211

10) DRAVNA MATURA JESEN 2012.

C Vodena otopina sode bikarbone, NaHCO3, blago je lunata (zbog hidrolize HCO3 + H2O CO32 +
OH). Limunada je kisela (ponajvie zbog limunske kiseline). Fizioloka otopina priblino je neutralna
(to je vodena otopina u kojoj je maseni udio NaCl 0,9%, kako bi bila izotonina s izvanstaninom
tekuinom, a NaCl je sol jake kiseline i jake baze). Etanol je kao svi jednostavni alkoholi priblino
neutralan (i reakcija C2H5OH + H2O C2H5OH2+ + OH i reakcija C2H5OH + H2O C2H5O + H3O+ imaju
vrlo malu konstantu ravnotee tj. beznaajne su).

A Difuzija je prolazak otapala kroz polupropusnu membranu (propusnu za otapalo a ne i za

otopljene tvari) iz podruja vee koncentracije otapala (manje koncentracije otopljenih tvari) u
podruje manje koncentracije otapala (vee koncentracije otopljenih tvari). Taljenje je promjena iz
vrstog u tekue agregatno stanje, isparavanje iz tekueg u plinovitog, kristalizacija iz tekueg u
vrsto.

C Kisele kie nastaju otapanjem plinova u vodi pri emu plinovi reakcijom s vodom daju kiseline
(CO2 + H2O
HCO3 + H3O+; SO2 + H2O
HSO3 + H3O+; SO3 + H2O
HSO4 + H3O+...). Ostale
navedene fizikalne su promjene: nastajanje leda je promjena agregatnog stanja vode iz tekueg u
vrsto, nastajanje oblaka i magle je promjena agregatnog stanja vode iz plinovitog u tekue
(kondenzacija vodene pare u sitne kapljice).

212

B Prikazana je metoda filtracije. Tom se metodom mogu razdvajati samo heterogene smjese, iji
vrsti sastojci ostaju na filtru (kao to je filterpapir), a tekui prolaze kroz njega. Morska voda,
vodena otopina vinske kiseline i mineralna voda homogene su smjese, prave otopine (u njima su
estice otopljenih tvari usporedive po veliini s esticama otapala tj. puno premale da bi ostale na
filtru). Aktivni mulj je smjesa bakterija i praivotinja u otpadnoj vodi koju proiavaju, a one su puno
vee od molekula vode pa ostaju na filtru prikladne veliine pora.

213

A Krivulja ide prema dolje (npr. pri 10C topljivost je oko 10, pri 20C oko 5), ostale krivulje idu
prema gore pa se topljivost ostalih navedenih soli poveava povienjem temperature.

214

C Vrelite vode je pri atmosferskom tlaku (101 325 Pa) 100C pa krivulja za vodu sijee iscrtkanu
liniju (koja oznaava taj tlak) pri 100C. Openito, vrelite neke tekuine pri nekom tlaku je
temperatura pri kojoj je tlak pare te tekuine jednak tom vanjskom (atmosferskom) tlaku koji djeluje
na povrinu te tekuine.

B Kristalni sustavi navedeni su u svim udbenicima za 1. raz. gimnazije, ali u ispitnom katalogu za
dravnu maturu 2012. nisu navedeni opisati temeljne tipove kristalnih struktura izgraenih od

215
istovrsnih atoma i temeljne tipove kristalnih struktura binarnih spojeva te razlikovati njihove
jedinine elije trebalo bi podrazumijevati samo kubine i heksagonske strukture.

(slika je preuzeta iz jednog od odobrenih udbenika za 1. raz. gimnazije: A. Habu, V. Tomai, Opa
kemija 1, Profil, 2012.)

Nijedna od navedenih. Elektronska konfiguracija fosfidnog iona, P3 (fosfor s 3 dodatna elektrona), je

1s2 2s2 2p6 3s2 3p6 tj. jednaka elektronskoj konfiguraciji atoma argona. Elektronska konfiguracija iona
s ili pelementa jednaka je onoj atoma najblieg plemenitog plina u periodnom sustavu jer elementi
tvorenjem ionskih ili kovalentnih veza tee stabilnoj elektronskoj konfiguraciji okteta tj. popunjene
vanjske ljuske. D je elektronska konfiguracija iona kao to su nitridni, oksidni, fluoridni.

