Histri 1

Histri
Histri. Pleme formirano u okviru
kasnobrončanodobne kaštelijerske
kulture. Neki im autori pripisuju ilirsko
podrijetlo iako se to ne može sa
sigurnošću potvrditi pa neki autori
smatraju da je riječ o plemenu koje je
sličnije Venetima na sjeveru Italije. U
drugom stoljeću prije nove ere
nastanjeno na većem području
istarskog poluotoka i u susjedstvu
Liburna. Ove opasne gusare sa Jadrana
pokorili su Rimljani u ratu 178./177. i
razorili im glavno središte Nesactium
(danas Vizače).
Iliri

Povijest
Histre se u pisanim izvorima spominje u kontekstu rata s Rimljanima. Taj rat je postao neizbježan otkad su Rimljani
preuzeli kontrolu nad sjevernom Italijom i zemljom Veneta. Iliri su živjeli na sjevernim obalama Jadrana i u istočnim
Alpama, te su na rimskom udaru prvi bili Histri koji su bili poznati po gusarenju. Istovremeno su Rimljani vodili
ratove i protiv ilirske države na jugu. Već 221. pr. Kr. Rimljani kreću u ratni pohod protiv Histra, a uz to su osnovali
i novu koloniju Aquileju kako bi ojačali svoju obrambenu liniju.
181. pr. Kr. Histri su pokušali spriječiti izgradnju toga grada ali su ih Rimljani, na čelu s Q. Fabijem Buetonom,
porazili. Nakon tog događaja vladar postaje Epulon koji je vladao ratoborno i beskompromisno dok je to mogao.
Rimljani se nisu iznenadili njegovm spremanjem za rat te su poslali vojsku s konzulom A. Malijem Vuzulom na čelu
(178. pr. Kr.). Iduće godine (177.) Epulon je poražen na sjeveru Istre i povlači se sa svojim ratnicima u utvrđeni
Nezakcij – plemensko, političko i vjersko središte Histra. Da bi slomili obranu grada, Rimljani su skrenuli tok
rječice koja je tekla podno gradskih zidina, i time oduzeli pitku vodu opsjednutim Histrima. Histri su radije željeli
biti ubijeni nego poraženi te su ubijali svoje žene i djecu i bacali ih mrtve na neprijatelja, a sami se borili do
posljednjeg daha. Sam Epulon se probio mačem. Nakon pada Nezakcija pod rimsku vlast padaju i drugi histarski
gradovi. Ubrzo se cijeli histarski teritorij našao pod rimskom vlašću. To je bio kraj slobode tog plemena Ilira koje je
upravo neposredno prije ratova s Rimljanima izgradilo svoju državnu političku organizaciju i već mnogo ranije
postiglo veliki kulturni i ekonomski razvitak.
Histri 2

Kultura
S arheološkog gledišta možemo zaključiti da se kultura željeznog doba
u Istri formirala na temeljima položenim u 11. i 10. stoljeću pr. Kr.
Željezno doba Istre može se podijeliti na šest razvojnih faza.
Prva faza, koja obuhvaća 11. i 10. st. pr. Kr. (dakle, kasno brončano
doba), karakteristična je po ukrašavanju žara šalica s kanelirama.
Druga faza razvoja istarske kulture obuhvaća 9. i 8. st. pr. Kr., (dakle,
usporedno s vilanovskom kulturom u Toskani). Za tu drugu fazu je
karakteristična keramika ukrašena meandrima u pseudovrpčastoj
tehnici, najčešće žara. Na isti način su ukrašeni i metalni predmeti tog
Ruševine Nezakcija.
vremena, npr. nožić, koji je vrlo vrijedan grobni prilog, budući da
Histri najčešće ne polažu oružje u grobove. U 9. st. pr. Kr. je histarska
kultura poprilično neovisna, dok u 8. st. pr. Kr. počinju strani utjecaji, ponajviše iz Veneta, južne Italije i Picenuma.
Isto tako Istra i „odašilje“ svoje utjecaje – na sjever, te prenosi strane prema Japodima i posredno Liburnima.

