XV.

gimnazija
Jordanovac 8
10 000 Zagreb
2020./2021.
Ivana Krmelić, 3.D

UTJECAJ SVJETLOSTI NA
FOTOSINTEZU

Zagreb, 29. svibnja 2021.

UVOD
Fotosinteza
Fotosinteza je proces stvaranja organskih tvari iz ugljikova dioksida (CO 2) i vode (H2O)
s pomoću svjetlosne energije i klorofila uz istodobno izlučivanje kisika. Proces se odvija
u kloroplastima zelene biljke. Ugljikov ciklus, koji počinje ugradnjom CO 2 putem
fotosinteze jedan je od najvažnijih procesa na Zemlji. Svi živi organizmi razgrađuju
organske tvari koje su prethodno nastale fotosintezom u biljci i pritom se oslobađa u
njima vezana Sunčeva energija u obliku adenozintrifosfata (ATP). („Hrvatska
enciklopedija“, n.d.)

Primarne i sekundarne reakcije

Proces fotosinteze može se podijeliti na
primarne procese, za koje je nužna Sunčeva
svjetlost, a odvijaju se u tilakoidnim
membranama kloroplasta, te sekundarne
procese, tzv. Calvinov ciklus, za koji svjetlost
nije tako nužna (reakcije tame), a odvija se u
stromi kloroplasta.
Primarni procesi obuhvaćaju dvije uzastopne,
usklađene, serijski povezane fotokemijske
reakcije. Svaka je vezana na svoj reakcijski
sustav, tzv. fotosustav I (P700) i fotosustav II
(P680). Svaki fotosustav ima svoj specifični slika 1 – prikaz primarnih i sekundarnih reakcija
klorofil a, s određenom valnom duljinom (Photosynthesis in plant, n.d.)
apsorpcije

Fotokemijske reakcije počinju apsorpcijom fotona  svjetlosti na fotosustavu I, iz čijega se

klorofila izbijaju dva elektrona koji se prenose enzimima do oksidiranoga koenzima
NADP+, a zajedno s protonima iz vode reduciraju ga u NADPH. Fotosustav I (P +700)
otpuštanjem elektrona ostaje pozitivno nabijen. Radi toga mora nadoknaditi elektrone
iz fotosustava II (P680), za što je potrebna apsorpcija dvaju novih fotona svjetlosti.
Gubitkom elektrona fotosustav II (P+680) ostaje pozitivno nabijen, a nadoknađuje
elektrone iz fotolize vode. Fotoliza vode je, uz oslobađanje kisika, središnji događaj
druge svjetlosne reakcije. Treba naglasiti da biljke vrše fotolizu vode s energijom kvanta
crvene svjetlosti. Pod utjecajem svjetlosti na fotosustave energiziraju se i tjeraju
elektroni, čime se omogućuje razdvajanje hidroksilnih (OH –) iona od protona (H+), što
stvara električni napon među njima. Taj napon vuče protone kroz dijelove tilakoidne
membrane, gdje se nalaze enzimi za stvaranje adenozintrifosfata (ATP), koji je, uz
NADPH, produkt primarnih procesa.

S općega gledišta fotosinteza je kvalitativno najvažniji biokemijski proces na Zemlji jer

se njime apsorbirana Sunčeva energija s pomoću vode i ugljičnoga dioksida ugrađuje u
energijom bogate kemijske veze organskih spojeva. („Hrvatska enciklopedija“, n.d.)

Svjetlost i fotosinteza
Za vidljivo svjetlo crvena ima najdužu valnu duljinu, a ljubičasta najkraću valnu
duljinu. Međutim, vidljiva svjetlost samo je mali dio elektromagnetskog spektra.
Energija je obrnuto proporcionalna valnoj duljini - duže valne duljine imaju manje
energije od kraćih valnih duljina.

slika 2 – elektromagnetski spektar

(Electromagnetic spectrum, n.d.)

