Professional Documents
Culture Documents
Apolon
Apolon (grč. Ἀπόλλων, Apóllōn) u grčkoj mitologiji bog je muške ljepote,
medicine, proroštva, streličarstva, glazbe, sunca i kolonizacije. Zeusov je i
Letin sin te Artemidin brat blizanac. Epitet mu je Feb (Phoebos).
Etimologija
Apolonovo grčko ime možda je izvedeno iz prethelenske složenice
Apo-ollon povezane s arhaičnim glagolom 'Apo-ell- koji je doslovno značio
"onaj koji se pregiba", odnosno "onaj koji tjera" - Apolon je tjerao zlo,
bolesti i nesklad.
Plutarh piše da pollon znači "mnogo", a prema tome Apollon je negacija
mnoštva.
Hesihije povezuje ime s dorskim απελλα (apella) = "skupština", tako da bi i
Apolon mogao biti bog političkog života.
Karakteristike
Apolon je bog medicine, liječenja i streličarstva, ali i nositelj smrtne
pošasti. Također je bog proroštva i kolonizacije. Vođa je Muza
(Apollon Musagetes) te pritom i bog glazbe i poezije. Pjevale su mu se
himne zvane peani. Bio je zaštitnik brojnih proročišta i hramova, a
posebno se ističu Delfi i Del. Poslije je preuzeo i identitet Helija kao
bog sunca (Apollon Helios).
Ljudi su ga poštovali jer je bio bog svjetlosti i Sunca bez čega život ne
bi bio moguć, a također i zato što je bio bog sklada i ljepote, koji čine
život smislenim. Ideal je grčkoga kurosa, skladnog, razvijenog i
lijepog mladića. Apolon je štitio ljude, liječio ih, brinuo se za njih,
nagrađivao dobro i kažnjavao zlo. Bio je i bog streličarstva, a njegove
strijele nikad nisu promašile metu, pogotovo kad su kažnjavale zlo i
nosile kugu. Bio je i bog proročanstava u kojima je ljudima objavljivao
Zeusovu volju preko proročica, posebice Pitije i Sibile.
Svete Apolonove životinje: Apolon, rimska kopija iz 1./2. stoljeća pr. Kr.
• labud (prije nego što je bio rođen, otok je bio okružen labudima) prema Poliklitovu originalu iz 5. stoljeća pr. Kr.
Mitologija
Rođenje
Kad je boginja Hera saznala da Leta nosi djecu njezina muža Zeusa,
bila je bijesna i ljubomorna te se odlučila osvetiti tako što nije
dopustila Leti da ostane na čvrstoj zemlji (kopnu ili otoku) i Leta je
bila prisiljena tražiti gdje će roditi. Dok ju je gonila zmija Piton s
glavom zmaja koju je na nj poslala Hera, Leta je naišla na novostvoreni
otok Del koji je plutao na vodi i nije bio ni kopno niti otok, a bješe
okružen labudovima. Kad je kročila na nj, dvije su stijene izronile iz
morskih dubina; jedna je zaustavila kretanje otoka, a druga stala zmiji
na put. Zatim je Leta na gori Kintu rodila blizance - sina Apolona i
kćer Artemidu. Poslije je Zeus prikovao Del za dno oceana da više ne
pluta, a otok je postao posvećen Apolonu.
Život
Kad je Apolon odrastao, vjerni su mu pratitelji bili zlatna lira i srebrni luk. Krenuo je u Delfe da bi se osvetio Pitonu
koji je progonio i pokušao silovati njegovu majku. Našao ga je u jednoj uvali pod Parnasom i ubio ga strijelama, a
njegovo je tijelo zakopao u zemlju. Tada se ta zemlja zvala Piton, a on joj mijenja ime u Delfi, da se za njega više
nikad ne bi čulo. No, proročice su se često nazivale - Pitijama. Na mjestu pobjede utemeljio je i poznato svetište. U
toj je uvali bio i izvor koji je emitirao pare koje su pomagale proročicama da padnu u trans.
Kad je Zeus pogodio munjom Asklepija, Apolonova sina, zbog uskrsnuća mrtvaca, Apolon je za osvetu ubio Kiklopa
koji je tu munju izradio. Umjesto da bude zauvijek prognan u Tartar, po Zeusovoj je zapovijedi otišao u Tesaliju i
služio kod dobrog Admeta kao običan pastir. Apolon je bio zadivljen Admetovim gostoprimstvom te je učinio da mu
sve krave donose blizance, a također mu je pomogao da osvoji ruku princeze Alkestide, Pelijeve kćeri. Još je i
uvjerio Mojre da ga poštede smrti (glavni članak: Admet).
Kad se bližila zima, odvezao bi se svojim kolima upregnutim labudovima u Hiperboreju gdje vlada vječno proljeće.
Proljeće i ljeto provodio je u Delfima, a jesen i zimu u toj zemlji, a katkad i na Olimpu.
Apolonov je dolazak na Olimp donosio radost i dobro raspoloženje. Dolazio je kao vođa Muza, svirao bi liru, a nitko
mu nije bio ravan te bi čak i Ares uzdahnuo na njegovu svirku. Apolon i Artemida bili su Zeusovi miljenici, a to je
bio razlog ljubomore drugih bogova.
