SVEUILITE U ZADRU ODJEL ZA POVIJEST UMJETNOSTI

IKONOGRAFSKI PRIKAZ BOGA APOLONA

seminarski rad iz kolegija Osnove ikonografije

Zadar, 28. studenoga 2013.

Mentor: Ivan Josipovi, prof.

Izradio: Ivan Mandi

SADRAJ: 1. UVOD I OPI DIO.......................................................................................................3 2. NAZIV, EPITETI I SIMBOLI.......................................................................................3 2.1 Naziv.........................................................................................................................3 2.2 Epiteti........................................................................................................................4 2.3 Simboli......................................................................................................................4 3. U UMJETNOSTI...........................................................................................................5 4. ODNOSI.........................................................................................................................6 5. MITOLOGIJA................................................................................................................7 5.1 Roenje i ubojstvo Pitona.........................................................................................7 5.2 Uloga u Trojanskom ratu..........................................................................................8 5.3 Ljubav prema Dafni..................................................................................................8 5.4 Mit o Marsiji.............................................................................................................9 5.5 Mit o Panu................................................................................................................9 5.6 Hijakint....................................................................................................................10 5.7 Mit o Niobi..............................................................................................................10 5.8 Hermesovo roenje.................................................................................................11 6. ZAKLJUAK...............................................................................................................12 7. LITERATURA..............................................................................................................13

1. UVOD I OPI DIO Tema seminarskog rada je grki bog Apolon i njegov ikonografski prikaz. Njegov lik i djelo u obraditi u uvodu kroz karakteristike i etimologiju imena, preko obiljeja i simbola, te naina na kojim je prikazan u pojedinim umjetnostima. Zavrit u obradom osobnih veza i nekih primjera iz mitologije, s tim da u mit o roenju spomenuti prije ostalih primjera. Apolon je sin Zeusa i Lete; jedan od najpopularnijih antikih boanstava, smatra se osnivaem brojnih gradova koji u ast njemu nose njegovo ime. Koliko je tovan, u korist mu isto tako ide injenica da je zatitnik brojnih proroita i hramova, a posebno se istiu Delfi, Del i Tened. Gledajui mitoloki, roen je na otoku Delu (Delos), no kao mjesta roenja se spominju jo i Likija1 i Ostigija. Smatran je boanstvom svjetlosti i sunca (epitet Phoebos ili Feb2), medicine (i smrtne poasti), filozofije, astronomije, matematike, ali i umjetnikog nadahnua, posebno glazbe i pjesnitva. Smatran je ujedno i zatitnikom mjere (neprijatelj primitivizma), reda i zakona, te simbol ljepote (onaj kog Leta ljepokosa rodi). Povezivan je i s pomorstvom, pa su mu se zbog toga i pripisivale neke zasluge u kolonizaciji. Isto tako smatran je bogom proroanstava (njegov hram u Delfima), pokrovitelj muke mladei, ali i kao vrsni vra, te jedan od najboljih strijelaca Grke. Kult tovanja je bio toliko irok da se rasprostranio preko Etruana do Rima. U tom predjelu isto tako doivljava popularnost, emu svjedoi podatak da je car August smatran njegovim sinom. ak je na Palatinu podignut hram u njegovu ast, u kojem su se uvala proroanstva. 2. NAZIV, EPITETI I SIMBOLI 2.1 Naziv Ne moe se sa sigurnou utvrditi otkud potjee ime Apolon. Graves smatra da je vea mogunost da potjee od rijei abol (jabuar), nego apollunai (razoriti) to je ope prihvaeno.3 To potrkrijepljuje idejom da je Apolon duh svetoga grkog kralja koji je pojeo jabuku. Apolonovo ime moda potjee od prethelenske sloenice Apo-ollon, koja je pak povezana s arhainim glagolom Apo-ell to znai onaj koji tjera ( u predaji je tjerao bolest, nesklad i zlo). U popularnoj etimologiji njegovo ime je najee povezivano sa rijeima apollymi (unititi), apolysis (iskupiti), apolousis (oistiti, purificirati), aploun
1 2

U Ilijadi ga Homer naziva Apolon Lykeios ili Lycegens. Zbog toga se Artemida, njegova sestra naziva Feba. Miljenje je bilo da je Apolon sunce, a Artemida mjesec. 3 R. Graves, Grki mitovi, Zagreb, 2003., str. 30.