U fotosintezi, sunčeva energija pretvara se u kemijsku energiju pomoću fotosintetskih

organizama. Međutim, različite valne duljine sunčeve svjetlosti ne koriste se sve
jednako u fotosintezi. Umjesto toga, fotosintetski organizmi sadrže molekule
koje apsorbiraju svjetlost zvane pigmenti koji apsorbiraju samo određene valne
duljine vidljive svjetlosti, dok odbijaju druge. Pigment je svaka tvar koja upija
svjetlost. Boja pigmenta dolazi iz valnih duljina svjetlosti koje se reflektiraju, ili
drugim riječima, onih valnih duljina koje nisu apsorbirane. Klorofil, zeleni
pigment zajednički svim fotosintetskim stanicama, apsorbira sve valne duljine vidljive
svjetlosti, osim zelene koju reflektira. („The University of Arizona“, 2001)

Skup valnih duljina koje apsorbira pigment njegov je apsorpcijski spektar.

Svaki pigment ima karakterističan spektar apsorpcije

koji opisuje kako apsorbira ili odražava različite valne slika 3 – apsorpcijski spektar
pigmenata (The light-dependent
duljine svjetlosti. Valne duljine apsorbirane klorofilom i
reactions of photosynthesis, n.d.)
drugim fotosintetskim pigmentima generiraju elektrone
koji pokreću fotosintezu. Tri pigmenta ključna za fotosintezu su klorofil a, klorofil b i β-
karoten.

Molekule klorofila apsorbiraju plavu i crvenu valnu duljinu, kao što pokazuju gornji
vrhovi u apsorpcijskim spektrima. Iako i klorofil a i klorofil b apsorbiraju svjetlost,
klorofil a igra jedinstvenu i presudnu ulogu u pretvaranju svjetlosne energije u
kemijsku energiju. Zbog središnje uloge klorofila a u fotosintezi, svi pigmenti koji se
koriste uz klorofil a poznati su kao pomoćni pigmenti - uključujući ostale klorofile, kao i
druge klase pigmenata poput karotenoida. Korištenje pomoćnih pigmenata omogućuje
apsorpciju šireg raspona valnih duljina, a samim tim i više energije od sunčeve
svjetlosti.
Kad pigment upije foton svjetlosti ima dodatnu energiju i više nije u svom normalnom
ili osnovnom stanju. Samo foton s točno potrebnom količinom energije da naleti
elektron između orbitala može
pobuditi pigment. Zapravo, to je razlog
zašto različiti pigmenti apsorbiraju
različite valne duljine svjetlosti:
„energetski razmaci“ između orbitala
različiti su u svakom pigmentu, što
znači da su u svakom slučaju potrebni
fotoni različitih valnih duljina kako bi
se osigurao energetski poticaj koji
odgovara praznini. („Khan slika 4 – upijanje fotona (Photophosphorylation: the
Academy“, n.d.) light reactions of photosynthesis: Figures 7 and 8, n.d.)

Vrsta biljke
Biljka Catharanthus roseus (L.) G.Don. poznata je i
kao Vinca rosea te Ružičasti ili Madagaskarski
zimzelen. Vinka je iz obitelji Apocynaceae, grmolika
je trajnica porijeklom sa Madagaskara, a nalazi se u
tropskim i suptropskim krajevima. U prirodi dolazi u
ružičastoj i bijeloj boji cvjetova. Tijekom 18. st dolazi i
u Europu gdje je poznata kao lončanica. Stekla je
veliku popularnost i rasprostranjenost zbog svog
dugotrajnog perioda cvjetanja i atraktivnih cvjetova
pastelnih boja. Velika zainteresiranost potakla je
komercijalnu proizvodnju zbog čega je došlo do
stvaranja velikog broja kultivara i velikog raspona
boja. Poboljšane su i neke osobine, kao što su
tolerancija na niže temperature i na salinitet, a ujedno je cvijet krupniji. Vinka preferira
dobro drenirano tlo, podnosi jako sunce, a može se uzgajati i na djelomice sjenovitom
području. Ne pogoduje joj temperatura ispod 5°C . Uspravnog je rasta i grmasta,
ovalnih, tamnozelenih i nasuprotnih listova maksimalne visine do 1 m. Cvijet se sastoji
od 5 latica. Uzgaja se kao ukrasna i kao ljekovita biljka. Vinka sadrži više od 130
različitih alkaloida koji su većina njih značajni za farmaceutsku industriju. (Isajlović,
2017)

