SREDNJA GLAZBENA KOLA MIRKOVI

FRANZ JOSEPH HAYDN

(seminarski rad iz povijesti glazbe)

Profesorica: Rajka Bartolin, prof.

Uenica: Antonella Picini
Razred: II

U Opatiji, 01. lipnja 2010. godine

1. UVOD
Upoznavajui se s bogatom povijeu glazbe od najstarijih civilizacija, pa
sve do dana dananjeg, moe se sa sigurnou rei da je klasika jedno od
najsnanijih razdoblja. Klasika nastupa nakon kienog baroka koji nam je
donio pregrt vokalno-instrumentalnih formi. U 18. stoljeu, konano se
formirala klasika koja osamostaljuje i reformira instrumentalne oblike.
Upravo zato i nastaje velik broj sonata, simfonija i gudakih kvarteta.
Prije negoli se spomenu predstavnici, bitno je objasniti znaenje same
rijei klasika. Rije klasian

ima podrijetlo u latinskoj rijei classicus to

znai pripadanje prvom od pet razreda u Servijevoj podjeli rimskih graana

po bogatstvu. U prenesenom znaenju najbolji, uzoran, najvrjedniji
zapoeo se pridavati svemu to je stvorila antika kultura.
Poglavito se instrumentalna glazba razvijala u Njemakoj i Austriji, ali za
konaan razvoj bitno je spomenuti tri velika predstavnika beke klasike, a to
su:

Franz Joseph Haydn

Wolfgang Amadeus Mozart
Ludvig van
Poto je Be Haydn svira sa skupinom

prijestolnica

glazbenika

Beethoven
bio
glazbene

klasike, glazbeni ivot u tom gradu bio je vrlo bogat. U Be su dolazili svi oni
koji su tragali za uspjehom i napretkom, pa je tako i Haydn djelovao u
njemu.

2. HAYDNOVA BIOGRAFIJA
Franz Joseph Haydn je roen 31. oujka 1732. g. u mjestu Rohrau koje
se nalazi u austrijskoj pokrajini Gradie (Burgenland), a umro je 31. svibnja
1809. godine u Beu dok su Napoleonove trupe osvajale taj grad.
Josephov otac je bio seoski kolar, no veoma je volio glazbu te je harfom
esto
pratio u
pjevanju

sebe

Od

enu.

dvanaestero djece, Joseph je bio drugi po redu. Njegova majka ga je eljela

vidjeti u jednom od sveenikih redova, ali je njegov otac vrlo brzo otkrio
Josephov pjevaki talent.

Osmogodinji Joseph se tada preselio u Be

gdje je iduih devet godina pjevao u crkvenom zboru katedrale Sv. Stjepana
te je od toga i ivio, a kasnije mu se pridruio i brat. U Beu je dobivao
poduku iz klavira, violine i pjevanja, a po njegovoj dvanaesteroglasnoj
skladbi Salve regina doznajemo da se ve tad bavio skladanjem. Dvorski
skladatelj Johann Georg Reutter je iskoritavao Haydnov glas za crkvene
sveanosti, ali je naalost zbog toga patio Haydnov glazbeni odgoj, odnosno,
svladavanje glazbene teorije.
1749.g. je Josephov glas poeo mutirati te je zbog toga otputen iz
zbora. Haydn se naao na ulici, siromaan, meutim, imao je jednog dobrog
prijatelja koji ga je primio u svoj stan. U to doba je Haydn ivio vrlo skromno,
svirao je u manjim orkestrima i za to dobivao mali honorar. Radio je razne
poslove, bio je sluga talijanskom skladatelju i davao je poduku u zamjenu za
hranu.

