KATEDRA ZA SOCIJALNU MEDICINU SA ORGANIZACIJOM I EKONOMIKOM

ZDRAVSTVENE ZAŠTITE

UVOD U MEDICINU I POVIJEST (HISTORIJA) MEDICINE

2. VJEŽBA: Poimanje zdravlja i bolesti u grčko-rimskoj kulturi (formiranje prvih škola za

medicinsko obrazovanje): Asclepius

STUDENT: Hana Hodžić

GRUPA: IV DATUM:
10.10.2022.
UVOD
Postoji više vjerovanja ko je bio Eskulap, ali ono
što se sigurno zna jeste da je jedan od značajnih
predstavnika medicine. Gledano sa strane grčke i rimske
mitologije on je bio jednom polovinom čovjek, a drugom
bog, zbog njegovog porijekla. Otac mu je bio Apolon, za
njega se smatralo da je bog glazbe, poezije, medicine, a
majka princeza Koronis iz Tesalije. Hipokratova zakletva
je svečano oglašena zakletvom njemu, njegovom ocu i
njegovim dvjema kćerima. Zmija omotana oko štapa bila
je njegovo obilježje, a danas je simbol medicine i raznih
velikih medicinskih društava.
Izuzetni studenti na mnogim univerzitetima pripadaju
asklepskim društvima koja su posvećena čistom
akademskom napretku. Hipokrat je prema nekim antičkim
piscima bio 19. Asklepijev potomak.

ESKULAPOVO ROĐENJE
Ime grč. Ασκληπιος ili lat. Aesculapius znači
otvoriti (to cut open), što je zapravo način na koji je
Eskulap bio rođen, a to je upravo nama svima
poznat carski rez. Tokom trudnoće, majka Eskulapa
se zaljubila u drugog čovjeka po imenu Iskis. Kada
je saznao za njihovu aferu, Apolon je poslao svoju
sestru bliznakinju Artemis da spali Koronis na
lomači. Međutim, Apolon je odlučio spasiti svoje
nerođeno dijete iz utrobe svoje majke. Zatim je dao
novorođenče Asklepija Hironu, kentauru poznatom
po svojim medicinskim vještinama. Stari Grci su vjerovali da je porođaj carskim
rezom pokazatelj božanstva ili izuzetne ličnosti. Ovo je prvi prikaz takve operacije.
ESKULAPIJEVA ZMIJA
Godišnje ljuštenje kože simboliziralo je novi život ili
podmlađivanje, a kroz svoju sposobnost da poprimi oblik živog kruga
smatrano je simbolom vječnosti. U ranoj grčkoj medicini zmija je
navodno imala veliko znanje o ljekovitom bilju i također je imala
ljekovito lizanje. Povezanost s Eskulapom bila je praktična: ne samo da je
simbolizirala iscjeliteljsku moć, već je čuvala hramove od pacova i
miševa. Bezopasni Smuk (lat.Elaphe longissima) identificiran je kao
hramska zmija, a njegova zastupljenost u Evropi danas slijedi otprilike
granice Rimskog carstva.
Dvije su teorije iza Eskulapove povezanosti sa zmijama. Prva teorija, da
je Eskulap izliječio zmiju od bolesti ili povrede, a zauzvrat, zmija ga je
naučila tajnama medicine. Druga teorija je bila da je Eskulap postao toliko moćan da
je mogao izliječiti ugriz zmije, jedno od najsmrtonosnijih stanja u drevnom svijetu.
Štap sa zmijom omotanom oko nje ostaje istaknuti simbol medicine u savremenom
svijetu, a to je i logo Svjetske zdravstvene organizacije (WHO).