216

A Elektronegativnost u periodnom sustavu raste u periodi slijeva nadesno i u skupini odozdo prema
gore.

C HF je spoj dvaju nemetala (vodik se pri tvorenju veine spojeva ponaa kao nemetal), a ostali su
spojevi metala i nemetala.

B Koeficijent elektronegativnost vodika je 2,2, a atomi elemenata koji se malo razlikuju po

elektronegativnosti (za do oko 1,9, ali nema stroge granice) meusobno se povezuju kovalentnom
vezom, a ionskom tek ako se vie razlikuju. Element Y vjerojatno je sumpor ili selenij. Vodikovom
vezom atom vodika povezuje se s atomom izrazito velikog koeficijenta elektronegativnosti (F, O, N) i
to samo ako je ve vezan kovalentnom vezom s jednim takvim atomom.
Za one koji ele znati vie: I koeficijent elektronegativnosti zlata je oko 2,5, pa je odgovor sluajno
mogao biti i metalnom (s inertnim metalima vodik se povezuje jedino metalnom vezom u legurama
pri posebnim uvjetima), ali tada formula vjerojatno ne bi bila H2Y, a i strogo uzevi o molekulskoj
formuli ispravno je govoriti samo ako govorimo o molekulama.

217
A Opa formula alkana je CnH2n+2, a za svaku dvostruku vezu ili prsten spoj gubi 2 atoma vodika jer
se dva atoma ugljika umjesto svaki s jednim atomom vodika povezuju meusobno (za svaku
trostruku vezu gubi 4).

D Svaka dvostruka veza sadri jednu vezu, a svaka trostruka dvije veze. (sigma) veze su
jednostruke veze, a (pi) veze sve viestruke veze na njima.

B Svaki organski spoj ima najmanje 1 atom ugljika. Najjednostavniji alkohol ima 1 atom ugljika to
je metanol, CH3OH. Najjednostavnija karboksilna kiselina ima 1 atom ugljika to je metanska kiselina,
HCOOH. Njihov ester, metilmetanoat (metil-formijat), ima 2 atoma ugljika, HCOOCH3.

A Veza izmeu atoma vodika i kisika u istoj molekuli vode je kovalentna. Vodikova je veza izmeu
atoma kisika i vodika u razliitim (susjednim) molekulama vode (to je meumolekulska interakcija, a
ne prava kemijska veza, jer je slabija i privremenija).

B Strukturna formula mlijene kiseline je:

218

dakle ima jedan asimetrino supstituirani atom ugljika tj. atom ugljika na koji su vezane 4 razliite
skupine (ovaj lijevi) i stoga 2 enantiomera, S i R:

No, molekulskoj formuli C3H6O3 odgovara i kiselina CH2(OH)CH2COOH (naravno, to nije mlijena
kiselina), koja nema asimetrino supstituirani atom ugljika pa stoga postoji samo kao jedan
stereoizomer (zapravo ga nema smisla zvati izomerom kad je samo jedan, izomeri su po definiciji
najmanje 2 spoja ).

D (i to je nadam se jedina od navedenih koju trebate znati tj. od formula monosaharida

pretpostavljam da trebate znati samo prepoznati formule najpoznatijih monosaharida glukoze i
fruktoze)

219
C Formula amonijeva fosfata je (NH4)3PO4

D 1 atom helija sadri 2 protona (helij ima protonski broj 2, vidi periodni sustav). Prema n = N/NA:
N(He) = n(He)NA = 0,1 mol 6,021023 mol1 = 6,021022 atoma helija, a to je 26,021022 =
1,201023 protona.

B
Openito:
A =

AA
A
ukupnoA
A
=
=
A + B
AA +
BB A
ukupnoA + B
ukupnoB
AA
=
AA + BB

Ako je x(A)=x(B):
A =

AA
A
=
AA + AB A + B

Dakle u ovom sluaju:

C H  =

C H 
44,11
=
= 0,43
C H  + C H  44,11 + 58,14

220

H SO  =

H SO 
otopina

100 g otopine masenog udjela 40% sadri: m(H2SO4) = m(otopina) w(H2SO4) = 100 g 0,4 = 40 g
H2SO4. Istu masu H2SO4 sadri m(otopina) = m(H2SO4)/w(H2SO4) = 40 g / 0,96 = 41,7 g otopine
masenog udjela 96%.