2.1. PRVO STVARALAKO RAZDOBLJE

Uskoro se Haydn poeo upoznavati s poznatim linostima, a izmeu
ostalih je upoznao talijanskog libretista Metstasija, a potom i skladatelja i
profesora pjevanja Nikolu Porpora koji mu je omoguio da ga prati na
klaviru. Vano je i poznanstvo s barunom Frnebergom zbog kojeg je Haydn
pisao skladbe za kuni orkestar te je skladanje istih rezultiralo postankom
prvog gudakog kvarteta. Haydn otada postaje sve ea tema razgovora
aristokratskih bekih krugova.
1759.g. je Haydn postao voa orkestra kod ekog grofa Morzina. Tu je
Haydn skladao svoju prvu simfoniju u D-duru. 1761.g. je grof Morzin upao
u financijske probleme te je Haydn zbog toga morao raspustiti orkestar.
Meutim, upravo je u to vrijeme u gostima kod Morzina bio knez Paul
Anton Esterhzy koji je zaposlio Haydna kao ravnatelja orkestra u
Eisenstadtu (elezno). Haydn je proveo najvei dio svog umjetnikog ivota
(30 godina) u slubi Esterhzyja.

2.2. DRUGO STVARALAKO RAZDOBLJE - HAYDN U

DVORCIMA ESTERHZYJEVIH
4

Obitelj Esterhzy je stara obitelj visokoga maarskoga plemstva koja je

stoljeima podupirala umjetnike raznih grana umjetnosti. Haydn je 1790.g.
postao kapelmajstorom orkestra Esterhzyjevih. U poetku je Joseph ivio u
njihovom dvorcu u Eisenstadtu kod Bea. Godinu dana kasnije je preminuo
knez Paul Anton, a novim knezom je postao Paulov brat Nikolaus

koji je

oboavao glazbu te je i sam svirao nekoliko

gudakih instrumenata violonelo, baryton
i viola da gambu. Nikolaus je bio zahtjevan
poslodavac, ali je visoko cijenio Haydna. Za
pojedine skladbe ga je nagraivao zlatnim
dukatima, kao ekstra bonusom, osim stalne
plae.

Nikolaus

je

financijski

pomogao

obnovu Haydnove kue, koja je dva puta

izgorjela u poaru.

Dvorac Esterhzy u
Eisenstadtu

1766. g. su se Esterhzyjevi i Haydn preselili u novosagraeni dvorac

Esterhz u Maarskoj gdje je Joseph postao prvim kapelnikom kneeva
orkestra. Haydn je bio prezaposlen jer osim to je skladao dva koncerta i
dvije opere na tjedan uz svakodnevne koncerte
komorne glazbe, dirigirao je orkestrom, uvjebavao
pjevae, nadgledao stanje instrumenata i rad
glazbene knjinice te glazbeno poduavao lanove
grofove

obitelji.

Joseph

se

uz

to

morao

svakodnevno pojaviti u predsoblju prije i poslije

podneva i raspitati se bi li njegovo Visoanstvo
htjelo naruiti orkestralnu izvedbu. Ovdje je Haydn
radio 24 godine te je bio vrlo sretan unato
izoliranom ivotu od ostatka svijeta. Haydn je
postao poznat u itavom svijetu te je primao
znantne honorare.

Dvorac Esterhz u
Maarskoj

Haydn je ivio bezbrinim ivotom. Jutrom bi skladao, popodne odravao

probe s orkestrom, a naveer dirigirao koncertima prije, poslije ili za vrijeme
5

veere. lanovi orkestra su veinom bili njegovi uenici koji su mu bili odani
te su ga zvali papa Haydn. Za boravka na dvorcu, Haydn se sprijateljio s
Mozartom te je otvoreno priznavao veliinu Mozartova genija.
1790.g. je umro knez Nikolaus te je nasljednik Anton raspustio oev
orkestar, a Haydna je otpustio povisivi mu mirovinu za treinu kako je
naloila Nikolausova oporuka. Haydn je tad napustio dvorac u kojem je
skladao 60 simfonija, 40 gudakih kvarteta, 30 glasovirskih sonata, 11 opera
i mnotvo crkvenih skladbi.

