VLADIMIR NAZOR

Srednja strukovna škola Makarska

Anita Zelić Tomaš, prof.
 O PISCU

• Jedan od kanonskih pisaca hrvatske književnosti koji se

afirmirao u razdoblju hrvatske moderne
• Hrvatski pjesnik, pripovjedač, romanopisac, novelist, feljtonist i
esejist.
• Sudjelovao je u Narodnooslobodilačkoj borbi, prvi predsjednik
Sabora SR Hrvatske.
• Najpoznatiji je kao pjesnik: pisao i prozu, eseje, prevodio
tekstove: npr. G. D. Annunzija, G. Pascolija i Jo. W. Goethea.
• Proza: srodna pjesništvu: Istarske priče, Stoimena, Arkun, Priče
s ostrva, iz grada i sa planine.
 FAZE STVARALAŠTVA

• 1. afirmacija, razdoblje moderne: Slavenske legende, Knjiga o kraljevim

hrvatskijem, Medvjed Brundo
• 2. Duhovnost, subjektivnost u pjesništvu, antropozofija: Intima, Niza o koralja,
Pjesme o četiri anđela,..
• 3. NOB i nakon toga: Legende o drugu Titu
 PJESNIK MODERNIZMA

• Metafizička i religijska pitanja

• Pojedinac-apsolut
• Antička i slavenska mitologija
• Utopijska svijest
• Cikličnost vremena
• Prisvajaju ga nacionalističke ideologije (hrvatske i
jugoslavenske)
 CVRČAK (1910.)

• Kako biste vi odredili vrstu pjesme?

• Koji se motivi u njoj pojavljuju?
• Kakvu vrstu stiha ovdje koristi Nazor?
• Pojavljuje li se rime?
• Koje stilske figure možete prepoznati?
 ANALIZA PJESME

• Vrsta: lirska pjesma

• Dvije razine: pjezažna (Mediteran) i refleksivna
• Ditiramb: himnička pjesma (Naziv ciklusa u kojemu je
pjesma i objavljena)
• U Antici, slavi životne radosti, pjesma u čast boga Dioniza
• Bakus, prisutan ovdje kroz motive
• Pjesničke slike: vizualne „more tamno”, „sunce lije žar i plam”
• Akustične: „cvrči cvrčak”, „rominja s neba”
• Asonanca (ponavljanje istih samoglasnika): „dva obronka postaše moji boci”
• Aliteracija (Ponavljanje istih suglasnika) i onomatopeja: „cvrči, cvrči cvrčak”
• Metafora: „golema harfa sja” (sunce), „sipati žuć” (ljutiti se”, „zemljo majko”, šuti- gordi hram
• Hiperbole
• Alegorije
• Usporedbe
• Simboli
• polisindetoni
 VRSTA STIHA

• Slobodan
• Nepravilna rima (ABCB, ABACDC)
• Ritam se ostvaruje kroz dijalog cvrčka i lirskog subjekta
 MOTIVI

• Priroda- Mediteran: „čvor crne smrče”, „ na kamu puž se sunča, na travi grije
crv”, „klokoće vrelo, more pjeni se i krkoči”
• Stih, poezija: „trohej zaglušljivi”, „zvučni, teški jamb”, „sunčani ditiramb”
• Religija, Stari Zavjet, liturgija: „grm što gori”, „himna što zvuči sa oltara”
• Antička mitologija: Pan, cvrčak u antičkoj književnosti
 MOTIV CVRČKA

• Omiljeni predmet u helenskoj umjetnosti

• Dječje igračke, amuleti, nakit, u krletkama
• Antički su narodni vjerovali da cvrčak ima neke božanske
atribute, da je sveti kukac i da posjeduje proročansku moć,
da se sam rađa iz zemlje, da mu je hrana rosa s lišća i da
donosi sreću.
• Antička književnost (Homer, Anakreont, Ezop)
• Platon u Fedru: Sokrat spominje mit o postanku cvrčka,
njegovo cvrčanje je slika ustrajnog duhovnog rada
 RITAM PJESME