ISTRAŽIVAČKO PITANJE, HIPOTEZA

Kako različite količine i vrste svjetlosti (dnevna, LED lampa i tama) utječe na površinu
listova tj. fotosintezu ružičastog zimzelena?
Smatram kako će biljka na dnevnoj svjetlosti imati
slika 5 - Catharanthus roseus (L.)
zdrave, zelene i velike listove te da će se njihov broj G.Don (Catharanthus roseus, n.d.)
povećati. Nadalje, mislim da će biljka koja se nalazi
ispod LED lampe imati najveće listove te da će njihov broj najviše porasti. Listovima
biljke u tami će se površina vjerojatno smanjiti, oni će oslabiti, a postoji mogućnost da će
se osušiti. Biljke s većom površinom lista imaju veću stopu fotosinteze.

VARIJABLE
1. Zavisna varijabla: površina listova (stopa fotosinteze), broj listova
2. Nezavisne varijable: količina i vrsta svjetlosti (dnevna svjetlost, LED lampa, tama)
3. Kontrolne varijable: količina vode, temperatura, isti početni broj listova (16)

MATERIJALI I METODE
Korištena su 3 ružičasta zimzelena, stolna lampa, milimetarski papir i menzura.
Tri jednake biljke na tjedan dana izložili smo različitim vrstama i količinama svjetlosti
(dnevna – biljka 1, LED lampa – biljka 2, tama – biljka 3). Nakon tjedan dana, odvojili
smo sve listove s biljaka i na milimetarskom papiru ocrtali smo ih kako bismo odredili
njihovu površinu. Na kraju te podatke koristimo kako bismo odredili odnos stopa
fotosinteze.
UZORKOVANI PODATCI
TABLICA 1 – izmjerene vrijednosti triju biljaka

BILJK BROJ LISTOVA POVRŠINA LISTOVA/ cm2

A
1 18 126.0
2 21 241.5
3 13 52.0

Biljka 1 je razvila je još dva lista. Oni su zdravi, čvrsti i zeleni. Usmjereni su prema
prozoru tj. izvoru svjetlosti kako bi mogli upiti najveću moguću količinu. Biljka je
također razvila jedan cvijet. Biljka 2 ima najveće i najzelenije listove, a u tjedan dana
razvilo ih se još pet. Također ima i tri cvijeta. Dijelovi lišća biljke 3 su se osušili, a ima ih
tri manje nego na početku. Listovi su najmanje zeleni, pognuti su te su savijeni.

ANALIZA
25

20
broj listova

15

10

0
biljka 1 biljka 2 biljka 3
biljka

1.dan 7.dan

graf 1 – broj listova na početku i kraju

 300

250

200
površina listova/cm2

150

100

50

0
biljka 1 biljka 2 biljka 3

graf 2 – površina listova triju biljaka

ODNOS STOPA FOTOSINTEZE:

126.0 cm2 : 241.5 cm2: 52.0 cm2 /:241.5 cm2
0.5 : 1: 0.2 / ∙ 10
5 : 10 : 2

ZAKLJUČAK
Biljka 2, koja je bila pod LED lampom, ima najveći broj listova (21), a on je od početnog
veći za pet listova. Samim time, ima i najveću površinu listova: 241.5 cm2. Biljka 1 ima
18 listova, dva više u odnosu na početak. Površina njenih listova je 126.0 cm2 što je
gotovo dvostruko manje nego kod biljke 2. Biljka 3 ima najmanje listova, njihov broj jest
13 što je za tri manje od početnog. I površina njenih listova je najmanja, a iznosi 52.0 cm 2
što je oko pet puta manje nego kod biljke 2. Omjer stopa fotosinteze je 5:10:2.