(jednostavan), apella (skuptina prema tome Apolon je ak mogao i biti bog politikog ivota). 2.2 Epiteti Epiteta, koji su se dodijeljivali svim bogovima kao poast za neko djelo ili dunost koju je obavljao, je bilo puno, tim vie to je bio jako popularan. Kao to je ve gore napisano, najei epitet kojim se oznaavao Apolon je Phoebos (Feb) to u doslovnom prijevodu znai onaj koji zrai, Aegletes (zraka sunca), Phanaetus (onaj koji zrai ili donosi svjetlost ili jednostavno Helius (sunce). Taj se dio odnosi na poimanje njega kao boga sunca Helija. Zbog toga je posebno bio tovan jer bez sunca ivot ne bi bio mogu. Nadalje, kao boga medicine i lijenika zvan je i Apolon Medicus (lijenik), Apolon Smyntheus (Smintijski) to znai mi4 i Apolon Pean (Pean je u Ilijadi lijenik bogova, a kasnije je Apolon dobio pridjevak Pean, jer i on lijei ljude od bolesti5). Kao poveznice sa mjestom roenja i mjestima najveeg idoliziranja, nazivan je Kunthios ili Kunthogenes ( Cintijski ili roen u Cintiji6), Delios (Delski), Aktiakos (Akcijski), Delphius (Delfijski), Puthios (Putijski), Akraiphios (Akrapijski) itd. Bog proroanstva i istine poznat je u narodu kao Apolon Mantikos (doslovno prorok), Leskhenorius (priljivac), te najpoznatiji njegov epitet vezan za proroke Apolon Musagetes (voa Muza tonije bio je voa njihova kora). Svakako, mora se spomenuti naziv, koji je ipak poznatiji kao prikaz u umjetnosti Apolon Kitharodos (Kitarod), tj. Apolon sa svojim simbolom kitarom ili lirom. 2.3 Simboli U ikonografiji, najei simboli boga Apolona su luk, strijela i tobolac, esto zlatne boje, koje je dobio od Hefesta. S njima zapoinje Ilijada, jer je odaslao strijele koje nose kugu na grke tabore, ali i one imaju vanost jer je ubio Pitona s njima. Bog strjelonosni, koji dotada samo je brze srne i divokoze strijeljao, ubi Pitona tisuu pustivi u nj strijela i skoro isprazniv tulac; iz rana krv je adaju oblila crna.7 Drugi najbitniji simbol je ve spomenuta sedmerostruka kitara ili lira8. Smatran je najboljim sviraem lire u cijeloj Grkoj, u izravnim dvobojima pobjeuje Marsiju, te kasnije i Pana, a i njegov sin Orfej nastavlja njegovim stopama. Trei najbitniji simbol je svakako lovorov vijenac, koji je povezan sa
4

Smintije je , kao i bog iscjeljenja Esmun kanaanski imao mia iscjelitelja kao amblem; R. Graves , Grki mitovi, Zagreb, 2003., str. 43. 5 P.O. Nazon, Metamorfoze, online izdanje str. 19. 6 Cintija je planina na otoku Delosu. 7 P.O. Nazon, Metamorfoze, online izdanje str. 16. 8 Predstavlja prvih sedam slova grkog alfabeta.