• Pjesmu otvara lirsrki subjekt koji otvara jednu scenu- on nam kaže da se njegovo
cvrčanje razlijeva kao voda tišninom
• U drugoj strofi otvaraju se navodni znaci koji zapravo donose govor cvrčka (u
prenesenom značenju) kazuje nam da cvrčannje nije samo zvuk nego poruka nama:
• Dvoglasje: lirski subjekt (najavljuje, zaključuje) i cvrčak (izražava, oslovljava
„zemnika”(čovjeka, čitatelja
• Cvrčak: izriče postojanost, snagu, opijenost, usklađenost sa suncem i Zemljom
• Traži od ččovjeka angažiranost: „Izađi- ti, koj niknu iz zuba ljuta zmaja…
• Zlatni ključ je veza sa suncem čija se snaga povezuje sa cvrčkom
 INTERPRETACIJA: NAZOROV SUNČANI
PJEVAČ

• Pjesma- život za kojim treba žeđati i gladovati da bi ga se imalo u izobilju

• „I pjeva: Svijet je lijep, a život dar je s neba
• Al žeđa nek ti bude velika, ljuta glad
• Pa gutaj vatru moju i siši lijeko moje,
• I bit ćeš sveđer mlad”
• Što sugerira početak i završetak pjesme?
• Ponavljanje i cikličnost, neprestani krug života
• Vitalizam: objašnjenje života u nematerijalnoj životnoj sili (vis vitalis), iznad fizikalno-
kemijskih zakonitosti i mehanizama.
 TUGA

• Odredi temu pjesme.

• Je li ova pjesma pejzažna? Objasni.
• Izdvoji motive iz prirode i objasni ulogu prirode u ovoj pjesmi.
• Izdvoji metafore kojima se prikazuje djelovanje srdžbe i boli na čovjekovu dušu.
• Protumači preneseno značenje riječi cvijet i med u posljednjoj strofi.
 HRVATSKI JEZIK

• Književni rod- lirika

• Lirska pjesma- domoljubna pjesma
• Tema: ljubav prema jeziku
• Pročitajmo pjesmu (udžbenik 171. str.)
 SADRŽAJNA ANALIZA

• U pjesmi je autobiografski podatak.

• „Rođen na morskom pragu tvojih vrata,
• Polako sam te, uz trud, osvojio”
• Pjesnik je rođen u Postirama na Braču gdje se govori čakavskim narječjem i u
školi ga je uz trud usvojio.
• Nazor izražava ljubav prema hrvatskom jeziku: „Htio sam biti glazbalo…”
• Izražava i pripadnost: „U tebi sam vijek svoj proživio..”
• Izražava svijest o pjesništvu na hrvatskom jeziku te svijest o pjesničkoj slavi:
„Da u tebi dišem i da živim s tobom..”
 USPOREDITE SVOJ I PJESNIKOV
DOŽIVLJAJ JEZIKA!

• Pjesnik svoj život diše i živi u jedinstvu s jezikom (time mu daje božansko
značenje) te ističe svijest o svom pjesničom stvaralaštvu na hrvatskome jeziku
koje će ga nadživjeti.
 ANALIZA STILA

• Pjesničke figure: metafore- htio sam biti glazbalo, poredbe- zvuče ko žice, --
sinestezija spoj ljepote zvuka i mirisa izgovorenih riječi
• Zipka i grob simboli su za rođenje i smrt
• Eufemizam: kad me više neće biti, figura kojom ublažavamo smrt, prolaznost
• Sintagme: drevvni i lijepi jeziče Hrvata, rođen na morskom pragu, rojevi riječi,
tvojih vrata,…
• Metaforični izrazi rojevi riječi, kuči od zlata, vrhu gore poprimaju obrise
preuveličavanja, odnosno prostor prikazanog jezika, njegova rasprostranjenost
nadilazi samog lirskog subjekta
 VRSTA STIHA

• Dokažite da pjesma ima oblik soneta.