Apolon 4
Trojanski rat
Apolonovom strijelom započinje i Homerova Ilijada. Naime, Apolon
šalje strijele koje nose kugu na grčke tabore za vrijeme Trojanskog
rata, zato što je Agamemnon uvrijedio Apolonova svećenika Hrisa
otevši mu kćer. Hriseida je vraćena, ali Agamemnon je kao nadoknadu
uzeo ljupku Briseidu, Ahilejevu robinju i družicu. Ahilej bjesni i to
postaje glavni motiv Ilijade - Ahilejeva srdžba.
Žene
Daniel de La Feuille: Apolon i Koronida Apolon je volio i Marpezu koju je oteo od Ide. Zeus ju je natjerao da
bira između njih dvojice, a ona je odabrala Idu jer je rekla da će
dosaditi besmrtnomu Apolonu kad ona ostari.
Kastalija je bila nimfa koju je Apolon volio. Ona je pobjegla od njega i zaronila u izvor u Delfima koji je tada
nazvan po njoj. Taj je sveti izvor bio inspiracija pjesnicima, a voda se rabila za čišćenje svetišta.
S Kirenom je imao sina Aristeja koji je postao bog zaštitnik stoke, voća, lova, supružnišva i pčelarstva. Naučio je
ljude da koriste mliječne proizvode te mreže i zamke u lovu, a također ih je poučio i o uzgoju maslina.
S Hekabom, ženom kralja Prijama, imao je sina Troila. Proročica je prorekla da Troja neće biti poražena sve dok
Troilo ne navrši dvadeset i sedam godina. Poslije su on i njegova sestra Poliksena ubijeni u zasjedi od Ahileja.
Apolon se također zaljubio u Kasandru, kći Hekabe i kralja Prijama, Troilovu polusestru. Obećao joj je dar proroštva
da bi je zaveo, ali ona ga je poslije odbila. Bijesni joj je Apolon dao dar proricanja, ali prokleo ju je tako da joj nitko
nikad ne vjeruje.
U Euripidovoj drami Ija, Apolon je Ijin otac, a Kreuza joj je majka. Kreuza je ostavila Iju da umre u divljini, ali
Apolon je zamolio Hermesa da spasi dijete i da ga odnese u Delfe gdje su je odgojile svećenice.
Muškarci
Nioba
Hermesovo rođenje
U Homerskim himnama opisano je rađanje boga Hermesa. Njegovu je
majku Maju tajno oplodio Zeus te je ona zamotala dijete u povoje, ali
ono je pobjeglo dok je spavala. Hermes je otišao u Tesaliju gdje je
Apolon držao svoju stoku, ukrao mu je goveda i odnio ih u jednu
pećinu u šumi blizu Pila, prekrivši tragove. U pećini je pronašao
kornjaču koju je ubio, uzeo joj oklop i u njega smjestio kravlja crijeva i
tako napravio prvu liru.
Apolon je tako postao umjetnik na liri, a Hermes je kasnije izumio još jedan instrument - sirinks. Poslije je Apolon u
zamjenu za sirinks Hermesu dao kaducej.
Apolon 7
Marsija
Marsija je bio satir koji je izazvao Apolona na glazbeno
natjecanje. Pronašao je aulos, puhački instrument, na tlu gdje ga je
ostavila Atena koja ga je izumila, ali i odbacila jer joj je
napuhavao obraze. Na natjecanju je Marsija izgubio i bio živ
oderan u pećini zato što se usudio izazvati boga. Njegova se krv
pretvorila u istoimenu rijeku. Druga inačica priče govori da je
Apolon svirao svoju liru naopako, a to Marsija nije mogao s
aulosom te je izgubio pa ga je Apolon objesio za stablo i živa
oderao. José de Ribera: Apolon i Marsije, 1637.
Pan
Kad je Pan stekao iskustvo da bi se njegova glazba mogla uspoređivati s Apolonovom, izazvao je Apolonova na
natjecanje u vještini. Tmol, planinski bog bio je izabran da odluči tko je bolji. Pan je svirao na svojim sviralama
svoje rustikalne melodije koje su zadovoljavale i njega i njegova suputnika kralja Midu. Potom je Apolon počeo
svirati liru, a Tmol je odlučio da je Apolon pobijedio svojom prekrasnom svirkom, no Mida se nije htio složiti sa
sučevom odlukom. Apolon nije mogao slušati njegovu žalbu te mu je stvorio magareće uši.
Literatura
• Apolodor: Biblioteka (1.3.3.)
• Homer: Ilijada (595. - 600.)
• Ovidije: Metamorfoze (X., 162. - 219.)
• Pauzanije: Opis Grčke (3.1.3, 3.19.4)
• Graves, Robert: Grčki mitovi, CID, Zagreb, 2003.
• Kerényi, Károly: The Gods of the Greeks, Thames & Hudson, New York/London, 1951.
Vanjske poveznice
• Apolon u klasičnoj literaturi i umjetnosti [1] (engl.)
• Apolon u grčkoj mitologiji [2] (engl.)
Izvori
[1] http:/ / www. theoi. com/ Olympios/ Apollon. html
[2] http:/ / web. archive. org/ 20011218171413/ homepage. mac. com/ cparada/ GML/ Apollo. html
Izvori rabljeni u članku i suradnici 8
Licencija
Creative Commons Attribution-Share Alike 3.0
//creativecommons.org/licenses/by-sa/3.0/