D Sol se najmanje otapa ako se pri tome mora vezati najvie energije (na dijagramu D moe se
oznaiti vezana energija analogno dijagramu B, samo to je znatno vea) tj. to je entalpija kristalne
reetke po iznosu vea u odnosu na entalpiju hidratacije (potrebno je vie energije da se razori
kristalna reetka nego to se oslobaa hidratacijom), sol se slabije otapa u vodi.

D Ali to se iz ovako postavljenog pitanja ne moe znati, niti je u gimnazijskom programu. Ovisnost
brzine reakcije o koncentraciji openito se, za razliku od ovisnosti poloaja ravnotee (ravnotenih
koncentracija o poetnim koncentracijama), ne moe znati iz jednadbe kemijske reakcije. Da bi se
moglo odrediti kako se brzina mijenja promjenom koncentracije, treba biti poznat "zakon brzine
reakcije" kako brzina te reakcije ovisi o koncentracijama reaktanata, to je za ovu reakciju neki izraz
tipa v = k c(NO)a c(O2)b, pri emu su a i b neki brojevi (obino, ali ne nuno cijeli), ili treba biti

221
poznato da je rije o "elementarnoj reakciji" (reakcija koja se odvija tako da se istovremeno sudari
toliko jedinki koliko je napisano, a ne u vie koraka, ali to ne mora biti i ee nije) tada su a i b
jednaki stehiometrijskim koeficijentima (a=2, b=1), a inae mogu i ne moraju biti. Za ovu reakciju
izraz za brzinu sluajno jest ba takav (v = k c(NO)2 c(O2)1), iako nije elementarna reakcija. Ako se
volumen reakcijske posude povea 2 puta, koncentracija svakog reaktanta smanji se 2 puta. Pa je
v1 = k c(NO)2 c(O2)
v2 = k [c(NO)/2]2 [c(O2)/2] = v1/23 = v1/8

C Homogene reakcije su one u kojima reaktanti ine homogenu smjesu, to najee znai da su u
istom agregatnom stanju (svi u tekuem, svi u plinovitom ili svi otopljene tvari u otopini), a
heterogene su one reakcije u kojima reaktanti ine heterogenu smjesu (najee vrsta tvar ili plin i
tekuina u kojoj se ne otapa, ili dvije vrste tvari, ili dvije tekuine koje se ne mijeaju). Pri
heterogenim reakcijama reakcija se odvija samo na dodirnim povrinama reaktanata (npr. samo
povrinski dio komadia natrija dodiruje vodu). Mijeanjem se odmiu produkti s dodirnih povrina i
tako nove povrine reaktanata bre dovode u dodir. Mijeanjem se takoer dovodi dodatna kinetika
energija reaktantima (bez obzira je li reakcija heterogena ili homogena), ali to je zanemarivo
(povienje temperature zbog mijeanja obino nije mjerljivo).

A Inhibitor je tvar koja uzrokuje smanjenje brzine kemijske reakcije ("obrnuti katalizator").

D
stupanj disocijacije = broj disociranih jedinki / "poetni" (ukupni) broj jedinki = mnoina disociranih
jedinki / "poetna" (ukupna) mnoina jedinki = koncentracija disociranih jedinki / mnoinska
koncentracija
CH3COOH CH3COO + H+ dakle disocijacijom nastaje jednako CH3COO i H+

222

&=

'CH COO( 
'H ) 
0,1 mol dm(
=
=
= 0,50
' CH COOH ' CH COOH 0,2 mol dm(

C Ako je reakcijska entalpija pozitivna, u reakciji se vee energija, pa joj pogoduje via temperatura.
Za one koji ele znati vie: Nije vjerojatno da je entalpija ovakve reakcije pozitivna, jer u njoj samo
nastaje veza izmeu A i B, a nastankom kemijske veze najee se oslobaa energija (a za prekidanje
kemijske veze je najee potrebna energija).