HOMEROVA ILIJADA
U Ilijadi (oko 850. do 1200. godine p.n.e.) E je kralj, ali Homer to koristi kao
književno sredstvo za održavanje dostojanstva epa i herojske uloge njegovih učesnika.
Asklepijeva dva sina, Mahaon i Podalarije, poetske su princevi koji su u stvarnosti
najbolji ljekari u grčkoj vojsci u Troji. Ovidijeva "Metamorfoza" nudi ljekarima
najjedinstveniji prikaz mita o Esuklapu. Odlomak iz Edelsteinovog "Asklepiju", vol 1:
"U cijeloj Tesaliji nije bilo ljepše sluškinje od Koronis od Larise, a gavran je rekao
Apolonu da je vidio Coronis kako leži pored mladića iz Larise. Kada se čula ta
optužba, srce mu se usijalo od nabujalog bijesa, uhvatio je svoje naviknute ruke,
natezao savijeni luk s rogova i besprijekornom drškom prenio njedra koja su mu tako
često bila pritisnuta.
U Homerovim epovima Eskulap se ne smatra božanstvom, već samo ljudskim bićem,
što je naznačeno pridjevom amumôn, koji se nikada ne daje bogu. Homerova Ilijada,
iako je puna religioznih i natprirodnih događaja, uzeta je kao djelimično historijski
tekst jer neki od datuma otprilike odgovaraju stvarnim događajima. Eskulap se
spominje u Ilijadi, ali ne kao polubog. Umjesto toga, bio je vrlo istaknut iscjelitelj koji
je bio pionir u medicinskom polju, stekavši sljedbenike.
ESKULAPIJEVA TERAPIJA
Dok je Hiron Eskulapa podučavao medicini, njegov otac mu je dao natprirodne
sposobnosti iscjeljivanja. Apolon je upravljao muzikom, proročanstvom, kugom i
iscjeljenjem, koje je prenio na svog sina. Eskulap je bio prirodno vješt i stručno
obučen u primjeni lijekova za liječenje bolesti, izvođenju operacija, inkantacija i
medicinske herbologije. Riječ o njegovom ljekovitom umijeću proširils se širom
Grčke, a ubrzo je postala poznata po svojim iscjeliteljskim talentima. Ove sposobnosti
učinile su Eskulapa centrom pažnje i ljubomore drugih bogova. Osim umijeća
hirurgije, Hiron ga je takođe naučio efikasnoj upotrebi lijekova i inkantacije kao
pomoćnih sredstava za lečenje. Također je rečeno da je Eskulap dobio od boginje
Atene malu bočicu Gorgonske krvi sa posebnim svojstvima. Gorgone su bile mitska
ženska čudovišta koja su imala zmije za kosu, krila, bronzane kandže i oči koje su
čovjeka mogle pretvoriti u kamen. Krv lijeve strane Gorgone je trebalo da ubije
smrtnika, dok se vjerovalo da krv desne strane Gorgone vraća mrtvu osobu u život. Pa
je boca takve krvi bila moćan lijek u rukama Eskulapa, koji je išao od grada do grada i
liječio ljude od bola i bolesti. Eskulap je jednom prilikom bio zatvoren u kući Glauka,
kojeg je trebao izliječiti, i dok je stajao zadubljen u misli, došla je zmija koja se uvila
oko štapa i koju je on ubio. Zatim je došla druga zmija noseći u ustima biljku kojom je
oživjela onu koja je bila ubijena, a Eskulapije je od sada koristio istu biljku s istim
efektom na ljude.
Bolesnici su primali masaže, hidroterapije, vježbe i hranili su ih zdravom hranom.
Davali su im masti i obloge, te su bili podvrgnuti higijenskim mjerama. Ova moderna
opšta terapija prethodila je spavanju u Abatonu ili sobi za inkubaciju i snove u hramu,
to su bile posebne sobe za sanjanje, gdje bi se u snu, Eskulap ukazao pacijentu i
izvršio operaciju ili drugi tretman i dao preporuke koje treba da prate ili tumače
„hramski ljekari“. Tokom ovih obilazaka Eskulap je često bio u pratnji svojih kćeri
Hygieia i Panakea, a njegove tretmane ponekad je provodila sveta hramska zmija ili
pas koji je lizao oboljeli dio. Nije se naplaćivala direktna naknada, ali su bogati davali
prema svom statusu i odgovoru na liječenje, dok su siromašni bili tretirani besplatno,
ovo je predstavljalo prvi poduhvat u organizovanoj medicinskoj zaštiti potrebitih.
Tokom ovih snova, pacijenti bi postali svjesni šta treba da urade kako bi se izliječili
od svojih bolesti.
ESKULAPOV HRAM
Njegovi hramovi su obično bili
građeni na “zdravim mjestima”, na brdima
izvan grada i u blizini bunara za koje se
vjerovalo da imaju iscjeljujuću moć. Ovi
hramovi nisu bili samo bogomolje, već ih
je posjećivao veliki broj bolesnih osoba,
pa se stoga mogu uporediti sa današnjim
bolnicama. Glavno sjedište njegovog
obožavanja u Grčkoj bio je Epidaurus,
gdje je imao hram okružen prostranim
šumarkom, unutar kojeg niko nije smio
umrijeti, a nijedna žena nije smjela roditi
dijete. Njegovo svetilište sadržavalo je veličanstvenu statuu od slonovače i zlata,
Trasimedovo djelo, na kojoj je bio predstavljen kao zgodan i muževan lik, nalik na
Zeusovu statuu. Sjedio je na prijestolju, držeći u jednoj ruci štap, a drugom naslonjen
na glavu zmaja (zmije), a pored njega je ležao pas. Zmije su bile svuda povezane sa
obožavanjem Eskulapija, verovatno zato što su bile simbol razboritosti i obnove, i
verovalo se da imaju moć otkrivanja bilja čudesnih moći, kao što je naznačeno u priča
o Eskulapu i zmijama u kući Glauka. Glavni hramovi bili su u Triki (Sjeverna Grčka),
Epidauru (Južna Grčka), Lebeni (Krit), Kosu, a kasnije i Pergamu (danas Turska).
LITERATURA

1. TOOLE H. Asclepius. I. Asclepius in history and legend. Surgery. 1963

Mar;53:387–400.

2. LEAKE CD. THE ASKLEPIAN MYTHS REVALUED. Arch Intern Med.

1964 Apr;113:496–500.

3. Asclepius: Collection and Interpretation of the Testimonies Emma J. Edelstein,

Ludwig Edelstein

4. Hart GD. Asclepius: The God of Medicine. London, England: Royal Society of
Medicine Press; 2000.