1

PERZIJSKO KRALJEVSTVO
Ustroj Perzijskog Kraljevstva
Indoeuropski narodi Medijci i Perzijanci naselili su podruje zapadnog Irana najranije do 15.st.B.C., i bili su povezani vrlo slinim jezikom i obiajima. U prvo vrijeme Medijci su vladali Perzijancima, ali situacija se okrenula polovinom 6.st.B.C., kada je mladi i energini perzijski kralj Kir Veliki (6.st.B.C.) iznenada pokorio Medijce. Kiru Velikom trebalo je samo dvadesetak godina da pokori zapadnu Aziju i veliki dio sredinje Azije, njegov nasljednik Kambiz (6.st.B.C.) dodao je u tom osvajakom pohodu Egipat i Libiju, a slijedei vladar Darije (6/5.st.B.C.) najmoniji vladar - proirio je perzijsku vlast na sjeverozapadnu Indiju i Trakiju. Nastojanje Darija i njegovog nasljednika Kserksa (5.st.B.C.) da perzijsku vlast proire i na Grku zavrio je neuspjehom. Perzijsko carstvo Ahemenida (prozvano tako prema legendarnom utemeljitelju perzijske kraljevske dinastije Ahemenesu), sin Kira Velikog, cijelu unato neuspjehu u Grkoj Slika 1: Perzijski vladar Kambiz, Egipta. Herodot je koji je gotovo kao o svoju vladavinu proveo u osvajanju o njemu pisao odralo se dva stoljea, kada svirepom tiraninu, koji je navodno ubio egipatskog svetog bika Apisa, ali je je (druga pol. 4.st.B.C.) to vjerojatno bila grka propaganda. Na slici vidimo kako Kambiz sa svojim egipatski grad. Znajui za egipatsko maaka, srueno od strane grko- trupamaijuria naljudi koriste make kao titove, zbog oboavanje Egipani Kambiz njegovi ega e se makedonske vojske pod predati jer nisu eljeli nauditi makama. Aleksandrom Velikim. U 3.st.B.C. Perzijanci su pod dinastijom Parta obnovili carstvo koje se prostiralo od Mezopotamije do Baktrije ( dananji Afganistan ). Prvi razlog za uspjeh Ahemenidske Perzije bila je neustraivost i natprosjena vjetina perzijskog ratnikog plemstva. U doba najvee moi mogli su podii vojsku od 300,000 ljudi, ali najmoniju napadaku silu predstavljalo je "10,000 Besmrtnih". Perzijanci su se odrekli oslonca na bojna kola i po uzoru na Asirce okrenuli se jurinoj konjici. Sagradili su prvu monu ratnu Slika 2: Mapa pokazuje ogroman prostor po kojem se rairilo Perzijsko mornaricu, u kojoj su kao Kraljevstvo, pa zato ne udi to su perzijski vladari morali dovesti dravnu sposobni pomorci-plaenici administraciju do savrenstva da bi mogli upravljati tolikom zemljom. Ceste su takoer imale veliku vanost u povezivanju brojnih satrapija, od kojih je sluili Feniani i Grci. Drugi razlog bio je najvanija Kraljevska cesta, oznaena crvenom bojom. politiko - diplomatske

2 naravi, jer su Perzijanci za razliku od npr. Asiraca bili puno tolerantniji prema osvojenim narodima. Npr. kada je Kir Veliki spremao pohod na Babilon predstavio se kao tovalac glavnog boga u Babilonu, Marduka, na to su mu sami Babilonci otvorili vrata grada. idovi su im posebno zahvalni na dozvoli za povratak u Judeju i obnovu Jeruzalemskog hrama, nakon razdoblja Babilonskog suanjstva. Trei razlog leao je u sposobnoj administraciji i odlinoj organizaciji drave, koju je do savrenstva doveo Darije. Perzijsko Carstvo podijeljeno je na satrapije, a svaka od njih dvadeset bila je zasebna porezna jedinica i zasebna jedinica lokalne uprave. Upravitelji satrapija, satrapi bili su moni i gotovo samostalni u svojim satrapijama, te su bili zadueni za prikupljanje poreza i organiziranje vojske kada je za to postojala potreba, a da se ne bi previe osilili, kralj je esto slao putujue inspektore koji bi nadgledali rad lokalnih satrapa (nazivani su oi i ui vladara). Ovakav model Slika 3: Darijev reljef i tekst na Behistunskoj stijeni u dananjem zapadnom Iranu. Darijevom direktivom uklesan je tekst o genealogiji lokalne uprave primijenili su i njegove dinastije i njegovim vladarskim i vojnim uspjesima. Ono to je Rimljani kada su zapoeli Kamen iz Rosette znaio za odgonetavanje egipatskih hijeroglifa, to je isto osvajanja izvan Apeninskog Behistunska stijena znaila za odgonetavanje klinastog pisma Mezopotamije. Isti tekst je pisan na staroperzijskom, asirskom i elamitskom poluotoka. Po prvi puta u jeziku, to je u XIX st. omoguilo Sir Henryju Rawlinsonu da rijei tajnu povijesti porezi su se mogli klinastog pisma. prikupljati u novcu, koji se u Perziji nazivao darik (prema Dariju), tj. zlatni kovani novac. Putovanja kroz Perziju omoguavala je mrea kvalitetnih cesta, koje su povezivale sve satrapije, a najpoznatija je bila Kraljevska cesta koja je vodila od prijestolnice Suze do Sarda u Lidiji (gotovo na obali Egejskog mora) u duini od 2,000km, a imala je veliki znaaj u trgovini. Vaan element koji je odravao jedinstvo drave bio je i jezik, a slubeni jezik bio je aramejski (aramejski je ostao slubeni zajedniki jezik cijele zapadne Azije preko tisuu god. dok ga nije zamijenio arapski), a takoer je utvreno potivanje jedinstvenih zakona i prava irom Perzijskog Kraljevstva. Bez obzira na sve uspjehe i relativnu blagost perzijske uprave, kraju njihove vladavine moralo je doi, jer na kraju krajeva u mnogim zemljama oni su bili stranci koji naplauju veliki porez, pa je otpor domorodaca bio sve ei, to je slabilo Perziju iznutra, a kasnije olakalo posao Aleksandru Velikom.