B Najvee iskoritenje znai da je ravnotea najvie pomaknuta prema produktima (u smjeru kako
je reakcija napisana). Poveanje tlaka pogoduje smanjenju broja plinovitih jedinki tj. ravnotea se
pomie u onom smjeru u kojem nastaje manje plinovitih jedinki. U ovim reakcijama sve su jedinke
plinovite, pa treba samo zbrojiti stehiometrijske koeficijente reaktanata i produkata.
reakcija
plinoviti reaktanti plinoviti produkti
A
2
2
B
4
2
C
2
3
D
1
2
Vidimo da u reakciji A poveanje tlaka ne utjee na ravnoteu, u reakcijama C i D poveanje tlaka
pomie ravnoteu prema reaktantima, a samo u reakciji B pomie ju prema produktima.

D U reakciji iz 3 plinovite jedinke nastaju 4, pa poveanju ravnotene koncentracije produkata

pogoduje smanjenje tlaka (vidi proli odgovor). Reakcija je endotermna (reakcijska entalpija je vea
od 0) pa poveanju ravnotene koncentracije produkata pogoduje povienje temperature (vidi

223
pretproli odgovor). Budui da se konstanta ravnotee ne mijenja bez promjene temperature
(konstantna je, to znai stalna), poveanjem koncentracije jednog od produkata (vodika) poveava
se ravnotena koncentracija reaktanata, a smanjuje drugog produkta (NO). Isto tako, poveanjem
koncentracije jednog od reaktanata (duika) smanjuje se ravnotena koncentracija drugog reaktanta
(H2O), a poveava produkata.

A
Na2SO4(aq) + BaCl2(aq)
2NaCl(aq) + BaSO4(s)
U ionskom obliku: SO42(aq) + Ba2+(aq)
BaSO4(s). Reakcija s vodenom otopinom topljive barijeve
soli tipina je dokazna reakcija za sulfatne ione pri tome nastaje bijeli talog netopljivog barijevog
sulfata.

B
pH = log(c(H+)/(mol dm3))
c(H+) = 10pH mol dm3
pH = 6
c(H+) = 106 mol dm3 ; pH = 8
c(H+) = 108 mol dm3
106 / 108 = 102 = 100

D Hidrogensulfidni ion je HS. Konjugirana baza nastaje kad HS (ponaajui se kao kiselina) otpusti
proton, dakle oduzimanjem H+ iz njegove formulske jedinke to je sulfidni ion, S2. Reakcija se moe
napisati npr. s vodom:

224
HS
+
kiselina

H2O
baza

S2
+
H3O+
konjugirana baza
konjugirana kiselina

A Sokovi od rajice i limuna, kao i drugog voa i povra, kiseli su jer sadre prirodne organske
kiseline (npr. limunsku kiselinu). Kinica je blago kisela jer je u njoj otopljeno neto CO2 (CO2 + H2O
HCO3 + H3O+), a moe biti i jae kisela ako je rije o kiseloj kii. Krv je vrlo blago lunata tj. ima pH
vrijednost 7,4 jer sadri blago lunate pufere (karbonatni, fosfatni).

D Oksidacija je otputanje elektrona (elektroni su produkti).

C Modra galica je bakrov(II) sulfat. Bakar se reducira iz bakra(II) u bakar(I), dakle oksidacijski broj
smanjuje mu se s 2 na 1.

C Oksidacijsko sredstvo se reducira kako bi se neto drugo u toj jednadbi oksidiralo. Od navedenih
jedino u ovoj jednadbi vodiku se smanjuje oksidacijski broj (s 0 u molekuli elementarnog vodika na
1 u hidridu metala manje elektronegativnog od vodika), a drugom reaktantu (natriju) poveava se
oksidacijski broj (s 0 na +1). U ostalim navedenim reakcijama vodiku se poveava oksidacijski broj (s 0

225
u molekuli elementarnog vodika na +1 u hidridima nemetala elektronegativnijih od vodika), dakle u
njima se on oksidira te je redukcijsko sredstvo.