mitom o Dafni. Njegove proroanske moi simbolizira tronoac (plitka zdjela na tri visoke noge, ija je uloga u ritualu delfijskog proroita vjeruje se da je sveenica Pitija uei na njemu izricala svoja proroanstva).9 Osim lovora biljka-simbol je palmina grana, poto je roen pod njom. Isto tako postoje ivotinje koje predstavljaju Apolona. Ve prije naveden mi, ali i zmija (koja moe biti zbog Pitona) su simbol Apolona kao boga medicine, zatim ,tu su labudovi koji su okruivali otok gdje je roen, ali i u svezi je sa poklonom Zeusa, koji mu je darovao kola s labudovima. Oni pak slue da moe pobjei od zime u zemlju vjenog proljea kod Hiperborejaca. Tu su jo gavran (simbol proroanstva: Isto je tako tek nedavno poprimio novo oblije gavran, koji je dotada imao bijelo perje. On je izdao Apolonu preljubu ljubovce njegove Koronide.),10 skakavac (simbol pjesme) i dupin (smatra se da aludira na Dioniza koji je zimi za Apolonova izbivanja preuzimao proroite u Delfima).

3. U UMJETNOSTI Apolon je esta tema prikaza u umjetnosti, ne samo u antikoj Grkoj i Rimu, ve i u samom razdoblju renesanse. Razlog zbog kojeg je bio toliko tovan je njegova ljepota tj. smatran je simbolom idealne ljepote i velianja zdravlja. Zbog toga je prikazivan sa miiavim tijelom i uskim strukom. Od ve spomenutih simbola, moraju se istaknuti dva: kitara (Apolon Kitarod) i luk/strijela, jer je po tome raspoznatljiv. Kako je rije o boanstvu, prikazivan je bez odjee. Evolucijom grke umjetnosti, posebno kiparstva, mijenja se i njegov lik. U skulpturi arhajskog doba prikaz je nedefiniran: prikazivan je mladolik i golobrad (kuros),sa dugakom kovravom kosom. Suprotno tomu, u slikarstvu (na vazama) je znao biti odjeven i sa bradom. Najee je odjeven u ivotinjsku kou to je tada bio simbol ubojice udovita.11 Najee je u uspravnom i nepominom poloaju, rijee u sjedeem. Najpoznatiji takvi prikazi naeni su na Jonskom groblju na otoku Delosu. Daljnjom evolucijom, prestaje ga se prikazivati kao statinog, te se naglaava pokret. Time se postizao efekt prikaza Apolona punog ivota i snage (npr. Apolon Pirejski). U helenistikom razdoblju kristalizira se njegov prikaz : mladolik i bez brade, sa kratkom, blago kovravom kosom, polugol ili gol, sa izraenom proporcionalnou. Ostali njegovi vani prikazi su: Apolon Saurukton (njegov prikaz kako je u pripravan ubiti gutera), Apolon Smintijski (s nogom na miu), Apolon Musaget (predvodnik kora muza), ali i

J. Pinsent, Grka mitologija, Ljubljana, 1990., str. 35. P.O.Nazon, Metamorfoze, online izdanje str. 16. 11 J. Pinsent, Grka mitologija, Ljubljana, 1990., str. 29.
10