2.3. TREE STVARALAKO RAZDOBLJE

Haydn je u ovom razdoblju stvorio svoja najznaajnija djela. Nakon
dvorca Esterhz, preselio se u Be gdje mu je poznati violinist Salomon
predloio da napravi turneju po Engleskoj kao skladatelj i dirigent. Meutim,
kad je Mozart uo za taj prijedlog, rekao je Haydnu da on nije pripremljen za
veliki svijet i da slabo govori strane jezike. Na to mu je Haydn odgovorio:
Jezik kojim se ja izraavam razumije cijeli svijet.... 58-godinji Joseph je
otputovao u London gdje je bio odlino prihvaen, ak i na dvoru, i na
sveuilitu u Oxfordu gdje je imenovan doktorom honoris causa.

U Engleskoj je boravio od 1791.g. do 1792.g., a kad se nakon toga vratio

u Be, upoznao se s mladim Beethovenom kojemu je odravao nastavu
glazbene teorije. 1794.g. je Joseph opet otputovao u Englesku, ali se nije
dugo zadrao zbog vijesti o smrti kneza Antona. Naime, Antonov nasljednik
Nikola je htio ponovno osnovati orkestar pa je pozvao Haydna. Haydn je,
vraajui se iz Engleske, donio tekstove za dva oratorija Stvaranje svijeta i
Godinja doba. Navedene oratorije je skladao kad je ve imao 60-ak godina,
no glazba je zvuala svjee i vjeno mlada.

Haydnovo se zdravlje poelo naruavati u njegovoj 70. godini ivota.

Istovremeno su Francuzi okupirali Be, no ak i neprijateljski oficiri su imali
potovanje prema starom skladatelju. 1808.g. je Joseph posljednji put izaao
iz kue, povodom izvoenja Stvaranje svijeta u ast njegovog 76. roendana.
Tri tjedna prije smrti, zatresla mu se kua od bombardiranja Bea, ali je
Haydn jo uvijek imao duhovne snage da umiri svoje ukuane: Ne plaite se,
tamo gdje je Haydn, ne moe vas zadesiti nikakva nesrea. Sve do kraja,
duh mu je ostao vedar; umro je smireno u 77. godini ivota.

3. HAYDNOVA GLAZBA
Teite njegova stvaranja je na instrumentalnoj glazbi, a posebno je
razvio klavirsku sonatu, gudaki kvartet i simfoniju. U operi daje veu
vanost karakterizaciji likova. Pisao je i
mise, kantate, koncerte, uvertire, trije (125
trija za baryton) i divertimente. Haydn je
dao neizmjerno bogat i raznovrstan opus
(vie od 750 skladbi), to svjedoi o lakoi
stvaranja i o potrebi tadanjeg glazbenog
trita koje je stalno trailo nova djela.
Posebnost
Joseph
Haydn
7

njegovih

djela

razigranost

je

vesela
i

jednostavnost melodije.

Graa je jednostavna, ali je arhitektura sloena i matovita. U njegovim

skladbama se esto uju narodni plesovi i pjesme iz rodnog Gradia.
Hrvatski muzikolog Franjo Kuha prvi je uoio da Haydnova glazba obiljuje
hrvatskim narodnim napjevima. Kuha je sakupio i objavio brojne primjere
hrvatskih narodnih napjeva koji su ugraeni u Haydnove kompozicije.
Primjeri tema u Haydnovim djelima koja se temelje na hrvatskim narodnim
napjevima :
o Tema finala Haydnove 104. simfonije ("Londonske") navodno je
skladana na temelju hrvatske narodne pjesme "Oj, Jelena, Jelena,
jabuka zelena".
o Finale 103. simfonije poinje temom za koju se tvrdi da se temelji na
hrvatskoj narodnoj pjesmi "Divojica potok
gazi".
o Melodiju, koja je danas poznata kao
njemaka nacionalna himna, napisao je
Haydn. Kuha je tu melodiju zapisao kao
vrlo stari napjev "Stal se jesem rano jutro
malo pred zoru" podrijetlom iz Marije
Bistrice, Sv. Ivana Zeline, Meimurja i
Gradia.
o Pjesma "Nikaj na svetu lepega ni, nego gorica kad nam
rodi", pojavljuje se u ranom Haydnovom djelu Cassation
u G-duru.