B U galvanskom lanku anoda je negativna elektroda, a katoda pozitivna ("na anodi se oksidacijom
oslobaaju elektroni koji su negativni"; u elektroliznom lanku je obrnuto jer se tamo elektrinom
strujom "tjera" reakcija u suprotnom smjeru od sponatnog, ali uvijek se na anodi odvija oksidacija a
na katodi redukcija).

C Elektrodni potencijal je redukcijski potencijal to je pozitivniji, pogodnija je reakcija redukcije.

Dakle, na elektrodi s pozitivnijim (ili manje negativnim) potencijalom odvija se redukcija, a na onoj s
manje pozitivnim (ili negativnijim) odvija se oksidacija.

Nita od navedenog. Reakcija oksidacije je: O2
2e + 1/2 O2. Dakle, pri oksidaciji jednog oksidnog
iona potreban je prijenos 2 elektrona tj. naboja od 2q(e) = 2 1,60 1019 C. Pri oksidaciji jednog
mola oksidnih iona potreban je prijenos naboja od 2q(e)NA = 2 1,60 1019 C 6,02 1023 mol1.
Pri oksidaciji 2,5 mola oksidnih iona potreban je prijenos naboja od 2,5 mol 2 1,60 1019 C 6,02
1023 mol1 = 482 000 C (zaokrueno na 3 znaajne znamenke jer ih toliko imaju konstante dane uz
ispit; bez zaokruivanja iznosi 481 600 C, odnosno 482 500 C ako se umjesto q(e)NA koristi
Faradayeva konstanta F = 9,65 104 C mol1).
Ako koristimo formulu Q = znF, openito, z = broj elektrona u jednadbi / broj u jednadbi onih
jedinki s ijom mnoinom raunamo. Dakle, ovdje je z = broj elektrona / broj oksidnih iona = 2/1 ili
4/2 = 2.

226

A Pun akumulator sadri maksimalnu koliinu H2SO4, Pb i PbO2. B prikazuje pranjenje akumulatora
(spontanu reakciju uz dobivanje elektrine struje), C prikazuje prazan akumulator, a D punjenje
(akumulator je prikljuen na vanjski izvor napona V, to omoguuje obrnutu, nespontanu reakciju).

227
Reakcije u olovnom akumulatoru su:
A(): Pb(s) + SO42(aq) PbSO4(s) + 2e
K(+): PbO2(s) + e + 4H+(aq) + SO42(aq) PbSO4(s) + 2H2O(l)
/01345345

ukupno: Pb(s) + PbO2(s) + 2H2SO4(aq)

67777778
2PbSO4(s) + 2H2O(l)
:777777;
/9345345

(Nije ih potrebno poznavati za rjeavanje ovog zadatka jer se ako se D prepozna kao punjenje (po
prikljuenom izvoru napona) moe iz toga sve ostalo zakljuiti.)

228

2. dio

ili: metilpropionat (nestandardni naziv, ali pitanje ne trai izriito standardni)

ili: amonijev cianid

229

2. 2. moe i standardni naziv, 3metilbutanska kiselina

2.5. moe i etil(3metilbutanoat) (mora biti zagrada)

230

Redukcija je smanjenje oksidacijskog broja (ovdje s 2 na 0) tj. primanje elektrona. Na katodi se uvijek
odvija redukcija.

HgO =

Zn =

HgO
1 g
=
= 0,0046 mol
HgO 217 g mol(
Zn
1 g
=
= 0,0153 mol
Zn 65,4 g mol(

Vrijeme rada baterije odredit e HgO.

HgO je mjerodavni reaktant (sav se potroi dok cinka jo preostane).

Rauna se s mnoinom mjerodavnog reaktanta, jer se samo toliko reakcija doista i odvije (reakcije se
odvijaju dok se mjerodavni reaktant ne potroi, bez obzira na mnoinu ostalih reaktanata u suviku).
q = It = nzF

231

@=

AB 0,00461 mol 2 9,65 10 As mol(

1 min
1 h
=
= 4,447 10G s

=
(
C
0,2 10 A
60 s 60 min
= 1235 IJ@K

(1233 sati ako je koritena zaokruena vrijednost 0,0046 mol)

232

Prema zadanoj tablici, 206C je izmeu talita i vrelita duika, dakle duik je tada u tekuem stanju.
Q1 = mc(l)t1 je toplina potrebna da ga se u tekuem stanju zagrije za t1 = 196C (206C) =
10C = 10 K (Celzijev stupanj i kelvin jednaki su po veliini pa su razlike temperatura u njima jednake)
do vrelita. Q2 = m entalpija isparavanja je toplina potrebna da pri vrelitu ispari. Q3 = mc(g)t2 je
toplina potrebna da ga se u plinovitom stanju zagrije od vrelita do 20C tj. za 20C (196C) =
216C = 216 K.