Apolon Belvederski, Apolon sa zapadnog zabata Zeusovog hrama u Olimpiji, Apolon Vejski, Apolon iz Salone. U modernoj umjetnosti najpoznatiji prikazi su: Apolon od Giovannija da Bologne, Apolon i Dafna od Berninija, Apolon i nimfe s potpisom Girardona, Apolon s Pitonom od Rodina, zatim Apolon i Dijana Lucasa Cranacha, Tintorettovo djelo Apolon i muze, Carracciov Hijakint i Apolon, Apolon i Dafna Nicolasa Poussina, Tiepolovo djelo Hijakintova smrt, itd. 4. ODNOSI Kao to je ve spomenuto, sin je vrhovnog boanstva Zeusa i Lete (keri Titana Keja i Febe). Brat je blizanac Artemide, boginje mjeseca, lova, ivotinja, svadbe, itd. I jedno i drugo su dobili nadimak Feb, odnosno Feba. titio je svoju obitelj, od majke i sestre, do kasnijih sinova i keri. Kao osvetu za pokuaj silovanja i ubojstva njegove majke i sestre, moli Hefesta da mu izradi luk i strijelu, te proganja Pitona i na kraju ga ubija. Iz istog razloga tako ubija i giganta Titiju. Zbog uvreda nanesenih majci, ubija sedmoricu sinova tebanske kraljice Niobe. Poznato je da su i Afrodita i Apolon bili miljenici Zeusa, to je smetalo drugim bogovima. To se vidi npr. po tome kad je Apolon ubio Kiklopa koji je izradio munju kojom je ubijen njegov sin, umjesto u Tartar, prognan je u Tesaliju u slubu pastira, ali i po poklonima kojima ga je obasipao Zeus (npr. ve spomenuta kola). to se tie ljubavnih odnosa, Apolon se nije htio vezivati brakom. Poznate su njegove veze sa nimfama i sa smrtnim enama. Najpoznatija je tragina ljubav prema nimfi Dafni. Nadalje tako je sa Ftijom dobio sinove Dora, Laodoka i Polipoeta, sa muzom Talijom Koribante, Koronida mu je rodila Asklepija, Arija Mileta, a Kirena Aristoja.12 Apolon je napastovao nimfu Driopu koja mu je rodila Amfisa, kasnije osnivaa Oeta. S Hekabom enom kralja Prijama, imao je sina Troila. Proroica je prorekla da Troja nee biti poraena sve dok Troilo ne navri dvadeset i sedam godina. Poslije su on i njegova sestra Poliksena ubijeni u zasjedi od Ahileja. Apolon se takoer zaljubio u Kasandru, ki Hekabe i kralja Prijama, Troilovu polusestru. Obeao joj je dar prorotva da bi je zaveo, ali ona ga je poslije odbila. Bijesni joj je Apolon dao dar proricanja, ali prokleo ju je tako da joj nitko nikad ne vjeruje. Neke od ostalih poznatih veza, uspjenih i neuspjenih su: Marpeza, Aganipa, Kaliopa, Hekata, itd. Ujedno je poznato da je imao homoseksualnih sklonosti, to i nije bilo neuobiajeno u to doba. Tako se spominje njegova veza sa Hijakintom, spartanskim princem o kojoj e biti kasnije rije, ali i sa Akantom, Hiparisom, Himenom, itd.

