javio i rekao,
dragi prijatelju stvari stoje tako i tako, ja sam se
odlu�io i ne mislim se povu�i, vraga, saznao sam
dva sata prije iskrcavanja, molim vas lijepo, i �to
da mislim o takvom �ovjeku? Evo, Ribbentrop
mo�e potvrditi da nisam znao.
� Javvohl � kimne Ribbentrop. � Fuhrcr
bat keine Ahnung gehabt.
� A ja naprotiv... da, vi ni to ne znate, kad
su va�e veze s Englezima lo�e kao �to ka�ete, ja
sam naprotiv poku�ao sve �to je bilo u mojoj
mo�i, i vi�e od toga, moj narod ne smije ni znati
da sam ja Engleze gotovo na koljenima molio za
malo ljubavi i razumijevanja, a oni su me
odbijali, oni su me poni�avali, oni su me ismija
vali, oni su me prezreli! Mene!
Glas mu je postao opasno kri�av. Pavle zirne prema Cincar-Markovi�u koji je
zaprepa�teno gledao u Hitlera.
� Pa ipak � bole�ivo meko i tiho zavr�i

Hitler � ja sam spreman da poku�am jo� jednom.

Rup�i�em je trljao zapljuvane usne.
� Ja sam �uo da vi imate tajni ugovor s
Englezima � non�alantno re�e Goring u ti�inu.
Pavle se osupne. Nije istina, ne �eli razgovarati o o�itim izmi�ljotinama.
� Ha! � nasmije se Goring � rekao sam
Rimu da ne vjeruje u sve �to se �uje iz Sofije.
Sada ga Ribbentrop pogleda stisnutih usana i Goring prekrije usta rukom,
kao .dje�arac koji se izlanuo za susjedov posjet u neuobi�ajeno vrijeme.
Konsternirani Pavle nije umeo da samom sebi objasni kakvi su to ljudi. Nikada
mu se jo� nije desilo da na tom nivou prona�e sugovornike koji bi se tako
cirkusantski pona�ali, mnogo su mu li�ili na one snagatore iz filmova, one �to se
prave duhoviti, �rtvu posednu za �ank, to�e joj pi�e, grle j e i j adaj u j oj se
kako su mnogo nesre�ni a sve je udaraju koljenom u butinu i ste�u joj vrat
ru�erdom, klaunovi �to se u sljede�oj ta�ki pojavljuju s ko�nim trakama oko
zaglavaka, goli do pasa i s bi�em u ruci, sva ta melodrama i sporadi�na histeri�na
veselost imadu u sebi ne�to mnogo jezivo, i mnogo upe�atljivo.
I tada se u Pavlu probudi �ojstvo crnobrd-sko, pomije�ano s finim ga�enjem
anglosaskim, pa odlu�i da im ne da ni vrat ni butinu. Barem zasad.
� Shva�am va�u �elju da Jugoslavija istupi

iz Dru�tva naroda � govorio je malo poslije, polako i gledaju�i u prevodioca � i

uveravam vas da smo se mi ve� udaljili od Dru�tva, da ga tako re�i polako napu�tamo
i da se mo�e dogoditi da ga uskoro i definitivno napustimo.
� Sa svim simpatijama prema Nema�koj � nastavio je obliznuv�i usne � kao
namesnik vama prijateljske zemlje, moram re�i da se Jugoslavija u ovom �asu ne mo�e
priklju�iti paktu protiv Kominterne, �to ne zna�i da mi u Beogradu ne�emo o tome da
razmi�ljamo i verovatno do�emo do re�enja koje bi s jedne strane bilo
zadovoljavaju�e za nas, a s druge strane pokazalo Nema�koj koliko nam je stalo do
�vrstog prijateljstva.
Jest, oni ho�e rat, Pavle je bio uvjeren, jo� dvije, tri godine najvi�e, i oni
�e krenuti s tim svojim besnim momcima. A �to �e onda Jugoslavija? Mo�da bi ipak
bilo bolje baciti im kost neke realne pogodbe, Fiihrer se mr�ti, Fiihrer je u sebi
bjesnjeo, taj sapun od kneza je govorio i govorio i ni�ta odre�eno nije rekao,
Fiihrer se jedva suzdr�avao, ali kad god mu je slina ve� do�la do zida zubi sjetio
bi se solunskog fronta, taj solunski front bio je njegova mora, �to ako bude opet i
bude isto?
Neka to pojede Benito. Hitler odmahne rukom i Pavle se zamisli nad tom kretnjom
poslije koje je Fiihrer nekako smirenije govorio, sasvim pristojno, ozbiljno ali
odsutno, kao da je iz njega odjednom iscurila energija. Neka to