Haydn za
klavirom

3.1. HAYDNOVA ORKESTRALNA DJELA I

SIMFONIJE
HAYDNOVA REFORMA SIMFONIJE
Haydn je pojednostavio grau simfonija, ali njihovu arhitekturu i sadraj
uinio sloenijim. Za Haydnov stil je tipino isticanje motiva iz teme i njihovo
obraivanje. Melodije su razraivane u obliku varijacija. Haydnove simfonije
su

primjeri

iste,

apsolutne

glazbe

izvanglazbena sredstva za tumaenje.

kojoj

nisu

potrebna

nikakva

Osnovni 4-stavani oblik simfonije je ostao, ali reforma je unutar

granica. U prvom stavku su tri dijela sonatne forme (ekspozicija-provedbarepriza) ali je svaki od njih proiren. Prvi stavak je nositelj dramskog
karaktera: prva i druga tema su plastino izraene, kontrasne su te dovode
do neizbjenog sukoba koji je oit u provedbi. Drugi polagani stavak je
najee bio glazbena varijacija. Trei stavak (menuet) Haydn nije uveo u
simfoniju, nego je taj stavak proet pukim duhom. Menuet je preoblikovanpostaje nestana igra tonovima puna humora. Posljednji stavak moe biti
rondo ili prvi sonatni stavak).
Sedam posljednjih Kristovih rijei na kriu Haydn je trebao skladati 7
Adagia koji bi se izvodili u crkvi. Djelo je puno dubine i osjeaja.
Haydn je skladao 104 simfonija. Od svojih prethodnika se Haydn
razlikuje po svojim temama koje su esto u narodnom stilu. Najpoznatiji je
sluaj Andante iz Simfonije sa udarima timpana, ija je melodija uzeta iz
arije seljaka iz Godinjih doba. Parike simfonije je skladao za masone
Olimpijske loe.

Oxfordska

simfonija je nastala

povodom Haydnovog

imenovanja za poasnog doktora Sveuilita. Mnoge simfonije imaju

nadimke, koji se zasnivaju na nekakvom detalju te nam to olakava
razlikovanje onih koje se najee izvode. Tako npr. simfonija Le Midi pripada
grupi etiri doba dana koju je Haydn skladao po narudbi kneza
Esterhzyja. Meu Parikim simfonijama nailazimo na nazive: Medvjed (zbog
basova u 2. i 3. stavku), Koko ima u finalu temu koja podsjea na lovake
fanfare. Haydn je skladao i 12 Londonskih simfonija od kojih 4 imaju nazive.
Ostale Haydnove simfonije su: S udarcem timpana (Iznenaenje), udo,
S tremolom timpana (S violinskim solom), Sat (u Andanteu se stalno
ponavljaju taktovi koji podsjeaju na kucanje sata), Vojnika simfonija, i
Rastanak. Simfonija rastanka je imala svoju poruku koju su glazbenici i
Haydn eljeli istaknuti princu, a htjeli su otputovati svojim obiteljima u Be.
Izvodei posljednji stavak simfonije, glazbenici su polako prestajali svirati
naputali dvoranu. Princ je shvatio poruku i sljedei dan su mogli otputovati
u Be.
9

