Professional Documents
Culture Documents
U ovome razdoblju javlja se novi tip intelektualca, umjetnika, kreativnog, obrazovanog ili
svestranog čovjeka.
Renesansa= ponovno rođenje antičkoga duha. Firenza i Rim su središta moć i umjetnosti, a
moramo spomenuti i Dubrovnik.
Italija, kao kolijevka renesanse, postaje predvodnica u novim umjetničkim stremljenjima.
Dolazi do popularizacije glazbe koja se ne izvodi više isključivo u zatvorenome plemićkom
krugu, već ulazi i u građanske salone.
Val zborske glazbe koji je preplavio tadašnju Europu potaknut je razvojem tiskarstva u 16.
stoljeću
Tiskarski stroj
Kineski izumitelj Bì Shēng [bi šeng] je u 11. stoljeću prvi eksperimentirao s tiskom s
pomičnim slovima. Jedan set slova izradio je od keramike, a drugi od drva. Otisnuo je
nekoliko izdanja, ali takva vrsta tiska se nije proširila. Jedan od razloga je što otisak slova s
keramike ili s drva nije bilo precizan. Drugi je razlog što kineska abeceda ima tisuće znakova.
Stoljeće kasnije u Kini i Koreji su uz pomoć brončanih slova tiskali novčanice i službene
dokumente.
Najstarija sačuvana knjiga otisnuta pomičnim slovima zove se Jikji, a otisnuta je 1377.
godine u Koreji.
Ipak, izuzetno važnu ulogu u povijesti tiska ima njemački zlatar Johannes Gutenberg.
Gutenberg je tisak svojega prvog velikog izdanja pripremao gotovo 20 godina. Tisak Biblije
vjerojatno je odradio između 1452. i 1455. godine. Slova je izradio od mješavine olova,
kositra i antimona. Takav je sastav uglavnom ostao do pojave digitalnoga tiska. Danas je
sačuvano 48 primjeraka Gutenbergove Biblije.
Procjena broja knjiga u Europi (bez područja pod Osmanskim i Ruskim Carstvom).
broj rukom pisanih knjiga od 6. do 15. st.
Kada o glazbi pričamo, pred sam kraj srednjega vijeka, razvija se višeglasje, a zlatno doba
višeglasja je upravo renesansa. U Italiji dolazi do procvata višeglasne pjesme u različitim
oblicima poput frottole, villanelle, villote, canzonette. U Francuskoj je najpopularniji oblik bio
chanson, a u Njemačkoj Lied. Vrhunac razvoja višeglasne a cappella glazbe čini pojava
madrigala. Talijanska dominacija na području vokalne glazbe zadržat će se sve do
romantizma i to ponajprije zahvaljujući operi
crkvenu: svjetovnu:
a cappella instrumenti ili bez
višeglasje gl.vrste: villanella i
gl.vrste: misa i motet madrigal
CRKVENA GLAZBA:
Višeglasna a cappella misa se javlja u 14. stoljeću. Sastoji se šest stavaka misnoga
ordinarija (KYRIE, GLORIA, CREDO, SANCTUS- BENEDICTUS, AGNUS DEI), a sada je
polifono oblikovanih. Bitna značajka tih misa jest da pojedine stavke povezuje zajednička
tema. Za teme misa skladatelji su, osim vlastitih tema, često uzimali već postojeće napjeve:
gregorijanski koral (missa choralis), melodiju svjetovnoga napjeva (chanson misa) ili već
posuđenu, postojeću temu drugoga skladatelja (missa parodia).
Motet je pak bio jednostavačna glazbena crkvena vrsta u renesansi isto polifona i svaki
ulomak teksta bio je jedna cjelina.
HRVATSKA RENESANSA:
Početke svjetovne umjetničke glazbe u Hrvatskoj, u 16. stoljeću, nalazimo najprije u
Hrvatskome primorju, Dalmaciji te u Dubrovačkoj Republici, koja je uspjela dugo vremena
očuvati svoju gospodarsku i političku neovisnost. To je imalo utjecaja i na bogat i nesmetan
razvoj kulturnoga, a time i glazbenoga života grada. Tako se u Dubrovniku rano razvila
pastorala i dramska igra s pjevanjem i plesom, a i ljubavnu liriku dubrovačkih trubadura teško
je zamisliti bez glazbe.
Među skladateljima ovoga razdoblja posebno se ističu skladatelji i obrađivači frottola Andrija
Motovunjanin te Franjo Bosanac. Na području madrigala ističe Julije Skjavetić
i-nastava:
PONAVLJANJE KRIŽALJKA
https://learningapps.org/display?v=p2ngwiyyt21