12

R. Graves, Grki mitovi, Zagreb, 2003., str. 42.

5. MITOLOGIJA U svijetu bogova i junaka imao je istaknutu ulogu. I sam je bio junak mnogih dogaaja. Neki od najpoznatijih mitova koji ukljuuju Apolona su: roenje Apolona i Artemide, sudjelovanje u Trojanskom ratu, mitovi o Hijakintu, Dafni, Niobi, Hermesu, Marsiji i Panu. 5.1 Roenje i ubojstvo Pitona Zeus je imao mnoge ljubavnice, nimfe i smrtnice. Najprije je sa Majom, kerkom Atlanta, dobio Hermesa, koji se rodio u peini na planini Kileni u Arkadiji. Zatim je Apolona i Artemidu zaeo sa Letom, kerkom Titana Koeja i Titanke Fojbe, na taj nain to je i sebe i nju u trenutku sjedinjavanja pretvorio u jarebice; ljubomorna Hera poslala je zbog toga zmiju Pitona13 da progoni Letu po cijelom svetu,zaprijetivi da joj nee dozvoliti da se igdje pod suncem nebeskim porodi. Noena krilima Junog vjetra, Leta na kraju dolazi do Ortigije, u blizini otoka Dela, i tu rodi Artemidu. im se rodila pomogla je majci da prijee na sam Del14 koji je tek stvoren. Prije toga nije bio ni kopno ni otok, ve je plutao po moru, sve dok ga Zeus nije privrstio za dno izranjanjem jedne stijene da se privrsti, a druge da sprijei prolaz Pitonu. Hera je otela Ilitiju, boginju raanja, da bi sprijeila Letu od poroaja. Ostali su bogovi prevarili Heru tako to su joj ponudili ogrlicu od jantara dugaku 8 metara, a boginja je uspjela pobjei , te doputa poroaj. Poslije devet dana muka, izmeu jednog maslinovog i jednog palminog drveta je roen Apolon. Legenda kae da je njegovo roenje izazvalo bujanje cvijea i irenje ugodnih cvjetnih mirisa. Od Zeusa je dobio na poklon kitaru i kola s labudovima. Roen na sedmi dan mjeseca Targeliona te su sedmi i dvanaesti dan toga mjeseca poslije bili njemu posveeni. Bogovi brzo odrastaju, te tako i on pa etvrti dan ode s Delosa u lov na Pitona: Temida ga je hranila nektarom i ambrozijom to ga uini besmrtnim, i im osvanu etvrti dan Apolon zatrai luk i strijele, koje mu Hefest odma dade.15 Zaputi se u Parnas gdje obitava Piton, ali ga samo uspijeva raniti. Piton tada odjuri do proroita Majke Zemlje u Delfima, gradu koji je dobio ime po Pitonovu prijatelju, udovitu Delfinu; ali Apolon ga je smjelo pratio do u svetite i tamo ga dokrajio na ivici samog svetog ponora.16 Ubijenu neman je sahranio u pupak zemlje omfalos, to ljuti Majku Zemlju, ali bezuspjeno. Tako je osvojio Gejino proroite, te joj posvetio tronoac. Tim inom je

13 14

ime Piton dobiva tek nakon smrti, do tad je bila poznata kao Tifon, sin Here i Titana. u taj se otok pretvorila Letina sestra kad je Zeus progonio svojom ljubavi, J.Pinsent, Grka mitologija, Ljubljana, 1990., str. 28. 15 R. Graves, Grki mitovi, Zagreb, 2003., str. 41. 16 Isti.

ustanovio Pitijske igre (Svete igre Apln sa borbama uredi slavnim, Koje se Pitijske zovu po imenu ubitog zmaja.).17 5.2. Uloga u Trojanskom ratu Odmah se mora naglasiti da Zeus nije podravao njegovu naklonost Trojancima, sa Aresom i Afroditom. Apolonovom strijelom zapoinje i Ilijada. Njegove strelice koje je ispalio, nose kugu na grke tabore za vrijeme Trojanskog rata, zato to je Agamemnon uvrijedio Apolonova sveenika Kliseja otevi mu ker, a poast bi trajala sve dok je ne vrate. Hriseida je vraena, ali Agamemnon je kao nadoknadu uzeo Briseidu , Ahilejevu robinju i ljubavnic, na to Ahilej bjesni, te zbog toga izbiva iz rata odreeni period ( Ahilejeva srdba). Nadalje, kad je Diomed ozlijedio Eneju, Apolon ga je spasio, nakon to je to pokuala uiniti i Afrodita, ali Diomed je i nju ozlijedio. Apolon je zatim zavio Eneju u oblak i prenio ga u Pergam, svetite u Troji. Apolon je pomogao Parisu da ubije Ahileja tako to je vodio strijelu iz njegova luka u Ahilejevu petu, jedino ranjivo mjesto na njegovu tijelu. Jedan je mogui uzrok taj da je Ahilej ubio Troila, Apolonova i Hekabina sina na Apolonovu oltaru u hramu. Graves smatra da je to in zbog sramote jer u tzv kulturi stida uspjesi i neuspjesi su se pripisivali bogovima. Jo je vezan za ubojstvo Patrokla na kojeg alje ludilo, to doputa Hektoru da ga s lakoom ubije. Povezan je i sa tzv. trojanskim konjem: jedna od dvoje ljudi koji su sumnjali u drvenog konja Kasandra, ki Prijama i Hekabe, imala je proroansku mo koju joj je podario bog Apolon dok joj se udvarao. Kada ga je Kasandra odbila, Apolon je prokleo rijeima: "Uvijek e predvidjeti istinu, ali ti nitko nee vjerovati." inom ubojstva njegovog sveenika Laokonta, koji je druga osoba koja je sumnjala, prestaje biti na strani Trojanaca. 5.3. Ljubav prema Dafni Dafna je u grkoj mitologiji bila je Nimfa Najada u koju se zaljubio Apolon, Penejova i Kreuzina ki ili ki rijeke Ladon. Dafnino grko ime znai "lovor".