pojede Benito, neka iskoristi gu�vu koju �u na�initi u Poljskoj, nek' napadne
Jugoslaviju i uzme sebi Dalmaciju i Hrvatsku, ja �u se za ro�endan po�astiti
Poljskom. Hara�o.
�Posjet kneza Pavla Njema�koj protekao je na potpuno zadovoljstvo.�
Zoja ugasi radio i ostade oslonjena na crni bakelit kutije. Mirnije je
razmi�ljala, uva�avaju�i sada da postoji i druga strana sa svojim �eljama, mo�da i
patnjama. �to je Ferdo u stvari kriv? Je li on na bilo koji na�in utjecao na krah
njene karijere, je li joj zabranjivao da glumi, je li je gonio da sjedi u kuhinji i
pegla, da odgaja djecu. Koju djecu?
Zoja je �eljela dijete.
Imala je dvadeset i devet godina, bila je privla�na, u o�ima ve�ine mu�karaca
javljao se blijesak prigu�ene �elje, ali se pro�ulo valjda da nitko nema uspjeha a
takva govorkanja ohlade pa oni �to bi mo�da poku�ali gube volju, vremena su te�ka i
�to da �ovjek �erda i vrijeme i novac u neizglednim pustolovinama, a nije se na�ao
onaj koga bi privukla ba� te�ina zadatka. Zoja se osmjehne. Ni takvom ne bi
popustila. Ona je bila vjerna Ferdi, toliko da ni s njim nije spavala, jer je
htjela biti vjerna sebi, mada vi�e nije bila sigurna �to to u stvari zna�i. Sve
�e��e je vra�ala slike iz prve mladosti, prije one iscrpljuju�e ljubavi s tragedom.
Tko joj je �itavo to vrijeme, ma �itav �ivot zapravo � bio jedini prijatelj? I

