Renesansa [1430-1600]

renesansa [peporod] - umjetnici i znanstvenici započinju intenzivno proučavati grčku

i rimsku umjetnost i filozofiju

predstavljala je ponovno rođenje antičkog duha

javlja se u 15. stoljeću i potječe iz latinske riječi RENASCI koja znači ponovno
rođenje (preporod)

velike kulturne promjene zahvatile su prvo Italiju, a zatim se proširile Europom

svjetovni život postaje zanimljiviji [ljudska tijela]

Glavne začajke

trajalo približno od 1430 - 1600

cijelo razdoblje je obilježeno djelovanjem nizozemskih polifoničara, skladatelja iz

današnje Francuske, Nizozemske, Belgije i Luksemburga

u drugoj polovici 16. stoljeća sustižu ih skladatelji iz drugih zemalja, predvođeni

talijanskim skladateljima

prema namjeni glazbu možemo podijeliti na CRKVENU (a capella;

višeglasje) i SVJETOVNU (homofona ili polifona)

središte renesansne umjetnosti postaju:

Firenza: obitelj Medici, financirali mnoge slikare, glazbenike

Renesansa [1430-1600] 1
 Rim: 4 najbolja umjetnika

Leonardo da Vinci - crtanje proporcija ljudskog tijela

Michelangelo Buonarotti

Rafaelo Santi

Sandro Botceli - rođenje Venere

G.P. Da Palestrina: misa papae Maracelli - Kyrie (glazbeni slog - polifoni)

u crkvama raste broj pjevača (nekoliko pjevača pjeva istu dionicu, tako zvuk postaje
snažniji i puniji)
kraljevi, kneževi i vojvode nameću se u želji da zapale najbolje glazbenike, jer je broj
pjevača ovisio o moći vladara
→ crkvena glazba: sprovodi,... svjetovna: vjenčanja...

GLAZBENO OBRAZOVANJE stjecalo se još uvijek u crkvenim pjevačkim školama,

ali sve više i privatnom podukom → ideal univerzalno obrazovanog renesansnog
čovjeka potaknulo je procvat glazbe kod amatera

DVORSKI PJESNICI SVIRAJU GLAZBU KOJA JE NAMJENJENA ISKLJUČIVO

PLESU

oslikavanje riječi glazbom bilo je ponekad vrlo doslovno:

ASCENDING (uspinjanje, melodija je uzlazna, tekst govori o visinama kao npr.

nebo, sunce, zvijezde...)

DECENDING (melodija je silazna, govori o ponorima kao npr. pakao)

mirnom tijeku renesansnih skladbi pridonose melodija i ritam

bijeg ili žurba iskazivale su se nizom kratkih notnih vrijednosti

polifoni slog

važna značajka renesansne skladbe, obično imaju 4,5 ili 6 ravnopravnih glasova

najčešće pri tome koriste postupak IMITACIJE (do savršenstva su je razvili

nizozemski skladatelji)

u 15. stoljeću najpoznatiji nizozemski skladatelji → Guilloume Dufay (Gijom

Dufaj), Josquin des Pres (Žoskin d pre) i Orlando di Lasso

rjeđe se susreće homofoni slog koji je karakterističan za popularnu svjetovnu glazbu

Renesansa [1430-1600] 2
 osnova tonske građe renesansnih skladbi još uvijek stari načini: dorski, frigijski,
lidijski i miksolidijski

MISA
6 stavaka mise: Kyrie Eleison, Gloria, Ceredo,
Sanctus, Benedictus, Agnus Dei

višestavačna vokalna polifona skladba koja se izvodi kao dio katoličkog

bogoslužja

one koje su koristile koralni napjev dobivale su naziv po prvim riječima korala

MISA PAPAE MARCELLI

1. stavak: Kyrie Eleison (polifon)

2. stavak: Kriste Ekuison (isto imitacija s novom glazbenom građom - nova

glazbena građa, POLIFONA tehnika) na kraju stavka zaustavljanje

3. stavak: Kyrie Eleison (polifona tehnika imitacije, nove t. građe),

prekomponirani oblik (abc) svaki odlomak ima novu tonsku građu tj. svaki
tekst ima novu melodiju

glazbeni oblik stavka trodijelan jer slijedi tri stiha misnoga teksta

za zbor a capella (sopran, alt, 2 tenora i 2 basa)

polifoni slog koji se temelji na stalnoj imitaciji

ritamski tijek

PROTESTANSKI KORAL

skladan na narodnom (njemačkom) jeziku

melodija je narodna, gegorijanska ili potpuno nova, a tekst je preveden

u odnosu na greg. pjevanje melodija i ritam su složeniji, a glazbeni slog je

monofon ili najčešće homofon

izvodi se najčešće a capella ili vokalno-instrumentalno

(snažna tvrđava je naš bog, pisana za zbor na njemačkom jeziku)

MOTET

višeglasna jednostavačna zborska skladba s crkvenim tekstom na latinskom

jeziku (u crkvama za vrijeme mise), svaki odlomak teksta je bio određen kao
nova glazbena cjelina bez ponavljanja

Renesansa [1430-1600] 3
 mogao je imati 3 - 6 glasova koji su imali isti tekst

MADRIGAL

najvažniji svjetovni oblik svjetovne renesanse

višeglasna pjesma na narodnom jeziku

obično se skladala za 4 ili 5 solo glasova

tekstovi pretežito govore o ljubavi, prirodi ili političkim temama

Renesansa [1430-1600] 4