Zeusov sin Apolon zadirkivao je svog polubrata Amora (Erosa) kako su mu strijele jadne i slabe u usporedbi s njegovima kojima je upravo bio ubio strano udovite Pitona. Uistinu, sitne Amorove strelice nisu sijale smrt, no Amor je odluio dokazati bratu da nisu manje mone od njegovih. Iz tobolca je izvukao dvije naizgled jednake strijele. No jedna je bila od vrste koja izaziva zaljubljenost, a druga od one koja je spreava. Prvom je pogodio Apolona,
17

P.O.Nazon, Metamorfoze, online izdanje str. 16.

najljepeg meu olimpskim bogovima, a drugom Dafne. Strijele razline snage, to ine i tjeraju ljubav. Zlatna je prva, to ini, i otri rt joj se sjaji, Tupa je druga, to tjera, u cjevici olovo ima. Ovom strijelom probd Kupdo Penejku Nimfu, a drugom probije kosti do modine on Apolnu.18 Apolon je ludo zaljubljen progonio Nimfu koja je oajniki bjeala pred njim. Kad je vidjela da e je uhvatiti, zamolila je oca da je pretvori u neto, samo da ne mora biti Apolonova ljubavnica. U trenutku kad ju je Apolon obuhvatio rukama, njezino se tijelo pokrilo korom, a kosa se pretvorila u granje i lie stabla - lovora. Apolon je jo dugo alio za neostvarenom ljubavlju, a lovor je postao njemu posveeno drvo. 5.4. Mit o Marsiji Marsijino prokletstvo poinje pronalaskom frule aulos (dvostruke svirale od jelenske kosti), koju je Atena napravila da bi svirala bogovima za vrijeme gozbe. Bogovi su se potajno smijali, a da bi otkrila zato otila je do potoka u koji se pogledala i shavila da izgleda smijeno sa napuhanim modrim obrazima. Zato je bacila frulu i proklela svakog tko je pronae. A taj je bio Marsija, pratioc boginje Kibele. Spotaknuo se o nju i uzeo, stavio u usta a ona je sama poela svirati u sjeanje na Ateninu glazbu. Putovao je po Frigiji, prativi Kibelu i svirao naivnim seljacima, koji su ga obasipali komplimentima da svira bolje nego Apolon, a Marsije je to podravao. To je izazvalo bijes Apolona,koji ga pozove na natjecanje tko je bolji, a pobjednik smilja kaznu za poraenog. Marsije pristade, a Apolon za suca postavi Muze, kojima se i jedna i druga glazba jako svidjela. No, Apolon se dosjetio plana, te ga izazove da okrene frulu naopaoko i svira i pjeva odjednom. Za Marsiju je to bilo nemogue za izvesti, a Apolon svoju liru okrene i zapoe pjesmu u ast olimpijskih bogova to mu donese pobjedu. Za kaznu ga je ivog oderao i kou prikovao za bor. Ona i sad visi u peini iz koje potjee rijeka Marsija. 5.4. Mit o Panu Pan je, skriven od svih, odrastao u tim umama uvajui stada, svirao je na fruli i povremeno boravei u drutvu satira i nimfi. Tako se i danas instrument Panova frula naziva po njemu. Kako je svirao puke napjeve na svojoj drvenoj svirali, a kako su ga mnogi i hvalili da mu je svirka lijepa i ugodna, Panu su hvale udarile u glavu. Tako se Pan stao na sve strane hvaliti da je on bolji muziar i od samog Apolona, boga muzike. I kralj Mida volio je pobjei iz svoje palae i razmiljati u miru ume gdje je esto Pan svirao na svojoj fruli. Koliko su
18