233

Alkoholi male molekulske mase (otprilike do butanola) potpuno se mijeaju s vodom jer se s
molekulama vode lako povezuju vodikovim vezama. Eteri se znatno slabije mijeaju s vodom jer su
manje polarni (alkilne skupine su vee nego H pa je njihov raspored oko kisika blii linearnom) i mogu
se povezivati s vodom s manje vodikovih veza (imaju kisik koji moe "primati" vodikovu vezu, ali ne i
uz njega vezan vodik koji ju moe "davati"). Molekule nerazgranatih (primarnih) alkohola bolje se
meusobno povezuju vodikovim vezama nego molekule sekundarnih alkohola, pa imaju vie vrelite.
(Molekule sekundarnih alkohola su "okruglastije" pa se bolje slau u kristalnu strukturu i zato imaju
vie talite.)

234

zlato = Au
zlatotopka = smjesa koncentriranih HCl i HNO3 (u volumnom omjeru 3:1)
zlatni nakit = legura zlata i drugih metala, kao to je srebro, nikal (jer je isto zlato ne samo skupo
nego i premekano da bi bilo praktino za nakit)

Lewisova strukturna formula = napisati Lewisovom simbolikom (osim svih veza kao u "obinoj"
strukturnoj formuli, treba prikazati i nevezne vanjske elektrone)

235

(oksalna kiselina, naravno, ne oksalna dikiselina, jer se u tom nazivu ve podrazumijeva da je

dikiselina)

236
jer su u istom vremenu estice HCl prele manji put

Moe i samo prvi stupanj ionizacije: H2S(g) + H2O(l)
H3O+(aq) + HS(aq)

237

Na crti pie kvaeve gljivice, jer enzimi kvaevih gljivica kataliziraju alkoholno vrenje.

Zbog reakcije CO2(g) + Ca(OH)2(aq)
CaCO3(s) + H2O(l) (uobiajena reakcija dokazivanja CO2)

238

Pri svakom potpunom izgaranju organske tvari koja sadri samo ugljik, vodik i eventualno kisik
nastaje CO2 i H2O (pri nepotpunom izgaranju djelomino nastaje i C (aa) i CO jer nema dovoljno
kisika).

Svako izgaranje je egzotermno (oslobaa se energija pa je plamen vru).

U 70%tnom etanolu preostalih 30% je voda. Bezbojni bakrov(II) sulfat reakcijom s vodom prelazi u
hidratizirani bakrov(II) sulfat tj. bakrov(II) sulfat pentahidrat tj. modru galicu.
CuSO4(s) + 5H2O(l)
CuSO45H2O(s)
(jedan od vanih naina dokazivanja vode, i oduzimanja vode kad je potreban bezvodni etanol ili neki
drugi spoj iz kojeg se voda ne moe posve ukloniti destilacijom)

Moe i higroskopnost.

239

Aerosol je tekuina ili vrsta tvar rasprena u plinu. Gel je vrsta tvar rasprena u tekuini (kod
elatine proteini u vodi) (ili u vrstoj tvari vrsti gel). Pjena je plin raspren u tekuini (ili u vrstoj
tvari vrsta pjena).

Prikazi vika: A je taljenje, B nema svoj posebni naziv (ne moe se povezati s energijom ionizacije jer
je ona energija potrebna za otputanje elektrona iz atoma u plinovitom stanju, a ne elementarne
tvari u vrstom stanju).
Za one koji ele znati vie: Afinitet prema elektronu moe se prikazivati i reakcijom otputanja
elektrona iz aniona (obrnuto nego ovdje). Kristalizacijom se esto zove i ovrivanje kao ovdje (l

s) i nastanak kristalnog taloga iz otopine (aq
s).