kako je njemu kad se ona uve�er povla�i u svoju sobu i zatvara vrata? Za zimskih
ve�eri, umoran i �eljan malo nje�nosti, doma�e i slatke kao mamino tijesto za
bo�i�ne kola�e, Ferdo je ponekad mole�ivo podizao o�i prema njoj i smje�kao se
zavodni�ki, ali bi Zoja gadljivom grimasom, uvredljivom uvrije�enosti, tu
vjerojatno iskrenu glad za njenim ru�i�astim plahtama pretvarala u mu�nu scenu, jer
on tada ne bi �utio, predbacivao joj je i jadao se tako nepodno�ljivo djetinjasto
kao da mu od nje ovisi �ivot, od njenih zagrljaja i njenog tijela, e ne�e�, ima�
svoju karijeru i svoje kurve, a mene bi za zimske ve�eri, ne, zbilja ga je mu�ila
mada je i s onom Anicom �ini se prekinuo. Tko zna, dodu�e, �to radi na putovanjima,
ali kako da mu predbaci, savr�eno zdrav, mlad mu�karac i vedro �armantan, ne bi
morao potro�iti ni dinara na �ene, ali on voli platiti. Nije li to znak da je voli?
Zoja legne na kanape, stavi polako u usta bajaderu i razma�eno odgrizne
komadi�. Tri puta u dvije godine! Ona nije znala �to je to bilo i kako se desilo,
jednostavno je valjda popustila kao �to bi u tom �asu dopustila bilo kome, pod
uvjetom da mu ne vidi lice i da vi�e nikada za nj ni o tome ne �uje, zatvorila je
o�i i nije da nije u�ivala. Ali kako bi ga prekinula i ponizila kad bi je
podsjetio!
�eljela je dijete. Ju�er je na Tu�kancu srela Veroniku koja se udala poslije
nje, uzela je dijete iz kolica, prislonila glavu uz li��e i zadrhtala od
miline, imati ne�to tako malo i svoje, kako je lijepo, a lipanj ti se uvla�i pod
haljinu i vra�a� se ku�i znojnih stegna, �eljna mu�karca i djeteta odjednom.
Okupana, namirisanih pregiba, s kapi ru�i na ulj a na trbuhu, Zoj a j e �ekala
Ferdu. Francika je napravila izvrsnu ve�eru, on voli viner�nicle gotovo
manijakalno, i ru�icu, nutkat �e ga i raspitivati se za novi slu�aj, je li istina
da je ta Kosini�ka stavila jastuk preko djeteta i sjela na nj, ne, to ne bi bilo
dobro za ve�eras, stresla se, nego da ga pita ho�e li braniti onu pucu koja je
sjekirom zatukla ljubavnika kad je izjavio da je napu�ta a onda mu odrezala
insignije i bacila ih svinjama, ne, nije to za ve�eras, uz be�ke �nicle, gotovo se
i opet razljutila na njega jer se nekog vedrijeg slu�aja nije mogla sjetiti,
dohvatila je novine, Ida Jurani� �e opet pjevati u Hrvatskom narodnom kazali�tu �iz
blagonaklonosti za �kolu doma�instva�, Zoja naglo i ljubomorno okrene list, nove
knjige, drCividini sprema prvu svesku �Mila si nam ti jedina�, recenzije Ogga,
Clarka, Dennervja i Bari�a. Njen traged je napisao tre�u knjigu. I on. Dok ona
sjedi i �eka mu�a da joj napravi dijete.
I gdje je, dovraga, ve� je devet sati!
U tom �asu zazvoni telefon. Zoja je nekoliko trenutaka razmi�ljala da li da
ustane i javi se, ali onda odustade. Nije joj se ni s kim razgovaralo. Ovo je va�na
ve�er i ona se morala koncentrirati na svoje dijete.

� Gospo�o Kolar � pozove Francika, ali

se Zoja u�uti.
� Milostiva! � glasnije vikne slu�avka.
� Nisam kod ku�e, Francika. Molim vas!
� Ali na telefonu je milostivi gospon.
� Koji milostivi gospon?
� Na�.
Zoja naglo ustade. Svlada prirodni nagon da ga upita gdje je dovraga zaglavio
i dade glasu putenu meko�u. Njegov glas bio je uzrujan i hladan. U Ljubljani je, u
vezi s poslom o kojemu ne mo�e govoriti preko telefona, stvar je vrlo zna�ajna i
hitna, molim te, Zoja, nikom nemoj re�i da sam ovdje, vra�am se sutra nave�er, kako
si ti, dobro, drago mi je, nemoj se umarati, stra�no mi je krivo �to mora� ve�erati
sama, sve �u ti ispri�ati kad se vratim. Ne, zaista ti ne mogu re�i, trenutno sam u
stanu advokata Pregla, u svakom slu�aju u hotel ne�u i�i a mo�da no�as ne�u ni
spavati.
Nastja je sjedila na niskom tabureu ispred zrcala u sobi broj 203 hotela
�Slon� i �etkala kosu.
� Ti veliki lazove � re�e mu kad je uzeo
�etku iz njene ruke i nje�nim joj potezom preba
cio kosu preko lica.