P.O. Nazon, Metamorfoze, online izdanje str. 17.

hvale Panu udarile u glavu vidi se u takmienju izmeu njega i Apolona. Apolon je sa svojom lirom proglaen pobjednikom od planinskog boga Tmola koji je zaduen za odluku. Mida to nije prihvatio, pa je presudio u korist Pana to je naljutilo Apolona. Za kaznu ga je nagradio magareim uima, a on je to pokuao sakriti krunom tako napravljenom da mu je sakrivala ui. 5.6. Hijakint Hijakint bijae spartanski princ u kojeg se zaljubie pjesnik Tamirije ali i Apolon. Smatra se da je to prvi bog koji se udvarao mukarcu. Toliko se zaljubio da mu je samo on bio na pameti, za njega ni lira ni strijele nisu zanimale (Nije sad Febu stalo do kitare ni do strijela; Ne misle na dostojanstvo na svoje mree mu nosi; I pse na uzici dri i njega po vrletnim brdima; Prati i u srcu gori od navike duge za njime).19 Ljubomorni Apolon, odaje Muzama hvaljenja Muzama da je bolji u glazbi od njih, koje ga za osvetu oslijepie, i onemogue da svira na harfi. Njih dvojica su provodila dane u prirodi, druei se i bavei sportom. No, u Hijakinta je bio zaljubljen i Zefir - Zapadni vjetar. Tako jednoga dana, dok su bacali disk, ljubomorni zefir vrati taj isti disk u Hijakinta i usmrti ga. Naravno, to je jako shrvalo Apolona, koji sam sebe krivi za njegovu smrt (Pada, Ebalov sine - progovori Feb - u mladosti Usmren prvoj! vidim po mojoj si krivici ranjen. alost si moja i moje zloinstvo! desnicu moju tvoja igoe smrt! ubilac, Hijakinte, tvoj sam).20 Iz krvi koja je iskapala iz Hijakinta nikne zumbul (lat. Hyacinthus) a od suza Apolona na laticama cvijeta stoji trag jao (Bilo toga, ve svoje ubiljei u lie jade, Aj! Aj! stoji u cv'jetu i alost se slovima kae.).21 5.7 Mit o Niobi Nioba je ki sipilskog kralja Tantala i Dione, ena tebanskog kralja Amfiona komu je rodila sedmoricu sinova i sedmero keri. Upravo zbog toga se smatrala sretnijom od boica. Tako je jednom proroica Manta prozvala tebanske ene da prinesu rtvu Leti i njezinoj djeci, to Nioba odbija uiniti. Kao razlog navodi da ne eli prinositi rtvu nekom tko ima samo dvoje djece. Leta je to odluila kazniti, pa pozove svoju djecu i ponovi im izgovorene rijei. Apolon se spustio na tebanske zidine gdje su mladii vjebali i ispalio strijelu na najstarijeg Ismena,a zatim i na Sipila i ostale. Najmlai Ilionej je molio za oprost, to je ganulo Apolona, ali je
19 20

P.O. Nazon, Metamorfoze, online izdanje, str. 209. Isti str. 210. 21 Isti str. 211.

