Sveučilište J.J.

Strossmayera u Osijeku

Filozofski fakultet u Osijeku

Studijska grupa: Mađarski jezik i književnost, Pedagogija i Povijest

Kolegiji: Povijest grčke civilizacije

Solon

Seminarski rad

Mentor: Ivan Fremec Studenti: Dominik Arsić, David Ilić

Osijek, listopad 2023. Godine

Sadržaj
1.Uvod....................................................................................................................................................3
2. Plutarh................................................................................................................................................4
3. O Usporedbi životopisima..................................................................................................................5
4. Solon...................................................................................................................................................6
5.Zaključak..............................................................................................................................................8
6.POPIS LITERATURE...............................................................................................................................9
1.Uvod
U ovom seminarskom radu analizirat ćemo poznatog Grčkog filozofa, pjesnika i
mislioca unutar konteksta zbirke Plutarhove „Usporednim Životopisima“.

Razrada teme je zahtjevala podjelu našeg rada na nekoliko važnih poglavlja: Autor, do
analize i interpretacije izvora.

Cilj ovog rada je kritički objasniti Solona u antičkoj Grčkoj, objasniti njegova
putovanja, ciljeve koje je htio postići kao Atenski državnik i objasniti njegovu povezanost kao
filozof, pjesnik i mislioca. Sa materijalima koje su nam bili dostupni za seminarski rad ćemo
odgovoriti na ta zadana pitanja i pobliže objasniti njegov život.

Slika 1Slika Solona

2. Plutarh

Plutarch je bio grčki filozof, povjesničar i pjesnik koji je živio oko 46.godine pr.kr i
do 127. godine. Njegovo puno ime je Lucius Mestrius Plutarchus. Rođen je u bogatoj ili
aristokratskoj obitelji u Heroniji.1 On se školovao u Ateni gdje je studirao Filozofiju i
retoriku. On je dugo svog života proveo studirajući u Ateni, ali je i dosta putovao u druge
krajeve.2 U rimu je pod zaštitom careva Trajana i Hadrijana, proučavao filozofiju i živio kao
Apolonov svećenik u Heroneji.3

U svome životu je napisao mnoga djela, oko 227 djela. Pod imenom Moralia sačuvale
su se mnoge popularno-odgojne rasorave filozofskog, političkog, prirodnoslovnoga,
književnog i društvenog sadržaja. Plutarch je više poznat po svojim djelima Usporednim
životopisima (na grčkom Βίοι παράλληλοι), u njima je opisivao biografije Grka i jednog
Rimljanina, naprimjer Tezej, Solon, Romul itd. Kasnije u Povijesti ovim se djelima koristio i
slavni Shakespeare u svojim poznatim dramama i romanima.4

Zbog svoje mudrosti i posvećenosti filozofiji, povijesti te drugim sličnim disciplinama,

Plutarh se smatrao utjecajnim ne samo u razdoblju kojem je živio, već i stoljećima poslije.
Povijesničari ga dugo poštuju, hvale i vole, a velik broj njegovih djela preveden je na više
jezika.

1
Frank W. Walbank, Plutarch, Britannica, pristup ostvaren 21. 10. 2023.,
https://www.britannica.com/biography/Plutarch/The-Moralia
2
George Karamanolis, Plutarch, The Stanford Encyclopedia of Philosophy, pristup ostvaren 21.10. 2023.,
https://plato.stanford.edu/entries/plutarch
3
https://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=48823, pristup ostvaren 21.10.2023.
4
https://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=48823
 Slika 2 Kip Plutarcha

3. O Usporedbi životopisima
Usporedni životopisi su Plutarhova najznačajnija zbirka. To djelo sadrži 47 biografija
o poznatim grčkim junacima, govornicima, vojnicima. Svakome slavom Grku je dodjelio
slavnog Rimljana te je usporedio njihove živote i postupke u njihovim životima u ovim
djelima je nastojao pisati o vrlinama nekog Grka i Rimljana, ali nije ni izostavio mane i
greške Grka i Rimljana i često ih he znao kritizirati.

Slika 3 Djela Plutarcha Usporedni Životopisi

4. Solon
Solon je bio Atenski državnik, zakodavac i pjesnik koji je živio između 637.pr.kr do
oko 558. pr. Kr. Bio je izabran za Arhonta s ovlastima gdje je u Ateni provodio različite
reforme. 5 Kad se govori o Solonu, u prvom se smislu misli na Solona-političara. Nesumnjivo
je da je imao veliki značaj njihovih reformi iz 594. godine, ali ne smijemo smetnuti ljepotu
njegovih pjesama i mudrost njegove filozofije. Solon je rođen u jednoj od najbogatijih
aristokracijskih obitelji oko 640.godine. Dok je bio mladić je napustio svoje rodno mjesto i
svoju obitelj i krenio brodovima u svijet jer se htio obogatit trgovinom.6

Kada se Solon vratio u svoj rodni grad Atenu, on ju je našao u poprilično lošem stanju.
Navodno se Atena raspadala zbog mjenjanja vlasti, zbog pljački i ubojstva i stalnom sukobu s
stanovnicima Atene zbog ogromnih dugova koji su dugovali Ateni. Novac u to vrijeme
postaje kupovno sredstvo i budući da u to vrijeme je bio jako skup bio je i poprilično rijedak.
Seljaci prodavaju svoje proizvode , zadužuju se i postaju laki plijen lihvarim. Kao potpuna
oslabljena država Atena je morala prepustiti Salaminu Megaranima. U to vrijeme i takvim
uvijetima dolazi na političku scenu Solon.7

Solon je bio zakonodavac Atenski državnik ali je bio i pjesnik. Solon je bio napisao
mobilizatorsku elegiju „Salamina“ od koje je sačuvao osam od napisanih stotinu stihova. U
tim pjesmama pjeva kako je njemu teško i da mu je žao što je on Atenjanin i osuđuje olako
prepuštanje Salamine. Sa ovim je pjevanjem pozivao građane da krenu i da osvoje svoj otok.