3.2. HAYDNOVI GUDAKI KVARTETI

Haydn je skladao 83 gudakih kvarteta. Prvih 12 kvarteta su
divertimenti, a promjena poinje sa est kvarteta op.3 koja se oituje u
obliku (3 ili 4 stavka umjesto 5) i razradi tematskog materijala. U slijedeih
18 kvarteta ton postaje ozbiljniji, a tematska razrada sve ira. U op 33.
Haydn je promijenio naziv Menuet u Scherzo ne mijenjajui time sutinu, pa
kvartete naziva Gli Scherzi. Kvartet op. 76 br. 3 nazvan je Carski kvartet
(Kaiserquartet) jer je tema II. stavka postala austrijska himna, a kasnije ju je
preuzela Njemaka i promjenila rijei u Deutschland, Deutschland ber
alles. Kvarteti su esto imali i svoj naziv, pa tako poznajemo: Vogelquartet
(op.33, br.4), Pruski kvarteti (vidi se Mozartov utjecaj), Appony kvarteti
(posveeni grofu Apponyju), Lerchenquartet (evin kvartet- pun je cvrkuta u
prvom stavku), Ruski kvarteti, Froschquartet, Quintenquartet (Kvintni
kvartet), Reiterquartet (Jahaki kvartet- galopirajui ritam prvog stavka) i
mnogi drugi kvarteti. Nazivi upuuju na programnu osobinu glazbe.

3.3. HAYDNOVI ORATORIJI

STVARANJE SVIJETA (Die Schpfung) 1798.g.
Haydn je pronaao libreto u Londonu, a tema ovog oratorija je
Gabrijelovo,

Rafaelovo

Haydn sklada

prepriavanje dogaaja o

Urijelovo

naizmjenino

stvaranju svijeta. Nebeski

10

zborovi, koji u svojim himnama pjevaju o velianstvu Boga, slave zavretak

svakog dana. Kraj drugog dijela opisuje krunjenje estodnevnog djela:
stvaranje prvog ljudskog para, a trei dio opisuje sretni ivot Adama i Eve u
rajskim vrtovima. Oratorij zavrava monom dvostrukom fugom Slava Bogu
na visini.
GODINJA DOBA (Die Jahreszeiten) 1801.g.
Skladba je zapravo ciklus od 4 kantate u kojima se opisuje ivot na selu
za vrijeme pojedinih godinjih doba.
I.

Proljee instumentalni uvod predstavlja prijelaz od zime na

II.

proljee. Zbor pjeva O proljee!, to doarava buenje prirode.

Ljeto poinje recitativom mladog seljaka Lucasa. Zbor zatim
pjeva Sunce se die; poinje u pianissimu i postupno prelazi u
crescendo koje doarava izlazak sunca. Na zavretku zvoni

III.

veernje zvono.
Jesen dui instrumentalni uvod koji opisuje radost seljaka zbog

IV.

bogate etve.
Zima glazba podsjea na gustu maglu.

3.4. HAYDNOVE KLAVIRSKE SKLADBE

Haydn je, izmeu ostalog, napisao klavirske sonate (52), koncerte i
klavirska trija (31). Sonate predstavljaju povijesnu i umjetniku vrijenost, a
predstavljaju vezu izmeu ornamentacije Carla Philippa Emanuela Bacha i
arhitektonike Beethovena. Samo jedna sonata (br. 31 u G-duru) ima 4
stavka, a ostale su 3-stavane ili 2-stavane. Najei poredak stavaka je
BRZ- POLAGAN (Adagio/Menuet)- BRZ.

Haydnove sonate su ivahne,

razigrane, pune humora, a u laganim stavcima su njene. Neke od skladbi su

: est sonata za princa Nikolausa Esterhzyja, Capriccio u G i C duru,
Glasovirski koncerti i divertimenti.

3.5. HAYDNOVE CRKVENE SKLADBE

11

Haydnove crkvene skladbe oituju nedostatke, ali ipak je obiljejima

puke melodije izgradio osobni duhovni stil. Najpoznatija djela su Sedam
posljednjih Kristovih rijei na kriu, Stabat mater, Nelson misa, Terezijanska
misa i ostale sveane mise.