DISKUSIJA
Rezultati su potvrdili moju hipotezu. Biljka 2 ima najveći broj listova kao i njihovu
površinu. Biljka 1 je zdrava te se razvila, ali manje u odnosu na biljku 2. Dijelovi lišća
biljka 3 su se osušili te su otpala tri lista. I odnos stopa fotosinteze (5:10:2) potvrđuje
hipotezu.
Iz uvoda znamo kako je za fotosintezu biljkama potrebna svjetlost. Ova činjenica
ponajprije objašnjava rezultate dobivene za biljku 3. Klorofili nisu mogli apsorbirati
Sunčevu energiju koju bi pretvorili u kemijsku pa biljka nije mogla proizvesti hranu.
Činjenica da klorofili najbolje upijaju crvenu i plavu svijetlost objašnjava zašto se
rezultati biljke 1 i 2 razlikuju. Ne samo da je biljka 2 bila izložena svjetlosti 24 sata 7
dana nego je bila pod LED lampom koja emitira hladnu bijelu svijetlost (dakle plavu
svjetlost). Biljka 1 ovisila je o izlasku i zalasku Sunca te vremenskim prilikama npr. o
tome koliko je oblačno.

EVALUACIJA
Ova metoda omogućava učenicima praktičnu provjeru znanja koje su stekli u školi što
omogućava bolje pamćenje i razumijevanje gradiva. Nije zahtjevna te je potrebno malo
pribora koji je poprilično jednostavan. Međutim, jednostavnost pribora otežava
precizno prikupljanje podataka.
Rezultati bi bili bolji odnosno točniji korištenjem preciznijih mjernih instrumenata. Uz
to, vrsta biljke koju smo koristili je poprilično otporna na razne uvjete zbog čega bi bilo
bolje korištenje osjetljivije biljke ili duže provošenje istraživanja.

IZVORI
1. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje, Leksikografski zavod Miroslav
Krleža (n.d.), Fotosinteza. Preuzeto 29.5.2021. s
https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=20282
2. The University of Arizona (27.11.2001.), Pigments. Preuzeto 29.5.2021. s
http://www.biology.arizona.edu/biochemistry/problem_sets/intro_photos
ynthesis/pigments.html
3. Khan Academy (n.d.), Light and photosynthetic pigments. Preuzeto 29.5.2021. s
https://www.khanacademy.org/science/biology/photosynthesis-in-
plants/the-light-dependent-reactions-of-photosynthesis/a/light-and-
photosynthetic-pigments
4. Isajlović, Ljiljana (2017), PROIZVODNJA VINKI U VRTNOM CENTRU A
VRT?(Catharanthus roseus G. Don.),
Preuzeto 29.5.2021. s https://repozitorij.fazos.hr/islandora/object/pfos
%3A1266/datastream/PDF/view

1) slika 1 - Photosynthesis in plant, n.d., Preuzeto 29.5.2021. s

https://biologydictionary.net/wp-content/uploads/2020/04/Photosynthesi
s-in-plant.jpg
2) slika 2 - Electromagnetic spectrum, n.d., Preuzeto 29.5.2021. s
https://www.khanacademy.org/science/biology/photosynthesis-in-
plants/the-light-dependent-reactions-of-photosynthesis/a/light-and-
photosynthetic-pigments
3) slika 3 - The light-dependent reactions of photosynthesis, n.d., Preuzeto
29.5.2021. s
https://www.khanacademy.org/science/biology/photosynthesis-in-
plants/the-light-dependent-reactions-of-photosynthesis/a/light-and-
photosynthetic-pigments
4) slika 4 - Photophosphorylation: the light reactions of photosynthesis: Figures
7 and 8, n.d., Preuzeto 29.5.2021. s
https://www.khanacademy.org/science/biology/photosynthesis-in-
plants/the-light-dependent-reactions-of-photosynthesis/a/light-and-
photosynthetic-pigments
5) slika 5 - Catharanthus roseus, n.d., Preuzeto 29.5.2021. s
https://www.monaconatureencyclopedia.com/catharanthus-roseus/?
lang=en