itL

10
Izme�u kamioneta �Jutarnjeg lista� i kamiona pred �Tipografijom�, mali
kolporteri ve� su se bili razi�li gradom, novinari sjedili u rupama s obje strane
bulevara sunca, u haustoru je zaudaralo po pse�oj pi�alini i tiskarskoj boji, tanka
ju�era�nja vuna otkotrljala se prema velikoj �treni povijesti i jednom �e netko od
toga neurednog povjesma sa�trikati ulju�enu vestu s lagano cenzuriranim coflima,
dometnuti dugmad od la�i ili �e tamo neki ka�nji pisac sluznice nadra�ene od
bolesna papira ispr�kati stare mr�nje i dahove vremena protuma�iti kao duh vremena,
uvijek usko i pogre�no ali oprostivo, jer i novine su stvar satkana od ju�era�njih
ta�tina i krivih procjena sutra�njice, u�li su dakle izme�u kamioneta �Jutarnjeg
lista� i �Tipografi]ina� kamiona s platnenim �atorom, podupiru�i ve� gotovo
paraliziranog Ki�a kojemu su se cinici podsmjehivali, tipi�ni tabes dorsalis, ali
se radilo o opasno nevinom oko�tavanju ki�menih pr�lje-nova �to je trajalo ve�
dugo, no sada se pridru�ilo ne�to definitivno razorno, Ki� nije htio lije�niku ali
je znao da je do�lo po njega i zato su bili tu,

Karmela i Lujo svaki s po jedne strane, tiskara bija�e tiha, samo je jedan
strojoslagar nizao retke oglasa za sutra i olovo se naglo hladilo u izmu�trane
vojnike, stizali su jedan drugoga kese�i sive zube, apciger je razlagao la�u i
bacao islu�ene veterane u veliku limenu kantu, a Ki�u je bilo te�ko pri du�i i
ljutio se na sebe �to mu je te�ko, ironi�no je poku�avao da ne misli o sebi kao o
dijelu �Obzorove� povijesti i �to da sada uop�e vadi stvari iz svoga stola u
pregra�enom kavezu, kao da �e njemu ili bilo kome biti potrebne, namjerno je
izabrao vrijeme kad su novinari s aperitivima u ruci �ekali ru�ak, vrtjeli �tamprle
izme�u ka�iprsta i palca i nastojali se sabrati od jutarnje gri�nje savjesti.
Premda ve� mjesecima ni�ta nije napisao, Ki� je suosje�ao s njima, osje�aj nemo�i
od �picpleha do vr�ka �e�ira, sve te proklete godine u kojima su se za nj mijenjale
samo rubrike, pisanje manje ili vi�e zapa�eno, poneka ljupkost novinarska kao
posljedica dobrog raspolo�enja ili povi�ene koncentracije, ali ono �to je trebalo
biti napisano na naslovnim stranicama nikada nije bilo ispisano, dragi doktore
De�mane, kako je to bilo u diktaturi a ni sada nije bolje, ni vrit ni mimo, u
smislu duhovnom, u smislu duha narodnoga bio je �Obzor� i ostao �o�tar-kalendar ma
koliko god imao lijepih i kulturnih priloga, koliko god krasnih suradnika i koliko
god dalekog mavflo-werskog mirisa oko tvrdog pupka hrvatskih inteligenata,
neartikuliranog mirisa.