10

strijela ve bila ispaljena. Amfion doznavi za smrt svojih sinova se ubija, a Nioba u oaju zazove Letu i kae: Raduj se okrutna boico mojoj patnji, ja sam sretna, ostalo mi je jo vie djece nego si ti ikad imala. Umjesto odgovora zaula se tetiva Artemidinog luka koja ubija keri. Nioba se tada slomila i molila da joj potedi makar najmlau, ali je Leta okrutna i ne prihvaa molbu. Ona se skamenila, a vjetar je odnese sve do rodne zemlje u Magneziju. 5.8. Hermesovo roenje Hermes je sin Zeusa i Maje. Po roenju ga je zamotala povoje i spremila u kolijevku (reeto za ito). Isto kao i Apolon naraste u tren oka i pobjegne u potragu za avanturama. Tako dospijeva u Tesaliju, gdje je Apolon uvao prekrasno stado krava, te odlui ih ukrasti. Plaei da ga ne otkrije, Hermes pravi nekoliko cipela od hrastove kore i privrsti ih kravama za kopita i odvede u no. Apolon je brzo otkrio krau, pa je pokrenuo potragu (ak je zatraio pomo satira), ali bezuspjeno. Nakon nekog vremena jedni od satira zauju zvuke pjesme iz peine, a tamo ih doeka nimfa Kilena drei u rukama liru. Ona im objasni da je liru napravilo najdarovitije djete tek roeno, od kornjainog oklopa i kravlje iznutrice da bi s njom uspavao majku (vjerovatno da bi slobodno mogao raditi nepodoptine), te da mu je ona dadilja. To je odmah satire navelo na sumnju, pogotovo to je napravljeno od krave. Tada je doao i Apolon koji je Hermesa optuio za krau, bez obzira to je Maja govorila da je on samo malo dijete. No, Apolon je prepoznao kou svojih krava. Odveo ga je pred Zeusa, koji nije htio povjerovati da mu je sin lopov, ali je Apolon bio ustrajan u svom naumu da otkrije lopova. Hermes se na kraju slomio i priznao mu da je ubio dvije krave i podijelio ih na dvanaest dijelova, kao rtva dvanaestorici bogova to se smatra prvom rtvom u mesu u Grkoj. Odveo ga je do ostatka krava, ali prije toga se odluio pozdraviti s mamom i usput uzeti liru. Taj instrument mu se odmah svidio pa mu je ponudio krave u zamjenu za njega. Kad su doli do krava Hermes otkine trsku i napravi od nje frulu. I s fulom je ostao zadivljen, a Hermes mu je odlui dati u zamjenu za proricateljsku sposobnost. Sklopili su pogodbe, ali najednom Apolon uzme dijete i odvede ga kod Zeusa gdje mu ispria to se dogodilo. Zeus ga ukori, ali mu oprosti jer ga je jako zabavila njegova brbljavost i rjeitost. Zato ga u tom trenu uini svojim glasnikom, pri tom mu podarivi bijele trake kao simbol glasnitva, okruglasti eir da ga titi od kie i krilate sandale koje e ga nositi brzinom vjetra da to prije stigne prenijeti poruku.22

22

R. Graves, Grki mitovi, Zagreb, 2003., str. 33-34.

11

6. ZAKLJUAK Dakako, navedeni mitovi su samo najpoznatiji, poznat je jos dostatan broj mitova to izravno o njemu, to u djelima u kojim se spominje. Poznato je da su neki mitovi zamaskirani u politikoj funkciji, kao prijetnja i velianje borbi prema drugim narodima (mit o roenju napad Helena sa sjevera na srednju Grku). Apolon je po prikazanom jedan od najvanijih bogova, vaan kako za Grke tada, tako i za nas zbog ostavtine u umjetnosti. To svjedoi broj umjetnikih djela, kako u slikarstvu i kiparstvu tako i u arhitekturi. ak ga se smatralo ne samo praocem Helena, nego i ocem Pitagore.

12

7. LITERATURA Robert Graves, Grki mitovi, Zagreb, 2003. John Pinsent, Grka mitologija, Ljubljana, 1990. Publije Ovidije Nazon, Metamorfoze, online izdanje (http://www.ss-obrtnicka-

pozega.skole.hr/download_zona/ovidije_metamorfoze.pdf) Vojtech Zamarovsky, Junaci antikih mitova, Zagreb, 1973.

13