„Hajdemo u Salaminu, da junački branimo otok, Željni i k tomu da od sebe turnemo rug!“

Slika 4 Otok Salamim kojem Solon pjeva

5
Plutarch 2009: Vitae Parallelae – Usporedni životopisi. Zdeslav Dukat. Zagreb:
6
Mamić, Ankica. "Solon." Latina et Graeca, vol. 1, br. 10, 1977, str. 119-121.
7
https://hrcak.srce.hr/223406. 23.10.2023.
 Navodi se kako se Solon tijekom pjevanje ove pjesme, morao praviti ludim jer je bilo
zakonom zabranjeno pozivanje ljudi da se ponovo osvoji otok Salamin. Nakon pjevanja Atenjani su se
odlučili na povratak otoka u Atensku vlast i na kraju su uspjeli doći do otoka Salamine. 8

Nakon povratka otoka 594. godine Solona izabiru za arhonta(naslov je najviših dužnosnika u
mnogim grčkim antičkim polisima) sa snagom i sa posebnim ovlastima da provede nove zakone koje
će pomoći stanovnicima Atene. Prve reforme koje je donio su provedene u 2 djela: sa jedne strane
Solon je pokušao popraviti jako loše stanje Atenskih seljaštva koje je bilo u jako velikim dugovima i u
stalnoj opasnosti da padnu u ropstvo, a sa drugog djela je podjelio građane prema imetku po istom
kriteriju i opsegu njihovih prava.9 Prva od ovih reformi je poznata pod nazivom Skidanje tereta, i ona
je znatno pridonjela razvoju Atenske ekonomije. Osim ovih dvoje reformi Solon je donio mnogo
drugih reformi koje su utjecale i ozdravile stanje Atenske ekonomije i društva.

Solon je nakon ovih reformi odlučio otići opet iz Atene na deset godina, i dobio je riječ od
građana da neće ukinuti njegove reforme. Solon je otišao na putovanje u Egipat, Cipar i Malu Aziju.
Nedugo nakon njegovog povratka u Atenu, Pizistrat se proglasio tiraninom. Godine 559. Solon je
umro.

Solon je kao pjesnik i kao filozof bio protiv tirana i tiranije pa se u to vrijeme kreću stvarati
filozofske ideje. Solonove pjesme djele se na 2 skupine: Eligije i Jambe. Elegije su pjesme koje
dominira tužno raspoloženje i sjeta. Jambne pjesme su pjesme koje su satirične pjesme ,rugalice i
invektivne.10 Većinu pjesama koje je Solon napisao su ostale samo neki ulomci osim jedne cijele
Elegije, kao i kod drugih grčkih pjesnika.

Solon nije ništa novo smislio u filozofskom smislu, o idejama o životu ili moralu ili religiji, nego
je jednostavno slijedio dobro poznati Helenski, što ga nije sprečavalo da uživa u životu, kao što smo
mogli vidjeti iz njegovih putovanja diljem Europe i Azije.

U Svojim Jambima direktno se obraćao protivnicima. Jambima se Solon obranio od političkih

radova. I najveći sačuvani ulomak iz tih pjesama, u kome zaziva Zemlju „najveću majku olimpiskih
bogova“ da sudi o njegovu radu, najljepše nam to govori. Svaki je Atenski pjesnik ostavio nešto
svome gradu. Solon vjerovatno najviše. Tijekom što je živio je bio cjenjeni kao pjesnik, o tome da su
ga voljeli kao političara, ne treba ni dokazivati jer se vidi tijekom reformi za vrijeme njegove vlasti u
Ateni. Neki ga čak i vole staviti kao i mislilaca.11

8
Plutarch 2009: Vitae Parallelae – Usporedni životopisi. Zdeslav Dukat. Zagreb:
9
Mamić, Ankica. "Solon." Latina et Graeca, vol. 1, br. 10, 1977, str. 119-121.
10
https://enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=28628
11
Plutarch 2009: Vitae Parallelae – Usporedni životopisi. Zdeslav Dukat. Zagreb:
5.Zaključak

Solon je u atičkoj grčkoj donio mnoge dobre stvari vezane za reforme građana Atene i što
nam je ostavio njegove pjesme koje se i danas koristimo. Kao što je i u knjizi napisano Solon nije ništa
novo smislio u filozofskom smislu, o idejama o životu ili moralu ili religiji, nego je jednostavno slijedio
dobro poznati Helenski, što ga nije sprečavalo da uživa u životu, kao što smo mogli vidjeti iz njegovih
putovanja diljem Europe i Azije, naučio je tijekom svog života kako pomagat ljudima i kako uživati u
životu. Putovo je diljem svijeta da bi naučio mnoge stvari što su ga na kraju identificirale kao
poznatog filozofa, pjesničara i čak kao mislioca.
6.POPIS LITERATURE

Plutarch 2009: Vitae Parallelae – Usporedni životopisi. Zdeslav Dukat. Zagreb:

Mamić, Ankica. "Solon." Latina et Graeca, vol. 1, br. 10, 1977, str. 119-121.
Hrvatska Enciklopedija
https://enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=28628
https://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=48823
Frank W. Walbank, Plutarch, Britannica, pristup ostvaren 21. 10. 2023.,
https://www.britannica.com/biography/Plutarch/The-Moralia
George Karamanolis, Plutarch, The Stanford Encyclopedia of Philosophy, pristup ostvaren
21.10. 2023.,
https://plato.stanford.edu/entries/plutarch