� �ekaj � re�e Karmela kad se bolno

uspravljao, stavljaju�i papir na stol. � Rekao si
da se u redakciji ne mo�e napisati pjesma.
� Ah, ovo... pa to i nije pjesma... samo
malo kajkavske tuge.
Ona mu ljubomorno otme papir.
� Iz vremena � re�e Ki� Luju, ispri�ava
ju�i se � kad sam prvi put shvatio da starimo.
Karmelini ocvali obrazi zadrhta�e od sjete, ja sam tvoj gavaler, �itala je, ja
sam tvoj gavaler za kmi�ne dene, pru�ila je papir Luju i okrenula se da joj ne vide
suze, k sej me zemi jer je vse za nami, vre �ist su prazne brenke na�ih tela... k
sej mezemi, jo��enijekesno. Skup bumu spili, akjo� nekaj scuri, sad je dobre, nikam
se ne �uri.
� Mi sme, draga, sada tu gdi jesme �
glasno je izgovorio Ki�.
Lujo je za�u�eno pogledao Ki�a dobrim o�ima, �to on zna o njima? A ipak stihovi
sproklete su bile hude no�i, gda si po svetu lovila sebe, kak pes sem imel �rljene
o�i, i cvilil sem cvilil i �ekal tebe, da, bijahu sasvim odre�ene.
Sjeti se �to je Ferdo rekao o �enama � mo�e te voljeti kao boga velikoga i istu
tu beskrajnu ljubav upotrijebiti kao adut u vje�nom kompleksu �enske
izdijeljenosti, re�i: da, bilo je lijepo, ali gdje sam tu bila ja?
Ako postoji �arobno, podmuklo, tajanstveno, nemilosrdno vje�no �ensko � onda je
to pitanje: a gdje sam bila ja u svemu tome?
Kao da su se oboje postidjeli, Karmela

sje�anja na bjesomu�ne prijevare koje nikad nije znala ni sebi objasniti, Ki� na
samosa�aljenje koje nije znao zatomiti, na tugu �to nikoga nije zaklao. �utjeli su,
Ki� nije posezao za preostalim papirima, zapalio je cigaretu i gledao u ma�inu,
pritisnuo je tipku jagodicom kao da o�ekuje glazbu iz automata, Karmela je sjela na
stol i stavila prst u usta, a Lujo se sje�ao Zojine pri�e o gospodinu De�manu i
Ljerki Sram, bila je to tako lijepa i tu�na pri�a kao Ljerka na slici koju je Zoja
bila bacila u kut u vrijeme svoje depresije, otajna ljepost osjen�ana su�icom,
vrhunac slavenske dra�i uz bok jedne Dra�kovi�ke i jedne Dubrov�anke, no koliko
bija�e seka iz sokaka, jedio se Ki�, �to ne imahu sre�u da budu namazane na platno
ni vudrene na kipec i tko mo�e re�i ne bjehu li ljep�e od tih, i uop�e je Ki�
pokvario cijelu sagu, De�man je bio zaljubljeni ru�ni �treber kojeg je ona vukla za
nos, bila je povr�na i razma�ena. Lujo ga je tada prekinuo, on je s Ki�em volio
razgovarati o apsolutnoj autonomiji knji�evnog djela, o djelu kao kompleksnoj
dru�tvenoj �injenici, ako se ba� mora i tako, o Heideggerovoj fundamentalnoj
ontologiji, ali ne i o ljudima. �ovjek, usprotivio bi se Lujo, �ovjek je plemenito
bi�e, ali se ne snalazi uvijek na ku�nji nedostojnih okolnosti ili ne�asnih
strasti. Oto Ki� i Karmela tada bi ga pogledali, ironi�no zaiskreni, ali su
ozbiljno kimali glavama. Dragi, dobri Lujo.
� I ne postoji lijepa pri�a koja se ironijom

ne mo�e prometnuti u ru�ni, lo�e ispripovijedani tra�.

� Obratno � progovorio bi Ki� preko
volje. � Ne postoji taj ru�ni tra� koji se ne mo�e
prometnuti u uzvi�enu pri�u. Dobro ispri�anu,
dakako.
�utjeli su dakle, Karmela s prstom u ustima, i Lujo odjednom upita:
� Gdje �e� umrijeti?
Ki� polako okrene glavu prema njemu: � Kod ku�e.
� Znam. Ali u kojoj sobi?
�?- U onoj. Bit �e mi potrebna sabranost.
Ki� nije odvajao o�i od mladog, dobrodu�nog lica, Jest da je zavolio Luja od
prvog susreta, ali je u napadima iskrenosti priznavao sebi da ga mali ljuti, da
malom treba odr�ati lekciju o �ivotu, gledaju�i kako se Karmela mu�i da ih oboje
prehrani zadnjih mjeseci, a�uriranje, plisiranje, endlanje za ili�ki salon, ali
nije priznavao sebi ono najdublje, da je zavidan, ma kakva lekcija, kakva
pedagogija, ispod toga je prljavi, smrdljivi jal umiru�eg sarkastika, Lujo je
zdrav, mlad, dobrodu�an i lijep, kralje�nica mu je gipka, bubrezi bez mane, ko u
teleta. I on �e �ivjeti. Zato je Ki� rekao, ne otvaraju�i bilje�nicu u �kotski
kariranom uvezu:
� A ovo �u baciti.
� �to je to? � Karmela je izvadila prst iz
usta.
� Feljton o zagreba�kom... no, polusvije-