• Sonet/zvonjalica
• Rima: abba, abba, cdc, eed (obrgljena)
• jedanaesterac
 HRVATSKI KRALJEVI

• The Obala ft Boris Dvornik - Hrvatski Kraljevi (Official Video) – YouTube

• Pročitajmo pjesmu: str. 169.-170.
 ANALIZA PJESME

• Domoljubna lirska pjesma

 ZVONIMIROVA LAĐA

• Tv kalendar 9 listopad Hrvatski kralj Zvonimir – YouTube

• Što smo iz videa sve doznali o kralju Zvonimiru?
• Pročitajmo pjesmu (str. 167. i 168.)
 ANALIZA PJESME

• O čemu progovara lirski subjekt? Koje osjećaje iznosi.

• Alegorijskom slikom nasukane lađe koju bije olujno nevrijeme lirski subjekt
progovara o svojem vremenu.
• Osjećaj ponosa, ustrajanosti.
 ANALIZA ALEGORIJE

• Lađa-simbol hrvatske državnosti

• U vrijeme Zvonimira plovila je morima i ponosno se borila, a već dugo odolijeva nasrtajima nevremena
• Nasukana u sadašnjosti, oštećena, ali nastavlja boriti s olujama i odolijeva nedaćama
• Lađa sanja, mora i želi zaploviti i biti ponovno samostalna
• Zazivanje „snažne ruke kormilara”- zazivanje snažnog narodnog vođe koji će provesti Hrvatsku u
samostalnost
• Narod zarobljen u takvoj državi, nasukanoj i nesamostalnoj, pušta svoje jauke (iz broda „škriplje” i „ječi””
• Metafore lošeg vremena označavaju pritisak koji Hrvatska osjeća
• „vali i oluje”…
• Itekako sposobna ponovno zaploviti (pijesak je porozan, ne drži čvrsto lađu)
 POVIJESNI KONTEKST

• Odabrao Zvonimira jer je bio posljednji značajni vladar narodne krvi (ostao upamćen kao veliki
vladar- 1075.-1089.) Stjepan II, Petar Svačić)
• Vezuje se legenda kako nećemo imati vladare svoje krvi
• Spominje se na Bašćanskoj ploči
• Više od 800 godina prošlo je od njegove smrti, a Hrvati još uvijek nemaju svoje vladare 81912.
Nazor piše ovu pjesmu)
• U trećoj strofi nema alegorije- spominje stvarne borbe- Bitka kod Drača, Zvonimir je kao papin
vazal sudjelovao u normanskoj koaliciji protiv Bizanta i Mlečana, tu su doživjeli poraz, ali kod
Mlečana i Krfa pobjede
• Nazor naglašava i pobjede i poraze
• Motivi stvarne prošlosti kkoji bi trebali mortivirati Hrvate sadašnjosti
 STILSKA OBILJEŽJA

• Alegorija: lađa
• Metafore: motivi lošega vremena „mlate, lome, drmaju”
• Personifikacija: dijelovi lađe (konom, krma, utroba) i sama lađa progovaraju
• Sinegdoha: konom, krma, utroba
• Metonimija: dromon (za Bizant) i galija (Venecija)
• Epiteti: tvrda sika, burni vali, veljih slavlja,…
 STILSKA OBILJEŽJA

• Onomatopeja: zuji, škripi, sikće

• Polisindeton: i s galijom i s dromonom
• Anafora: I sve vali lađu biju/ I sve sikću munje žive
• Kontrasti: motivi slabosti i padova nasuprot snazi i izdržljivosti
• Strofa i stih: katren i osmerac
• Zaokružena kompozicija
Ponavljaju se motivi valova i oluje koji udaraju u lađu nasukanu na pijesku
 VAŽNO

• Prezentacija služi kao materijal za učenje uz bilješke s predavanja i udžbenik!