" Kralj kraljeva "

Perzijski kralj imao je ulogu apsolutnog i nadmonog vladara, posebno od vremena Darija, a nazivao se " Kralj kraljeva ". Uvijek je okruen velikom ceremonijalnom pompom na dvoru. Obiavao je sjediti na visokom zlatnom prijestolju, obuen u ljubiasto-purpurnu odjeu, krasilo ga je mnogo zlatnog nakita, bio je premazan miriljavim uljima, a posluivalo ga je mnotvo sluga i eunuha (kastrirani mukarci). Nije smatran bogom, ali su se prema njemu svi imali ophoditi sa velikim potovanjem, tj. oboavanjem. Svatko tko mu prilazi morao se nakloniti do zemlje (proskineza), ak i za vrijeme slubenih rukova ili veera, kralj je jeo sam u odvojenoj prostoriji gledajui goste kroz odkrinuti zastor, ako bi nakon objeda poelio s gostima popiti vino, sjeo bi na zlatom protkani kau dok bi gosti sjedili na podu i naravno pio je iz posebnog bokala. Takav oblik kraljevske velianstvenosti kasnije su preuzeli i mnogi rimski carevi.

3 Kraljevska mo i autoritet simbolizirana je i ureenjem velikih kraljevskih palaa u perzijskim prijestolnicama u Suzi i Perzepolisu. Obje palae zapoeo je Darije a dovrio njegov nasljednik Kserkso. Da bi se istaknula univerzalnost Perzijskog Carstva, materijal i graditelji dolazili su iz svih kutaka velikog Carstva, a panja je posveena i razliitim stilovima gradnje. Palaa u Perzepolisu postavljena je na povienu terasu, kako su to radili u Mezopotamiji; unutar palae bila je velika dvorana stupova (tzv. " Dvorana stotinu stupova ") po uzoru na Egipat; kapiteli stupova oblikovani su u asirskom stiluitd. Perzepolis je inae bila ceremonijalna prijestolnica, koja se sastojala od nekoliko unutranjih palaa: Apadana (dvorana za prijeme Darija I); Tachara (zimska palaa Darija I); Kserksova prijestolna palaa (to je ve Slika 4: Rekonstrukcija palae u Perzepolisu, koja je u stvari kompleks spomenuta "Dvorana 100 nekoliko raskonih palaa, trezora i administrativnih institucija. stupova") Taj sjajan kompleks palaa spalio je Aleksandar Veliki, a mnogi kao razlog spominju osvetu zbog perzijskog unitavanja Atene.

Zoroastrijanizam
Zoroastrijanizam je bila religija Perzije sve do dolaska islama u 7.st.A.D., ali zoroastrijanizam je do danas preivio u malim zajednicama, ponajvie u Indiji. Temeljne postavke zoroastrijanizma ukljuuju: dualizam ideja o velikom sukobu izmeu dobra i zla; eshatologija tvrdnje oko skorog dolaska smaka svijeta; soteriologija vjerovanje u dolazak spasitelja. Religija je utemeljena od strane proroka Zarathustre (Zoroaster na grkom), a njegova uenja sauvana su u gatama (pjesme), djelu svete knjige zoroastrijanizma Aveste. Prema uenju Zarathustre vrhovni bog je Ahura Mazda, stvoritelj svijeta, a oko njega se okupljaju dobra boanstva Istina, Pravda, Pobonostitd, ije bi ideale ljudi trebali slijediti. Ahura Mazdi bio je suprotstavljen Ahriman utjelovljenje zla i lai. U tom sukobu oituje se ideja dualizma, tj. sukoba Dobra i Zla. Prema Zarathustrinom uenju nakon tisua godina doi e Sudnji dan kada e Ahura Mazda trijumfirati, i suditi svim ljudima koji su ikada ivjeli. Takvo suenje obavit e se uz pomo vatre koja je prema zoroastrijanizmu simbol istoe. Oni koji su izabrali Dobro i slijedili prave etike vrijednosti stii e u Raj, a ostali e patiti u kraljevstvu vjene tame. Zoroastrizam je postala gotovo slubena religija u Perziji, pa su se i perzijski vladari predstavljali kao slubenici Ahura Mazde, ali s vremenom se polako vraalo oboavanje nekih starih boanstava, pogotovo starog boga sunca Mitre, kojeg se ukomponiralo u vjeru zoroastrizma kao pomagaa Ahura Mazde, a kult Mitre posebno e doi do izraaja kasnije u doba Rimskog Carstva. Uenje Zarathustre nadivjelo je Perzijsko Carstvo i utjecalo na druge vjere, npr. kranstvo, manihejstvo i na neke heretike vjere u srednjem vijeku.