tu. Samo tako. Nagovorio sam bio groficu... i ona mi je ispri�ala...

� Nisi mi nikad pri�ao o tome.
Ki� slegne ramenima: � Niti sam objavio. Niti bi mi to objavili. Ali je
materijal strahovito zanimljiv, Lujo, ti bi jednoga dana od toga mogao napraviti
roman.
Lujo se igrao s odba�enom �paltom i samo se osmjehnuo.
� Zbilja � nastavio je Ki�, malo rasr�en.
� Tu je �ivot � udario je �akom po bilje�nici.
� Samo no� � �apne Lujo. � Ja �elim
pisati o jutru, o podnevu, o svjetlosti.
� Mo�da ja jesam samo smok � ozbiljno
se razljutio Ki� � ali ti si dobra budala, dobri
moj Lujo. Nudim ti mogu�nost da se proslavi�.
Da zna� koje zanimljive sudbine su tu unutra,
koje zgodne nastranosti, evo recimo gospodin
Flogel koji vodi u kupleraj i svoga bernardinca
jer ga toliko voli da i njemu kupuje dobru pi�ku
kad i sebi.
Lujo pocrveni, a Karmela za�u�eno pogleda Ki�a. Nikada nije tako govorio
trijezan.
� Ili � zlobno se iskrive Ki�eve usne � ili
ta gospo�ica koja se jedanput u sezoni pretvara u
bludnicu, nosi krinku a svi znamo tko je.
� Dosta! � Karmelin glas je zvu�ao o�tro
i prepla�eno.
� Svi znamo � ponovi Ki�. � Tena
Vi�njevac.
Lujo otkora�a do stola kraj prozora. Ka-

mionet �Jutarnjeg lista� jo� je stajao pred zgradom, �inovnici su i�li iz ureda
nose�i kapute preko ruke, razdrljenih ko�ulja.
� Za�to? � upita tu�no. � �to sam ti
u�inio?
� �to si mi u�inio! � Ki� je uspio sam
ustati, vikao je i lupao �tapom po tipkama. �to
si mi u�inio!
� Da, �to ti je u�inio? � vikala je i
Karmela.
Ki� se zatrese, prokulja�e neljudski glasovi, zanji�e se, podigne �tap i baci
ga prema mladi�u za stolom kraj prozora.
Lujo je pomogao Karmeli da smjesti Ki�a u taksi i stisnuo mu nadlakticu, ali ga
nije pogledao u o�i.
� Mama � rekao je nakon popodneva
provedenog kraj kuhinjskog prozora. Ana Kolar
ga nije pitala �to mu se dogodilo, �ekala je da sam
ka�e, toliko je puta smirivala svoje mladi�e ne
govore�i ni�ta, razvla�ila je tijesto za �trudl do
drhtave membrane, motala okrajke na prst kao
konac na �pulu i davala im da pojedu prijesno,
slatkasto tijesto, skuhala bi im dobru kavu i tek
onda sjela, zapalila cigaretu i rekla: no dobro, da
�ujemo.
� Mama, jesam li ja normalan?
� Apsolutno � odgovorila je sigurno i
mirno, ali je prolila malo kave iz podignute
�alice. � Kakvo je to pitanje? Tko na ovom
svijetu ima normalnijeg i ljep�eg dje�aka?