Ostale faze histarske kulture međusobno se odnose ovako: treća faza korespondira sa 6., četvrta s 5., peta sa 6. st. pr.
Kr., s time da posljednja, šesta faza vremenski obuhvaća period od 4. st. pr. Kr. do kraja histarske kulture. Histria se
relativno brzo otvorila stranim utjecajima – oslikana žara iz Nezakcija je lijepi primjer etrurskog importa započetog
u 8. st. pr. Kr. Etrurski utjecaj (preko Veneta) traje i dalje kroz čitavo 6. i 5. st. pr. Kr. Apulska keramika je dokaz
žive razmjene s južnom Italijom , a situle sa sjevernom Italijom i jugoistočnim alpskim svijetom. Sav taj luksuzni
import podrazumijeva sloj ljudi koji ga može i želi platiti – a o tome između ostalog svjedoče i luksuzne brončane
drške za lepeze i žezla.
Glavna naselja su kod Histra ona gradinskog tipa, a najvažnije među njima je zasigurno Nezakcij – izgrađen na
strmoj litici iznad zaljeva, te zaštićen zidinama. Najbolje istraženi dio prapovijesnog Nezakcija je groblje, koje se
nalazilo unutar zidina. Možemo naslutiti da je naselje bilo relativno bogato sve do pojave Kelta i Rimljana. Valja
napomenuti da sam prostor protopovijesnog naselja nije istražen. Važnija naselja su i gradina Beram, gradine u
Picugima kod Poreča, te naravnoPula s pripadajućim nekropolama.
Sve navedeno u kombinaciji s monumentalnom plastikom, navodi na zaključak da su Histri bili jedna od razvijenih
kultura na jadranskom prostoru. Kao i njihovi „susjedi“ Liburni, Histri su bili izrazito skloni pomorstvu. Njihovom
okrenutošću moru možemo objasniti brojne elemente, pojave i procese u njihovoj kulturi. Što se tiče društvenog
uređenja Histra, mogu se prihvatiti sljedeće teze:
1) Histarsko političko tijelo je savez zajednica (civitates), na čelu zajednica su prvaci (principes), koji, čini se,
pripadaju lokalnoj aristokraciji, a postojala je razlika između kontinentalnih i primorskih zajednica na kulturnom,
gospodarskom i društvenom planu.
2) Postoji institucija kralja (rex) koja je najvjerojatnije nasljedna. Kralj je ratni zapovjednik, ima glavnu riječ o
vanjskim poslovima, no u unutrašnjim pitanjima princepsi imaju snažnu autonomiju kada je riječ o poslovima u
njihovim domicilnim zajednicama.
3) Kralj stoluje u Nazakciju, najvećem histarskom političkom i kultnom središtu, koje zajedno s još dva oppida
(Faverija, Mutila - najvjerojatnije oko Medulina i Raše), čine posebnu zajednicu tria oppida, a one imaju poseban
odnos prema ostalim naseljima. Najvjerovatnije su to kraljevski „posjedi“, odnosno teritorij gdje kralj vrši
neposrednu upravu .
Histri 3

Izvori
• Wilkes, J. J. The Illyrians, 1992, p. 80 & 207, ISBN 0631198075.
• Dictionary of Greek and Roman Geography by William Smith (1856).
Izvori rabljeni u članku i suradnici 4

Izvori rabljeni u članku i suradnici

Histri Izvor: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?oldid=4063724 Doprinositelji: A-ciha, Argo Navis, Dea iz Umaga, Flopy, Grejo, Lunna X, Prof saxx, Sponzor, The Knight in shining armor,
Zeljko, 8 anonimne izmjene

Izvori, licencije i suautori slika

Datoteka:Illyrians.jpg Izvor: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Datoteka:Illyrians.jpg Licencija: Creative Commons Attribution-ShareAlike 3.0 Unported Doprinositelji:
User:Megistias
Datoteka:Nesactium-ruins.JPG Izvor: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Datoteka:Nesactium-ruins.JPG Licencija: Public Domain Doprinositelji: Europlanet, Olaf Studt, Orlovic, Prof
saxx, 7 anonimne izmjene

Licencija
Creative Commons Attribution-Share Alike 3.0
//creativecommons.org/licenses/by-sa/3.0/