4. ZANIMLJIVOSTI O HAYDNU
Haydn nije bio preputen samo poslu i sviranju, njegov ljubavni ivot je
bio vrlo zanimljiv. On se vjenao s Anom Marijom
Keller koju nikad nije volio jer je bila ena ohole
udi, ali je imao ljubavnicu, 19-godinju pjevaicu
Luigiu Polzelli koja je bila udana za starijeg
Talijana. Kada su se prvi put susreli, on je imao
47 godina, ona 19 i oboje su bili u nesretnim
brakovima. Govorei o svojoj eni, Haydn je rekao:
Bio njen mu krpa ili umjetnik, njoj je skroz
svejedno., a jednom je prilikom takoer izjavio: Moja ena me nije mogla
darovati djecom, i od tog vremena sam postao manje ravnoduan prema
drai odaja drugih ena. Luigia se takoer alila na svog mua koji je bio
star i bolestan. Nakon nekog vremena su Haydnova ena i Luigin mu
preminuli, meutim, oni se ni nakon toga nisu
vjenali jer je Luigia smatrala da je Joseph prestar
za

nju.

Luigia

je

iskoritavala

Haydna

zbog

njegovog bogatstva, te se preudala za jednog

talijanskog pjevaa. Haydnova druga ljubavnica se
zvala Rebecca Schroeter s kojom je ostao u
kontaktu do svoje smrti.
Haydnsaal je prelijepa koncertna dvorana,
dobila ime po Haydnu, u kojoj ima 600 sjedaih
mjesta u publici. Zimi se ne grije kako bi se ouvale vrijedne freske na

12

zidovima, pa koncertna sezona traje od travnja do listopada. Redovito se

odravaju koncerti, a dvorana se moe i unajmiti.

Haydnsa
al

13

Koncert za trubu i orkestar u Es-duru, I.stavak: Allegro; 1.stranica (preraeno za klavir i trubu)

14

15

5. ZAKLJUAK
"Dobri tata Haydn", uvar klasine tradicije, prvi u velikoj trojci bekih
klasiara, Mozartov prijatelj i uitelj mnogih glazbenika svoga doba stekao je
za ivota veliku popularnost i potovanje koji su nakon smrti izblijedili, da bi
ga 20. stoljee ponovo otkrilo kao vrelo nepresune glazbene dobrote.

Suvremenici su ga opisivali kao optimistinog i simpatinog ovjeka.

Haydna strunjaci smatraju zaslunima za nastanak klasine simfonije i
klasinoga gudakoga kvarteta. Meu Haydnovim uenicima bio je i
Beethoven. Kad bi bio samo to uitelj Beethovenu, ve bi bio zaduio
ovjeanstvo svojim djelovanjem u obrazovanju genija. Haydn je bio i vie od
toga izuzetno sposoban i inteligentan skladatelj, ija djela ine osovinu
svjetske glazbene batine.

16

6. LITERATURA

Glazbeni susreti II. vrste, Lj. edrov, N.P. Lovrievi, R. Ambru-Ki

X-Y-Z Der Muziek (Muziki leksikon, prirunik za ljubitelje muzike),

Casper Hweler
http://de.wikipedia.org/wiki/Joseph_Haydn
hr.wikipedia.org/.../Joseph_Haydn
http://povijest.net/sadrzaj/zivotopisi/svjetski/269-joseph-haydn.html

17

7. SADRAJ

1.UVOD

2.HAYDNOVA BIOGRAFIJA 3
2.1.PRVO STVARALAKO RAZDOBLJE

2.2.DRUGO STVARALAKO RAZDOBLJE HAYDN U DVORCIMA

ESTERHZYJEVIH 4
2.3.TREE STVARALAKO RAZDOBLJE 5
3.HAYDNOVA GLAZBA

3.1.HAYDNOVA ORKESTRALNA DJELA I

SIMFONIJE..7
3.2.HAYDNOVI GUDAKI
KVARTETI.8
3.3.HAYDNOVI
ORATORIJI
9
3.4.HAYDNOVE KLAVIRSKE
SKLADBE
9
3.5.HAYDNOVE CRKVENE
SKLADBE
10
4.ZANIMLJIVOSTI O
HAYDNU
10
5.ZAKLJUAK
.12
6.LITERATURA
..13
7.SADRAJ
..14

18

19