� Mama, rugaju mi se i vrije�aju me.

� Zato �to ih vrije�a�.
� Ja? � za�u�eno je pogleda.
� Aha. Moj Lujo, kad bi ti znao kako je
dobrota uvredljiva.
� Kakav je ovo svijet, mama?
� Takav kakav jest... Lujo, tata i ja te
volimo, ali smo zabrinuti. Malo... malo bi morao
postati...

� Zao?
� Ne. Ti to ne mo�e�. Ali ovako si ranjiv,
razapet �e te na kri�.
� Jedanput ve� skoro jesu � osmjehnuo
se.
Ana kimne glavom. Od Hinka jo� ni slova, �to je s tim momkom, a znala je da
takav ne mo�e tiho nestati u svijetu. Izgubila je bila kontrolu nad njim �im je
maturirao, a i Petar Kolar je neuobi�ajeno energi�no i srdito rekao tada da bi se
dripac morao brinuti sam o sebi, bilo je to kad se u mra�nom hodniku prepla�io
naran�astih o�iju i zavapio misle�i da sotona vreba na njegovu du�u, jer je Isus
onomad triput prilazio, a on se triput odmicao.
� Mora� biti... tvr�i � re�e Ana tiho. �
Ina�e �e te pojesti, Lujo, slu�aj me. Lijepo je �to
svugdje vidi� lijepo, dobro je �to u svemu prepo-
znaje� dobro, ali je lo�e �to zatvara� o�i pred
zlom.
� Ne zatvaram, mama, ja ga vidim ali

., � oon

znam da ne postoji zlo koje se ne mo�e objasniti, opravdati, obratiti.

� Ne znam... � nJegov ju je odgovor
rastu�io i obeshrabrio. � Molim boga da ti dade
miran i sretan �ivot, ja sam pro�la jedan rat...
� Takvoga rata vi�e ne�e biti.
� Lujo! Devetsto desete nitko nije vjero
vao da �e se u Evropi jo� bilo kada ratovati.
�utjeli su.
Nema ve�ega zla od razo�arane dobrote. No nije to bilo najva�nije, i nema
valjda opasnosti da se Lujo prometne u cinika. Nego, u njemu je hipertrofirala
bolest koje se Ana u�asavala, i sama ju je imala. Objasniti, opravdati, pristati,
tra�iti ispriku, nijanse, planula je u sebi jer nije mogla, nije smjela, jer se
bojala i jer joj je bilo krivo �to je tako i �to se ni�ta ne mo�e uraditi, jer je
znala da ima takvih vremena kad valja stati na zemlju da se ne na�e� pod zemljom, u
zemlji gdje regularnog rata ni regularnog mira nikada nije bilo, a u nesigurnim se
primirjima pona�alo idiotski gospodski, obja�njavalo se, opravdavalo, stajalo i
gledalo, pristajalo i odustajalo, povla�ilo i dopu�talo, i nikada se ni�ta nije
u�inilo jer �eluca za realnost nije bilo, jer je u pravom hrvatskom bi�u takva
jedna beskorisno lijepa i zako�ena crta da s bagrom ne�e a samo ne mo�e i ne zna,
bespomo�no je bolno od sablazni nad sobom i stoga naizgled nepredvidivo bjesomu�no
u grotesknim provalama gnjeva. Onda kada je ve�, opet jednom, sve izgubljeno.
939

�utjeli su. Lujo je gledao kroz prozor, pro�ao je stari Gauda s crnim ma�kom u
rukama, ma�ak je spavao ili je bio bolestan, ili mrtav. Iz Oktogona je do�etao
zagreba�ki suton u besprijekornom sivom odijelu i u�tipnuo djevoj�icu s ru�ama.
NadGri�em su bljesnule barokne zvijezde.
Bli�ilo se Podne.
ooo ,�....

Knji�nica Zelina

540012664
i